Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici danas je nakon dva sata od početka suđenja pozlilo, pa je proces prekinut i nastavak zakazan za 16. jun.
Vesna Medenica se tereti da je bila član kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT- a, formirao njen sin Miloš Medenica.
Na početku ročišta sutkinja Vesna Kovačević pročitala je stav vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića da Vesna Medenica može da prati sudski postupak i da u slučaju višesatnih ročista vijeće pravi pauze na 45 minuta koje će trajati 15 minuta.
U nalazu je vještak Radojević takođe preporučio i da Medenici bude obezbijeđena udobna stolica.
Obezbjeđenje je prije početka suđenja donijelo kancelarijsku fotelju, ali je Medenica rekla da joj je ne odgovara i da će sjedjeti na običnoj stolici.
Branilac Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je da prigovara nalazu vještaka Radojevića i tražio je od vijeća da ga pozove i da se o nalazu izjasni i u sudnici, što je sutkinja Kovačević prihvatila.
Advokat Begović smatra da je nalaz nepotpun, jer nije navedeno koliko bolove je trpjela Medenica i kojeg intenziteta.
- Te pauze koje je preporučio doktor Radojević nemaju ama baš nikakav značaj za stanje moje branjenice, ona po preporuci doktora neurohiruga mora da leži - kazao je Begović.
U nalazu je, prema riječima advokata, vještak trebalo da se osvrne i na mentalno zdravlje zbog bolova koje Medenica trpi.
- U mišljenju je naveo da će drugačije mjesto za sjeđenja pomoći što je i sud učinio i pokazalo se kao apsurd. Lakše joj je da sjedi u stolici u kojoj sjede i svi prisutni. Nalaz je urađen bez trunke ljekarsske etike. Medenici je propisano strogo mirovanje - kazao je Begović.
On je dodao da njegova branjenica trpi bolove i da traži da se vještak Radojević izjasni da li joj to smeta da sa pažnjom prati postupak.
Na današnjem ročištu tužilac Jovan Vukotić dostavio je vijeću izdvojene poruke iz telefona Vesne Medenice. Sutkinja Kovačević nakon što je pročitala nalaz vještaka medicinske struke nastavila je sa čitanjem pisanih dokaza.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Vojin Perunović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vesni Medenici pozlilo, nastavak zakazan za 16. jun

