Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici danas je nakon dva sata od početka suđenja pozlilo, pa je proces prekinut i nastavak zakazan za 16. jun.
Vesna Medenica se tereti da je bila član kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT- a, formirao njen sin Miloš Medenica.
Na početku ročišta sutkinja Vesna Kovačević pročitala je stav vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića da Vesna Medenica može da prati sudski postupak i da u slučaju višesatnih ročista vijeće pravi pauze na 45 minuta koje će trajati 15 minuta.
U nalazu je vještak Radojević takođe preporučio i da Medenici bude obezbijeđena udobna stolica.
Obezbjeđenje je prije početka suđenja donijelo kancelarijsku fotelju, ali je Medenica rekla da joj je ne odgovara i da će sjedjeti na običnoj stolici.
Branilac Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je da prigovara nalazu vještaka Radojevića i tražio je od vijeća da ga pozove i da se o nalazu izjasni i u sudnici, što je sutkinja Kovačević prihvatila.
Advokat Begović smatra da je nalaz nepotpun, jer nije navedeno koliko bolove je trpjela Medenica i kojeg intenziteta.
- Te pauze koje je preporučio doktor Radojević nemaju ama baš nikakav značaj za stanje moje branjenice, ona po preporuci doktora neurohiruga mora da leži - kazao je Begović.
U nalazu je, prema riječima advokata, vještak trebalo da se osvrne i na mentalno zdravlje zbog bolova koje Medenica trpi.
- U mišljenju je naveo da će drugačije mjesto za sjeđenja pomoći što je i sud učinio i pokazalo se kao apsurd. Lakše joj je da sjedi u stolici u kojoj sjede i svi prisutni. Nalaz je urađen bez trunke ljekarsske etike. Medenici je propisano strogo mirovanje - kazao je Begović.
On je dodao da njegova branjenica trpi bolove i da traži da se vještak Radojević izjasni da li joj to smeta da sa pažnjom prati postupak.
Na današnjem ročištu tužilac Jovan Vukotić dostavio je vijeću izdvojene poruke iz telefona Vesne Medenice. Sutkinja Kovačević nakon što je pročitala nalaz vještaka medicinske struke nastavila je sa čitanjem pisanih dokaza.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Vojin Perunović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vesni Medenici pozlilo, nastavak zakazan za 16. jun

