Rabrenović: Zaštita potrošača nije i ne smije biti apstraktan princip
Institut ekonomskih nauka izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih pojava da se na internetu, društvenim mrežama i drugim kanalima tržišne komunikacije potrošačima plasiraju reklamne i promotivne poruke koje obećavaju zdravstvene i druge “garantovane” efekte, naročito u osjetljivim oblastima koje se tiču djece i porodice.
Kako navodi Jovo Rabrenović iz ovog nevladinog udruženja, takve poruke nerijetko koriste prenaglašene tvrdnje, insinuacije i "brza rješenja", stvarajući kod potrošača pogrešan utisak o prirodi, svojstvima i učincima proizvoda ili usluga.
- Ovo pitanje prevazilazi sferu etike i ulazi u domen zakonskih zabrana. Član 29 Zakona o zaštiti potrošača postavlja standard da je zabranjeno oglašavanje koje potrošača dovodi ili može dovesti u zabludu, koje podstiče ponašanje štetno po sigurnost i zdravlje, kao i ono koje može ugroziti zdravlje i psihički razvoj maloljetnih - ističe Rabrenović.
Dodaje da Zakon o nedozvoljenom oglašavanju zabranjuje obmanjujuće oglašavanje koje dovodi primaoca poruke u zabludu i utiče na njegovo ekonomsko ponašanje, uz primjenu i drugih posebnih ograničenja u osjetljivim oblastima.
- Institut ekonomskih nauka će u narednom periodu, u okviru svojih stručnih i analitičkih kapaciteta, sprovoditi sistematsko praćenje tržišta i tržišnih komunikacija, sa fokusom na: reklamne i promotivne poruke u digitalnom prostoru (društvene mreže, internet oglasi, influenserske promocije, sponzorisani sadržaji); direktne marketinške poruke (SMS/Viber/WhatsApp, e-mail kampanje, “newsletter” sadržaji); oglase i promotivne materijale u prodajnim objektima i putem posrednika, te navode koji se odnose na zdravstvene efekte, rezultate i “garancije”, kao i na sve tvrdnje koje mogu biti formulirane tako da prosječnog potrošača navedu na zaključak koji nije zasnovan na tačnim i provjerljivim informacijama - precizirao je Rabrenović.
Cilj ovog praćenja je, objašnjava, da se utvrdi da li na tržištu postoje oblici oglašavanja i reklamnih poruka koji su u suprotnosti sa članom 29 Zakona o zaštiti potrošača i drugim relevantnim odredbama tog zakona, kao i sa Zakonom o nedozvoljenom oglašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na obmanjujuće predstavljanje svojstava proizvoda ili usluga, prenaglašavanje efekata, sugerisanje neprovjerenih zdravstvenih koristi i kreiranje zablude koja utiče na potrošačke odluke.
- Institut će nalaze prikupljati na način koji omogućava jasnu dokumentaciju (arhiviranje sadržaja, vremensko označavanje, identifikacija kanala i načina oglašavanja), nakon čega će, u skladu sa javnim interesom i važećim procedurama, sačiniti analitički izvještaj i gdje postoji osnov sumnje na povredu propisa, dostaviti informacije nadležnim organima radi postupanja u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja - rekao je Rabrenović.
Istovremeno, dodaje, o opštim trendovima i sistemskim rizicima Institut će informisati javnost, sa ciljem jačanja potrošačke svijesti i prevencije štete.
- Zaštita potrošača u ovakvim slučajevima nije i ne smije biti apstraktan princip, već konkretna obaveza društva da spriječi zabludu, ekonomsku štetu i rizike po zdravlje i sigurnost građana. Posebno naglašavamo potrebu za odgovornim oglašavanjem u sadržajima koji se dotiču djece i osjetljivih grupa, gdje svaka manipulativna poruka proizvodi posljedice koje prevazilaze pojedinačnu kupovinu i zadiru u temeljna prava i sigurnost potrošača - poručio je Rabrenović.