Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Vlada Crne Gore jasno prepoznaje željeznicu kao ključni stub održivog transporta i kao sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović koji će, sa državnim sekretarom Ministarstva saobraćaja Savom Ašaninom, ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom i saradnicima, prisustvovati otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju.
U sklopu proslave otvaranja Evropske kuće, organizovano je posebno putovaje EU- brendiranim vozom od Podgorice do Bijelog Polja, kako bi se istakla održiva mobilnost i Zelena agenda Evropske unije.
Potpredsjednik Zogović, u svom obraćanju istakao je da željeznički saobraćaj u Crnoj Gori ima posebno mjesto u razvoju naše zemlje.
- On povezuje sjever i jug, omogućava ljudima da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije, a istovremeno predstavlja simbol naše evropske orijentacije. Linija Podgorica – Bijelo Polje jedna je od najvažnijih za unutrašnju povezanost i regionalnu integraciju - rekao je on.
On je istakao da je, uz podršku evropskih partnera, tokom proteklih godina u ovaj sektor uloženo preko 200 miliona eura kroz kredite, grantove i javna sredstva.
- Prije svega u okviru projekata rekonstrukcije pruge Bar–Podgorica–Vrbnica, koju finansijski podržavaju Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija kroz platformu Zapadnobalkanski investicioni okvir - WBIF - naveo je on.
Ova ulaganja su, kaže, doprinijela povećanju efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti željezničkog saobraćaja, sve snažnije integrišući Crnu Goru u evropske transportne koridore.
- Ovi projekti nisu samo ulaganja u infrastrukturu – oni su investicija u našu budućnost, u ekonomsku stabilnost i u regionalnu povezanost - kazao je Zogović.
Trenutno je, kaže, u fazi implementacije veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar.
- Takođe, u toku je realizacija projekta sanacije 13 čeličnih mostova, 8 tunela i 20 km pruge na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioče, kao i modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, ukupne vrijednosti 80 miliona eura - naveo je on.
Za realizaciju oba projekta odobrena su, ističe Zogović, bespovratna sredstva EU u vrijednosti od 148 miliona eura kroz WBIF.
- Preostali iznos neophodan za realizaciju investicija jednim dijelom je već obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa EIB, a drugim dijelom će biti obezbijeđen kroz dodatna kreditna zaduženja sa EIB i EBRD bankom - dodao je on.
Današnja vožnja vozom od Podgorice do Bijelog Polja ima, poručuje Zogović, snažnu simboliku.
- Ona pokazuje našu posvećenost razvoju sjevera, ravnomjernom regionalnom razvoju i evropskoj budućnosti Crne Gore. Otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju nije samo svečanost – to je potvrda da zajedno sa našim evropskim partnerima gradimo infrastrukturu, institucije i vrijednosti koje će našim građanima donijeti bolji i sigurniji život - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlada željeznicu vidi kao stub održivog transporta i sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put

Delegacija je organizovala vožnju ekološkim vozom do Biijelog Polja za predstavnike javnog života, političare I novinare kako bi prisustvovali otvaranju Evropske kuće u tom gradu. Kako je dodao, ova investicija pomogla je da se vozovi sada ne kreću 20 već 80 km na sat. - U narednoj godini planiramo dodatnih 300 miliona eura investicija u željezničku infrastrukturu- najavio je Johan Satler. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milun Zogović kazao je da će od najavljenih 300 miliona eura investicija, 220 miliona biti uloženo u rekonstrukciju pruge od Golubovaca do Bara, a da će ostatak biti upotrebljen kako bi se rekonstruisali mostovi do Bioča.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120411124_0bb17697e546e19249116329a4d285ddb4190b52e78f3d2609fc59a40825652b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120411124_0bb17697e546e19249116329a4d285ddb4190b52e78f3d2609fc59a40825652b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Ekološki voz"> </figure>  - Ovaj pružni pravac predstavljao je ne samo transportni, već ekonomski koridor. Očekujem da će rekonstrukcijom kompletne pruge u punoj funkciji biti Luka Bar- kazao je Zogović. Direktorica Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) Dragana Lukšić Istakla je da je u prethodnom period dosta urađeno na modernizaciji željeznice. - Jedan električni voz može prevesti storine putnika, smanjiti broj automobila i tako smanjiti emisiju ugljendioksida- navela je Lukšić.

