Čitanjem četiri optužnice koje su objedinjene u jedan postupak danas je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje grupi koja se tereti za planiranje ubistva sada pokojnog Jovana Vukotića, koji je, prema evidenciji bezbjednosnih službi bio označen kao vođa škaljarskog klana. Optuženima se na teret stavlja i pripremanje likvidacije Jovana Jovanovića.
Sudija Amir Đokaj, planirao je da optuženi iznesu odbranu.
Na pitanje sudije da li ima potrebe da se čitaju optužnice optuženi Slobodan Kašćelan i Radovan Mujović, rekli su da ima.
- Ima, ima, neka čita, neka se zanima - kazao je Kašćelan.
Čitanje optužnica koju zastupa tužilac Miroslav Turković uslijedilo je nakon polusatne prozivke i provjere ličnih podataka optuženih.
Specijalno državno tužilaštvo je za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića kao organizatora i članova Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Radoja Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Dejana Rutovića, Milutina Čotara, Srđana Juriševića i Vladimira Vučkovića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kašćelan i Mujović tražili da tužilac pročita optužnice

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je neposrednu optužnicu od 30. decembra prošle godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv optuženog Petra Mujovića, za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju sada pokojnog Jovana Vukotića.
Kako je objašnjeno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da je optuženi, kao pripadnik kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera, a čiji su pripadnici i Ljubo Milović, Petar Lazović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, D.R, Radovan Mujović, N.P. i R.P, protiv kojih su već podignute optužnice za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.
Te optužnice su potvrđene i stupile su na pravnu snagu. Mujovića terete da je, sprovodeći kriminalni plan organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Radoja Zvicera i pripadnika, okrivljenih Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivostii mržnje i radi uspostavljanja prevlasti njihove kriminalne organizacije, 21. oktobra 2020. godine, u Kotoru, pokušao da ubije jednog od organizatora suprotstavljene kriminalne organizacije Jovana Vukotića.
Mujović je naoružan pištoljem mehanički uništenog fabričkog broja, sa 15 metaka i metkom u cijevi, spremnim za opaljenje, čekao ispred zgrade Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, kako bi Vukotića ubio kada su ga privodili službenici Uprave policije.
U tom nauku ga je spriječila policija koja ga je uhapsula.
- Optuženi je, pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Kotoru, zbog istog životnog događaja, oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a izrečena mu je mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta – pištolja kao sredstva izvršenja krivičnog djela. Dok je u odnosu na organizatora kriminalne organizacije okrivljenog R.Z. i pripadnike - okrivljene S.K. i M.V., kao saizvršilaca krivičnog djela, u postupku kontrole opravdanosti i zakonitosti optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, u tom dijelu nezakonito obustavljen krivični postupak, rješenjima Višeg suda u Podgorici, Kvso br.32/23 i Apelacionog suda Crne Gore Kvsž br.329/23, od 9. oktobra i 22. novembra 2023. godine, pa je Vrhovni sud Crne Gore, presudom Kzz br.1/2024, od 2. jula prošle godine, usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je odlukama Višeg i Apelacionog suda povrijeđen zakon u korist okrivljenih - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Optuženi Mujović je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u drugom krivičnom predmetu.

Portal ETV

Potvrđena optužnica: Mujoviću će suditi za pokušaj ubistva Vukotića

Željko Bojanić, Radoje Živković, Zdravko Perunović, Jakup Dogan i Emircan Šumer u Turskoj su osuđeni na doživotnu robiju zbog ubistva vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića u septembru 2022. godine.
- Shodo presudi u predmetu na Višem krivičnom sudu u Istanbulu na teške kazne doživotnog zatvora osuđeni su Radoje Živković, Željko Bojanić, Zdravko Perunović. Sud je osudio i Jakupa Dogana i Emircana Šumera, koji su počinili ubistvo, na težu kaznu doživotnog zatvora - piše turski medij HalkTV.
Vukotić je ubijen 8. septembra 2022. godine u istanbulskom naselju Šišli. Utvrđeno je da je na njegovom vozilu bio postavljen GPS uređaj za praćenje. On je stradao nakon što su napadači na njega pucali sa motora i u njega ispalili pet hitaca.
Desetak dana kasnije uhapšena je grupa crnogorskih i turskih državljana zbog sumnje da su odgovorni za to ubistvo. Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića, preko svojih veza u Turskoj, organizovao Radoje Živković.

Anja Ivanović

Bojaniću, Živkoviću, Perunoviću, Doganu i Sumeru doživotna robija zbog ubistva Jovana Vukotića