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je da nije dobila odgovor na pitanje zbog čega je na jučerašnjem ročištu za provjeru optužnice protiv nje i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, &nbsp;osim specijalne tužiteljke Maje Janković bio prisutan i tužilac Jovan Vukotić.
- Postavila sam pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac. To je isto osnovni državni tužilac koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Pitala sam kako se uključio u predmet, da li postoji rješenje? Nijesmo dobili rješenje. Rješenje o spisima predmeta ne postoji, kao ni odgovor na pitanje odakle dva tužioca u tom i mnogim drugim predmetima. Mislim da će vrijeme pred nama razotkriti mnoge stvari, zbog čega i kako su rađene i vjerujem da će u bliskoj budućnosti krivci snositi određene posljedice. Progon bilo koga neće onemogućiti da pravda izađe na vidjelo - rekla je Perović u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Tokom jučerašnje kontrole optužnice u fokusu je bilo putovanje Perović u Sloveniju i navodna zloupotreba položaja jer je sa njom putovala njena kćerka. Perović je dokazala da je ona na putu bila o sopstvenom trošku, a da je ona bila na važnom sastanku na kom su razmjenjivane važne, povjerljive informacije o koruptivnim radnjama u crnogorskoj vlasti i pravosudnim organima. Perović je da su informacije koje je dobila u Ljubljani bile povod za policijsko-tužilački progon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsutkinja-rabrenovic-nije-dozvolila-novinarima-da-prisustvuju-rocistu-za-jelenu-perovic-i-ninu-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moj put u Ljubljanu i Zagreb je bio povodom sastanka sa određenim ljudima koji su pokušali da kroz sistem zviždača daju određene informacije kako bi se razotkrile određene stvari. Imala sam tri sfere djelovanja - jedna je bila vezana za tužilaštvo, a druga za tužilaštvo i određene nosioce najvećih mogućih funkcija u drugim dvijema granama vlasti. Počeli smo polako da provjeravamo informacije koje sam dobila i došli smo do određenih saznanja da se u Tužilaštvu predmeti oduzimaju suprotno zakonu i da se dodjeljuju tužiocima koji su ili pogodni, podobni... Na koji način su birani - to će vjerujem vrijeme odrediti. Zakon o državnom tužilaštvu, kao i sudski zakoni su donijeti i bilo je važno zbog našeg puta ka Evropskoj uniji da imamo slučajni odabir kako sudija, tako i tužilaca. Zbog toga je bilo važno da se poštuju zakonske procedure. Desila se situacija da je više predmeta, koji su bili interesantni javnosti u tom periodu, oduzeto od specijalnih tužilaca mimo zakona, bez odluke o oduzimanju predmeta i dodijeljeni su tada već, čini mi se, upućenim tužiocima koji su nastavili rad na tim predmetima. Kako je ta informacija bila tačna, uputili smo Tužilačkom savjetu zahtjeve za provjeru svih tih navoda, jer smo već imali dokaze da je to baš tako. Međutim, Tužilački savjet se oglasio nenadležnim. Koliko je važna ta situacija govori i činjenica da rukovodilac državnog tužilaštva koji nezakonito oduzima te predmete od tužilaca mora biti razriješen. Tako sam postavila pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac - pojasnila je Perović.
<h2>"Smatram da smo Marković i ja zakonito potpisivali naknade"</h2>
