Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Reforma pravosuđa i jačanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, teme su sastanka vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Vučković sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, održanog u Vrhovnom sudu. Sagovornici su podijelili stav o gorućoj potrebi za izborom predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore i okončanju VD stanja u što kraćem roku, kao i o podršci osnaživanja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, u cilju donošenja presuda u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije. - U kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, intenziviranje ispunjavanja preostalih mjera iz nadležnosti pravosuđa, tema je od posebnog značaja, imajući u vidu Plan rasta Evropske unije i nacionalni potencijal za pristupanje finansijskim sredstvima koja će biti dostupna građanima Crne Gore - saopšteno je iz Vrhovnog suda. Satler se sastao i sa predsjednik Sudskog savjeta Radojem Koraćom i članom Sudskog Savjeta sudijom Radom Ćetkovićem i tom prilikom je ukazao na potrebu hitnog imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, jačanja kapaciteta za donošenje presuda u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala, kao i izbora nedostajućeg člana Sudskog savjeta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112121112_a58436b401efc77831f58184209d3bde3ba5ba0307ba25ac25027f66b267fc25" data-rendition-name="original" width="4148" height="2630" loading="lazy" alt="Sa sastanka u Sudskom savjetu"> <figcaption>Sa sastanka u Sudskom savjetu(Photo: Sudski savjet)</figcaption> </figure>  Na sastanku je razgovarano o ključnim izazovima koji stoje pred crnogorskim pravosuđem, a naročito u realizaciji aktivnosti iz Poglavlja 23- Pravosuđe i vladina prava i Strategije reforme pravosuđa. - Sagovornici su razmijenili mišljenja o brojnim pitanjima koja se odnose na jačanje vladavine prava, povećanje povjerenja u pravosudni sistem, nezavisnost i profesionalizam nosilaca sudijskih funkcija, i naglašena je potreba za uključivanje svih grana vlasti u rješavanje ključne reforme iz evropske agende, naročito reforme u oblasti vladavine prava i sudstva posebno, i odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - saopšteno je iz Sudskog savjeta.

Satler: Hitno imenovati predsjednika Vrhovnog suda

Ambasadror Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler očekuje brzu istragu i efikasan pravosudni odgovor u vezi sa sinoćnjim fizičkim napadom na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Satler je istakao da nasilju nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu.
- Sloboda medija, koja je ključna demokratska vrijednost Evropske unije, predstavlja i vitalni dio procesa pristupanja Crne Gore EU. Kao zemlja kandidatkinja za ćlanstvo u EU, Crna Gora mora voditi politiku nulte tolerancije prema bilo kojem obliku nasilla, pritiska ili uznemirvana novinara- poručio je Satler na mreži X.

Satler: Očekujemo efikasan pravosudni odgovor u vezi napada na Raičković

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović izrazio je &nbsp;očekivanje da će Prostorni plan Crne Gore biti usvojen na vanrednoj sjednici Skupštine u januaru iduće godine.
On je to poručio tokom sastanka sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom.
- Tokom sastanka ministar Radunović je naglasio posvećenost Ministarstva ispunjavanju obaveza iz evropske agende, sa posebnim akcentom na poglavlje 27. Ministar Radunović je ambasadora informisao da se do kraja godine planira usvajanje tri ključna zakona iz nadležnosti ministarstva, nakon čega će uslijediti i usvajanje Prostornog plana Crne Gore, kao strateškog dokumenta koji će usmjeriti razvoj države u oblasti upravljanja prostorom - dodaje se u saopštenju iz njegovog resora.
Ambasador Satler je ukazao na sveukupno pozitivan ton nedavno predstavljenog Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, ali je istakao i značajan prostor za unapređenje.
Posebno je, kažu u resoru Radunovića, naglasio važnost aktivnosti Ministarstva i lične posvećenosti ministra Radunovića zatvaranju pregovaračkih poglavlja, naročito poglavlja 27, te u tom kontekstu potvrdio spremnost delegacije EU da pruži dodatnu podršku na tom putu.&nbsp;
- Tokom razgovora, ambasador Satler je naglasio važnost pitanja raspolaganja državnom imovinom i prostorom, posebno u kontekstu borbe protiv korupcije, kao i za oblast zaštite životne sredine. Takođe je bilo riječi i o pitanjima legalizacije objekata i e-katastra. Podsjetio je da su, imajući u vidu njihov značaj, mnoga od ovih pitanja postala dio Reformske agende Crne Gore u okviru Plana rasta - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Radunović je istakao izazove sa kojima se Ministarstvo u tom pogledu suočava, posebno zbog ograničenih inspekcijskih kapaciteta, ali se obavezao na sistemski pristup borbi protiv nelegalne gradnje. Ministar je takođe informisao ambasadora o najznačajnijem urbanističkom projektu u Crnoj Gori - projektu Velje Brdo - i izrazio očekivanje u pogledu podrške delegacije EU u procesu ozelenjavanja lokacije, koja bi tekla paralelno sa samom izgradnjom.&nbsp;
- Sastanak je zaključen obostranim potvrđivanjem spremnosti na zajednički rad na ispunjenju preostalih obaveza Vlade Crne Gore iz njene evropske agende - zaključuje se u saopštenju.