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je da nije dobila odgovor na pitanje zbog čega je na jučerašnjem ročištu za provjeru optužnice protiv nje i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, &nbsp;osim specijalne tužiteljke Maje Janković bio prisutan i tužilac Jovan Vukotić.
- Postavila sam pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac. To je isto osnovni državni tužilac koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Pitala sam kako se uključio u predmet, da li postoji rješenje? Nijesmo dobili rješenje. Rješenje o spisima predmeta ne postoji, kao ni odgovor na pitanje odakle dva tužioca u tom i mnogim drugim predmetima. Mislim da će vrijeme pred nama razotkriti mnoge stvari, zbog čega i kako su rađene i vjerujem da će u bliskoj budućnosti krivci snositi određene posljedice. Progon bilo koga neće onemogućiti da pravda izađe na vidjelo - rekla je Perović u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Tokom jučerašnje kontrole optužnice u fokusu je bilo putovanje Perović u Sloveniju i navodna zloupotreba položaja jer je sa njom putovala njena kćerka. Perović je dokazala da je ona na putu bila o sopstvenom trošku, a da je ona bila na važnom sastanku na kom su razmjenjivane važne, povjerljive informacije o koruptivnim radnjama u crnogorskoj vlasti i pravosudnim organima. Perović je da su informacije koje je dobila u Ljubljani bile povod za policijsko-tužilački progon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsutkinja-rabrenovic-nije-dozvolila-novinarima-da-prisustvuju-rocistu-za-jelenu-perovic-i-ninu-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moj put u Ljubljanu i Zagreb je bio povodom sastanka sa određenim ljudima koji su pokušali da kroz sistem zviždača daju određene informacije kako bi se razotkrile određene stvari. Imala sam tri sfere djelovanja - jedna je bila vezana za tužilaštvo, a druga za tužilaštvo i određene nosioce najvećih mogućih funkcija u drugim dvijema granama vlasti. Počeli smo polako da provjeravamo informacije koje sam dobila i došli smo do određenih saznanja da se u Tužilaštvu predmeti oduzimaju suprotno zakonu i da se dodjeljuju tužiocima koji su ili pogodni, podobni... Na koji način su birani - to će vjerujem vrijeme odrediti. Zakon o državnom tužilaštvu, kao i sudski zakoni su donijeti i bilo je važno zbog našeg puta ka Evropskoj uniji da imamo slučajni odabir kako sudija, tako i tužilaca. Zbog toga je bilo važno da se poštuju zakonske procedure. Desila se situacija da je više predmeta, koji su bili interesantni javnosti u tom periodu, oduzeto od specijalnih tužilaca mimo zakona, bez odluke o oduzimanju predmeta i dodijeljeni su tada već, čini mi se, upućenim tužiocima koji su nastavili rad na tim predmetima. Kako je ta informacija bila tačna, uputili smo Tužilačkom savjetu zahtjeve za provjeru svih tih navoda, jer smo već imali dokaze da je to baš tako. Međutim, Tužilački savjet se oglasio nenadležnim. Koliko je važna ta situacija govori i činjenica da rukovodilac državnog tužilaštva koji nezakonito oduzima te predmete od tužilaca mora biti razriješen. Tako sam postavila pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac - pojasnila je Perović.
<h2>"Smatram da smo Marković i ja zakonito potpisivali naknade"</h2>