Advokat Nikola Marković juče je pokazao dokument u kom se vidi da je predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. Prema informacijama Televizije E, situacija je ista i u Sudskom savjetu i još nekim organima. Komentarišući ovu situaciju, Perović je rekla da je bila razočarana kada je u Skupštini vrhovni državni tužilac rekao da on ima pravo na to po svom zakonu i kada je predsjednik Sudskog savjeta ćutao na to iako je potpisivao naknade svaki mjesec.
Smatra da su zakonito potpisivali naknade.
- Isto kao što oni imaju svoje zakone, tako i mi imamo svoj zakon. Na identičan način je određeno kako se obračunava i na koji način naknada. Pitanje je da li treba da potpišemo mi, odnosno VDT kao predsjednik Tužilačkog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta, ili ja kao direktorica Agencije. Ja smatram da to nije krivično djelo. Smatram da smo svo troje postupali po zakonu, ali to kako su svi ćutali - mene je najviše boljelo kao pravnicu. To su moje kolege. Sama rješenja koja smo prezentovali govore o samoj moći koja je postojala prije godine, ali mislim da je to vrijeme prošlo i da više nećemo biti u nikad takvoj situaciji da se na takav način zloupotrebljavaju određena ovlašćenja - istakla je Perović.
<h2>"Popušta politički pritisak"</h2>
Više od hapšenja, kako kaže, pogodilo je kada je poslije godinu dana stigao prijedlog Tužilaštva za određivanje naredbe za pretresanje.
&nbsp;- To je šokantno i to je nešto što može svakom građaninu d ase desi. Vjerovali ili ne, Sud je izdao naredbu za pretresanje državne institucije da bi se našla finansijska rješenja koja se nalaze i u Agenciji i u Ministarstvu pravde. Šta su tražili u kolima - zaista mi nije jasno. Na ročištu za potvrđivanje optužnice sam i pitala šta su mislili da će naći ispod haube vozila, koje to rješenje je moglo da iskoči iz samog vozila. To samo govori o besmislenoj situaciji i uništavanju državne institucije koja se zaista borila protiv korupcije i dešavanja u Crnoj Gori i ukazivali smo na korupcione rizike - navela je Perović.
Perović je rekla da već popušta politički pritisak koje su vršile određene političke partije na određene sudije i tužioce.
- Vidjeli ste da je prije neki dan odbačena jedna krivična prijava koja je mogla biti odbačena i prije godinu dana. Vjerujem da će u narednom periodu svi predmeti koji su po određenim nalozima započeti u odnosu na mnoge građane, okončati na pravi način i da će se pokazati ko je, zbog čega i kako radio - zaključila je Perović.

Portal ETV

Perović: Nema obrazloženja zašto je i tužilac Vukotić bio na ročištu, progon neće spriječiti pravdu da izađe na vidjelo

Čitanjem četiri optužnice koje su objedinjene u jedan postupak danas je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje grupi koja se tereti za planiranje ubistva sada pokojnog Jovana Vukotića, koji je, prema evidenciji bezbjednosnih službi bio označen kao vođa škaljarskog klana. Optuženima se na teret stavlja i pripremanje likvidacije Jovana Jovanovića.
Sudija Amir Đokaj, planirao je da optuženi iznesu odbranu.
Na pitanje sudije da li ima potrebe da se čitaju optužnice optuženi Slobodan Kašćelan i Radovan Mujović, rekli su da ima.
- Ima, ima, neka čita, neka se zanima - kazao je Kašćelan.
Čitanje optužnica koju zastupa tužilac Miroslav Turković uslijedilo je nakon polusatne prozivke i provjere ličnih podataka optuženih.
Specijalno državno tužilaštvo je za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića kao organizatora i članova Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Radoja Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Dejana Rutovića, Milutina Čotara, Srđana Juriševića i Vladimira Vučkovića.