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Okrivljeni Jovanović, kako su to kazali njegovi branioci, nije došao na suđenje zbog iznenadnog smrtnog slučaja u porodici.
Advokat &nbsp;Miloš Vuksanović je sudu priložio avionsku kartu kao dokaz da je &nbsp;Jovanović zbog hitno da otpituje ističući da će se ovaj okrivljeni po &nbsp;povratku u Crnu Goru odmah javiti sudu.
Sudija Višeg suda Amir &nbsp;Đokaj i tužilac Miroslav Turković prihvatili su obrazloženje odbrane &nbsp;Jovanovića jer, kako su naveli, ovaj optuženi se do sad redovno javljao &nbsp;sudu pa okolnosti povodom smrtnog slučaja nisu uticale da se promjeni &nbsp;utisak o njemu i traži pritvaranje.
Nakon što je sud konstatovao &nbsp;da nisu stečeni uslovi da se ročište održi, advokati iz redova odbrane &nbsp;zatražili su ukidanje pritvora za Sašu Dragojevića, Borka Bešovića, &nbsp;Igora Tezića i Dejana Rutovića.
Oni su, pozivajući se na raniju praksu suda, zatražili da i ako nisu &nbsp;stečeni uslovi za održavanje ročišta, postupajuće vijeće odluči danas o &nbsp;tome.
Međutim, SDT Miroslav Turković se tome protivio. On se &nbsp;protivio i predlogu za ukidanjen pritvora. Sudija Đokaj je konstatovao &nbsp;da će o preldogu advokata za ukidanje pritvora odlučivati vanraspravno &nbsp;vijeće.
Za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića, SDT je kao &nbsp;podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića koji su &nbsp;označeni kao organizatori, i pripadnika Slobodana Kašćelana, Dragana &nbsp;Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana &nbsp;Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Ratka &nbsp;Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Milutina Čotara, &nbsp;Vladimira Vučkovića, Dejana Rutovića i Srđana Juriševića.
Prema &nbsp;navodima SDT-a,Bešović, Pejović, Dragojević i Živković su u toku 2020. i &nbsp;2021.godine, na teritoriji Crne Gore i drugih država Evrope, postali &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi Radoje &nbsp;Zvicer i Milan Vujotić, čiji pripadnici su pored za sada &nbsp;neidentifikovanih lica, postali i optuženi Slobodan Kašćelan, Dragan &nbsp;Knežević, Goran Vukčević, Igor Terzić, Danilo Bakić, Stevan Kraljević, &nbsp;Radovan Mujović, Vladan Lučić, Filip Knežević, Ratko Živković, Milutin &nbsp;Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar, Vladimir Vučković, Dejan &nbsp;Rutović i Srđan Jurišević protiv kojih je Specijalno državno tužilaštvo &nbsp;podiglo optužnicu 20. januara 2023., i Goran Stojanović protiv kojeg je &nbsp;optužnica podignuta 28. jula 2023. godine, kao i okrivljeni Igor Božović &nbsp;protiv kojeg je istraga u toku.
- Okrivljeni Bešović, Pejović, a Dragojević i Radoje Živković, kao &nbsp;pripadnici kriminalne organizacije, prihvatili su kriminalni plan. &nbsp;Okrivljeni Bešović koji na aplikaciji SKY Ecc koristi nalog sa širfom &nbsp;7220C5, a kojeg organizatori i ostali pripadnici kriminalne organizacije &nbsp;oslovljavaju kao „Vojnik" ili „Ragnar", da postupa po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije koja su mu saopštena &nbsp;direktno ili prenesena preko drugih pripadnika kriminalne organizacije, &nbsp;da pronalazi štek stanove za potrebe kriminalne organizacije, da &nbsp;preuzima, čuva, predaje i čisti vatreno oružje i municiju koje pripada &nbsp;kriminalnoj organizaciji, a koje je namijenjeno za izvršenje krivičnih &nbsp;djela protiv života i tijela i da prevozi oružje i lica koja su određena &nbsp;da budu neposredni izvršioci do mjesta predviđenog za uvježbavanje &nbsp;neposrednih izvršilaca u gađanju iz snajperskih pušaka – navodi se u &nbsp;optužnici.
SDT tvrdi da je Pejović na aplikaciji SKY Ecc koristio &nbsp;nalog sa šifrom 5S7EKH, kojeg organizatori i drugi pripadnici kriminalne &nbsp;organizacije oslovljavaju sa „Kobac“, postupao po naredbama i &nbsp;uputstvima organizatora kriminalne organizacije.
- Okrivljeni &nbsp;Dragojević je na aplikaciji SKY Ecc koristio nalog sa šifrom 23AB28, i &nbsp;imao zadatak da preuzima, čuva i predaje vatreno oružje, municiju i &nbsp;ekspolozivne materije za potrebe kriminalne organizacije.
On se &nbsp;tereti i da je zajedno sa Filipom Kneževićem, uvježbavao upravljanje &nbsp;dronovima na kojima bi se postavila eksplozivna sredstva – bombe a koje &nbsp;bi koristili u ubistvu pripadnika, suprostavljenog škaljarskog klana.
Planovi &nbsp;likvidacija istaknutih škaljaraca razotkrivene su zahvaljujući &nbsp;komunikacijama koje su kavčani razmjenjivali preko Sky aplikacije.
Plan &nbsp;da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom &nbsp;dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije &nbsp;odustanka da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena &nbsp;pokojnom Igoru Dedoviću.
Dedović je ubijen početkom 2020. godine &nbsp;ubijen zajedno sa Stevanom Stamatovićem dok su sa porodicama boravili u &nbsp;jednom od restorana u Atini.
Nakon saznanja da se Jovanović ponovo &nbsp;nalazi u Kotoru i da boravi u stanu u stambenoj zgradi zvanoj Pentagon" &nbsp;Zvicer 13. maja naređuje da se Jovanović mora ,,raditi za sedam dana” &nbsp;pojašnjavajući da će meta u stanu boraviti do 1. juna.
Prema &nbsp;navodima optužnice koju je SDT podiglo 20. januara 2024. 18-člana &nbsp;kriminalna organizacija koju su formirali Zvicer I Vujotić pored &nbsp;likvidacije Jovanovića planirali su I ubistvo vođe suprostavljenog &nbsp;škljarskog klana Jovana Vukotića dok je boravio u Istražnom zatvoru u &nbsp;Spužu.
Jovanović koji je slovio za bliskog saradnika pokojnog &nbsp;Vukotića, je 2016. godine u Istražnom zatvoru vrelim uljem polio Igora &nbsp;Božovića.
Jovanoviću, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi &nbsp;kao visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, svaki trag se gubi &nbsp;2020. godine, samo desetak mjeseci pošto je izašao iz zatvora dok je &nbsp;Jovan Vukotić ubijen 8. Septembra 2023. godine u Istanbulu
Na njega su pucala dva napadača sa motora dok se nalazio za volanom automobila u kojem su bili njegova trudna supruga i dijete.
Prije ubistva, suprostavljeni kavački klan je nekoliko puta pokušao ubistvo Vukotića.