Satler: EU uložila 30 miliona u željezničku infrastrukturu Crne Gore, u narednoj godini dodatnih 300 miliona investicija

Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Jučerašnje glasanje u parlamentu, kada je izabran samo jedan od tri sudije Ustavnog suda, još je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, Johan Satler.
Satler je novinarima ispred Kliničkog centra Crne Gore, upitan da prokomentariše to što je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, rekao da žali zbog onoga što se desilo u Skupštini, odnosno zbog onoga što se nije desilo.
On je kazao da su svi uključeni akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda.
– Ovo je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, jer smo prije nekoliko sedmica objavili godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu – poručio je Satler.
On je poručio da očekuju saradnju svih političkih aktera.
– Ono što smo očekivali da svi politički akteri sarađuju i mimo političkih razlika da bi se našlo zajedničko rješenje, što se nije desilo – naveo je Satler.
On je, govoreći o narednim koracima, rekao da očekuju da svi akteri sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati.
– Jer već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – rekao je Satler.

Satler: Glasanje o sudijama Ustavnog suda još jedna propuštena prilika u ključnom trenutku

Crna Gora napreduje najbrže u regionu, ali sada ulazi u fazu u kojoj su presudne brze i odlučne institucionalne akcije kako bi zatvorila poglavlja 23 i 24, prije svega ključna institucionalna imenovanja i jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što su preporuke koje Vlada Crne Gore jasno želi da ispuni.
To je poručeno tokom I panel-diskusije „Završni koraci: Put ka zatvaranju Poglavlja 23 i 24“, na kojem su govorili Johann Sattler, ambasador EU u Crnoj Gori, Bojan Božović, ministar pravde i Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori je rekao da je jasno da postoji napredak u oblasti vladavine prava, ali postoje i oblasti u kojima je potrebana odlučna akcija i ubrzano djelovanje.
- Ima dosta posla na koji se morate fokusirati i zadaci koje morate ispuniti - rekao je Satler. 
Prema njegovom mišljenju “brzo djelovanje je sada ključno”.
Ambasador je naglasio neophodnost izbora troje sudija odnosno kompletiranja sastava Ustavnog suda.
- Takođe potreban nam je kompletan Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To su koraci na kojima možete da ostvarite brze rezultate - naglasio je Satler.
Naveo je da Evropska unija očekuje da vidi jedinstvo u Skupštini u podršci za evropske zakone.
- Vidjeli smo da je to moguće na primjeru izborne reforme. Sada nema lokalnih izbora koji mogu predstavljarti distrakciju i možete se fokusirati na ono što vas povezuje, a ne na ono sto vas dijeli. Vidim dobrušansu da se ovaj zadatak možete ispuniti do kraja naredne godine - saopštio je.
Govoreći o obavezama u poglavlju 24, ambasador je naglasio da je potrebno ubrzati sprovođenje ključnih obaveza, uključujući najznačajnija imenovanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova kao i puno usklađivanje vizne politike sa EU.
Ministar pravde Bojan Božović, kazao je da poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija za pregovore, već su istovremeno i „pepeljuge“ pregovaračkog procesa.
- Demokratije nema bez pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Zato su nam apsolutno podudarna mišljenja i stavovi sa predstavnicima Evropske unije. Naš zadatak je puna implementacija preporuka. Vremena nemamo, imamo svega nekoliko mjeseci pred nama koje moramo iskoristiti na najbolji način da dobijemo najpozitivniji mogući izvještaj, jer da bismo zaokružili pregovarački proces nemamo vremena za kreativna tumačenja. Imamo jasne zadatke i te zadatke moramo ispuniti - rekao je on.
Božović je istakao da je Vlada poslala jasnu političku poruka da” želi ustavne izmjene po pitanju sastava Sudskog savjeta”.
On je kazao da je Zakonik o krivičnom postupku "najvažniji izvor prava" i da je ključan za reformu pravosuđa.
Naveo je da se na zakonu konstantno radi i da se očekuje brža saglasnost Evropske komisije za slanje izmjena na usvajanje. 
- Evropskoj komisiji poslali smo veoma važne zakonske propise koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje sudskih postupaka, prije svega kroz izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku. Takođe, kada je riječ o antikorupciju, kreirali smo Zakon o zaštiti zviždača i brojne druge izmjene. Imali smo određene prepreke, ali očekujemo da sljedeće godine imamo 20-ak novozaposlenih, kvalitetnih pravnika koji će dati doprinos rješavanju ovih pitanja - kazao je Božović i dodao da se moraju pratiti preporuke EK i VK.
Naglasio je da je apsolutno moguće da do kraja 2026. godine završimo pregovore.
- To nije nama palo na pamet to je bio dogovor. Mi to moramo završiti do septembra sljedeće godine - kazao je on.
Božović je najavio da će do kraja godine biti prezentovane izmjene krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje funkcionera, izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, kao i izmjene nacrta zakona o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da uz jasnu koordinaciju Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde kraj naredne godine možemo da dočekamo sa 100 odsto ispunjenosti preduslova neophodnih za zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Rezultati koji su postignuti u borbi protiv kriminala naglašeni su u izvještaju o napretku.
- Ukoliko postoji jedna oblast u kojoj ova država demonstrira nepodijeljenost i odlučnost, to je borba protiv organizovanog kriminala - rekao je Šaranović.
Kada je u pitanju Zakon o unutrašnjim poslovima, očekuje da dobijemo mišljenje od Evropske komisije i da uđe u skupštinsku proceduru, što je jedan od uslova za postizanje rezultata u narednih 12 mjeseci.
- Zakon o oružju je u finalnoj fazi i očekujemo da će u sljedećih 10 dana biti poslat Evropskoj Komisiji na mišljenje. I Zakon o strancima je prošao ozbiljnu javnu raspravu, na dnevnom je redu Skupštine Crne Gore - rekao je on.
Šaranović je istakao je da su dobri rezultati postignuti zahvaljujući dobroj saradnji sa Ministarstvom pravde i SDT-om.
- Izvršili smo temeljnu reorganizaciju Uprave policije, ali ono što je posebno istaknuto je jačanje sistema interne kontrole, provjere i osiguranja integriteta policijske službe - kazao je Šaranović.
Kako je dodao, sprovodi se puna profesionalizacija koja, ističe, mora da počne od vrha.
- Prije nekoliko sedmica je raspisan konkurs za izbor direktora UP u punom mandatu, očekujemo da to bude završeno do kraja godine - istakao je Šaranović.
Forum predstavlja platformu na visokom nivou, koja je okupila državne zvaničnike, predstavnike ključnih institucija i predstavnike Evropske unije radi razmjene mišljenja o ključnim reformskim obavezama iz oblasti vladavine prava na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
Kroz više tematskih panela, diskusija će biti fokusirana na obaveze koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na dinamiku i vremenske okvire njihovog sprovođenja.