Kašćelan i Mujović tražili da tužilac pročita optužnice

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je neposrednu optužnicu od 30. decembra prošle godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv optuženog Petra Mujovića, za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju sada pokojnog Jovana Vukotića.
Kako je objašnjeno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da je optuženi, kao pripadnik kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera, a čiji su pripadnici i Ljubo Milović, Petar Lazović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, D.R, Radovan Mujović, N.P. i R.P, protiv kojih su već podignute optužnice za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.
Te optužnice su potvrđene i stupile su na pravnu snagu. Mujovića terete da je, sprovodeći kriminalni plan organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Radoja Zvicera i pripadnika, okrivljenih Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivostii mržnje i radi uspostavljanja prevlasti njihove kriminalne organizacije, 21. oktobra 2020. godine, u Kotoru, pokušao da ubije jednog od organizatora suprotstavljene kriminalne organizacije Jovana Vukotića.
Mujović je naoružan pištoljem mehanički uništenog fabričkog broja, sa 15 metaka i metkom u cijevi, spremnim za opaljenje, čekao ispred zgrade Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, kako bi Vukotića ubio kada su ga privodili službenici Uprave policije.
U tom nauku ga je spriječila policija koja ga je uhapsula.
- Optuženi je, pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Kotoru, zbog istog životnog događaja, oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a izrečena mu je mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta – pištolja kao sredstva izvršenja krivičnog djela. Dok je u odnosu na organizatora kriminalne organizacije okrivljenog R.Z. i pripadnike - okrivljene S.K. i M.V., kao saizvršilaca krivičnog djela, u postupku kontrole opravdanosti i zakonitosti optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, u tom dijelu nezakonito obustavljen krivični postupak, rješenjima Višeg suda u Podgorici, Kvso br.32/23 i Apelacionog suda Crne Gore Kvsž br.329/23, od 9. oktobra i 22. novembra 2023. godine, pa je Vrhovni sud Crne Gore, presudom Kzz br.1/2024, od 2. jula prošle godine, usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je odlukama Višeg i Apelacionog suda povrijeđen zakon u korist okrivljenih - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Optuženi Mujović je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u drugom krivičnom predmetu.

Potvrđena optužnica: Mujoviću će suditi za pokušaj ubistva Vukotića

Željko Bojanić, Radoje Živković, Zdravko Perunović, Jakup Dogan i Emircan Šumer u Turskoj su osuđeni na doživotnu robiju zbog ubistva vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića u septembru 2022. godine.
- Shodo presudi u predmetu na Višem krivičnom sudu u Istanbulu na teške kazne doživotnog zatvora osuđeni su Radoje Živković, Željko Bojanić, Zdravko Perunović. Sud je osudio i Jakupa Dogana i Emircana Šumera, koji su počinili ubistvo, na težu kaznu doživotnog zatvora - piše turski medij HalkTV.
Vukotić je ubijen 8. septembra 2022. godine u istanbulskom naselju Šišli. Utvrđeno je da je na njegovom vozilu bio postavljen GPS uređaj za praćenje. On je stradao nakon što su napadači na njega pucali sa motora i u njega ispalili pet hitaca.
Desetak dana kasnije uhapšena je grupa crnogorskih i turskih državljana zbog sumnje da su odgovorni za to ubistvo. Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića, preko svojih veza u Turskoj, organizovao Radoje Živković.

Anja Ivanović

Bojaniću, Živkoviću, Perunoviću, Doganu i Sumeru doživotna robija zbog ubistva Jovana Vukotića

