<p>Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže <b>Branimir Jovanović</b> sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.</p>
<p>Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.</p>
<p>Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.</p>
<p>Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.</p>
<p>A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.</p>
<h2><b>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</b></h2>
<p>Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.</p>
<p>Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.</p>
<p>- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.</p>
<p>Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.</p>
<p>- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.</p>
<h2><b>Dvojak uticaj carina</b></h2>
<p>Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi <b>Ivo Županović</b>.</p>
<p>Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.</p>
<p>A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.</p>
<p>On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.</p>
<p>U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.</p>
<h2><b>“Turizam je, ipak, žilav”</b></h2>
<p>I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.</p>
<p>- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE <b>Veljko Ostojić</b>, direktor Hrvatske udruge turizma.</p>
<p>Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.</p>
<p>- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.</p>
<p>Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.</p>
<p>- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.</p>
<p>Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.</p>
<h2><b>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</b></h2>
<p>Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.</p>
<p>Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.</p>
<p>- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije <b>Danica Kažanegra Gregović</b>.</p>
<p>Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.</p>
<p>Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.</p>
<p>- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.</p>
<p>Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.</p>
<p>Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.</p>
<p>Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.</p>
<p>Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

<p>Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr <b>Ivo Županović</b>.</p>
<p>Već duži vremenski period, kaže Županović, postoje razne kontroverze oko zakupa plaža, a trenutna dešavanja su, dodaje on, samo kulminacija tog stanja.</p>
<p>- Ja mislim, iz ugla nekog ko je stanovnik primorske opštine, odnosno Kotora, da tu postoji jedna poprilična neuređenost u nekim podzakonskim aktima, recimo sad je fokus konkretno na plažama, ali kao dio tog obalnog područja su i ponte koje su potpuno neuređene, u smislu njihovog korištenja, jer određeni stanovnici u Dobroti koriste to kao svoju dodatnu uslugu, ne dozvoljavaju građanima da koriste, i tako dalje. Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone, a drugo misli da u narednom periodu, ja sam zagovornik toga, treba da se to vrati u nadležnost opština, u prilog tome govori zajednički nastup svih predsjednika opština, unazad nekoliko mjeseci, da se obalno područje opet da opštinama na upravljanje, imamo slično rješenje i u Hrvatskoj, i mislim da bi se na taj način pospješila i koordinacija između određenih službi, dok je sad neko prebacivanje odgovornosti između komunalne inspekcije i morskog dobra, ko ja za šta odgovoran, i tako dalje - rekao je Županović.</p>
<p>Obalno područje je jako važno, kaže Županović, a lokalnoj zajednici treba omogućiti korištenje tog dijela, a da 50 odsto mora biti oslobođeno za korištenje, kako kaže, kada je privatno stanovništvo u pitanju.</p>
<p>U 2024. godini država je prihodovala 1,6 milijardi eura što je 3,6 odsto manje nego 2023.godine, a to ukazuje, kaže Županović, na dublje probleme sa kojima se suočava Cdna Gora u turističkoj industriji.</p>
<p>- Da u sektoru turizma nije postojala inflacija od oko 7 ili 8 posto, a na nivou svih djelatnosti je bila oko &nbsp;2,3 posto, taj iznos bi bio veći, u smislu pada, na prethodnu godinu. Ne treba zanemariti, i mislim da je to ključni razlog naše stagnacije u turizmu, da smo u zadnje tri godine imali preko 34,2 posto inflaciju u turizmu, kad uzmete od početka 2022.do kraja 2024.godine, što je sigurno odbilo određeni broj gostiju. U kolektivnom smještaju nijesmo imali pad prošle godine, čak smo imali rast od 1 posto, ali smo imali pad po tržištima gdje možemo u budućnosti da vidimo svoju progresiju, prevashodno tu vidim zemlje Beneluksa, na zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske, većinu zemalja Skandinavije, nordijske zemlje. To su zemlje sa značajnim diskrecionim dohotkom, koje mi jednostavno ne možemo.da privučemo, iako smo fizički prisutni na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma, baš u Njemačkoj. S druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo ogroman pad oko 900.000 noćenja kad je u pitanju rusko tržište, i sad to treba dublje analizirati šta je od toga stvarni pad broja noćenja, a šta je pad u smislu drugačijeg tretmana boravka ruskih državljana ovdje, da li je u pitanju bilo turistički boravak - istakao je Županović.</p>