Radunović: Očekujem usvajanje Prostornog plana u januaru iduće godine

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori je dobar podsticaj za intenziviranje pregovora i ohrabrenje za dalje reformske napore. Nikako povod za egzaltaciju i opuštanje - to je luksuz koji sebi ne smijemo dopustiti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Njemu je danas, kako se navodi u saopštenju Kabineta predsjednika države, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler uručio izvještaj EK za 2024.&nbsp;
- Pozitivan ton nedavno objavljenog izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori dolazi kao rezultat ujedinjenih napora svih relevantnih društvenih aktera i očekivana je posljedica pozitivnog IBAR-a - naveo je Milatović.&nbsp;
On je istakao da je uoči očekivane Međuvladine konferencije, uz opravdani entuzijazam, neophodan oprez i razmišljanje o uslovima za zatvaranje sljedećih poglavlja.&nbsp;
- Nemamo vremena za gubljenje i prazan hod. Dobijanje IBAR-a je značilo prekretnicu, ali i početak trke sa izazovnim rokovima do zacrtanog cilja. Umjesto retorike da smo predvodnici procesa i najnapredniji u pregovorima, imajući u vidu da smo ih otvorili prije više od 12 godina, vrijeme je da pređemo na kvalitativno drugačiji narativ: da li je ovo naš puni potencijal u ovom trenutku - rekao je Milatović.&nbsp;
On je dodao da izvještaj objektivno prikazuje sve iskorake države, ali i njene sistemske slabosti, te da je u tom kontekstu na liniji analize Kabineta predsjednika o 10 zabrinjavajućih trendova koji ugrožavaju dalji demokratski razvoj zemlje na njenom putu ka EU.&nbsp;
Posebno je istakao nalaze Izvještaja EK koji se odnose na neokončane lokalne izbore u opštini Šavnik, u kontekstu potvrde da odražavaju slabost crnogorskog izbornog sistema, kao i izbor generalnog direktora Javnog servisa, uz ocjenu da se u tom slučaju postavlja pitanje nedostatka transparentnosti i mogućeg kršenja zakonske procedure. Istakao je i pogoršanje odnosa sa Hrvatskom koje remeti dobrosusjedske odnose, kao jedan od ključnih preduslova za članstvo države u EU.&nbsp;
- Činjenica da je izvještaj EK potvrdio ove, ali i druge zaključke analize koju smo predstavili javnosti, dodatno zabrinjava i implicira da je krajnje vrijeme da se fokusiramo na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura. Ovi negativni trendovi moraju se što prije prevazići od strane Vlade i parlamentarne većine. Odlaganje pravovremenih reakcija može nas trajno omesti s evropskog puta onda kada to bude presudno - ocijenio je Milatović.&nbsp;
Satler je naveo da je ton ozvještaja pozitivniji nego prošle godine, posebno zbog ključnog napretka ostvarenog u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava, što je rezultiralo pozitivnim IBAR-om.
- Izvještaj jasno naglašava oblasti u kojima je potreban dodatan rad, i predstavlja putokaz za ključne reforme koje su presudne za napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU - rekao je on.

Milatović: Država da iskoristi zamah proširenja i intenzivira pregovore, nema vremena za gubljenje do zacrtanog cilja

Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore - ocijenio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2024. godinu.
Prethodno je u Briselu predstavljen peti paket proširenja Evropske komisije.
Spajić je, na konferenciji za medije u Evropskoj kući u Podgorici, kazao da je ovo momenat za istoriju za Crnu Goru, te da bi nakon sedam godina stagnacije do kraja godine četiri poglavlja trebalo da budu zatvorena.
- Nikome neću dozvoliti da ugrozi put ka Evropskoj uniji - poručio je Spajić.
Ovakav uspjeh i uvjerenje da je članstvo nadomak ruke bilo je moguće, kako je istakao, jer je svaki društveni akter dao svoj maksimum.
- A građanke i građanki Crne Gore dali nepodijeljenu podršku i obnovljenu nadu u evropski put Crne Gore. Plan 44. Vlade je plan svih - da period do 2028. bude iskaz pun društvenog potencijala i pokažemo EU da prima državu koja baštini apsolutno iste vrijednosti i nadopunjava duh demokratije i evropeizma - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prošla godina bila dobra i da je Međuvladina konferencija u junu bila pozitivna.
- Pozitivna energija dolazi iz Brisela i svih država članica što se osjeća u Crnoj Gori. Crna Gora je pozicionirana kao lider u procesu proširenja. Ovogodišnji izvještaj je pozitivniji, on je prepoznao posvećenost Crne Gore kada su u pitanju evropske integracije - naglasio je Satler.
On je dodao da je pozitivan i naporan rad rezultirao dobijanjem IBAR-a.
- IBAR je rezultat uloženog truda Vlade, ali ne bi bio postignut bez konstruktivne uloge opozicije. Sada treba preći na završna mjerila za koja je potreban kontinuiran rad - istakao je Satler.
On je rekao da država treba da nastavi sa obezbjeđivanjem zaštite novinara.
- Crna Gora je razvila ambicioznu mapu puta, te je cilj da zatvori poglavlja do 2026. ambiciozan ali ostvariv. Neki od zadataka za narednu godinu su, potreba da se fokus stavi na izbornu reformu - istakao je Satler.
Postoji, prema njegovim riječima, nekoliko poglavlja gdje država treba da pojača napore.
- Što manje polariteta koje vidimo u političkoj debati, možemo prije napredovati ka EU - kazao je Satler.
On je rekao da EK ostaje fokusirana na proširenje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborelj-ne-mozete-odrzavati-veze-sa-rusijom-i-ocekivati-da-ce-vasa-zemlja-biti-clanica-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Napredak i kritike</h2>
Satler je komentarišući to što u Šavniku i poslije dvije godine nije završen izborni proces, te potire li to ocjene iz izvještaja da je zabilježen napredak u izbornom procesu, kazao da ima kontradikcije u ovom slučaju.
- Ne slažem se s tom konstatacijom, mislim da ima i pozitivnih i negativnih stvari, ali kad kažemo da je ostvaren napredak to ne znači da je sve savršeno. Kritični smo prema reformi izbornog zakonodavstva, jer je to tema koja se razvlači 10 godina bez vidljivih rezultata i implementacije brojnih preporuka - istakao je, pored ostalog, Satler.
Komentarišući medije rekao je da je pozitivno što je donijet novi Zakon o medijima i novi Zakon o javnom servisu, ali u kontekstu pravosuđa mora više da se isprati fokus presuda.
Spajić je komentarišući to što je u izvještaju konstatovano da ključne reforme u programu Evropa sad 2, koje se odnose na povećanje prosječne minimalne zarade i prepolovljenje penzijske doprinose predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, kazao da su pored ove zabrinutosti konstatovane i pozitivne stvari.
- Postoje djelovi gdje se ograđuju od potencijalnih budućih rizika, ali moramo da se vratimo na Evropu sad 1 koja je identična Evropi sad 2, i salvu pohvala koje smo dobili. Istorija se ponavlja i mislim da će se i u ovom slučaju to desiti - smatra Spajić.
<h2>Abnormalne greške</h2>
Na pitanje da li će doći do rasta zaposlenima u pravosuđu odgovorio je da "ima toliko grešaka" da mu je nevjerovatno da se baš ta branša žali na zarade. Dodaje da je javnost ogorčena na rad pojedinih sudija, te da je i njega nekad sramota.
- Ima mnogo sudskih grešaka koje su abnormalne - ocijenio je Spajić.
Istakao je da govori o sudijama koje ne rade dobro svoj posao.
- Moramo nekad da budemo realni - rekao je Spajić i dodao da će u okviru programa Evropa sad 2 biti povećane plate do nekih stotinu eura.
Na pitanje o uspostavljanju platorme "Barometar26", te smatra li da su određene partije spremne da do 2028. stave po strani zahtjeve za izmjene Ustava u dijelu uvođenja srpskog jezika kao službenog i uvođenja dvojnog državljanstva i što ako na to ne pristanu, premijer je naveo da je ova inicijativa upućena svima.
- Bitno nam je da parlament funkcioniše na najefikasniji način. Ulazak 2028. debelo zavisi od zemalja članica EU, ali dio koji možemo da kontrolišemo i gdje imamo podršku EK je da do 1. januara 2027. zatvorimo sva poglavlja. Ubijeđen sam da će svi politički akteri pronaći zrelosti i da je većina njihovih birača za ulazak u EU, i to je podatak koji mi daje optimizam da će svi prihvatiti tu platformu - istakao je Spajić.
Na pitanje može li se u dogledno vrijeme završiti sve što EU traži s obzirom na zastoje u reformi pravosuđa premijer je odgovorio da je to oblast koju ne kontroliše izvršna vlast, ali da će pokušati da ih podstaknu da se evropeizuju i dostignu standarde koji se očekuju od njih.
<h2>Politička stabilnost</h2>
Satler je komentarušići političke krize u Crnoj Gori, te može li to usporiti put u EU, kazao da je potrebno staviti fokus na reforme i političku stabilnost da bi se zatvorila poglavlja.
- Što manje polarizujućih pitanja unosite u političku debatu biće to bolje za vas i biće u skladu sa željom 80 odsto stanovništva, a to je ulazak u EU - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori.
Premijer je na pitanje o otvorenim biletaralnim pitanjima sa susjedima rekao da ona ne treba da predstavljaju prepreku.
- Mi smo nova generacija političara koja nije opterećena devedesetim godinama i kažemo što nije valjalo i što želimo da ispravimo i sa svim našim susjedima i svima kojima želimo da sarađujemo. EU je nastala na njegovanju susjedskih odnosa i to je nešto na čemu će Crna Gora sigurno insistirati i nećemo žaliti napore da pronađemo što više rješenja za kosture koji su naslijeđeni u ormaru - rekao je Spajić.

Jasmina Beharovic

Spajić: Ova godina će biti upisana kao presudna u istoriji EU integracija Crne Gore; Satler: Što manje polarizujućih pitanja

Izmjenama normativnih rješenja treba osigurati efikasnost i ažurnost i optimalno vršenje ustavnosudskih nadležnosti Ustavnog suda, samostalno i nezavisno od bilo koje grane vlasti, ocijenila je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko. 
 
Iz Ustavnog suda saopšteno je da je Armenko razgovarala sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom. 
 
Navodi se da je Armenko zahvalila na kontinuiranoj podršci EU Ustavnom sudu Crne Gore, posebno kroz zajednički program sa Savjetom Evrope, gdje je dat značajan doprinos usklađivanju zakonodavstva i prakse sa pravnim tekovinama EU. 
 
