Uvođenje viza turskim državljanima i najava uvođenja viza ruskim državljanima će imati negativne efekte po crnogorski turizam, jer se bilježi najveći broj dolazaka i noćenja baš sa ta tva tržišta, pa je neophodno biti spreman za supstituciju određenih tržišta - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, redovni profesor za ekonomiju i biznis Ivo Županović.
Podaci pokazuju da je od uvođenja viza gotovo 9000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, a odlazak tih ljudi se već na neki način odražava na sektor turizma, na hotelski smještaj, ugostiteljstvo, ali i poslovne aktivnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi negativne posljedice mogle zahvatiti i firme u turskom vlasništvu, od kojih neke razmatraju već smanjenje obima poslovanja. Kampanja u Turskoj pod nazivom ,,Bojkotujmo Crnu Goru” dodatno komplikuje bilateralne odnose i povjerenja investitora.&nbsp;
Još uvijek nijesu dostupni podaci, kaže Županović, čijom obradom bi se vidjeli određeni efekti ukidanja bezviznog režima turskim državljanima i najavljenog uvođenja viza ruskim državljanima.
Smatra da će se uvođenje viznog režima negativno odraziti na turizam, pa je, po njegovim riječima, potrebno naći način da se proširi paleta ponude ka drugim tržišta, a dobra stvar je uvođenje 14 novih linija preko Wizzaira i direktni letovi sa Velikom Britanijom.
- Moram da kažem da smo sa ta dva tržišta imali u 2024.godini oko 3,4 miliona noćenja, 2,7 sa ruskog tržišta i 700 i nešto hiljada sa turskog tržišta. Za 10 mjeseci 2025. godine imamo oko 600 hiljada noćenja sa turskog tržišta i 2,2 miliona sa ruskog tržišta. Uvođenje viza je uvijek rizik, ja sad neću ulaziti u političke aspekte, međutim sigurno je da moramo biti spremni za supstituciju određenih tržišta u određenoj mjeri u narednom periodu, &nbsp;jer nas očekuje vizno usaglašavanje sa politikom EU. Takođem tu ne treba zanemariti Azerbejdžan i Kinu, koji imaju jedan konstantan uspon i konstantan rast na crnogorskom tržištu i sigurno da naša primarna obaveza, prevashodno kad je u pitanju turizam, &nbsp;a potom i kompletna ekonomija, kako i na koji način da nađemo substituente za određena tržišta- rekao je Županović.
Kaže da treba sačekati sa procjenom koliki je stvarni efekat odlaska turskih državljana, iako je to u prvom momentu bio &nbsp;šok za kompletnu ekonomsku sferu, a efekat po turističku privredu će se odraziti u narednom periodu.&nbsp;
- Mislim da ne treba neke ishitrene zaključke da donosimo, treba da vidimo na koji će način bilateralni razgovori uspjeti te odnose da dovedu u jednu normalnu ravan. S druge strane kao što je u turizmu, tako i u ukupnoj ekonomiji treba da imamo disperziju i diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, pogotovu što uglavnom strani investitori, i sa turskog i sa ruskog tržišta, i sa ostalih tržišta uglavnom ulažu u ono što im je najprofitabilnije i gdje im je najveći povrat novca, a to su investicije u stanogradnju. Mislim da treba da imamo daleko širu lepezu ponude, a s druge strane potražnje, kada su u pitanju ekonomske aktivnosti. Treba da pospješujemo one grane privrede koje su dugoročno održive za Crnu Goru, tu prije svega mislim na energetiku, odnosno zelenu ekonomiju i diversifikaciju u tom dijelu- zaključio je Županović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Županović: Uvođenje viznog režima građanima Turske negativno će se odraziti na turizam, potrebno proširiti ponudu ka drugim tržištima

Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.
Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.
Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.
Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.
A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.
<h2>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</h2>
Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.
Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.
- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.
Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.
- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.
<h2>Dvojak uticaj carina</h2>
Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi Ivo Županović.
Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.
A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.
On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.
<h2>“Turizam je, ipak, žilav”</h2>
I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.
- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.
- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.
Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.
- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.
Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.
<h2>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</h2>
Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.
Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.
- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović.
Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.
Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.
- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.
Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.
Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.
Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.
Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Već duži vremenski period, kaže Županović, postoje razne kontroverze oko zakupa plaža, a trenutna dešavanja su, dodaje on, samo kulminacija tog stanja.
- Ja mislim, iz ugla nekog ko je stanovnik primorske opštine, odnosno Kotora, da tu postoji jedna poprilična neuređenost u nekim podzakonskim aktima, recimo sad je fokus konkretno na plažama, ali kao dio tog obalnog područja su i ponte koje su potpuno neuređene, u smislu njihovog korištenja, jer određeni stanovnici u Dobroti koriste to kao svoju dodatnu uslugu, ne dozvoljavaju građanima da koriste, i tako dalje. Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone, a drugo misli da u narednom periodu, ja sam zagovornik toga, treba da se to vrati u nadležnost opština, u prilog tome govori zajednički nastup svih predsjednika opština, unazad nekoliko mjeseci, da se obalno područje opet da opštinama na upravljanje, imamo slično rješenje i u Hrvatskoj, i mislim da bi se na taj način pospješila i koordinacija između određenih službi, dok je sad neko prebacivanje odgovornosti između komunalne inspekcije i morskog dobra, ko ja za šta odgovoran, i tako dalje - rekao je Županović.
Obalno područje je jako važno, kaže Županović, a lokalnoj zajednici treba omogućiti korištenje tog dijela, a da 50 odsto mora biti oslobođeno za korištenje, kako kaže, kada je privatno stanovništvo u pitanju.
U 2024. godini država je prihodovala 1,6 milijardi eura što je 3,6 odsto manje nego 2023.godine, a to ukazuje, kaže Županović, na dublje probleme sa kojima se suočava Cdna Gora u turističkoj industriji.
- Da u sektoru turizma nije postojala inflacija od oko 7 ili 8 posto, a na nivou svih djelatnosti je bila oko &nbsp;2,3 posto, taj iznos bi bio veći, u smislu pada, na prethodnu godinu. Ne treba zanemariti, i mislim da je to ključni razlog naše stagnacije u turizmu, da smo u zadnje tri godine imali preko 34,2 posto inflaciju u turizmu, kad uzmete od početka 2022.do kraja 2024.godine, što je sigurno odbilo određeni broj gostiju. U kolektivnom smještaju nijesmo imali pad prošle godine, čak smo imali rast od 1 posto, ali smo imali pad po tržištima gdje možemo u budućnosti da vidimo svoju progresiju, prevashodno tu vidim zemlje Beneluksa, na zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske, većinu zemalja Skandinavije, nordijske zemlje. To su zemlje sa značajnim diskrecionim dohotkom, koje mi jednostavno ne možemo.da privučemo, iako smo fizički prisutni na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma, baš u Njemačkoj. S druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo ogroman pad oko 900.000 noćenja kad je u pitanju rusko tržište, i sad to treba dublje analizirati šta je od toga stvarni pad broja noćenja, a šta je pad u smislu drugačijeg tretmana boravka ruskih državljana ovdje, da li je u pitanju bilo turistički boravak - istakao je Županović.
Ima i drugih tendencija, objašnjava Županović, kad je u pitanju privatan smještaj te napominje da je preko 100.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Kosova, a preko 50.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Poljske, te preko 60.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište BiH i 30.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Njemačke.
- Ono što smo donekle kompezovali je rastom na tržište Velike Britanije, Turske, Kine i Azerbejdžana. Ono.što sad opet treba voditi računa da tu postoji određene turbulencije na globalnom nivou, da li ćete svjetske političke igre sa carinama uticati na diskrecioni dohodak kada su u pitanju kineski gosti, ali ono što je moja impresija je da je zbog prevashodno visokih cijena, s druge strane zbog neadekvatne saobraćajne dostupnosti, prevashodno vazdušne dostupnosti, mi jednostavno u ovom trenutku postajemo manje konkurentni u odnosu na zemlje Mediterana. Mi stalno pričamo da nam je Hrvatska konkurencija, Hrvatska je etablirana kad su u pitanju zapadno evropski gosti, to treba jasno reći, imaju cestovnu dostupnost i imaju razvijenu vazdušnu dostupnost, a mi nemamo to - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHguTmdPm44s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Zbog visokih cijena, neadekvatne saobraćajne dostupnosti postajemo manje konkurentni

Aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci 2024.godine, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, i aerodrom Dubrovnik, takođe je &nbsp;prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu, i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Ove zime je sa podgoričkog aerodroma uklonjeno 6 letova, u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog 3, te iz Aerodroma Crne Gore kažu da nije svim avio kompanijama isplativo da lete za Crnu Goru tokom zimskih mjeseci.
Kad su u pitanju hoteli, kaže Županović, stabilan je trend posjećenosti u 10 mjeseci 2024.godine, dodaje on, odnosno na nekih 0,7 posto većeg broja dolazaka, kako navodi, u odnosu na 2023.godinu.
Hotelska posjećenost je produkovana, objašnjava Županović, značajnim rastom na tržištu Turske, Kine, navodi on, ali i dijelom Sjedinjenih Američkih Država.
- Imamo ozbiljan pad na nekoliko klastera! To su klasteri skandinavskih i nordijskih zemalja, to su klasteri baltičkih zemalja, to su klasteri dijela zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke, koje su za nas jako bitne zemlje. Sa druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo izraziti pad kad su u pitanju tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i tržišta Njemačke i Mađarske, naravno i tržište Rusije, iz poznatih razloga - rekao je Županović.
Na &nbsp;pad &nbsp;klastera utiče avio dostupnost, cijeni Županović, kao i cijene, ističe on, koje su nakon 10 mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, navodi on, 3,6 posto veće na nivou čitave ekonomije, a 8,8 posto veće cijene, kako kaže, na nivou turizma.
- Sve ovo ukazuje da smo u zadnje tri godine, od 2021. do 2024.godine, cijene u turizmu podigli preko jedne trećine, što je, smatram, tržišno veoma upitno, tržišno &nbsp;kontraproduktivno. Sa druge strane, kad je u pitanju avio dostupnost, svjedoci ste da je aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, da je aerodrom Dubrovnik, takođe prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost. To seže od razloga koji su Aerodromi Crne Gore naveli, oni moraju da ulažu, ne u subvencionisanje određenih avio linija, nego u infrastrukturu, a da, prevashodno, država nacionalne turističke organizacije, kao što &nbsp;su slučajevi u nekim drugim zemljama i taj model radi uspješno, treba da se uključe, jer je logika i normalno je da dio tih prihoda treba da se odvaja za avio dostupnost, sa druge strane, zbog toga što te destinacije žive od dolaska tih turističkih konzumenata. Mi u zimskom periodu, ja nijesam pristalica toga da se oslanjamo.samo na zimske turističke centre, iz razloga što oni predstavljaju do 5 posto ukupnog turističkog prometa, druga stvar je što ne možemo da zavisimo da li će biti snijega ili neće, da taj proces &nbsp;vještačkog osnježivanja ide veoma sporo i neučinkovito, a sa druge strane ne poštujemo ono što smo napisali mi u našim strategijama, da to mora biti klasterska povezanost, dakle, da u okviru određenih klastera, ovamo Žabljak, Šavnik, Plužine, pa nadalje povezanost sa Nikšićem, i da u durmitorskom kraju mora biti tematski turizam, da &nbsp;se moraju povezati navedene destinacije, da se mimo toga ponude proizvodi ruralnog turizma, za koje, &nbsp;takodje, &nbsp;imamo program, da se poveže sa južnim dijelom destinacije. Podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka. Danas mora turizam da živi 365 dana, ali da bi živio 365 dana mi moramo da imamo integrisan turistički proizvod, koji mora biti atraktivan turističkim konzumentima - istakao je Županović.
Evropska unija je ključno tržište za Crnu Goru, podsjeća Županović, i to treba da bude, dodaje on, kako zbog geografske blizine, tako i zbog, navodi on, diskrecionog dohotka koji imaju na raspolaganju, kako kaže, određene zemlje.
- Ako imate projektovan rast do 1 posto, ili nešto iznad toga, normalno je, sa budžetom kojim raspolažete, jednostavno, ne možete sebi da priuštite destinaciju gdje se bilježi konstantan rast cijena. S druge strane to dovodi do činjenice da samo sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, već imamo, posmatrajući podatke za 11 mjeseci u Hrvatskoj, oni su imali rast od nekih 135.000 dolazaka, ili preko 300.000 noćenja, s ovih tržišta, što znači da smo negdje i taj dio platežno jačeg sloja sa tog emitivnog tržišta izgubili prelivanjem na tu destinaciju, da ne pričamo o Albaniji, koja nam postaje ozbiljna konkurencija, ne samo zbog avio dostupnosti, nego i zbog određene cjenovne diskrapance, u odnosu na nas - naglasio je Županović.
Za sljedeću sezonu, poručuje Županović, neophodno je zauzdati cijene, kako kaže, i prilagoditi ih tržištu.
- Kad je u pitanju avio dostupnost apsolutno sam za to da aerodromi moraju da se razvijaju i budu na nekom većem nivou, ne samo u smislu gabarita, nego i u smislu kvaliteta ponude i onoga što aerodromi zahtijevaju za ovako značajnu granu privrede, kao što je turizam. Jer, da podsjetim, turizam generiše, &nbsp;indirektno, gotovo 25 posto prihoda, ako govorimo sa indirektnim impaktom na druge grane, i ukoliko vidimo da smo za prva tri kvartala ove godine, po zvaničnim, projektovanim, ali zvaničnim podacima, imali određeni pad od 4, 5 posto, to će sigurno imati uticaja na cijelu ekonomiju, to ne smijemo dozvoliti sljedeće godine. Ali, ako me pitate za avio dostupnost, apsolutno sam za to da se to podigne na veći nivo, da se vidi u kom roku je to moguće, da li je to moguće iz sopstvenih sredstava, ako jeste, gdje bi aerodromi iz svog profita izdvajali novac za infrastrukturna ulaganja, ili bi se išlo na neki drugi vid, koncesije, itd. Ja sam uvijek za to da se ide na vid sopstvenog finansiranja, ukoliko je moguće, jer onda tu čitavu situaciju imate pod kontrolom - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DzUmk7agUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Turizam mora da živi 365 dana u godini, podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