Advokat Nikola Marković juče je pokazao dokument u kom se vidi da je predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. Prema informacijama Televizije E, situacija je ista i u Sudskom savjetu i još nekim organima. Komentarišući ovu situaciju, Perović je rekla da je bila razočarana kada je u Skupštini vrhovni državni tužilac rekao da on ima pravo na to po svom zakonu i kada je predsjednik Sudskog savjeta ćutao na to iako je potpisivao naknade svaki mjesec.
Smatra da su zakonito potpisivali naknade.
- Isto kao što oni imaju svoje zakone, tako i mi imamo svoj zakon. Na identičan način je određeno kako se obračunava i na koji način naknada. Pitanje je da li treba da potpišemo mi, odnosno VDT kao predsjednik Tužilačkog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta, ili ja kao direktorica Agencije. Ja smatram da to nije krivično djelo. Smatram da smo svo troje postupali po zakonu, ali to kako su svi ćutali - mene je najviše boljelo kao pravnicu. To su moje kolege. Sama rješenja koja smo prezentovali govore o samoj moći koja je postojala prije godine, ali mislim da je to vrijeme prošlo i da više nećemo biti u nikad takvoj situaciji da se na takav način zloupotrebljavaju određena ovlašćenja - istakla je Perović.
<h2>"Popušta politički pritisak"</h2>
Više od hapšenja, kako kaže, pogodilo je kada je poslije godinu dana stigao prijedlog Tužilaštva za određivanje naredbe za pretresanje.
&nbsp;- To je šokantno i to je nešto što može svakom građaninu d ase desi. Vjerovali ili ne, Sud je izdao naredbu za pretresanje državne institucije da bi se našla finansijska rješenja koja se nalaze i u Agenciji i u Ministarstvu pravde. Šta su tražili u kolima - zaista mi nije jasno. Na ročištu za potvrđivanje optužnice sam i pitala šta su mislili da će naći ispod haube vozila, koje to rješenje je moglo da iskoči iz samog vozila. To samo govori o besmislenoj situaciji i uništavanju državne institucije koja se zaista borila protiv korupcije i dešavanja u Crnoj Gori i ukazivali smo na korupcione rizike - navela je Perović.
Perović je rekla da već popušta politički pritisak koje su vršile određene političke partije na određene sudije i tužioce.
- Vidjeli ste da je prije neki dan odbačena jedna krivična prijava koja je mogla biti odbačena i prije godinu dana. Vjerujem da će u narednom periodu svi predmeti koji su po određenim nalozima započeti u odnosu na mnoge građane, okončati na pravi način i da će se pokazati ko je, zbog čega i kako radio - zaključila je Perović.

Portal ETV

Perović: Nema obrazloženja zašto je i tužilac Vukotić bio na ročištu, progon neće spriječiti pravdu da izađe na vidjelo

Čitanjem četiri optužnice koje su objedinjene u jedan postupak danas je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje grupi koja se tereti za planiranje ubistva sada pokojnog Jovana Vukotića, koji je, prema evidenciji bezbjednosnih službi bio označen kao vođa škaljarskog klana. Optuženima se na teret stavlja i pripremanje likvidacije Jovana Jovanovića.
Sudija Amir Đokaj, planirao je da optuženi iznesu odbranu.
Na pitanje sudije da li ima potrebe da se čitaju optužnice optuženi Slobodan Kašćelan i Radovan Mujović, rekli su da ima.
- Ima, ima, neka čita, neka se zanima - kazao je Kašćelan.
Čitanje optužnica koju zastupa tužilac Miroslav Turković uslijedilo je nakon polusatne prozivke i provjere ličnih podataka optuženih.
Specijalno državno tužilaštvo je za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića kao organizatora i članova Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Radoja Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Dejana Rutovića, Milutina Čotara, Srđana Juriševića i Vladimira Vučkovića.