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Okrivljeni Jovanović, kako su to kazali njegovi branioci, nije došao na suđenje zbog iznenadnog smrtnog slučaja u porodici.
Advokat &nbsp;Miloš Vuksanović je sudu priložio avionsku kartu kao dokaz da je &nbsp;Jovanović zbog hitno da otpituje ističući da će se ovaj okrivljeni po &nbsp;povratku u Crnu Goru odmah javiti sudu.
Sudija Višeg suda Amir &nbsp;Đokaj i tužilac Miroslav Turković prihvatili su obrazloženje odbrane &nbsp;Jovanovića jer, kako su naveli, ovaj optuženi se do sad redovno javljao &nbsp;sudu pa okolnosti povodom smrtnog slučaja nisu uticale da se promjeni &nbsp;utisak o njemu i traži pritvaranje.
Nakon što je sud konstatovao &nbsp;da nisu stečeni uslovi da se ročište održi, advokati iz redova odbrane &nbsp;zatražili su ukidanje pritvora za Sašu Dragojevića, Borka Bešovića, &nbsp;Igora Tezića i Dejana Rutovića.
Oni su, pozivajući se na raniju praksu suda, zatražili da i ako nisu &nbsp;stečeni uslovi za održavanje ročišta, postupajuće vijeće odluči danas o &nbsp;tome.
Međutim, SDT Miroslav Turković se tome protivio. On se &nbsp;protivio i predlogu za ukidanjen pritvora. Sudija Đokaj je konstatovao &nbsp;da će o preldogu advokata za ukidanje pritvora odlučivati vanraspravno &nbsp;vijeće.
Za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića, SDT je kao &nbsp;podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića koji su &nbsp;označeni kao organizatori, i pripadnika Slobodana Kašćelana, Dragana &nbsp;Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana &nbsp;Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Ratka &nbsp;Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Milutina Čotara, &nbsp;Vladimira Vučkovića, Dejana Rutovića i Srđana Juriševića.
Prema &nbsp;navodima SDT-a,Bešović, Pejović, Dragojević i Živković su u toku 2020. i &nbsp;2021.godine, na teritoriji Crne Gore i drugih država Evrope, postali &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi Radoje &nbsp;Zvicer i Milan Vujotić, čiji pripadnici su pored za sada &nbsp;neidentifikovanih lica, postali i optuženi Slobodan Kašćelan, Dragan &nbsp;Knežević, Goran Vukčević, Igor Terzić, Danilo Bakić, Stevan Kraljević, &nbsp;Radovan Mujović, Vladan Lučić, Filip Knežević, Ratko Živković, Milutin &nbsp;Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar, Vladimir Vučković, Dejan &nbsp;Rutović i Srđan Jurišević protiv kojih je Specijalno državno tužilaštvo &nbsp;podiglo optužnicu 20. januara 2023., i Goran Stojanović protiv kojeg je &nbsp;optužnica podignuta 28. jula 2023. godine, kao i okrivljeni Igor Božović &nbsp;protiv kojeg je istraga u toku.
- Okrivljeni Bešović, Pejović, a Dragojević i Radoje Živković, kao &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije, prihvatili su kriminalni plan. &nbsp;Okrivljeni Bešović koji na aplikaciji SKY Ecc koristi nalog sa širfom &nbsp;7220C5, a kojeg organizatori i ostali pripadnici kriminalne organizacije &nbsp;oslovljavaju kao „Vojnik" ili „Ragnar", da postupa po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije koja su mu saopštena &nbsp;direktno ili prenesena preko drugih pripadnika kriminalne organizacije, &nbsp;da pronalazi štek stanove za potrebe kriminalne organizacije, da &nbsp;preuzima, čuva, predaje i čisti vatreno oružje i municiju koje pripada &nbsp;kriminalnoj organizaciji, a koje je namijenjeno za izvršenje krivičnih &nbsp;djela protiv života i tijela i da prevozi oružje i lica koja su određena &nbsp;da budu neposredni izvršioci do mjesta predviđenog za uvježbavanje &nbsp;neposrednih izvršilaca u gađanju iz snajperskih pušaka – navodi se u &nbsp;optužnici.
SDT tvrdi da je Pejović na aplikaciji SKY Ecc koristio &nbsp;nalog sa šifrom 5S7EKH, kojeg organizatori i drugi pripadnici kriminalne &nbsp;organizacije oslovljavaju sa „Kobac“, postupao po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije.
- Okrivljeni &nbsp;Dragojević je na aplikaciji SKY Ecc koristio nalog sa šifrom 23AB28, i &nbsp;imao zadatak da preuzima, čuva i predaje vatreno oružje, municiju i &nbsp;ekspolozivne materije za potrebe kriminalne organizacije.
On se &nbsp;tereti i da je zajedno sa Filipom Kneževićem, uvježbavao upravljanje &nbsp;dronovima na kojima bi se postavila eksplozivna sredstva – bombe a koje &nbsp;bi koristili u ubistvu pripadnika, suprostavljenog škaljarskog klana.
Planovi &nbsp;likvidacija istaknutih škaljaraca razotkrivene su zahvaljujući &nbsp;komunikacijama koje su kavčani razmjenjivali preko Sky aplikacije.
Plan &nbsp;da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom &nbsp;dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije &nbsp;odustanka da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena &nbsp;pokojnom Igoru Dedoviću.
Dedović je ubijen početkom 2020. godine &nbsp;ubijen zajedno sa Stevanom Stamatovićem dok su sa porodicama boravili u &nbsp;jednom od restorana u Atini.
Nakon saznanja da se Jovanović ponovo &nbsp;nalazi u Kotoru i da boravi u stanu u stambenoj zgradi zvanoj Pentagon" &nbsp;Zvicer 13. maja naređuje da se Jovanović mora ,,raditi za sedam dana” &nbsp;pojašnjavajući da će meta u stanu boraviti do 1. juna.
Prema &nbsp;navodima optužnice koju je SDT podiglo 20. januara 2024. 18-člana &nbsp;kriminalna organizacija koju su formirali Zvicer I Vujotić pored &nbsp;likvidacije Jovanovića planirali su I ubistvo vođe suprostavljenog &nbsp;škljarskog klana Jovana Vukotića dok je boravio u Istražnom zatvoru u &nbsp;Spužu.
Jovanović koji je slovio za bliskog saradnika pokojnog &nbsp;Vukotića, je 2016. godine u Istražnom zatvoru vrelim uljem polio Igora &nbsp;Božovića.
Jovanoviću, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi &nbsp;kao visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, svaki trag se gubi &nbsp;2020. godine, samo desetak mjeseci pošto je izašao iz zatvora dok je &nbsp;Jovan Vukotić ubijen 8. Septembra 2023. godine u Istanbulu
Na njega su pucala dva napadača sa motora dok se nalazio za volanom automobila u kojem su bili njegova trudna supruga i dijete.
Prije ubistva, suprostavljeni kavački klan je nekoliko puta pokušao ubistvo Vukotića.