Optuženi za pokušaj ubistva Vukotića i Jovanovića pred sudom 18. februara

Svu svoju imovinu stekao sam zakonito. Za sve postoji valjan i nesporan pravni osnov i pozivam sve nadležne državne organe da provjere sve što sam u životu stekao - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Darko Dragović reagujući na navode da je pokojni šef škaljarskog klana Jovan Vukotić stvarni vlasnik stana u Bečićima koji je upisan na njegovo ime.&nbsp;
- Izvještaj o prihodima i imovini za 2023. godinu podnio sam Agenciji za sprečavanje korupcije, sa zakašnjenjem, zbog čega ću prekršajno odgovarati, ali u njemu su svi podaci o mojoj imovini. Između ostalog, evidentirano je da su se u 2023. godini na moje ime vodila dva stana u Kotoru i Budvi, ali i da postoji dug u iznosu od 120.000.00 eura. Zbog funkcije koju obavljam, i medijskih spekulacija, imam potrebu da javnosti objasnim da u odnosu na te stanove nisam imao apsolutno nikakav dogovor sa sada pokojnim Jovanom Vukotićem da navodno na svoje ime upisujem njegove nekretneine - piše u saopštenju Dragovića.
Dogovor u vezi kupovine spornih stanova imao je, kaže, samo i isključivo sa M.L.
- Sa kojim sam u dugogodišnjim prijateljskim odnosima i to na sljedeći način: Naslijedio sam dosta nepokretnosti nakon smrti roditelja. Između ostalog, bio sam vlasnik katastarske parcele u industrijskoj zoni Danilovgrada, površine 3200m2 čija je tržišna vrijednost 2018. godine bila oko 120 000,00 eura. Plan mi je bio da za vrijednost te nepokretnosti kupim druge nepokretnosti - naveo je Dragović.
Tako je i postigao, ističe, dogovor sa M.L. na način da mi on proda dva stana, u Kotoru i Budvi, a da ja njemu isplatim kupoprodajnu cijenu nakon prodaje zemljišta, ili da mu naknadno prenesem pravo svojine na zemljištu.&nbsp;
- Nedugo nakon zaključenja kupoprodajnih ugovora Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo krivični postupak protiv M.L. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa. Odlučujući po predlogu SDT-a, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je donio Rješenje Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine,kojim je, između ostalog, određena privremena mjera zabrane raspolaganja ovim nepokretnostima. S obzirom na to da sam bio savjesni kupac ovih nepokretnosti, koje u tom momentu nijesu bile plaćene, nisam htio da rizikujem posledice ishoda ovog krivičnog postupka jer je postojala opasnost da ovi stanovi budu predmet trajnog oduzimanja. Stoga smo M.L. i ja tada postigli dogovor da raskinemo kupoprodajne ugovore, odnosno da mu stanove vratim i ne plaćam kupoprodajnu cijenu, a da on slobodno raspolaže sa njima - dodao je Dragović.
Međutim, uslov pravne konkretizacije našeg dogovora je bio, kako tvrdi Dragović, okončanje krivičnog postupka i utvrđenje dalje sudbine ovih stanova, jer notar nije mogao raskinuti ugovore dok god postoji zabilježba zabrane raspolaganja.
- Presudom Višeg suda u Podgorici Kvs br. 431/20 od 08.02.2021 godine M.L. je oglašen krivim za izvršenje krivičnog djela stavljenog mu na teret i kažnjen uslovnom osudom i novčanom kaznom od 5000,00 eura uz obavezu da plati državi štetu u iznosu od 20000,00 eura. S obzirom na to da u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti ove presude SDT nije pokrenuo postupak trajnog oduzmanja imovine osuđenog M.L.,dana 25.07.2023 godine je podnijet sudu zahtjev za ukidanjem privremene mjere zabrane raspolaganja - rekao je Dragović.
Izjašnjavajući se po izjavljenom predlogu, SDT je navelo da, kako je saopštio, u odnosu na navedene nepokretnosti nije u zakonskom roku podnijet zahtjev za trajno oduzimanje imovine koja je privremeno blokirana.
- Postupajući po zahtjevu M.L. Viši sud u Podgorici je dana 17.06.2024 godine donio rješenje Kvs br. 429/23 kojim je ukinuta privremena mjera zabrane raspolaganja nepokretnostima uz zabilježbu zabrane u katasatru nepokretnosti određene rješenjem sudije za istragu istog suda Kris br. 72/18 od 17.12.2018 godine. Prema tome, od 17.12.2018. godine, pa do 17.06.2024. godine zabranjeno je bilo raspolagati sa nepokretnostima koje sam kupio od privrednog društva čiji je vlasnik M.L., te s toga nismo ni mogli formalizovati naš dogovor, odnosno zaključiti notarski zapis raskida kupoprodajnih ugovora.Odluka Višeg suda u Podgorici je postala pravosnažna tek 11.10.2024 godine. Čim su se stekli uslovi, odnosno po brisanju zabilježbe zabrane raspolaganja iz Lista nepokretnosti, ugovor o kupoprodaji stana je formalno raskinut - istakao je Dragović.
Kaže da ne može znati ni trpjeti posljedice bilo čijeg postupanja nakon postignutog dogovora o raskidu ugovora.
- Niti prije kupoprodaje jer kupoprodajnu cijenu nikad nisam platio, nisam u posjedu ovih nekretnina, niti smatram da su stanovi moji od momenta postizanja dogovora o raskidu sa M.L. Jasno je da za sve vrijeme trajanja zabrane raspolaganja nijesmo mogli i pravno raskinuti ugovore.Jedini i isključivi dogovor oko kupoprodaje, uslova kupoprodaje i uslova raskida imao sam sa M.L. U konačnom, postupao sam u svojstvu njegovog branioca sve vrijeme, a kao savjesni kupac izjavio sam i žalbu na rješenje sudije za istragu od 17.12.2018 godine - poručio je Dragović.
Sa počivšim Jovanom Vukotićem nije, tvrdi, bio u prijateljskim odnosima, niti je sa njim ikada imao bilo kakav dogovor.&nbsp;
- Takođe, nikada nisam bio zakonski zastupnik Jovana Vukotića u ovim poslovima, nisam na sebe prepisao sporne nepokretnosti jer navodno nisu mogle biti svojina sada počivšeg Jovana Vukotića zbog finansijske istrage, i gotovo sve vrijeme od kupovine pa do sada, stanovi su bili pod zabranom raspolaganja i lupom tužilaštva - dodao je Dragović.
Stanove, kaže, ne smatra svojim.
- Nijesam u njihovom posjedu i ne znam da li je, kako navodi Dragović, i sa kim M.L. imao dogovor u vezi istih. Insinuacijama da bih mogao imati veze sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima narušen mi je lični i profesionalni ugled, ali i bezbjednost. Svim zakonskim sredstvima ću braniti svoj lični i profesionalni integritet - zaključio je Dragović.