Kašćelan i Mujović tražili da tužilac pročita optužnice

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je neposrednu optužnicu od 30. decembra prošle godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv optuženog Petra Mujovića, za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju sada pokojnog Jovana Vukotića.
Kako je objašnjeno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da je optuženi, kao pripadnik kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera, a čiji su pripadnici i Ljubo Milović, Petar Lazović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, D.R, Radovan Mujović, N.P. i R.P, protiv kojih su već podignute optužnice za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.
Te optužnice su potvrđene i stupile su na pravnu snagu. Mujovića terete da je, sprovodeći kriminalni plan organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Radoja Zvicera i pripadnika, okrivljenih Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivostii mržnje i radi uspostavljanja prevlasti njihove kriminalne organizacije, 21. oktobra 2020. godine, u Kotoru, pokušao da ubije jednog od organizatora suprotstavljene kriminalne organizacije Jovana Vukotića.
Mujović je naoružan pištoljem mehanički uništenog fabričkog broja, sa 15 metaka i metkom u cijevi, spremnim za opaljenje, čekao ispred zgrade Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, kako bi Vukotića ubio kada su ga privodili službenici Uprave policije.
U tom nauku ga je spriječila policija koja ga je uhapsula.
- Optuženi je, pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Kotoru, zbog istog životnog događaja, oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a izrečena mu je mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta – pištolja kao sredstva izvršenja krivičnog djela. Dok je u odnosu na organizatora kriminalne organizacije okrivljenog R.Z. i pripadnike - okrivljene S.K. i M.V., kao saizvršilaca krivičnog djela, u postupku kontrole opravdanosti i zakonitosti optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, u tom dijelu nezakonito obustavljen krivični postupak, rješenjima Višeg suda u Podgorici, Kvso br.32/23 i Apelacionog suda Crne Gore Kvsž br.329/23, od 9. oktobra i 22. novembra 2023. godine, pa je Vrhovni sud Crne Gore, presudom Kzz br.1/2024, od 2. jula prošle godine, usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je odlukama Višeg i Apelacionog suda povrijeđen zakon u korist okrivljenih - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Optuženi Mujović je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u drugom krivičnom predmetu.

Potvrđena optužnica: Mujoviću će suditi za pokušaj ubistva Vukotića

Željko Bojanić, Radoje Živković, Zdravko Perunović, Jakup Dogan i Emircan Šumer u Turskoj su osuđeni na doživotnu robiju zbog ubistva vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića u septembru 2022. godine.
- Shodo presudi u predmetu na Višem krivičnom sudu u Istanbulu na teške kazne doživotnog zatvora osuđeni su Radoje Živković, Željko Bojanić, Zdravko Perunović. Sud je osudio i Jakupa Dogana i Emircana Šumera, koji su počinili ubistvo, na težu kaznu doživotnog zatvora - piše turski medij HalkTV.
Vukotić je ubijen 8. septembra 2022. godine u istanbulskom naselju Šišli. Utvrđeno je da je na njegovom vozilu bio postavljen GPS uređaj za praćenje. On je stradao nakon što su napadači na njega pucali sa motora i u njega ispalili pet hitaca.
Desetak dana kasnije uhapšena je grupa crnogorskih i turskih državljana zbog sumnje da su odgovorni za to ubistvo. Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića, preko svojih veza u Turskoj, organizovao Radoje Živković.

Anja Ivanović

Bojaniću, Živkoviću, Perunoviću, Doganu i Sumeru doživotna robija zbog ubistva Jovana Vukotića