Optuženi za pokušaj ubistva Vukotića i Jovanovića pred sudom 18. februara

Svu svoju imovinu stekao sam zakonito. Za sve postoji valjan i nesporan pravni osnov i pozivam sve nadležne državne organe da provjere sve što sam u životu stekao - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Darko Dragović reagujući na navode da je pokojni šef škaljarskog klana Jovan Vukotić stvarni vlasnik stana u Bečićima koji je upisan na njegovo ime.&nbsp;
- Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu podnio sam Agenciji za sprečavanje korupcije, sa zakašnjenjem, zbog čega ću prekršajno odgovarati, ali u njemu su svi podaci o mojoj imovini. Između ostalog, evidentirano je da su se u 2023. godini na moje ime vodila dva stana u Kotoru i Budvi, ali i da postoji dug u iznosu od 120.000.00 eura. Zbog funkcije koju obavljam, i medijskih spekulacija, imam potrebu da javnosti objasnim da u odnosu na te stanove nisam imao apsolutno nikakav dogovor sa sada pokojnim Jovanom Vukotićem da navodno na svoje ime upisujem njegove nekretneine - piše u saopštenju Dragovića.
Dogovor u vezi kupovine spornih stanova imao je, kaže, samo i isključivo sa M.L.
- Sa kojim sam u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i to na sljedeći način: Naslijedio sam dosta nepokretnosti nakon smrti roditelja. Između ostalog, bio sam vlasnik katastarske parcele u industrijskoj zoni Danilovgrada, površine 3200m2 čija je tržišna vrijednost 2018. godine bila oko 120 000,00 eura. Plan mi je bio da za vrijednost te nepokretnosti kupim druge nepokretnosti - naveo je Dragović.
Tako je i postigao, ističe, dogovor sa M.L. na način da mi on proda dva stana, u Kotoru i Budvi, a da ja njemu isplatim kupoprodajnu cijenu nakon prodaje zemljišta, ili da mu naknadno prenesem pravo svojine na zemljištu.&nbsp;
- Nedugo nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv M.L. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Odlučujući po predlogu SDT-a, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je donio Rješenje Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine,kojim je, između ostalog, određena privremena mjera zabrane raspolaganja ovim nepokretnostima. S obzirom na to da sam bio savjesni kupac ovih nepokretnosti, koje u tom momentu nijesu bile plaćene, nisam htio da rizikujem posledice ishoda ovog krivičnog postupka jer je postojala opasnost da ovi stanovi budu predmet trajnog oduzimanja. Stoga smo M.L. i ja tada postigli dogovor da raskinemo kupoprodajne ugovore, odnosno da mu stanove vratim i ne plaćam kupoprodajnu cijenu, a da on slobodno raspolaže sa njima - dodao je Dragović.
Međutim, uslov pravne konkretizacije našeg dogovora je bio, kako tvrdi Dragović, okončanje krivičnog postupka i utvrđenje dalje sudbine ovih stanova, jer notar nije mogao raskinuti ugovore dok god postoji zabilježba zabrane raspolaganja.
- Presudom Višeg suda u Podgorici Kvs br. 431/20 od 08.02.2021 godine M.L. je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela stavljenog mu na teret i kažnjen uslovnom osudom i novčanom kaznom od 5000,00 eura uz obavezu da plati državi štetu u iznosu od 20000,00 eura. S obzirom na to da u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ove presude SDT nije pokrenuo postupak trajnog oduzmanja imovine osuđenog M.L.,dana 25.07.2023 godine je podnijet sudu zahtjev za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja - rekao je Dragović.
Izjašnjavajući se po izjavljenom predlogu, SDT je navelo da, kako je saopštio, u odnosu na navedene nepokretnosti nije u zakonskom roku podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovine koja je privremeno blokirana.
- Postupajući po zahtjevu M.L. Viši sud u Podgorici je dana 17.06.2024 godine donio rješenje Kvs br. 429/23 kojim je ukinuta privremena mjera zabrane raspolaganja nepokretnostima uz zabilježbu zabrane u katasatru nepokretnosti određene rješenjem sudije za istragu istog suda Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine. Prema tome, od 17.12.2018. godine, pa do 17.06.2024. godine zabranjeno je bilo raspolagati sa nepokretnostima koje sam kupio od privrednog društva čiji je vlasnik M.L., te s toga nismo ni mogli formalizovati naš dogovor, odnosno zaključiti notarski zapis raskida kupoprodajnih ugovora.Odluka Višeg suda u Podgorici je postala pravosnažna tek 11.10.2024 godine. Čim su se stekli uslovi, odnosno po brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja iz Lista nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji stana je formalno raskinut - istakao je Dragović.
Kaže da ne može znati ni trpjeti posljedice bilo čijeg postupanja nakon postignutog dogovora o raskidu ugovora.
- Niti prije kupoprodaje jer kupoprodajnu cijenu nikad nisam platio, nisam u posjedu ovih nekretnina, niti smatram da su stanovi moji od momenta postizanja dogovora o raskidu sa M.L. Jasno je da za sve vrijeme trajanja zabrane raspolaganja nijesmo mogli i pravno raskinuti ugovore.Jedini i isključivi dogovor oko kupoprodaje, uslova kupoprodaje i uslova raskida imao sam sa M.L. U konačnom, postupao sam u svojstvu njegovog branioca sve vrijeme, a kao savjesni kupac izjavio sam i žalbu na rješenje sudije za istragu od 17.12.2018 godine - poručio je Dragović.
Sa počivšim Jovanom Vukotićem nije, tvrdi, bio u prijateljskim odnosima, niti je sa njim ikada imao bilo kakav dogovor.&nbsp;
- Takođe, nikada nisam bio zakonski zastupnik Jovana Vukotića u ovim poslovima, nisam na sebe prepisao sporne nepokretnosti jer navodno nisu mogle biti svojina sada počivšeg Jovana Vukotića zbog finansijske istrage, i gotovo sve vrijeme od kupovine pa do sada, stanovi su bili pod zabranom raspolaganja i lupom tužilaštva - dodao je Dragović.
Stanove, kaže, ne smatra svojim.
- Nijesam u njihovom posjedu i ne znam da li je, kako navodi Dragović, i sa kim M.L. imao dogovor u vezi istih. Insinuacijama da bih mogao imati veze sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima narušen mi je lični i profesionalni ugled, ali i bezbjednost. Svim zakonskim sredstvima ću braniti svoj lični i profesionalni integritet - zaključio je Dragović.