Dragović: Nijesam krio imovinu ni za škaljarce, ni za bilo koga - neka nadležni sve provjere

Na danas održanoj kontroli optužnici protiv Mila Božovića i grupe advokati odbrane ponovo su osporili Skaj kao dokaz, a zatim i optužnicu koju potpisuje Specijalno državno tužilaštvo, a koja se, prema njihovim riječima, jedino bazira na operativnom podatku, odnosno presretnutnoj kriptovanoj komunikaciji.
Ročištem za kontrolu optužnice predsjedavala je sutkinja Vesna Kovačević, a ročište je trajalo više od 11 sati.
Advokati su danas istakli da ni nakon što je sud prošlu optužnicu vratio na ispravku, SDT nije učinio ono što im je bilo sugerisano od strane suda i da su tim postupkom istakli nepoštovanje prema sudu i sudskom vijeću.
Dodali su da je jasno da se, kada je u pitanju SKY komunikacija, radi o pritisku javnosti i da je ista postala aktuelna pred izbore.
- Ovaj Skaj materijal je došao u vrijeme izbora i to svi mi znamo - istakao je advokat Petra Lazovića, Nikola Martinović.
Pored političkog uticaja kako smatra advokat Martinović, on ističe da su i tri medijske kuće zadužene za kampanju koja treba javnosti da predstavi Skaj kao relevantan dokaz.&nbsp;
Istog mišljenja kao advokat Martinović bila je i njegova koleginica advokatica odbrane Bojana Franović koja je istakla da je SDT je davno otpočeo kampanju u medijima, objavljivanjem sadržaja iz Skaj komunikacije.
Advokati odbrane su naveli da optužnicom nisu tačno precizno objašnjena djela kao ni vrijeme i mjesto kojima se optuženima stavljaju na teret.&nbsp;
- Sve što je napisano, napisano je na osnovu Skaja. Takav način masovne komunikacije je klasična špijunaža. Optužnica ne precizira gdje je droga, kako su je prenosili,da li su je natovarili na leđa ili na magarce ne zna se ništa. Sve je paušalno. Nema droge, nema novca, nema ničega, navode da su optuženi išli u Ekvador. Evo imaju potvrde o prelasku državne granice, pa će se vidjet da nisu - kazao je advokat osumnjičenog Milovića, Dragoljub Đukanović.
Advokat Marko Radović rekao je da će predati krivične prijave protiv službenika policije koji su nezakonito postupali kada je u pitanju njegov branjenik optuženi Perović.
- SDT je zaboravilo tokom pretresa da slika kuću. Pa su to naknadno uradili, fiktivnom narednom u koju je navedeno da se vrši pretres, a nije vršen, vršen je prije toga. To je klasično falsifikovanje isprave, unošenje netačnog sadržaja. Eto na takvim dokazima se zasniva ova optužnica - kazao je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović ocijenio je da će rezultat borbe protiv kriminala koji je u vezi sa Skaj materijalom biti urušavanje pravosuđa.
Početak ovog ročišta obilježila je rasprava jer je sudsko vijeće odbilo predlog advokatice Bojane Franović da se iz dokaza izuzme materijal koji je tužilac Jovan Vukotić prije dva dana dao sudu (7.10.2024 godine), a sa kojim nisu upoznati advokati jer nisu imali vremena da izvrše uvid jer je dostavljeni materijal obiman.
Odbrana je istakla da je održavalje ročišta u takvim uslovima skandalozno, ali se ročište ipak održalo.
Tužilac Vukotić je kazao da to nije novi dokaz, već da je to izdvojen materijal koji treba da služi kao smjernica službi suda.&nbsp;
Advokat Marko Radović rekao je da ne može da se vjeruje na riječ nekome da ove Skaj komunikacije nisu mijenjane jer se radi za tako ozbiljnu optužbama u ozbiljnom postupku.
- Uslovi su tehnički ispunjeni za održavanje ročišta, ali ne i suštinski. Doveli ste nas u šah-mat poziciju. Prvo odbijanjem zahtjeva koji je koleginica Franović dala. Ne možemo da budemo toliko neozbiljni da vjerujemo na riječ u ovoj situaciji bilo kome. Bitno je da vidimo kakav je to materijal, sadržaj - ukazao je advokat Miloš Vuksanović.
Nakon toga od je zatražio izuzeće postupajućeg tužioca i Glavnog specijalnog tužioca. Sudija Vesna Kovačević se pozvala na član i stav Zakona o krivičnom postupku u kojem se poziva na odredbu da je sud dužan da omogući održavanje postupka u korist optuženih i odbila predlog advokata Vuksanovića.
Nakon izlaganja advokata komentar na ovu optužnicu imali su i osumnjičeni Milo Božović, Dejan Knežević i Vjekoslav Lambulić.
Osumnjičeni Vjekoslav Lambulić od tužioca je zatražio da pošto mu se optužnicom osumnjičen da je prenosio kokain iz Ekvadora i Holadnije bude isporučen jednoj od tih zemalja.
Bivši predsjednik Opštine Budva, kazao je da je besmisleno da ga tužilaštvo svrstava u bilo koju kriminalnu grupu, a pogotvo onu koja je radila u korist DPS-a.
Božović je ukazao na to da se optužnicom stavlja, kako on stiče utisak, da je član kriminalne organizacije koja je imala za cilj, prema optužnici, da vrši uticaj na izbore tokom 2020 godine u korist DPS-a, a upravo je on bio nosilc liste, što bi po njegovim riječima značilo da je trebao da radi sam protiv sebe.
- Ja sam smijenio DPS u Budvi to je toliko jasno. Želim da istaknem da tužilac ne bi sjedio danas u ovoj fotelji da nije bilo mene, jer sam ja svojim angažovanjem doprinio izmjeni tužilačkog zakona koja je dovela do smjene Milivoja Katnića. Vukotić je ranije bio pripravnik Milivoja Katnića, a kasnije je sa neke pozicije premješten u SDT - rekao je Božović.
Istakao je da je njegovo političko djelovanje bilo presudno za smjenu DPS-a, te da je besmislena optužnica i navodi vezani za pomenuti politički uticaj.
Tokom izlaganja jednog advokata, jedan od osumnjičenih Radovan Perović rekao je “Dugo vremena zla gospodara” i istakao je sutkinji da se ovo odnosi na tužioca Vukotića.
Tužilac Vukotić nakon toga obratio se Peroviću i rekao da on sve oprašta samo da se ovo ročište završi. Nakon ove opaske Vukotića sa optuženičke klupe neko osumnjičenih u ovom postupku dodao je da jedino što im Vukotić ne oprašta je Skaj nakon čega je sudnicom zavladao smijeh.&nbsp;
Podsjećamo, vijeće podgoričkog Višeg suda, kojim predsjedava sudija Vesna Kovačević, vratilo je ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe.
Nakon što je SDT dopunilo optužnicu, ponovo je predata sudu. Međutim prethodna dva ročišta su odložena na zahtjev odbrane.
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Milo Božović tužiocu Vukotiću: Da nije bilo mene vi ne biste bili na tom mjestu