Armenko je ukazala na pravce djelovanja Ustavnog suda u cilju postizanja brzine i efikasnosti, transparentnosti i konzistentnosti u postupanju. 
 
Iz Ustavnog suda su rekli da je Armenko upoznala Satlera o izazovima sa kojima se taj sud susrijeće, u dijelu slabe kadravske popunjenosti, nepostojanja stvarne finansijske nezavisnosti. 
 
- I istakla važnost rada na kreiranju izmjena normativnih rješenja kojima će se osigurati efikasnost i ažurnost u radu i optimalno vršenje ustavnosudskih nadležnosti, samostalno i nezavisno od bilo koje grane vlasti - navedeno je u saopštenju. 
 
Armenko je informisala Satlera o planu rješavanja zaostalih predmeta i činjenici da je Ustavni sud Crne Gore spustio prosječnu dužinu trajanja ustavnosudskog postupka na jednu godinu i 11 mjeseci. 
 
Navodi se da je u razgovoru iskazana spremnost za nastavak međusobne saradnje u reformskim procesima kojima se ostvaruje vladavina prava u Crnoj Gori i snaži položaj, samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda.

Armenko sa Satlerom: Osigurati efikasnost i optimalno vršenje ustavnosudskih nadležnosti

Crna Gora će, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, sredstva Evropske unije (EU) moći da uloži u nacionalne reforme, od čega će koristi imati i građani i privreda, saopštio je ambasador Unije u Crnoj Gori, Johan Satler.
- Glavna korist koju će Crna Gora imati od Plana rasta jeste da će putem njega veliki iznosi sredstava EU biti uloženi direktno u nacionalne reforme, koje će unaprijediti kvalitet života građana i stvoriti značajne nove prilike za privredu - rekao je Satler agenciji Mina-business.

On je naveo da će sredstva iz Plana rasta biti iskorišćena, između ostalog, za izgradnju novih škola i puteva, veće zapošljavanje mladih i digitalizaciju javnih usluga.

Prema njegovim riječima, sa najnovijim izdašnim ulaganjem u okviru Plana rasta, uz sva prethodno opredijeljena sredstva EU, kao što su IPA, Zapadno-balkanski investicioni okvir i prekogranična saradnja, finansijska podrška EU Crnoj Gori se približava nivou sredstava koje Unija opredjeljuje za same države članice korisnice budžeta EU.

- Dodatna važna korist od Plana rasta jeste da će omogućiti Crnoj Gori postepeno uključivanje u Jedinstveno tržište EU, uz 450 miliona ljudi koji će biti potencijalni potrošači crnogorskih proizvoda i usluga. Pristupanje SEPA, platnom sistemu EU, može biti prvi veliki uspjeh u tom pravcu, eliminišući skupe provizije na finansijske transakcije između Crne Gore i država članica EU - objasnio je Satler.

On je saopštio i da nacionalna Reformska agenda, koju se Crna Gora sprema da usvoji, predstavlja ključnu pokretačku snagu Plana rasta.

- Crnoj Gori će biti na raspolaganju do 383 miliona eura sredstava koja će se isplaćivati kako dogovorene reforme budu sprovođene. Riječ je o ambicioznoj agendi, pri čemu su neke reforme zahtjevnije od drugih, ali, uz punu pažnju nadležnih institucija, svakako su izvodljive. A, naravno, moj tim i ja ćemo dati sve od sebe da vas podržimo na svakom koraku ovog procesa - zaključio je Satler.