Satler: Sada je ključno brzo djelovanje, EU očekuje jedinstvo u Skupštini za evropske zakone

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da je u protekle dvije godine došlo do vidnog ubrzanja evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući da je sada presudno izbjeći greške.
- Crna Gora je dosta uradila, ali postojala su i velika očekivanja. Jasno je da ste vi oni koji će biti najbrži, ali ovo više nije Prva crnogorska liga. Ovo je priprema za najvažniju ligu – Ligu šampiona, i greške se više ne bi smjele događati. Barem ne u velikoj mjeri - poručio je Satler.
Istakao je da se u narednim nedjeljama fokus mora staviti na obaveze iz poglavlja 23 i 24.
- Vidjeli smo određene promjene. Ostvaren je dobar rezultat u saradnji sa Europolom i Eurodžastom - &nbsp;dodao je on.
Na pitanje da li je Crnoj Gori „progledano kroz prste“ prilikom dobijanja IBAR-a, Satler je odgovorio da je taj dokument bio preduslov za zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja.
- U izvještaju se navodi da je Crna Gora na dobrom putu da ta poglavlja zatvori sljedeće godine - rekao je Satler.
Ministar pravde Bojan Božović osvrnuo se na reformske procese koje je vodilo Ministarstvo, naglasivši težinu poglavlja 23 i 24.
- Za pregovarački proces, poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija – ona su pepeljuge pregovaračkog procesa - &nbsp;kazao je Božović.