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Okrivljeni Jovanović, kako su to kazali njegovi branioci, nije došao na suđenje zbog iznenadnog smrtnog slučaja u porodici.
Advokat &nbsp;Miloš Vuksanović je sudu priložio avionsku kartu kao dokaz da je &nbsp;Jovanović zbog hitno da otpituje ističući da će se ovaj okrivljeni po &nbsp;povratku u Crnu Goru odmah javiti sudu.
Sudija Višeg suda Amir &nbsp;Đokaj i tužilac Miroslav Turković prihvatili su obrazloženje odbrane &nbsp;Jovanovića jer, kako su naveli, ovaj optuženi se do sad redovno javljao &nbsp;sudu pa okolnosti povodom smrtnog slučaja nisu uticale da se promjeni &nbsp;utisak o njemu i traži pritvaranje.
Nakon što je sud konstatovao &nbsp;da nisu stečeni uslovi da se ročište održi, advokati iz redova odbrane &nbsp;zatražili su ukidanje pritvora za Sašu Dragojevića, Borka Bešovića, &nbsp;Igora Tezića i Dejana Rutovića.
Oni su, pozivajući se na raniju praksu suda, zatražili da i ako nisu &nbsp;stečeni uslovi za održavanje ročišta, postupajuće vijeće odluči danas o &nbsp;tome.
Međutim, SDT Miroslav Turković se tome protivio. On se &nbsp;protivio i predlogu za ukidanjen pritvora. Sudija Đokaj je konstatovao &nbsp;da će o preldogu advokata za ukidanje pritvora odlučivati vanraspravno &nbsp;vijeće.
Za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića, SDT je kao &nbsp;podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića koji su &nbsp;označeni kao organizatori, i pripadnika Slobodana Kašćelana, Dragana &nbsp;Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana &nbsp;Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Ratka &nbsp;Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Milutina Čotara, &nbsp;Vladimira Vučkovića, Dejana Rutovića i Srđana Juriševića.
Prema &nbsp;navodima SDT-a,Bešović, Pejović, Dragojević i Živković su u toku 2020. i &nbsp;2021.godine, na teritoriji Crne Gore i drugih država Evrope, postali &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi Radoje &nbsp;Zvicer i Milan Vujotić, čiji pripadnici su pored za sada &nbsp;neidentifikovanih lica, postali i optuženi Slobodan Kašćelan, Dragan &nbsp;Knežević, Goran Vukčević, Igor Terzić, Danilo Bakić, Stevan Kraljević, &nbsp;Radovan Mujović, Vladan Lučić, Filip Knežević, Ratko Živković, Milutin &nbsp;Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar, Vladimir Vučković, Dejan &nbsp;Rutović i Srđan Jurišević protiv kojih je Specijalno državno tužilaštvo &nbsp;podiglo optužnicu 20. januara 2023., i Goran Stojanović protiv kojeg je &nbsp;optužnica podignuta 28. jula 2023. godine, kao i okrivljeni Igor Božović &nbsp;protiv kojeg je istraga u toku.
- Okrivljeni Bešović, Pejović, a Dragojević i Radoje Živković, kao &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije, prihvatili su kriminalni plan. &nbsp;Okrivljeni Bešović koji na aplikaciji SKY Ecc koristi nalog sa širfom &nbsp;7220C5, a kojeg organizatori i ostali pripadnici kriminalne organizacije &nbsp;oslovljavaju kao „Vojnik" ili „Ragnar", da postupa po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije koja su mu saopštena &nbsp;direktno ili prenesena preko drugih pripadnika kriminalne organizacije, &nbsp;da pronalazi štek stanove za potrebe kriminalne organizacije, da &nbsp;preuzima, čuva, predaje i čisti vatreno oružje i municiju koje pripada &nbsp;kriminalnoj organizaciji, a koje je namijenjeno za izvršenje krivičnih &nbsp;djela protiv života i tijela i da prevozi oružje i lica koja su određena &nbsp;da budu neposredni izvršioci do mjesta predviđenog za uvježbavanje &nbsp;neposrednih izvršilaca u gađanju iz snajperskih pušaka – navodi se u &nbsp;optužnici.
SDT tvrdi da je Pejović na aplikaciji SKY Ecc koristio &nbsp;nalog sa šifrom 5S7EKH, kojeg organizatori i drugi pripadnici kriminalne &nbsp;organizacije oslovljavaju sa „Kobac“, postupao po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije.
- Okrivljeni &nbsp;Dragojević je na aplikaciji SKY Ecc koristio nalog sa šifrom 23AB28, i &nbsp;imao zadatak da preuzima, čuva i predaje vatreno oružje, municiju i &nbsp;ekspolozivne materije za potrebe kriminalne organizacije.
On se &nbsp;tereti i da je zajedno sa Filipom Kneževićem, uvježbavao upravljanje &nbsp;dronovima na kojima bi se postavila eksplozivna sredstva – bombe a koje &nbsp;bi koristili u ubistvu pripadnika, suprostavljenog škaljarskog klana.
Planovi &nbsp;likvidacija istaknutih škaljaraca razotkrivene su zahvaljujući &nbsp;komunikacijama koje su kavčani razmjenjivali preko Sky aplikacije.
Plan &nbsp;da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom &nbsp;dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije &nbsp;odustanka da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena &nbsp;pokojnom Igoru Dedoviću.
Dedović je ubijen početkom 2020. godine &nbsp;ubijen zajedno sa Stevanom Stamatovićem dok su sa porodicama boravili u &nbsp;jednom od restorana u Atini.
Nakon saznanja da se Jovanović ponovo &nbsp;nalazi u Kotoru i da boravi u stanu u stambenoj zgradi zvanoj Pentagon" &nbsp;Zvicer 13. maja naređuje da se Jovanović mora ,,raditi za sedam dana” &nbsp;pojašnjavajući da će meta u stanu boraviti do 1. juna.
Prema &nbsp;navodima optužnice koju je SDT podiglo 20. januara 2024. 18-člana &nbsp;kriminalna organizacija koju su formirali Zvicer I Vujotić pored &nbsp;likvidacije Jovanovića planirali su I ubistvo vođe suprostavljenog &nbsp;škljarskog klana Jovana Vukotića dok je boravio u Istražnom zatvoru u &nbsp;Spužu.
Jovanović koji je slovio za bliskog saradnika pokojnog &nbsp;Vukotića, je 2016. godine u Istražnom zatvoru vrelim uljem polio Igora &nbsp;Božovića.
Jovanoviću, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi &nbsp;kao visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, svaki trag se gubi &nbsp;2020. godine, samo desetak mjeseci pošto je izašao iz zatvora dok je &nbsp;Jovan Vukotić ubijen 8. Septembra 2023. godine u Istanbulu
Na njega su pucala dva napadača sa motora dok se nalazio za volanom automobila u kojem su bili njegova trudna supruga i dijete.
Prije ubistva, suprostavljeni kavački klan je nekoliko puta pokušao ubistvo Vukotića.