Veliki iznos sredstava EU biće uložen u nacionalne reforme

Zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) do 2026. godine je ambiciozan, ali ostvariv cilj, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova, ocijenio je ambasador Unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je rekao da u državama članicama EU postoji obnovljena podrška proširenju, da podrška građana u zemlji ostaje visoka, kao i da svi ključni politički akteri u Crnoj Gori nastavljaju da izražavaju čvrstu posvećenost pristupanju Uniji.
- Govoreći o trenutnom zamahu proširenja, nije pretjerano reći da istorija zove i da Crna Gora ne smije dopustiti da joj ova prilika izmakne - kazao je Satler u intervjuu Agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR) u junu, Crna Gora je u veoma dobroj poziciji da brzo napreduje, iako puno napornog rada tek predstoji.
- Crna Gora će napredovati ka članstvu u EU onom brzinom kojom bude u stanju da ispuni ključne uslove iz različitih pregovaračkih poglavlja - istakao je Satler.
Zato je, kako je rekao, sada vrijeme da svi koji imaju najbolje interese Crne Gore na umu, rade vrijedno i mudro kako bi ostvarili rezultate.
- Sada je svim nadležnim institucijama jasno šta treba da učine da Crna Gora završi pristupne pregovore - naveo je Satler.
On je kazao da je Crna Gora predstavila ambiciozan plan da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine.
- Mi to smatramo ambicioznim, ali ostvarivim ciljem, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova - rekao je Satler.
On je poručio da vlasti i politički akteri ne bi trebalo da žrtvuju kvalitet zakona zbog brzine, da izgube fokus sa evropske agende zbog podjela oko identitetske politike, ili da urade bilo šta što bi moglo da naruši odnose sa susjedima i državama članicama EU.
Satler je naveo da će Delegacija EU pružiti punu podršku i usmjerenje na putu ka EU.
On je kazao da, kao neko ko je dugo godina radio na Balkanu, vjeruje u Crnu Goru jer je, kako je rekao, više puta vidio Crnu Goru kako pokazuje sposobnost da se nosi s teškim izazovima i nadmaši samu sebe kada se suoči sa istorijskim prilikama.
Govoreći o brzini zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Satler je naveo da je to u potpunosti u rukama Crne Gore.
- Što prije Crna Gora završi reforme potrebne za sprovođenje pravne tekovine EU, prije će i zatvoriti pojedinačna poglavlja. Stvar je vrlo jednostavna i nema prečica - rekao je Satler.
On je dodao da Crna Gora nikada nije tražila da joj se progleda kroz prste.
- Ipak, tu nije riječ samo o nacionalnom ponosu, to je takođe i pametan i racionalan pristup. Kada pristupite EU, želite da vaša zemlja bude u potpunosti spremna da uživa sve pogodnosti i ispuni sve obaveze koje imaju punopravne članice - naveo je Satler.
On je kazao da je brutalnost ruske agresije na Ukrajinu navela EU da o proširenju razmišlja kao o geopolitičkom imperativu.
- Za predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen i novo rukovodstvo EU proširenje predstavlja ključno ulaganje u veću bezbjednost EU, ali i pomoć da se demokratija, stabilnost i vladavina prava učvrste širom Evrope - rekao je Satler.
On je podsjetio da je Fon der Lajen protekle sedmice predstavila kandidate za komesare, uključujući i komesarku namjenski zaduženu isključivo za resor proširenja – Martu Kos.
- Sve ovo govori da će posvećenost EU proširenju ne samo ostati na visokom nivou, već i da će dodatno jačati sa novim mandatom briselske administracije“, rekao je Satler.
Kako je dodao, EU je, kako bi svoju posvećenost podržala konkretnim djelima, predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan.
Plan rasta je, naveo je Satler, izdašna investicija vrijedna šest milijardi EUR namijenjena podršci ključnim reformama na Zapadnom Balkanu i stvaranju mogućnosti da region brže napreduje ka članstvu u EU i ostvari koristi čak i prije samog članstva.
- Šta to znači za Crnu Goru? Recimo to ovako – ako je ikada bilo vrijeme da Crna Gora krene snažno naprijed i ispuni svoje ključne evropske obaveze, dobijajući pri tom odmah priznanje i opipljive koristi za svoj napredak, to vrijeme je upravo sada - rekao je Satler.
Kada je riječ o modelu pristupanja, on je istakao da će pristupanje EU uvijek biti proces zasnovan na zaslugama, odnosno da će svaka država kandidatkinja biti ocjenjivana na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterijuma.
Na pitanje kako gleda na to što je crnogorski parlament nedavno usvojio neke zakone bez javne rasprave i konsultacije EK, Satler je rekao da je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa standardima EU u samoj srži procesa evropskih integracija.
- To zapravo znači uspostavljanje niza pravnih normi koje će pomoći Crnoj Gori da izgradi bezbjednije, pravičnije i prosperitetnije društvo. Društvo u kojem crnogorski građani mogu da uživaju ista prava i imaju iste odgovornosti kao ostali Evropljani, od Portugala do Estonije, od Grčke do Finske - naveo je Satler.
Bliske konsultacije i saradnja sa EK je, kako je istakao, ključna kako bi se osigurala puna usaglašenost nacionalnih pravila sa uhodanim i oprobanim standardima koji se primjenjuju širom EU.
- Sprovođenje transparentnog i inkluzivnog zakonodavnog procesa na nacionalnom nivou je jednako važno, kako bi se osiguralo da ta pravila zapravo budu od koristi građanima i da služe konkretnim potrebama lokalnih zajednica - dodao je Satler.
Crna Gora je, prema ocjenama stručne javnosti, nekim potezima narušila dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, koja je članica EU.
Na pitanje da li se to može odraziti na evropski put Crne Gore i da li očekuje da će Hrvatska blokirati zvaničnu Podgoricu na putu ka EU, Satler je kazao da je pomirenje sa susjedima i očuvanje dobrosusjedskih odnosa jedan od temelja na kojima je izgrađena Unija.
- Da li je to lak zadatak u regionima sa bremenitom istorijom? Svakako da ne. Potreban je naporan rad, uz konstantnu pažnju, racionalne odluke i, što je najvažnije, liderstvo - rekao je Satler.
Što se tiče država kandidatkinja, Satler je kazao da je od presudne važnosti da afirmišu atmosferu dijaloga i međusobnog poštovanja sa svojim susjedima, kao i da izbjegavaju tenzije.
On je naveo da je EU vjerovatno najprisniji vid međusobnog partnerstva koje dvije suverene zemlje mogu ikad imati.
Prema riječima Satlera, prihvatanjem Crne Gore kao nove članice, svaka od 27 država EU treba da prihvati da sa Crnom Gorom dijeli široki raspon važnih odluka koje će uticati na prava i dobrobit njihovih sopstvenih građana.
- Sa druge strane, za države kandidatkinje pristupanje EU je kao kada pristupate sportskom timu: ukoliko želite da uđete u prvi tim, od vas se očekuje da podržavate članove svog tima, kako na terenu, tako i izvan njega - istakao je Satler.