Satler: Crna Gora će biti najbrža na putu ka EU, ali više nema mjesta greškama

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja novu fazu u evropskoj integraciji regiona: jačanje institucija, razvoj kompetencija i stvaranje povjerenja koje je neophodno za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije. Kao jedna od prioritetnih aktivnosti u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, Akademija će omogućiti da se reformske obaveze pretoče u praktična znanja, konkretne institucionalne kapacitete i održive mehanizme saradnje između zemalja regiona i Evropske unije, poručeno je sa današnjeg svečanog otvaranja u Podgorici.&nbsp;
&nbsp;U saradnji sa Vladom Crne Gore, svečano je otvorena Single Market Academy (SMA) — regionalna platforma koja pruža stručnu podršku institucijama Zapadnog Balkana u procesu usklađivanja sa pravilima i praksama Jedinstvenog tržišta Evropske unije.
- Akademija će omogućiti strukturirani, višegodišnji program stručnih obuka, peer-to-peer saradnju sa institucijama EU i razvoj profesionalnih mreža u oblastima standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem. SMA predstavlja mehanizam kojim se reformske obaveze prevode u konkretne vještine i institucionalne kapacitete, neophodne za dublju integraciju regiona u Jedinstveno tržište EU- ističu organizatori.
Svečanost je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, uz prisustvo potpredsjednika Vlade i brojnih ministara, predstavnika Evropske komisije, Vlade Savezne Republike Njemačke, institucija regiona i međunarodnih eksperata.
- Mi moramo biti svjesni da proces pune integracije ne završava na papiru, ne završava štaviše ni samim članstvom - on mora da živi u svakoj društvenoj pori, u instituciji, proceduri, proizvodnji i svakoj firmi koja pretenduje da posluje po pravilima Jedinstvenog tržišta Evropske unije- kazao je premijer Milojko Spajić i istakao da upravo tu počinje uloga Akademije koja će pomoći domaćim stručnjacima da rade po istim standardima kao njihove kolege u državama članicama.
Već od sjutra, “kroz saradnju koja jača povjerenje, Crna Gora više ne samo da prednjači, već i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog balkana sa Evropskom unijom”, poručio je predsjednik Vlade tokom svečane ceremonije otvaranja Akademije Jedinstvenog tržišta.
Tokom ceremonije održano je i simbolično obilježavanje EU4Trade partnerstva, čime je potvrđena zajednička posvećenost jačanju standardizacije, akreditacije, metrologije i nadzora nad tržištem.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler je ocijenio da “današnje otvaranje nije samo početak jednog projekta; ono označava početak novog partnerstva zasnovanog na zajedničkim standardima, zajedničkom učenju i zajedničkoj evropskoj viziji. Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja ono što odnos Evropske unije i Zapadnog Balkana treba da bude: utemeljen na obrazovanju, praktičan u pristupu i usmjeren na rezultate koje građani i privreda mogu da osjete u svakodnevnom životu”.
- Crna Gora je zasluženo domaćin ovog projekta, i pozivam sve zemlje Zapadnog Balkana da maksimalno iskoriste ovu Akademiju i priliku da se približe Jedinstvenom tržištu- istakao je on.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten poručio je da je Akademija jedinstvenog tržišta predstavlja upravo ono što Njemačka želi da promoviše i podrži kada je riječ o Zapadnom Balkanu: bližu saradnju i snažniju integraciju unutar regiona — na način koji donosi korist ljudima u ovom regionu.&nbsp;
- Na način koji podstiče ekonomski razvoj zemalja regiona kroz jačanje Zajedničkog regionalnog tržišta i na način koji istovremeno podržava zemlje Zapadnog Balkana u pripremi za Jedinstveno tržište Evropske unije i za pristupanje Evropskoj uniji- istakao je Felten.
Akademiju su simbolično otvorile Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore i Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u.
- Danas mogu s ponosom reći da smo učinili sve da tu ideju pretvorimo u stvarnost – u projekat koji će služiti čitavom regionu, a koji će istovremeno nositi prepoznatljiv pečat Crne Gore. Jer kada govorimo o Akademiji jedinstvenog tržišta, ne govorimo samo o projektu – već o instrumentu koji povezuje reforme sa rezultatima i stvara zajednički okvir povjerenja, most između našeg regiona i Evropske unije- istakla je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Za Crnu Goru, dodaje ministarka, taj most ima posebno značenje.&nbsp;
- On vodi direktno ka našem budućem članstvu u Evropskoj uniji. Zato na ovu Akademiju ne gledamo samo kao na inicijativu – već kao na alat koji političku volju pretvara u stvarne kapacitete, a evropsku perspektivu u svakodnevnu praksu naših institucija- dodala je ona.
Gorčević je istakla da danas prepoznajemo dublju vrijednost Plana rasta, u okviru kojeg je ova Akademija i koncipirana – vrijednost koja se ne mjeri samo stotinama miliona eura namijenjenih reformama.&nbsp;
- Njena suštinska vrijednost je u približavanju – približavanju naših ekonomija, naših institucija i naših ljudi standardima, principima i mogućnostima kojima težimo kao buduće članice Evropske uniji- istakla je Gorčević.
&nbsp;Tanja Bošković, menadžerka projekta u GIZ-u je istakla da danas ne otvaramo samo program — već prostor za zajedničko učenje, povjerenje i napredak. Akademija jedinstvenog tržišta je nastala iz jasne vizije: da region može i treba da bude ravnopravan partner u Evropskoj uniji, kada ima znanje, kapacitete i ljude koji vjeruju u to. Zato je ova Akademija most — most između institucija, između stručnjaka, između onoga što smo danas i onoga čemu težimo sjutra.
- A most se ne gradi sam. Njega grade partneri, iskrena saradnja i zajednički cilj. Maida i ja danas ne „pokrećemo“ projekat — već potvrđujemo uvjerenje da region ima snagu da ide naprijed. Spremni smo. Partneri su ovdje. Put je otvoren. Sada — zajedno gradimo most- zaključila je ona.
U toku događaja je potpisana Svečana deklaracija saradnje u okviru EU4Trade programa, kojom Evropska komisija, Vlada Savezne Republike Njemačke i GIZ potvrđuju zajedničku posvećenost podršci zemljama Zapadnog Balkana u jačanju institucionalnih kapaciteta i pripremama za pristup Jedinstvenom tržištu Evropske unije, kroz uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta (SMA).
SMA je uspostavljena u okviru projekta EU4Trade, kofinansiranog od strane Evropske unije i Njemačke Vlade, a implementiranog od strane GIZ-a.