Optuženi za pokušaj ubistva Vukotića i Jovanovića pred sudom 18. februara

Svu svoju imovinu stekao sam zakonito. Za sve postoji valjan i nesporan pravni osnov i pozivam sve nadležne državne organe da provjere sve što sam u životu stekao - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Darko Dragović reagujući na navode da je pokojni šef škaljarskog klana Jovan Vukotić stvarni vlasnik stana u Bečićima koji je upisan na njegovo ime.&nbsp;
- Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu podnio sam Agenciji za sprečavanje korupcije, sa zakašnjenjem, zbog čega ću prekršajno odgovarati, ali u njemu su svi podaci o mojoj imovini. Između ostalog, evidentirano je da su se u 2023. godini na moje ime vodila dva stana u Kotoru i Budvi, ali i da postoji dug u iznosu od 120.000.00 eura. Zbog funkcije koju obavljam, i medijskih spekulacija, imam potrebu da javnosti objasnim da u odnosu na te stanove nisam imao apsolutno nikakav dogovor sa sada pokojnim Jovanom Vukotićem da navodno na svoje ime upisujem njegove nekretneine - piše u saopštenju Dragovića.
Dogovor u vezi kupovine spornih stanova imao je, kaže, samo i isključivo sa M.L.
- Sa kojim sam u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i to na sljedeći način: Naslijedio sam dosta nepokretnosti nakon smrti roditelja. Između ostalog, bio sam vlasnik katastarske parcele u industrijskoj zoni Danilovgrada, površine 3200m2 čija je tržišna vrijednost 2018. godine bila oko 120 000,00 eura. Plan mi je bio da za vrijednost te nepokretnosti kupim druge nepokretnosti - naveo je Dragović.
Tako je i postigao, ističe, dogovor sa M.L. na način da mi on proda dva stana, u Kotoru i Budvi, a da ja njemu isplatim kupoprodajnu cijenu nakon prodaje zemljišta, ili da mu naknadno prenesem pravo svojine na zemljištu.&nbsp;
- Nedugo nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv M.L. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Odlučujući po predlogu SDT-a, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je donio Rješenje Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine,kojim je, između ostalog, određena privremena mjera zabrane raspolaganja ovim nepokretnostima. S obzirom na to da sam bio savjesni kupac ovih nepokretnosti, koje u tom momentu nijesu bile plaćene, nisam htio da rizikujem posledice ishoda ovog krivičnog postupka jer je postojala opasnost da ovi stanovi budu predmet trajnog oduzimanja. Stoga smo M.L. i ja tada postigli dogovor da raskinemo kupoprodajne ugovore, odnosno da mu stanove vratim i ne plaćam kupoprodajnu cijenu, a da on slobodno raspolaže sa njima - dodao je Dragović.
Međutim, uslov pravne konkretizacije našeg dogovora je bio, kako tvrdi Dragović, okončanje krivičnog postupka i utvrđenje dalje sudbine ovih stanova, jer notar nije mogao raskinuti ugovore dok god postoji zabilježba zabrane raspolaganja.
- Presudom Višeg suda u Podgorici Kvs br. 431/20 od 08.02.2021 godine M.L. je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela stavljenog mu na teret i kažnjen uslovnom osudom i novčanom kaznom od 5000,00 eura uz obavezu da plati državi štetu u iznosu od 20000,00 eura. S obzirom na to da u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ove presude SDT nije pokrenuo postupak trajnog oduzmanja imovine osuđenog M.L.,dana 25.07.2023 godine je podnijet sudu zahtjev za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja - rekao je Dragović.
Izjašnjavajući se po izjavljenom predlogu, SDT je navelo da, kako je saopštio, u odnosu na navedene nepokretnosti nije u zakonskom roku podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovine koja je privremeno blokirana.
- Postupajući po zahtjevu M.L. Viši sud u Podgorici je dana 17.06.2024 godine donio rješenje Kvs br. 429/23 kojim je ukinuta privremena mjera zabrane raspolaganja nepokretnostima uz zabilježbu zabrane u katasatru nepokretnosti određene rješenjem sudije za istragu istog suda Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine. Prema tome, od 17.12.2018. godine, pa do 17.06.2024. godine zabranjeno je bilo raspolagati sa nepokretnostima koje sam kupio od privrednog društva čiji je vlasnik M.L., te s toga nismo ni mogli formalizovati naš dogovor, odnosno zaključiti notarski zapis raskida kupoprodajnih ugovora.Odluka Višeg suda u Podgorici je postala pravosnažna tek 11.10.2024 godine. Čim su se stekli uslovi, odnosno po brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja iz Lista nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji stana je formalno raskinut - istakao je Dragović.
Kaže da ne može znati ni trpjeti posljedice bilo čijeg postupanja nakon postignutog dogovora o raskidu ugovora.
- Niti prije kupoprodaje jer kupoprodajnu cijenu nikad nisam platio, nisam u posjedu ovih nekretnina, niti smatram da su stanovi moji od momenta postizanja dogovora o raskidu sa M.L. Jasno je da za sve vrijeme trajanja zabrane raspolaganja nijesmo mogli i pravno raskinuti ugovore.Jedini i isključivi dogovor oko kupoprodaje, uslova kupoprodaje i uslova raskida imao sam sa M.L. U konačnom, postupao sam u svojstvu njegovog branioca sve vrijeme, a kao savjesni kupac izjavio sam i žalbu na rješenje sudije za istragu od 17.12.2018 godine - poručio je Dragović.
Sa počivšim Jovanom Vukotićem nije, tvrdi, bio u prijateljskim odnosima, niti je sa njim ikada imao bilo kakav dogovor.&nbsp;
- Takođe, nikada nisam bio zakonski zastupnik Jovana Vukotića u ovim poslovima, nisam na sebe prepisao sporne nepokretnosti jer navodno nisu mogle biti svojina sada počivšeg Jovana Vukotića zbog finansijske istrage, i gotovo sve vrijeme od kupovine pa do sada, stanovi su bili pod zabranom raspolaganja i lupom tužilaštva - dodao je Dragović.
Stanove, kaže, ne smatra svojim.
- Nijesam u njihovom posjedu i ne znam da li je, kako navodi Dragović, i sa kim M.L. imao dogovor u vezi istih. Insinuacijama da bih mogao imati veze sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima narušen mi je lični i profesionalni ugled, ali i bezbjednost. Svim zakonskim sredstvima ću braniti svoj lični i profesionalni integritet - zaključio je Dragović.