Satler: Stvar je jednostavna - što prije Crna Gora završi reforme prije će i zatvoriti poglavlja, nema prečica

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sastao se sa ambasadorom Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom i poručio da je snažno opredjeljenje cijele Vlade Crne Gore i svih njenih konstituenata za ulazak u Evropsku uniju.
- Ambasador Johan Satler izrazio je zadovoljstvo zbog saradnje, te da ga raduje snažno opredjeljenje Vlade Crne Gore za implementiranje evropskih standarda i vrijednosti sa ciljem što bržeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Ambasador EU je, dodaju, naglasio značaj održavanja dobre ravnoteže između brzine ključnih reformi iz evropske agende i kvaliteta zakonskih rješenja.

Aleksić sa Satlerom: Snažno je opredjeljenje cijele Vlade za ulazak u EU

Sektor telekomunikacija i ICT-a je i ove godine, kao i prethodnih, najboje ocijenjen u Bijeloj knjizi koju objavljuje Savjet stranih investitora (SSICG), saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). 
 
Iz EKIP-a su kazali da je, prema rezultatima iz Bijele knjige, indeks lakoće poslovanja u sektoru telekomunikacije i ICT-a 7,2. 
 
„To je najbolje ocijenjeni sektor među sektorima koji se prate, a tako je bilo i u nekoliko prethodnih godina“, rekli su iz EKIP-a. 
 
Bijela knjiga je objavljena 14. godinu zaredom i daje pregled rezultata percepcije investicione klime, dobijenih putem standardizovanog upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori. 
 
Odgovore na pitanja iz upitnika daju strani investitori u Crnoj Gori, članovi SSICG, a na osnovu ličnog iskustva i percepcije. Knjiga pokazuje trend kretanja unapređenja poslovne klime, ali i prepoznaje i izdvaja najvažnije propise, procedure i izazove u razvoju poslovanja. 
 
Indeks lakoće poslovanja za Crnu Goru za ovu godinu iznosi 6,5 i on je 0,1 poen veći u odnosu na prošlu. 
 
Članovi Savjeta su ocjenjivali svaki privredni sektor pojedinačno. 
 
„Sektor telekomunikacije i ICT-a, prema mišljenju članica Savjeta, ostvaruje najbolje rezultate u nekoliko prethodnih godina. Višegodišnji kontinuitet ukazuje na stabilnost i otpornost ovog sektora na negativne uticaje u posmatranom periodu“, rekli su iz EKIP-a. 
 
S druge strane, stagnacija u ocjenama sugeriše da, uprkos visokim ocjenama u poređenju s drugim sektorima, nije došlo do značajnijih pozitivnih promjena. 
 
U cilju unapređenja u ovom sektoru, članice su i ove godine istakle nekoliko ključnih izazova koji utiču na stanje u sektoru telekomunikacije i ICT-a. 
 
Članice SSICG smatraju da je neophodna digitalizacija javne uprave kroz dostupnost online servisa, koji bi ubrzali poslovne operacije i ispunjenje birokratskih obaveza prema nadležnim i ostalim institucijama. 
 
Potreban je i dalji razvoj ICT infrastrukture, kako od države, tako i privatnog sektora, uz dodatna ulaganja i praćenje savremenih ICT rješenja. 
 
Članica Savjeta smatraju da je nedovoljno razvijena sajber bezbjednost, kao i da je potrebna dalja standardizacija koda za QR plaćanja. 
 
EKIP, kako su saopštil injegovi predstavnici, u velikoj mjeri utiče da se sektor elektronskih komunikacija u Crnoj Gori razvija u dobrom smjeru i da cijelom društvu omogućava korišćenje savremenih i kvalitetnih elektronskih komunikacinih usluga. 
 
„Operatori koji posluju u sektoru ulažu značajna sredstva u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga. Podaci pokazuju da je prisutan višegodišni trend rasta prihoda, investicija, broja korisnika i obima ostvarenog saobraćaja“, rekli su iz EKIP-a. 
 
Elektronske komunikacione usluge u Crnoj Gori pruža 31 operator. 
 
Operatori elektronskih komunikacija su u prošloj godini ostvarili prihod u iznosu 256,6 miliona EUR, što predstavlja povećanje od 8,84 odsto u odnosu na 2022. 
 
Operatori su u prošloj godini investirali 76,3 miliona EUR, što je 10,9 odsto više nego u 2022. 
 
Nastavljen je trend rasta korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu, dok je u oblasti mobilnih usluga zabilježen porast broja korisnika. 
 
Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) Crne Gore za prošlu godinu je iznosio 35,1 bod i najveći je na području Zapadnog Balkana. 
 
„Na osnovu navedenog može se zaključiti da je EKIP, kao nezavisno regulatorno tijelo u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, postigla visok nivo regulatornih performansi, da je Crna Gora stvorila dobre uslove za razvoj elektronskih komunikacija“, zaključuje se u saopštenju.

