Rabrenović: Precrtana cijena nije popust, država mora da zaustavi lažna sniženja i zaštiti potrošače

Precrtavanje stare cijene i isticanje potpuno istog iznosa kao navodno snižene cijene predstavlja spornu praksu oglašavanja koja može dovesti potrošače u zabludu, upozorio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka. Institut najavljuje prijave tržišnoj inspekciji protiv odgovornih trgovaca i zahtijeva hitne kontrole reklamnih kampanja, poručujući da zaštita potrošača ne smije ostati samo zakonska obaveza bez stvarne primjene.

Iz Instituta ekonomskih nauka ocjenjuju da je nedopustivo da se potrošačima u Crnoj Gori, kroz reklamne poruke i način prikazivanja cijena, sugerišu popusti i posebne pogodnosti koje zapravo ne postoje.

Kako ističu, takva praksa može uticati na odluke građana o kupovini i narušiti povjerenje u regularno tržišno poslovanje.

– Država mora pokazati da sistem zaštite potrošača funkcioniše i u svakodnevnoj tržišnoj praksi, a ne samo kroz donošenje zakona i formalno postojanje nadležnih institucija – poručuju iz Instituta.

Povod za njihovu reakciju su, kako navode, dokumentovani primjeri sponzorisanog oglašavanja na Instagramu jednog regionalno prisutnog trgovca sportskom odjećom i obućom, koji je više proizvoda reklamirao uz precrtanu prethodnu cijenu i posebno istaknutu novu, iako su oba iznosa bila identična.

Kao primjere navode žensku bordo jaknu, kod koje je precrtana cijena od 72,99 eura, a kao nova istaknut isti iznos. Sličan način oglašavanja zabilježen je i kod muške maslinastozelene jakne, čija je prethodna, ali i navodno nova cijena 111,99 eura, kao i kod crveno-crne jakne, za koju je u oba slučaja navedeno 119,99 eura.

– Postavlja se jednostavno pitanje: šta je ovdje sniženo i kakvu pogodnost potrošač dobija ako između prethodne i nove cijene nema ni jednog centa razlike – pitaju iz Instituta.

Precrtana cijena stvara utisak povoljnije kupovine

Rabrenović upozorava da precrtana cijena u trgovini ima jasno prepoznatljivo značenje, jer kupcu sugeriše da je proizvod ranije bio skuplji i da ga sada može kupiti povoljnije.

Ukoliko takvu poruku ne prati stvarno umanjenje cijene, otvara se pitanje obmanjujućeg oglašavanja.

– Nije dovoljno da trgovac istakne tačan broj. Važno je da i cjelokupna reklamna poruka bude istinita i da ne stvara pogrešan utisak o uslovima prodaje. Trgovac ne može očekivati da potrošač zanemari ono što mu reklama očigledno sugeriše, već mora snositi odgovornost za način na koji svoju ponudu predstavlja javnosti – ističe Rabrenović.

Prema ocjeni Instituta, ovakvi slučajevi otvaraju pitanje primjene Zakona o zaštiti potrošača, posebno odredaba koje se odnose na zabranu obmanjujućeg oglašavanja i nepoštenih poslovnih praksi, kao i pravila o isticanju prethodnih i sniženih cijena.

Pozivaju se na članove 15, 16, 30, 156 i 157 Zakona, navodeći da propisi ne štite građane samo od netačnih informacija, već i od reklamnih poruka koje svojim ukupnim predstavljanjem mogu stvoriti pogrešnu sliku o cijeni proizvoda.

Najavljene prijave i zahtjev za vanredne inspekcijske kontrole

Institut ekonomskih nauka najavio je da će bez odlaganja podnijeti prijave nadležnoj tržišnoj inspekciji, uz dostavljanje fotografija spornih oglasa i zahtjev za utvrđivanje njihove zakonitosti i eventualne odgovornosti trgovaca.

Od Ministarstva ekonomskog razvoja i Direkcije za tržišnu inspekciju traže hitnu reakciju, ali i širu kontrolu načina na koji trgovci oglašavaju sniženja i prodajne pogodnosti.

Smatraju da inspekcijski nadzor ne bi trebalo ograničiti na pojedinačne slučajeve, već da kontrole treba sprovesti i na Instagramu, Facebooku, internet portalima i drugim digitalnim platformama, kao i u samim prodajnim objektima.

– Potrebno je provjeriti reklamne objave, stvarne prethodne cijene, podatke iz trgovačkih evidencija i način na koji su isti proizvodi predstavljeni u prodajnim objektima – navode iz Instituta.

Posebno upozoravaju da teret otkrivanja spornih poslovnih praksi ne smije biti isključivo na građanima, dok nadležne institucije reaguju tek nakon pojedinačnih prijava.

– Potrošačka prava ne mogu se djelotvorno štititi ako reakcija institucija počinje tek nakon što građani pretrpe posljedice spornih poslovnih praksi – poručuju.

Iz Instituta očekuju da nadležni organi pravovremeno koriste svoja zakonska ovlašćenja i javnost obavijeste o rezultatima sprovedenih kontrola.

Potrošačima poruka: Provjerite cijene prije kupovine

Institut je pozvao trgovce da preispitaju način reklamiranja svojih proizvoda i uklone oglase koji mogu stvoriti pogrešan utisak o sniženju.

Naglašavaju da eventualna tehnička greška može biti predmet objašnjenja, ali ne i opravdanje za nastavak prikazivanja sporne reklame bez ispravke.

Građanima savjetuju da prije kupovine pažljivo uporede prethodnu i novu cijenu, provjere postoji li stvarna ušteda i sačuvaju reklamne objave za koje sumnjaju da su obmanjujuće.

– Ne kupujte proizvod samo zato što je njegova prethodna cijena precrtana. Pogledajte oba iznosa, provjerite postoji li stvarna ušteda i sačuvajte reklamu ako posumnjate da ste dovedeni u zabludu. Takve oglase prijavite tržišnoj inspekciji – poručuju iz Instituta.

Rabrenović naglašava da odgovornost države ne prestaje donošenjem zakona, već podrazumijeva i obezbjeđivanje njihove dosljedne primjene.

– Zaštita potrošača ne počinje na kasi niti tek nakon podnošenja reklamacije. Ona počinje onog trenutka kada trgovac građaninu ponudi proizvod i saopšti njegovu cijenu – ističe Rabrenović.

Zaključuje da građani moraju imati mogućnost da jasno razlikuju stvarne popuste od reklamnog privida.

– Precrtana cijena nije dokaz popusta. Popust mora biti stvaran i provjerljiv. Potrošači ne smiju plaćati cijenu nedovoljne tržišne kontrole, a država ne smije ostati nijema pred reklamama koje ih mogu dovesti u zabludu – zaključio je Rabrenović.