Gorčević: Akademija je most između našeg regiona i Evropske unije i vodi direktno ka našem budućem članstvu

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora ne samo da prednjači u evropskim integracijama, nego i predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU, prenosi TVCG.
To je naveo na svečanom otvaranju Akademije jedinstvenog tržišta u Podgorici, na kojem su uz premijera govorili i ambasador Evropske unije Johan Satler i ambasador Njemačke Peter Felten.
Spajić je rekao da su evropski događaji postali dio naše svakodnevnice. Kako je istakao, proces pune integracije ne završava samo na papiru, on mora da živi u svakoj društvenoj pori i instituciji.
- Tu počinje uloga akademije koja će pomoći našim stručnjacima da rade kao i njihove kolege u drugim državama članicama, a da građanima i privredi donose konkretne korake. Akademija nije samom simbol evropske budućnosti, već i instrument koji pomaže da svakodnevnicu pretvorimo u evropsku praksu - naglasio je Spajić.
Kako je istakao, ova inicijativa služiće cijelom regionu kao centar za učenje, razmjenu iskustava i primjenu evropske prakse.
- Odlučno koračamo u zajedničku evropsku budućnost - kazao je Spajić.
Satler je rekao da sedmicu nakon predstavljanja vrlo uspješnog izvještaja EU o Crnoj Gori imamo priliku da svjedočimo još jednom važnom događaju – ostvaranju akademije koja će biti od velike pomoći privredi i građanima.
- Pristup jedinstvenom tržištu jeste privilegija. To naravno, nije lako. Usklađivanje je zahtjevan proces - rekao je Satler.
On je istakao da Crna Gora planira da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine u pregovorima sa EU, te da će biti domaćin važnog samita. Ključ progresa je, dodaje, u institucijama i njihovoj sposobnosti da primjenuju evropska pravila.
Felten je rekao da Njemačka podržava put Zapadnog Balkana ka EU. On je rekao da akademija simboliše takvu njemačku podršku, kroz regionalno povezivanje i saradnju na planu spremnosti da se prihvate pravila jedinstvenog tržišta.

Spajić: Crna Gora predvodi proces ujedinjenja Zapadnog Balkana sa EU

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: johan-satler