Vođa škaljarskog klana Kotoranin Jovan Vukotić uživao je naklonost pojedinih visokih policijskih službenika, ali i političara i crkvenih vjerodostojnika. To proizilazi iz skaj komunikacija koje su crnogorskim istražiteljima dostavljene iz Europola. Za sada, u našoj zemlji ne postoji pravni stav da li te prepiske mogu biti validan dokaz na sudu ili ipak moraju biti potkrijepljene i drugim materijalnim dokazima. 
 
I dok crnogorske sudije još nijesu presudile kako da tretiraju skaj komunikacije, mediji ih godinama objavljuju, iako bi ovi dokumenti trebalo da budu tajni. Međutim, tužilaštvo i bezbjednosne službe, za svoje i potrebe političkih aktera, dostavljaju ih medijima. 
 
Skaj komunikacije koje je vođa škaljarskog klana vodio sa članovima kriminalne grupe, jednim visokim policijskim službenikom, ali i uspon Vukotića i njegova likvidacija u septembru 2022. godine u Turskoj, teme su večerašnje emisije “Sjenke“ koja se emituje na TV E od 22 sata. 
 
Novinar, Jovo Martinović, u izjavi za „Sjenke“ podsjetio je da je u martu 2022. godine izašla informacija da je Jovan Vukotić imao veze u policiji. Tada su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, lisice na ruke stavili kolegi Daliboru Medojeviću. 
 
- Imao je svoje ljude koji su mu davali informacije, koje su bile od strateške važnosti. To se desilo nakon hapšenja Dalibora Medojevića. Do tada je vladalo uvjerenje da samo kavčani imaju veze sa policijom i svoje ljude tamo i logistiku - rekao je Martinović. 
 
Novinarka, Ana Raičković, kazala je da je, prema dokazima istražitelja, Medojević pod lažnim imenom na skaj aplikaciji, odavao povjerljive informacije osobama iz kriminalnog miljea. 
 
- Tačnije on se tereti da je prihvatio da kao policijski službenik za interes jedne kriminalne grupe provjerava osobe iz suprotstavljenog klana i dostavlja im podatke - dodala je Raičković. 
 
Njena koleginica, Danica Nikolić, pojasnila je da je policajac Medojević koristio ime svog nadređenog u tom trenutku Dragana Radonjića, odnosno njegov nadimak Radonja, kako bi, kako kaže, svaku potencijalnu sumnju preusmjerio na drugu osobu, to jest na svog nadređenog u tom trenutku. 
 