Dragović: Nijesam krio imovinu ni za škaljarce, ni za bilo koga - neka nadležni sve provjere

Na danas održanoj kontroli optužnici protiv Mila Božovića i grupe advokati odbrane ponovo su osporili Skaj kao dokaz, a zatim i optužnicu koju potpisuje Specijalno državno tužilaštvo, a koja se, prema njihovim riječima, jedino bazira na operativnom podatku, odnosno presretnutnoj kriptovanoj komunikaciji.
Ročištem za kontrolu optužnice predsjedavala je sutkinja Vesna Kovačević, a ročište je trajalo više od 11 sati.
Advokati su danas istakli da ni nakon što je sud prošlu optužnicu vratio na ispravku, SDT nije učinio ono što im je bilo sugerisano od strane suda i da su tim postupkom istakli nepoštovanje prema sudu i sudskom vijeću.
Dodali su da je jasno da se, kada je u pitanju SKY komunikacija, radi o pritisku javnosti i da je ista postala aktuelna pred izbore.
- Ovaj Skaj materijal je došao u vrijeme izbora i to svi mi znamo - istakao je advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović.
Pored političkog uticaja kako smatra advokat Martinović, on ističe da su i tri medijske kuće zadužene za kampanju koja treba javnosti da predstavi Skaj kao relevantan dokaz.&nbsp;
Istog mišljenja kao advokat Martinović bila je i njegova koleginica advokatica odbrane Bojana Franović koja je istakla da je SDT je davno otpočeo kampanju u medijima, objavljivanjem sadržaja iz Skaj komunikacije.
Advokati odbrane su naveli da optužnicom nisu tačno precizno objašnjena djela kao ni vrijeme i mjesto kojima se optuženima stavljaju na teret.&nbsp;
- Sve što je napisano, napisano je na osnovu Skaja. Takav način masovne komunikacije je klasična špijunaža. Optužnica ne precizira gdje je droga, kako su je prenosili,da li su je natovarili na leđa ili na magarce ne zna se ništa. Sve je paušalno. Nema droge, nema novca, nema ničega, navode da su optuženi išli u Ekvador. Evo imaju potvrde o prelasku državne granice, pa će se vidjet da nisu - kazao je advokat osumnjičenog Milovića, Dragoljub Đukanović.
Advokat Marko Radović rekao je da će predati krivične prijave protiv službenika policije koji su nezakonito postupali kada je u pitanju njegov branjenik optuženi Perović.
- SDT je zaboravilo tokom pretresa da slika kuću. Pa su to naknadno uradili, fiktivnom narednom u koju je navedeno da se vrši pretres, a nije vršen, vršen je prije toga. To je klasično falsifikovanje isprave, unošenje netačnog sadržaja. Eto na takvim dokazima se zasniva ova optužnica - kazao je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović ocijenio je da će rezultat borbe protiv kriminala koji je u vezi sa Skaj materijalom biti urušavanje pravosuđa.
Početak ovog ročišta obilježila je rasprava jer je sudsko vijeće odbilo predlog advokatice Bojane Franović da se iz dokaza izuzme materijal koji je tužilac Jovan Vukotić prije dva dana dao sudu (7.10.2024 godine), a sa kojim nisu upoznati advokati jer nisu imali vremena da izvrše uvid jer je dostavljeni materijal obiman.
Odbrana je istakla da je održavalje ročišta u takvim uslovima skandalozno, ali se ročište ipak održalo.
Tužilac Vukotić je kazao da to nije novi dokaz, već da je to izdvojen materijal koji treba da služi kao smjernica službi suda.&nbsp;
Advokat Marko Radović rekao je da ne može da se vjeruje na riječ nekome da ove Skaj komunikacije nisu mijenjane jer se radi za tako ozbiljnu optužbama u ozbiljnom postupku.
- Uslovi su tehnički ispunjeni za održavanje ročišta, ali ne i suštinski. Doveli ste nas u šah-mat poziciju. Prvo odbijanjem zahtjeva koji je koleginica Franović dala. Ne možemo da budemo toliko neozbiljni da vjerujemo na riječ u ovoj situaciji bilo kome. Bitno je da vidimo kakav je to materijal, sadržaj - ukazao je advokat Miloš Vuksanović.
Nakon toga od je zatražio izuzeće postupajućeg tužioca i Glavnog specijalnog tužioca. Sudija Vesna Kovačević se pozvala na član i stav Zakona o krivičnom postupku u kojem se poziva na odredbu da je sud dužan da omogući održavanje postupka u korist optuženih i odbila predlog advokata Vuksanovića.
Nakon izlaganja advokata komentar na ovu optužnicu imali su i osumnjičeni Milo Božović, Dejan Knežević i Vjekoslav Lambulić.
Osumnjičeni Vjekoslav Lambulić od tužioca je zatražio da pošto mu se optužnicom osumnjičen da je prenosio kokain iz Ekvadora i Holadnije bude isporučen jednoj od tih zemalja.
Bivši predsjednik Opštine Budva, kazao je da je besmisleno da ga tužilaštvo svrstava u bilo koju kriminalnu grupu, a pogotvo onu koja je radila u korist DPS-a.
Božović je ukazao na to da se optužnicom stavlja, kako on stiče utisak, da je član kriminalne organizacije koja je imala za cilj, prema optužnici, da vrši uticaj na izbore tokom 2020 godine u korist DPS-a, a upravo je on bio nosilc liste, što bi po njegovim riječima značilo da je trebao da radi sam protiv sebe.
- Ja sam smijenio DPS u Budvi to je toliko jasno. Želim da istaknem da tužilac ne bi sjedio danas u ovoj fotelji da nije bilo mene, jer sam ja svojim angažovanjem doprinio izmjeni tužilačkog zakona koja je dovela do smjene Milivoja Katnića. Vukotić je ranije bio pripravnik Milivoja Katnića, a kasnije je sa neke pozicije premješten u SDT - rekao je Božović.
Istakao je da je njegovo političko djelovanje bilo presudno za smjenu DPS-a, te da je besmislena optužnica i navodi vezani za pomenuti politički uticaj.
Tokom izlaganja jednog advokata, jedan od osumnjičenih Radovan Perović rekao je “Dugo vremena zla gospodara” i istakao je sutkinji da se ovo odnosi na tužioca Vukotića.
Tužilac Vukotić nakon toga obratio se Peroviću i rekao da on sve oprašta samo da se ovo ročište završi. Nakon ove opaske Vukotića sa optuženičke klupe neko osumnjičenih u ovom postupku dodao je da jedino što im Vukotić ne oprašta je Skaj nakon čega je sudnicom zavladao smijeh.&nbsp;
Podsjećamo, vijeće podgoričkog Višeg suda, kojim predsjedava sudija Vesna Kovačević, vratilo je ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe.
Nakon što je SDT dopunilo optužnicu, ponovo je predata sudu. Međutim prethodna dva ročišta su odložena na zahtjev odbrane.
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Milo Božović tužiocu Vukotiću: Da nije bilo mene vi ne biste bili na tom mjestu