&nbsp;Jarac – vrijeme stabilizacije i pametnih odluka
Kao najracionalniji znak Zodijaka, Jarac ulazi u period stabilizacije i konkretnih, praktičnih poteza. Posao i odgovornosti dolaze u prvi plan, a dosadašnji trud konačno počinje da se primjećuje i vrednuje.
👉 Fokus, strpljenje i disciplina donose rezultate.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDSPlOFpjMKF%2F%3Figsh%3DMXZjY2xsNDM1MTltYw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

REEL: Jarac – vrijeme stabilizacije i pametnih odluka

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Opštinski štab za vanredne situacije Pljevlja: Razmotriti privremeno gašenje termoalektrane i obustavu nastave u školama

U skladištu trgovinskog lanca Spar na Letališkoj cesti u Ljubljani izbio je velik požar, javlja hrvatski Index.
Na terenu je više od 300 vatrogasaca i policija, a iznad grada se nadvio gust dim. Prema policijskim podacima, svi su ljudi na vrijeme napustili objekat i niko nije povrijeđen.
Ljubljanska policija dojavu o požaru u skladišnim prostorima preduzeća na Letališkoj ulici primila je nešto poslije 10 sati, a intervencija na mjestu događaja i dalje traje. Mjesto požara je osigurano, a policijski uviđaj započeće nakon što požar bude ugašen i budu uspostavljeni sigurni uslovi za rad.
Iz Vatrogasne brigade Ljubljana rekli su za 24.ur da se na terenu nalazi više od 300 vatrogasaca s više od 60 vozila, koji se i dalje suočavaju sa zahtjevnim uslovima jer požar još nije pod kontrolom, prenosi Index.hr.
Vatrogasci su stanovnicima iz obližnjih naselja preporučili da zatvore prozore i uključe ventilacijske sisteme kako bi smanjili uticaj dima i štetnog vazduha. Prema dostupnim informacijama, požar je najprije izbio u pekari.
Iz firme Spar Slovenija potvrdili su da niko od zaposlenih nije povrijeđen jer su se svi na vrijeme sklonili na sigurno. Više informacija nadležne službe moći će iznijeti nakon što požar bude ugašen. Iz Spara Slovenija navode da još danas planiraju da daju izjavu za javnost.

Ljubljana: Veliki požar u skladištu, angažovano 300 vatrogasaca

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ivo-zupanovic