- I kako bi skrenuo pažnju u eventualnoj istrazi ili u eventualnom padu njegovih sagovornika iz Skaj komunikacija na svog nadređenog a ne na sebe. Kada smo objavili te skaj prepiske u kojima je Jovan Vukotić lično razotkrio policajca Medojevića, da zapravo on stoji iza tog nadimka, da su tada analitičari konstatovali, u analizi te skaj prepiske, da se zaista dugo mislilo da je riječ o Draganu Radonjiću - istakla je Nikolić. 
 
Nije škaljarska kriminalna grupa sarađivala samo sa službenicima javne i tajne policije. Prema dostupnim podacima, koji ni nakon više od četiri godine istražitelji nijsu pretočili u optužnicu, ta kriminalna grupa učestvovala je i u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora održanih u avgustu 2020. godine. 
 
Advokat Vukotića, Damir Lekić, kazao je da je tačno da su isplivale određene komunikacije da su oni naklonjeni Srbiji i SPC. 
 
- Vjerujte mi ja kroz komunikaciju sa tim ljudima koju sam imao, to nikada nisam ni uočio ni vidio, niti sam vjerovao u to kad sam vidio. Jer ja ih znam kao ljude koji su privrženi državi - istakao je Lekić. 
 
Emisiju „Sjenke“ pogledajte večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuBGNiydzlqk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Sjenke“ na TV E: Uspon i likvidacija Vukotića

Kotoranin Jovan Vukotić, koji je u policijskim evidencijama ne samo crnogorskih službi već i šire, a na osnovu brojnih operativnih saznanja, označavan kao vođa jedne od najorganizovanijih kriminalnih grupa – škaljarskog klana nestao je iz Crne Gore 2016. godine. U septembru 2018. godine odjeknula je informacija da je uhapšen u jednom odmaralištu u Turskoj. 

U novoj epizodi serijala „Sjenke“ koji se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte priču o tome šta se dešavalo od trenutka hapšenja vođe škaljarskog klana u Turskoj do njegovog izručenja Crnoj Gori, kao i kako su pripadnici kavačkog kriminalnog klana kovali planove za njegovu likvidaciju. 

- Vukotić je uhapšen 10. septembra 2018. godine sa falsifikovanim makedonskim pasošem na ime Georgije Andonov i narednog dana je deportovan Srbiji. Ono što je zanimljivo tu jeste da Vukotiću zbog ovog djela nije suđeno pred turskim nadležnim organima, gdje je djelo i počinio, već je u ekspresnom roku, tačnije tri dana nakon hapšenja izručen srpskim nadležnim organima čiji je državljanin - podsjetila je u emisiji „Sjenke“ novinarka Ana Raičković. 

Njena koleginica Danica Nikolić, kazala je da od hapšenja i izručenja Vukotića Srbiji, napravljen svojevrstan estradni spektakl. 

- Bio je relativno kratko u Srbiji u zatvoru, zato što je sukob, zapravo rasprava na liniji crnogorskog Ministarstva pravde i srpskog Ministarstva pravde odvijala se na liniji ko zapravo ima prioritet – da li Srbija koja ga potražuje zbog falsifikovanja isprava ili Crna Gora koja ga je u tom trenutku potraživala zbog utaje poreza - rekla je ona. 

Nakon izdržane zatvorske kazne, Vukotić je u februaru 2020. godine uz jake policijske mjere izručen Crnoj Gori. Njegovo izručenje, iz suprotstavljenog kavačkog kriminalnog klana vidjeli su kao novu šansu da ga ubiju. To što je Vukotić direktno smješten u istražni zatvor u Spužu, suprotstavljenom klanu nije predstavljalo problem. 

Advokat Vukotića, Damir Lekić, rekao je da su takva saznanja proistekle iz Sky prepiski, za koje podvlači da ih ne smatra dokazom. 

- Nadam se da se to neće uvrstiti kao dokaz, ali je iz toga proisteklo nešto da su određenim letećim dronovima pripremali njegovu likvidaciju dok je boravio u Istražnom zatvoru Spužu. Konkretno se stavlja na teret da su htjeli da ga liše života tako što su leteće dronove htjeli da dignu u vazduh eksplozivom i da na njegovu ćeliju aktiviraju eksplozivnu napravu letećim dronom - pojasnio je Lekić. 

Ekspert za bezbjednost, Ivan Pekić podsjetio je da je tada pokušaj likvidacije Vukotića u UIKS-u osujećen, ali i ukazao na probleme sa kojim se susrijeće ta institucija. 

- Pokušaj likvidacije pokojnog Vukotića u samom UIKS-u je ono što nam govori da te mjere opreza i bezbjednosti nijesu dovoljne. Smatram da imaju problem i sa kadrovima u samom UIKS-u, da sa onim brojem kadrova koji imaju, mislim da i sa nadljudskim naporima stvaraju onaj minimum bezbjednosti, ali da to apsolutno nije dovoljno, posebno ne onda kada vam se nađu takvi šefovi ozloglašenih kriminalnih grupa, kada već imate crveni alarm koji se upalio ne samo u državi već i u samoj instituciji UIKS-a - poručio je Pekić. 

Pripadnici kavačkog kriminalnog klana tada nijesu uspjeli tada da realizuju ubilačke planove, ali od ubistva Vukotića nijesu odustajali. 