U sektoru telekomunikacije i ICT-a najveći indeks lakoće poslovanja

Surovost, svirepost, zastrašujuća osvetoljubivost, samo su neke od osobina dvije zavađene mafijaške grupe tokom desetogodišnjeg krvavog rata. Monstruozne zločine počinili su vojnici ovih organizovanih kriminalnih grupa, ali, makar za sada, nema dokaza da su osobe koje su, prema policijskim evidencijama, označene kao vođe mafijaških klanova direktni počinioci nekog od 70-ak ubistava koliko je zabilježeno u krvavom sukobu čiji se kraj ne nazire. Visokokotirani pripadnici mafije, prema dokazima istražitelja, direktno su učestvovali u otimanju žrtava i njihovom mučenju prije nego su ubijani na najsvirepije načine. Kotoranin Slobodan Kašćelan , kako piše u istražnim aktima, jedan je od njih. 

U večerašnjoj epizodi "Sjenki" koja se emituje od 22 sata na TV E, pogledajte kakva je bila uloga Kašćelana u zločinu počinjenom nad Podgoričaninom Nikolom Stanišićem , ali i kako je ovaj Kotoranin organizovao ilegalan prelazak granice osoba osumnjičenih za više likvidacija. 

Crnogorski istražitelji su sredinom aprila 2021. godine, kada su analizirali prvi paket kriptovane Skaj komunikacije koja im je dostavljena iz Europola, po nalogu tadašnjih čelnika Specijalnog državnog tužilaštvu izveli akciju hapšenja pripadnika kavačkog kriminalnog klana, među kojima je bio i Kašćelan. Nedugo nakon hapšenja, predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije saopštili su da su pripadnici te kriminalne organizacije, prema dokazima koje imaju, odgovorni za smrt Podgoričanina Nikole Stanišića u avgustu 2020. godine. 

- Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je ubila Stanišića su formirali Kotorani Slobodan Kašćelan, Radoje Zvicer. U noći između 2. i 3. avgusta predočili su Stanišiću da neće dočekati dan i uslišili molbu žrtve da se pomoli. Upravo u trenutku dok se molio, u glavu su ispalili više hitaca. U obrzaloženju optužnice stoji čak i da je vođa kavčana Radoje Zvicer tražio, a što su članovi krimianlne grupe i prihvatili da Stanišić ne bude ubijen 2. avgusta jer je tada bio svetac, već su čekali da prođe ponoć - ispričala je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković . 

Nije se dugo čekalo da se ime Slobodana Kašćelana ponovo nađe na spsiku osumnjičenih za monstruozna ubistva. U novembru 2021. godine crnogorski istražitelji saopštili su da su na osnovu skaj komunikacije uspijeli da rasvijetle još jedan zločin. Otkrili su ko je ubio Mila Radulovića zvanog Kapetan koji je važio za visokopozicioniranog pripadnika škaljarskog kriminalnog klana. 

- Krivično djelo otmice izvršeno je u oktobru 2020. godine na teritoriji opštine Danilovgrad, dok je ubistvo lica M.R. izvršeno nekih dva i po mjeseca nakon toga. Do granica osnovane sumnje prikupljeni su, ne samo personalni, već i materijalni dokazi koji ukazuju da je ovo lice lišeno života, a potom da su njegovi posmrtni ostaci uklonjeni, odnosno da su pripadnici ove kriminalne organizacije nastojali da unište sve tragove o izvršenim krivičnim djelima - rekao je tada Saša Čađenović , suspendovani specijalni tužilac. 

Ekspert za bezbjednost, Ivan Pekić , ukazao je da Kašćelana ne optužuju samo crnogorski organi gonjenja. 

- Već su i putem Europola dostavljeni određeni ključni dokazi o skaj komunikaciji i prepisci, i to će biti nešto što će sjutra cijeniti sudije, a i tužioci koji su proslijedili određenim sudijama u Crnoj Gori - dodao je on. 

Ista kriminala grupa se tereti i da je iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, na svirep i podmukao način pokušala da ubije Kotoranina Jovana Jovanovića . Ekipa Sjenki u večerašnjoj epizodi, prvi put javnosti prikazuje fotografije koje su putem Skaj aplikacije razmjenjivali pripadnici kavačakog klana tokom planiranja i pripreme likvidacije ovog Kotoranina. 

Emisiju Sjenke pogledajte večeras od 22 sata na TV E.