Dragović: Nijesam krio imovinu ni za škaljarce, ni za bilo koga - neka nadležni sve provjere

Na danas održanoj kontroli optužnici protiv Mila Božovića i grupe advokati odbrane ponovo su osporili Skaj kao dokaz, a zatim i optužnicu koju potpisuje Specijalno državno tužilaštvo, a koja se, prema njihovim riječima, jedino bazira na operativnom podatku, odnosno presretnutnoj kriptovanoj komunikaciji.
Ročištem za kontrolu optužnice predsjedavala je sutkinja Vesna Kovačević, a ročište je trajalo više od 11 sati.
Advokati su danas istakli da ni nakon što je sud prošlu optužnicu vratio na ispravku, SDT nije učinio ono što im je bilo sugerisano od strane suda i da su tim postupkom istakli nepoštovanje prema sudu i sudskom vijeću.
Dodali su da je jasno da se, kada je u pitanju SKY komunikacija, radi o pritisku javnosti i da je ista postala aktuelna pred izbore.
- Ovaj Skaj materijal je došao u vrijeme izbora i to svi mi znamo - istakao je advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović.
Pored političkog uticaja kako smatra advokat Martinović, on ističe da su i tri medijske kuće zadužene za kampanju koja treba javnosti da predstavi Skaj kao relevantan dokaz.&nbsp;
Istog mišljenja kao advokat Martinović bila je i njegova koleginica advokatica odbrane Bojana Franović koja je istakla da je SDT je davno otpočeo kampanju u medijima, objavljivanjem sadržaja iz Skaj komunikacije.
Advokati odbrane su naveli da optužnicom nisu tačno precizno objašnjena djela kao ni vrijeme i mjesto kojima se optuženima stavljaju na teret.&nbsp;
- Sve što je napisano, napisano je na osnovu Skaja. Takav način masovne komunikacije je klasična špijunaža. Optužnica ne precizira gdje je droga, kako su je prenosili,da li su je natovarili na leđa ili na magarce ne zna se ništa. Sve je paušalno. Nema droge, nema novca, nema ničega, navode da su optuženi išli u Ekvador. Evo imaju potvrde o prelasku državne granice, pa će se vidjet da nisu - kazao je advokat osumnjičenog Milovića, Dragoljub Đukanović.
Advokat Marko Radović rekao je da će predati krivične prijave protiv službenika policije koji su nezakonito postupali kada je u pitanju njegov branjenik optuženi Perović.
- SDT je zaboravilo tokom pretresa da slika kuću. Pa su to naknadno uradili, fiktivnom narednom u koju je navedeno da se vrši pretres, a nije vršen, vršen je prije toga. To je klasično falsifikovanje isprave, unošenje netačnog sadržaja. Eto na takvim dokazima se zasniva ova optužnica - kazao je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović ocijenio je da će rezultat borbe protiv kriminala koji je u vezi sa Skaj materijalom biti urušavanje pravosuđa.
Početak ovog ročišta obilježila je rasprava jer je sudsko vijeće odbilo predlog advokatice Bojane Franović da se iz dokaza izuzme materijal koji je tužilac Jovan Vukotić prije dva dana dao sudu (7.10.2024 godine), a sa kojim nisu upoznati advokati jer nisu imali vremena da izvrše uvid jer je dostavljeni materijal obiman.
Odbrana je istakla da je održavalje ročišta u takvim uslovima skandalozno, ali se ročište ipak održalo.
Tužilac Vukotić je kazao da to nije novi dokaz, već da je to izdvojen materijal koji treba da služi kao smjernica službi suda.&nbsp;
Advokat Marko Radović rekao je da ne može da se vjeruje na riječ nekome da ove Skaj komunikacije nisu mijenjane jer se radi za tako ozbiljnu optužbama u ozbiljnom postupku.
- Uslovi su tehnički ispunjeni za održavanje ročišta, ali ne i suštinski. Doveli ste nas u šah-mat poziciju. Prvo odbijanjem zahtjeva koji je koleginica Franović dala. Ne možemo da budemo toliko neozbiljni da vjerujemo na riječ u ovoj situaciji bilo kome. Bitno je da vidimo kakav je to materijal, sadržaj - ukazao je advokat Miloš Vuksanović.
Nakon toga od je zatražio izuzeće postupajućeg tužioca i Glavnog specijalnog tužioca. Sudija Vesna Kovačević se pozvala na član i stav Zakona o krivičnom postupku u kojem se poziva na odredbu da je sud dužan da omogući održavanje postupka u korist optuženih i odbila predlog advokata Vuksanovića.
Nakon izlaganja advokata komentar na ovu optužnicu imali su i osumnjičeni Milo Božović, Dejan Knežević i Vjekoslav Lambulić.
Osumnjičeni Vjekoslav Lambulić od tužioca je zatražio da pošto mu se optužnicom osumnjičen da je prenosio kokain iz Ekvadora i Holadnije bude isporučen jednoj od tih zemalja.
Bivši predsjednik Opštine Budva, kazao je da je besmisleno da ga tužilaštvo svrstava u bilo koju kriminalnu grupu, a pogotvo onu koja je radila u korist DPS-a.
Božović je ukazao na to da se optužnicom stavlja, kako on stiče utisak, da je član kriminalne organizacije koja je imala za cilj, prema optužnici, da vrši uticaj na izbore tokom 2020 godine u korist DPS-a, a upravo je on bio nosilc liste, što bi po njegovim riječima značilo da je trebao da radi sam protiv sebe.
- Ja sam smijenio DPS u Budvi to je toliko jasno. Želim da istaknem da tužilac ne bi sjedio danas u ovoj fotelji da nije bilo mene, jer sam ja svojim angažovanjem doprinio izmjeni tužilačkog zakona koja je dovela do smjene Milivoja Katnića. Vukotić je ranije bio pripravnik Milivoja Katnića, a kasnije je sa neke pozicije premješten u SDT - rekao je Božović.
Istakao je da je njegovo političko djelovanje bilo presudno za smjenu DPS-a, te da je besmislena optužnica i navodi vezani za pomenuti politički uticaj.
Tokom izlaganja jednog advokata, jedan od osumnjičenih Radovan Perović rekao je “Dugo vremena zla gospodara” i istakao je sutkinji da se ovo odnosi na tužioca Vukotića.
Tužilac Vukotić nakon toga obratio se Peroviću i rekao da on sve oprašta samo da se ovo ročište završi. Nakon ove opaske Vukotića sa optuženičke klupe neko osumnjičenih u ovom postupku dodao je da jedino što im Vukotić ne oprašta je Skaj nakon čega je sudnicom zavladao smijeh.&nbsp;
Podsjećamo, vijeće podgoričkog Višeg suda, kojim predsjedava sudija Vesna Kovačević, vratilo je ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe.
Nakon što je SDT dopunilo optužnicu, ponovo je predata sudu. Međutim prethodna dva ročišta su odložena na zahtjev odbrane.
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Milo Božović tužiocu Vukotiću: Da nije bilo mene vi ne biste bili na tom mjestu