Vođa škaljarskog klana Kotoranin Jovan Vukotić uživao je naklonost pojedinih visokih policijskih službenika, ali i političara i crkvenih vjerodostojnika. To proizilazi iz skaj komunikacija koje su crnogorskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Za sada, u našoj zemlji ne postoji pravni stav da li te prepiske mogu biti validan dokaz na sudu ili ipak moraju biti potkrijepljene i drugim materijalnim dokazima. 
 
I dok crnogorske sudije još nijesu presudile kako da tretiraju skaj komunikacije, mediji ih godinama objavljuju, iako bi ovi dokumenti trebalo da budu tajni. Međutim, tužilaštvo i bezbjednosne službe, za svoje i potrebe političkih aktera, dostavljaju ih medijima. 
 
Skaj komunikacije koje je vođa škaljarskog klana vodio sa članovima kriminalne grupe, jednim visokim policijskim službenikom, ali i uspon Vukotića i njegova likvidacija u septembru 2022. godine u Turskoj, teme su večerašnje emisije “Sjenke“ koja se emituje na TV E od 22 sata. 
 
Novinar, Jovo Martinović, u izjavi za „Sjenke“ podsjetio je da je u martu 2022. godine izašla informacija da je Jovan Vukotić imao veze u policiji. Tada su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, lisice na ruke stavili kolegi Daliboru Medojeviću. 
 
- Imao je svoje ljude koji su mu davali informacije, koje su bile od strateške važnosti. To se desilo nakon hapšenja Dalibora Medojevića. Do tada je vladalo uvjerenje da samo kavčani imaju veze sa policijom i svoje ljude tamo i logistiku - rekao je Martinović. 
 
Novinarka, Ana Raičković, kazala je da je, prema dokazima istražitelja, Medojević pod lažnim imenom na skaj aplikaciji, odavao povjerljive informacije osobama iz kriminalnog miljea. 
 
- Tačnije on se tereti da je prihvatio da kao policijski službenik za interes jedne kriminalne grupe provjerava osobe iz suprotstavljenog klana i dostavlja im podatke - dodala je Raičković. 
 
Njena koleginica, Danica Nikolić, pojasnila je da je policajac Medojević koristio ime svog nadređenog u tom trenutku Dragana Radonjića, odnosno njegov nadimak Radonja, kako bi, kako kaže, svaku potencijalnu sumnju preusmjerio na drugu osobu, to jest na svog nadređenog u tom trenutku. 
 
- I kako bi skrenuo pažnju u eventualnoj istrazi ili u eventualnom padu njegovih sagovornika iz Skaj komunikacija na svog nadređenog a ne na sebe. Kada smo objavili te skaj prepiske u kojima je Jovan Vukotić lično razotkrio policajca Medojevića, da zapravo on stoji iza tog nadimka, da su tada analitičari konstatovali, u analizi te skaj prepiske, da se zaista dugo mislilo da je riječ o Draganu Radonjiću - istakla je Nikolić. 
 
Nije škaljarska kriminalna grupa sarađivala samo sa službenicima javne i tajne policije. Prema dostupnim podacima, koji ni nakon više od četiri godine istražitelji nijsu pretočili u optužnicu, ta kriminalna grupa učestvovala je i u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine. 
 
Advokat Vukotića, Damir Lekić, kazao je da je tačno da su isplivale određene komunikacije da su oni naklonjeni Srbiji i SPC. 
 
- Vjerujte mi ja kroz komunikaciju sa tim ljudima koju sam imao, to nikada nisam ni uočio ni vidio, niti sam vjerovao u to kad sam vidio. Jer ja ih znam kao ljude koji su privrženi državi - istakao je Lekić. 
 
Emisiju „Sjenke“ pogledajte večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuBGNiydzlqk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Sjenke“ na TV E: Uspon i likvidacija Vukotića

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: jovan-vukotic