Emisiju „Sjenke“ pogledajte večeras od 22 sata na TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3W4GUkpbvWs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sjenke na TV E: Kako su pripadnici kavačkog klana kovali planove za likvidaciju Vukotića

Ubistvo Dragana Dudića Frica, krajem maja 2010. godine u Kotoru, otvorilo je pitanje ko će preuzeti njegovu poziciju i nametnuti se kao vođa u tada jedinstvenom kotorskom mafijaškom klanu. Bilo je više pretendenata, što je dovelo do raskola u klanu. Jedan od njih bio je Kotoranin Jovan Vukotić. 
 
U novoj epizodi serijala "Sjenke" koja se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte priču o tome ko je bio Jovan Vukotić i kako je postao vođa jedne od najmoćnijih i najozloglašenijih kriminalnih grupa na Balkanu - škaljarskog klana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPaJqotxNp3Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Još prije ubistva Dudića nazirale su se podjele, jer je Dudić smatran za Šarićevog čovjeka dok su škaljarci pokušavali neku svoju autonomnu politiku da vode, a naravno sve radi profita i narkotika. Sa samim ubistvom Dudića stvara se jedan vakum i Šarić je tada u bjekstvu. Sa stvaranjem toga vakuma škaljarci pokušavaju preuzeti poslove, kasnije se javljaju i kavčani - ocijenio je u emisiji "Sjenke" novinar, Jovo Martinović. 
 
Novinarka Danica Nikolić ocijenila je, takođe, da su do smrt Dudića potojali sukobi u tada jedinstvenom kriminalnom klanu, ali, kako kaže, na mnogo nižem nivou nego danas. 
 
- Razgovarala sam sa ljudima, praktično lokalcima, koji poznaju i koji su pratili rad tih struktura. Jedan od njih mi je rekao rečenicu, koja možda danas zvuči banalno, ali u tom trenutku je bila apsolutno istinita, a rekao mi je – "Dok je Fric (Dragan Dudić) bio živ, znao se neki red. Za to cijepanje jedinstvenog kotorskog klana je zaista trebalo hrabrosti ili ludosti. Jovan Vukotić bio je tipičan predstavnik buntovnika u tom jedinstvenom kotorskom klanu i neko ko nije toliko uvažavao autoritete kako bi se to očekivalo - rekla je Nikolić. 
 
I zaista se, saglasni su sagovornici "Sjenki", ispostavilo da je Dudić držao pod kontrolom kotorske kriminalce, pa i kompletan crnogorski narko kartel povezan sa ovim kartelom. 
 
- Suština je bila u tome što je tada bila uspostavljena hijerarhija. Svako je imao svoje mjesto i eventualni pobunjenici su, na ovaj ili onaj način, odstranjeni veoma brzo. Kad je ubijen Dudić to je djelovalo kao iznenađenje svima koji nijesu bili u toku sa činjenicom da je prekinut ogroman posao i da se na tom narko tržištu polako zahuktava tranzicija. Jedna velika grupa koja je držala kontrolu ili gotovo monopolizovala sve to je u padu i nasljednici pomaljaju glave i traže svoj prostor - ocijenio je novinar Zoran Radulović. 
 
Ekspert iz oblasti narkomanije, Dušan Raspopović, smatra da u kriminalnim organizacijama uvijek dolazi do borbe za prevlast. 
 
- Neko nepisano pravilo je da uvijek dolazi do borbe za prevlast ili do formiranja nekih manjih grupacija. To je nešto što je poznato u tim kriminalnim radnjama - da se ili formiraju manje kriminalne grupe ili da neko zauzme mjesto nekog ko je lišen života - ističe za "Sjenke", Raspopović. 
 
Ivan Pekić, ekspert za bezbjednost, ukazao je na "fenomen hobotnice" kod organizovanih kriminalnih grupa, a to je, kaže, da kada "skinete jednu glavu izrastu dvije". 
 
- Jer apsolutno kriminalne grupe na jedan duži vremenski period ne ostaju bez lidera, već se uvijek iznjedri neki koji je željan da se dokaže. U ovom momentu, nakon ubistva Dudića Frica, tu ulogu je preuzeo Jovan Vukotić iz Kotora i on je do ubistva bio neformalni šef škaljarske grupe - ističe Pekić. 
 
Emisiju “Sjenke” pogledajte večeras od 22 sata na TV E.

Sjenke na TV E: Jovan Vukotić - od buntovnika do vođe klana

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Petar Koprivica saopštio je da je poslanik DPS-a Andrija Nikolić danas pred sam kraj radnog vremena, a nakon zaključenja biraškog spiska, predao filijali MUP-a u Nikšiću spisak sa licima za koja tvrdi da su nezakonito upisana u birački spisak kako se ne bi moglo intervenisati. 
On je kazao da DPS to radi za slučaj bilo koje potrebe i na kraju radnog vremena, sa jasnim ciljem da se MUP-u onemogući da se izvrše provjere njihovih navoda. 
- Jer će se očigledno desiti da se radi o licima koje su ministri i funkcioneri DPS-a upisivali u birački spisak, kao što se to desilo u Podgorici - kazao je Koprivica. 
Tvrdi da cilj DPS-a nije zakoniti birački spisak, već obmane sa namjerom da uplaše građane Nikšića, kako ne bi iskoristili svoje biračko pravo.
- Svako ko je upisan u birački spisak Crne Gore može ostvariti svoje biračko pravo bez ikakvih posljedica - ističe Koprivica. 
Iz MUP-a podsjećaju da su sličan performans imali u susret izborima u Podgorici, kada se na prvoj pres konferenciji najavljivali spisak od 3300 lica, pa na pres konferenciji ispred MUP-a 2300, a onda je utvrđeno da je predat spisak sa 1910 lica, od cega je 1905 upisano u biracki spisak za vrijeme vlada DPS-a, a niti jedan za vrijeme aktuelne Vlade. 
- Nakon toga su najavljivali krivične prijave, koje nikad nijesu podnijeli i time obmanuli građane Podgorice, jer su unaprijed znali da je svaki upis navedenih lica bio zakonit - ističe se u saopštenju. 
Svakako, kako se dodaje, službenici MUP-a će u najkraćem roku izvršiti detaljnu provjeru i o ishodu iste obavijestiti javnost.