Vođa škaljarskog klana Kotoranin Jovan Vukotić uživao je naklonost pojedinih visokih policijskih službenika, ali i političara i crkvenih vjerodostojnika. To proizilazi iz skaj komunikacija koje su crnogorskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Za sada, u našoj zemlji ne postoji pravni stav da li te prepiske mogu biti validan dokaz na sudu ili ipak moraju biti potkrijepljene i drugim materijalnim dokazima. 
 
I dok crnogorske sudije još nijesu presudile kako da tretiraju skaj komunikacije, mediji ih godinama objavljuju, iako bi ovi dokumenti trebalo da budu tajni. Međutim, tužilaštvo i bezbjednosne službe, za svoje i potrebe političkih aktera, dostavljaju ih medijima. 
 
Skaj komunikacije koje je vođa škaljarskog klana vodio sa članovima kriminalne grupe, jednim visokim policijskim službenikom, ali i uspon Vukotića i njegova likvidacija u septembru 2022. godine u Turskoj, teme su večerašnje emisije “Sjenke“ koja se emituje na TV E od 22 sata. 
 
Novinar, Jovo Martinović, u izjavi za „Sjenke“ podsjetio je da je u martu 2022. godine izašla informacija da je Jovan Vukotić imao veze u policiji. Tada su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, lisice na ruke stavili kolegi Daliboru Medojeviću. 
 
- Imao je svoje ljude koji su mu davali informacije, koje su bile od strateške važnosti. To se desilo nakon hapšenja Dalibora Medojevića. Do tada je vladalo uvjerenje da samo kavčani imaju veze sa policijom i svoje ljude tamo i logistiku - rekao je Martinović. 
 
Novinarka, Ana Raičković, kazala je da je, prema dokazima istražitelja, Medojević pod lažnim imenom na skaj aplikaciji, odavao povjerljive informacije osobama iz kriminalnog miljea. 
 
- Tačnije on se tereti da je prihvatio da kao policijski službenik za interes jedne kriminalne grupe provjerava osobe iz suprotstavljenog klana i dostavlja im podatke - dodala je Raičković. 
 
Njena koleginica, Danica Nikolić, pojasnila je da je policajac Medojević koristio ime svog nadređenog u tom trenutku Dragana Radonjića, odnosno njegov nadimak Radonja, kako bi, kako kaže, svaku potencijalnu sumnju preusmjerio na drugu osobu, to jest na svog nadređenog u tom trenutku. 
 
- I kako bi skrenuo pažnju u eventualnoj istrazi ili u eventualnom padu njegovih sagovornika iz Skaj komunikacija na svog nadređenog a ne na sebe. Kada smo objavili te skaj prepiske u kojima je Jovan Vukotić lično razotkrio policajca Medojevića, da zapravo on stoji iza tog nadimka, da su tada analitičari konstatovali, u analizi te skaj prepiske, da se zaista dugo mislilo da je riječ o Draganu Radonjiću - istakla je Nikolić. 
 
Nije škaljarska kriminalna grupa sarađivala samo sa službenicima javne i tajne policije. Prema dostupnim podacima, koji ni nakon više od četiri godine istražitelji nijsu pretočili u optužnicu, ta kriminalna grupa učestvovala je i u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine. 
 
Advokat Vukotića, Damir Lekić, kazao je da je tačno da su isplivale određene komunikacije da su oni naklonjeni Srbiji i SPC. 
 
- Vjerujte mi ja kroz komunikaciju sa tim ljudima koju sam imao, to nikada nisam ni uočio ni vidio, niti sam vjerovao u to kad sam vidio. Jer ja ih znam kao ljude koji su privrženi državi - istakao je Lekić. 
 
Emisiju „Sjenke“ pogledajte večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuBGNiydzlqk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Sjenke“ na TV E: Uspon i likvidacija Vukotića

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jovan-vukotic