Sjenke na TV E: Koja je bila uloga Kašćelana u ubistvu Stanišića

Vojova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, &nbsp;na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje &nbsp;prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio i &nbsp;to je preselio u svoj atelje - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, umjetnica Danijela Drakulović.
Cijela nacija je iznenadila reakcijom na smrt slikara Voja Stanića, &nbsp;kaže Drakulović, odavanjem počasti i tugom sa kojom se oprašta od crnogorskog velikana, a smatra i da je nacija bila dužna da mu se oduži na &nbsp;takav jedan način.
- To je slikar koji je trajao, bio vjeran svom poslu u apsolutu, i niz stvari koje bih pomenula što se tiče njega, kako je bio &nbsp;suptilno nježan i jedinstven, malo intervjua u svom životu, tako da smo kroz te slike znali sve što se tiče velikana umjetnosti kao &nbsp;što je Vojo Stanić - rekla je Drakulić.
Njegova filozofija stvaranja je bila jedno prožimanje unutar sebe, cijeni Drakulović, na jedan jednostavan način Vojo Stanić je kroz svoje, kako kaže, prozorče, posmatrao svijet i ono što je od njega vidio, ističe ona, to je preselio u svoj atelje.
- Jednako je je to doživljavao kao da je u susretu sa tim likovima i ljudima, što jeste radio povremeno silazeći na svoj čuveni Škver i ljudi su ga obožavali, nije bio nametljiv. Ali, ako ćemo da se vratimo na vrijeme kad se on rodio, 1924.godine, to je neki poslijeratni period, živio u doba previranja, doba komunističkog vremena, u doba 1968.godine, omladinskih, studijskih, velikih protesta tadašnje velike Jugoslavije. U takvim previranjima biti tako suptilan, nježan, posvećen umjetnosti, posvećen Crnoj Gori i kroz svoje nazive koje vidite, Nikšićke zime, taj Škver pomenut toliko, do tih nekih minijaturnih stvari, koje su toliko bile prisutne u njegovoj ličnosti kao što je to more, i zadovoljan time što bi pogledao to more i vidio te predivne suptilne bonace, do nemira mora i tako dalje - istakla je Drakulović.
Sagovornica emisije Srećan dan evocirala je uspomene i na čuvenog Gaja galeristu, koji je, kako kaže, na jedinstven način vezan za umjetnike.
- Nije Gajo bio ograničen na velikane, pokušavao je da otvori umjetnost svima, ali je velikane držao sa obje ruke i znao je da ih pokrene. Vojo Stanić kaže u Rimu, dok je izlagao, na pitanje koliko je zadovoljan i sretan što je izlagao u Rimu, ipak je to prestižno mjesto, a on kaže nisam. Bio je tako jednostavan u nekim odgovorima, i šaljiv, nije bilo ironije koja je značila da posle toga ne ostaje ništa, nego kaže nagovorio me Gajo. To je toliko jednostavno i jasno da je Gajo ipak potezao te ljude i nekako ih izvodio iz ateljea i trebalo je da je to svjetska, odnosno evropska umjetnost da vidi i zadovoljstvo je moje danas govoriti o tome, iako sam ja jedna iz mlađe plejade ljudi koji o tome mogu govoriti - zaključila je Drakulović.

Drakulović: Vojo je bio suptilan, nježan, posvećen umjetnosti i Crnoj Gori

Sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik UBNOR-a Danilovgrad Božidar Budo Brajović.
U narodnoj biblioteci Radosav Ljumović je 18.novembra održana promocija knjige o Blagoju Jovoviću, četničkom oficiru iz Bjelopavlića, a povodom toga je sagovornik Televizije E napisao članak ,, Metak za Crnu Goru” u kojem je problematizovao mjesto, ali i promociju jednog od četničkih oficira.
Ove godine se obilježavalo osamdeset godina sjećanja na strijeljanje, podsjeća Brajović, mladosti bjelopavlićke i brdske na Lazinama,i to lijepo sjećanje je, ističe on, dobro pobrkano.
- Sjećanje na mladost bjelopavlićku i brdsku je dobro pobrkano promocijom knjige šćerke oficira, koji je rame uz rame barjačio na Lazinama sa četničkim komadantom Pavlom Đurišićem i Jakovom Jovovićem, onda kada je strijeljana mladost crnogorska. Ja sam, naravno i mi svi, u UBNOR-u Danilovgrad i u ime svih antifašista Danilovgrada, prije svega, a i mnogih u Crnoj Gori, jer vidim da je to što smo objavili dalo lijepe odjeke u Crnoj Gori, jer Crna Gora svoje temeljne vrijednosti temelji upravo na antifašizmu i crnogorski antifašizam, ili antifašizam građana Crne Gore je jedan od najsvjetlijih u Evropi, ako ne i u čitavom svijetu” - rekao je Brajović.
Oružja se latilo 13.jula 1944.godine, podsjeća Brajović, 33.000 Crnogoraca, i to je bio masovni narodni ustanak, i svi su, ističe on, na tom mjestu bili zajedno, mnogi crnogorski revolucionari koji su, kako kaže, ostali dosljedni antifašizmu.
- Mislim da promocija knjige o četničkom oficiru, koji je ipak odlučivao na Lazinama, u dobroj mjeri, zajedno sa ovima koje sam već nabrojao, nije dobar primjer i prosto, rekao bih, remeti mir u čovjeku. Danas je to knjiga, a svako ima pravo da piše knjigu o svome ocu, o svojoj majci, o sebi, o svojim prijateljima, ali promovisati knjigu u srce Podgorice, u srce Crne Gore, u antifašističkoj Crnoj Gori, o jednom takvom čovjeku koji je 1945.godine proglašen za ratnog zločinca, mislim da ne ide na obraz onima koji su to dozvolili - istakao je Brajović.
Sagovornik Televizije E je zabrinut zbog šutnje istoričara, koji dobro barataju, kako kaže, ratom 1941 - 1945.godina, kao i šutnja Crnogorske akademije nauka, kao krovne kulturne institucije u Crnoj Gori.
- Šutnja, potpuno mrtvilo, kao da je nema,i bolje da je nema. Naravno, da je sreće, makar, Ministarstvo kulture se trebalo oglasiti, ako ono nije ovo dozvolilo. Mi smo pravili sjećanje, osamdeset godina Lazina, 23.jula ove godina, to je bilo jedno fino sjećanje, svečanost i poštovanje prema žrtvama i poštovanje prema porodicama palih žrtava. I sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama - zaključio je Brajović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.

Brajović: Crnogorske akademije nauka kao da nema, bolje i da je nema

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: johan-satler