Koprivica: Nikolić spisak predao nakon zaključenja biračkog i pred kraj radnog vremena da se ne bi moglo intervenisati

Najmanje 13 osoba je poginulo, a više od 70 je povrijeđeno kada se urušio krov diskoteke u glavnom gradu Dominikanske Republike, saopštile su danas tamošnje vlasti.
Spasioci i dalje tragaju za potencijalno preživjelima u ruševinama diskoteke Džet Set, rekao je direktor Centra za hitne operacije Huan Manuel Mendes.
- Pretpostavljamo da su mnogi od njih i dalje živi i zato ovdašnja vlast neće odustati dok ne izvučemo sve - rekao je on.
Među povrijeđenima je i merengue pevač Rubi Peres, koji je nastupao kada se srušio krov.
Merengue je vrsta muzike i plesa iz Dominikanske Republike, koja je postala popularna širom Latinske Amerike.

Najmanje 13 osoba poginulo kada se srušio krov diskoteke u Dominikanskoj Republici

U svijetu je prošle godine izvršeno više od 1,5 hiljada pogubljenja, što je najviši broj egzekucija od 2015. godine - navodi se u izvještaju koji je danas objavio Amnesti Internešnal. 
 
Rast broja pogubljenja zabilježen je većinom zbog Irana, Iraka i Saudijske Arabije, na koje zajedno otpada 91 odsto egzekucija. 
 
- Iran je izvršio najmanje 972 pogubljenja, Saudijska Arabija najmanje 345, a Irak najmanje 63 - stoji u izvještaju o smrtnoj kazni, prenosi Hina. 
 
Amnesti upozorava da je taj broj sigurno veći zbog tajnosti pogubljenja u nekim zemljama. 
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bilo 25 smrtnih kazni, predsjednik Donald Tramp najavljuje da će nastaviti s tom praksom kako bi "zaštitio američke građane od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta“, što je Amnesti kritikovao. 
 
- Te dehumanizujuće izjave podstiču lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven uticaj zaustavljanja zločina - saopštila je ta organizacija. 
 
Oni su osudili korišćenje smrtne kazne kao političkog alata, posebno u zemljama Bliskog istoka, poput Irana i Saudijske Arabije.

Amnesti Internešnal: Broj pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015.

Realizacijom obuka na teme Mehanizmi prijavljivanja nepravilnosti i zaštita zviždača i Donošenje i sprovođenje plana integriteta, uspješno je okončana prva faza ciklusa edukacija koje Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), organizuje za rukovodioce i menadžere integriteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama Centralne regije, saopšteno je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović.
Kako su naveli, cilj obuka jeste „osnaživanje zaposlenih za prepoznavanje i prijavljivanje nepravilnosti, kao i stvaranje sigurnog i podsticajnog ambijenta za djelovanje zviždača – pojedinaca koji igraju ključnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije“.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na značaj uloge menadžera integriteta u izgradnji etičke infrastrukture unutar institucija, kroz razvoj i primjenu plana integriteta kao važnog preventivnog antikorupcijskog mehanizma - istakli su iz MPNI.
Navode da je obukama prisustvovalo 69 predstavnika obrazovno-vaspitnih ustanova iz Podgorice, Zete, Cetinja, Tuzi i Danilovgrada, koji će, kako su kazali, stečena znanja prenositi u svoje radne sredine, doprinoseći time razvoju kulture odgovornosti i zakonitosti u obrazovanju.
- Analize koje je sprovela Agencija ukazuju na potrebu za daljim osnaživanjem zaposlenih u oblasti etike, integriteta i borbe protiv korupcije. Daljim jačanjem njihovih kapaciteta ne doprinosi se samo efikasnijoj prevenciji korupcije, već i obnovi povjerenja građana u rad javnih institucija - navodi se u saopštenju MPNI.
Dodaju da pored obuka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa obrazovno - vaspitnim ustanovama, a u saradnji sa ASK, realizuje aktivnosti iz Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028, s ciljem smanjenja korupcije u obrazovanju.&nbsp;
- Važno je istaći da je Zavod za školstvo u kratkom roku sproveo zahtjevne aktivnosti usmjerene na edukaciju učenika. U tom kontekstu, izrađen je scenario za čas odjeljenske zajednice, koji je predviđen za realizaciju u VII, VIII i IX razredu osnovne škole, kao i u I, II, III i IV razredu srednje škole - navodi se u saopštenju.
Kažu i kako Agencija pozdravlja dosadašnje realizovane aktivnosti koje su rezultat zajedničkog djelovanja i saradnje, a koje su usmjerene na podizanje svijesti o značaju prevencije korupcije, uključujući i izradu Studije slučaja koja ukazuje na potrebu uvođenja nastavnog predmeta Etika i integritet, predviđenog Strategijom.
- Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju sa sprovođenjem planiranih edukacija i drugih aktivnosti, ostajući posvećeni izgradnji obrazovnog sistema utemeljenog na principima etike, odgovornosti i integriteta - zaključuje se u saopštenju.

ASK i MPNI započeli obuku za jačanje integriteta u obrazovanju

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: jovan-vukotic