<p>Ima i drugih tendencija, objašnjava Županović, kad je u pitanju privatan smještaj te napominje da je preko 100.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Kosova, a preko 50.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Poljske, te preko 60.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište BiH i 30.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Njemačke.</p>
<p>- Ono što smo donekle kompezovali je rastom na tržište Velike Britanije, Turske, Kine i Azerbejdžana. Ono.što sad opet treba voditi računa da tu postoji određene turbulencije na globalnom nivou, da li ćete svjetske političke igre sa carinama uticati na diskrecioni dohodak kada su u pitanju kineski gosti, ali ono što je moja impresija je da je zbog prevashodno visokih cijena, s druge strane zbog neadekvatne saobraćajne dostupnosti, prevashodno vazdušne dostupnosti, mi jednostavno u ovom trenutku postajemo manje konkurentni u odnosu na zemlje Mediterana. Mi stalno pričamo da nam je Hrvatska konkurencija, Hrvatska je etablirana kad su u pitanju zapadno evropski gosti, to treba jasno reći, imaju cestovnu dostupnost i imaju razvijenu vazdušnu dostupnost, a mi nemamo to - zaključio je Županović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHguTmdPm44s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Zbog visokih cijena, neadekvatne saobraćajne dostupnosti postajemo manje konkurentni

<p>Aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci 2024.godine, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, i aerodrom Dubrovnik, takođe je &nbsp;prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu, i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr<b> Ivo Županović.</b></p>
<p>Ove zime je sa podgoričkog aerodroma uklonjeno 6 letova, u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog 3, te iz Aerodroma Crne Gore kažu da nije svim avio kompanijama isplativo da lete za Crnu Goru tokom zimskih mjeseci.</p>
<p>Kad su u pitanju hoteli, kaže Županović, stabilan je trend posjećenosti u 10 mjeseci 2024.godine, dodaje on, odnosno na nekih 0,7 posto većeg broja dolazaka, kako navodi, u odnosu na 2023.godinu.</p>
<p>Hotelska posjećenost je produkovana, objašnjava Županović, značajnim rastom na tržištu Turske, Kine, navodi on, ali i dijelom Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>- Imamo ozbiljan pad na nekoliko klastera! To su klasteri skandinavskih i nordijskih zemalja, to su klasteri baltičkih zemalja, to su klasteri dijela zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke, koje su za nas jako bitne zemlje. Sa druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo izraziti pad kad su u pitanju tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i tržišta Njemačke i Mađarske, naravno i tržište Rusije, iz poznatih razloga - rekao je Županović.</p>
<p>Na &nbsp;pad &nbsp;klastera utiče avio dostupnost, cijeni Županović, kao i cijene, ističe on, koje su nakon 10 mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, navodi on, 3,6 posto veće na nivou čitave ekonomije, a 8,8 posto veće cijene, kako kaže, na nivou turizma.</p>
<p>- Sve ovo ukazuje da smo u zadnje tri godine, od 2021. do 2024.godine, cijene u turizmu podigli preko jedne trećine, što je, smatram, tržišno veoma upitno, tržišno &nbsp;kontraproduktivno. Sa druge strane, kad je u pitanju avio dostupnost, svjedoci ste da je aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, da je aerodrom Dubrovnik, takođe prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost. To seže od razloga koji su Aerodromi Crne Gore naveli, oni moraju da ulažu, ne u subvencionisanje određenih avio linija, nego u infrastrukturu, a da, prevashodno, država nacionalne turističke organizacije, kao što &nbsp;su slučajevi u nekim drugim zemljama i taj model radi uspješno, treba da se uključe, jer je logika i normalno je da dio tih prihoda treba da se odvaja za avio dostupnost, sa druge strane, zbog toga što te destinacije žive od dolaska tih turističkih konzumenata. Mi u zimskom periodu, ja nijesam pristalica toga da se oslanjamo.samo na zimske turističke centre, iz razloga što oni predstavljaju do 5 posto ukupnog turističkog prometa, druga stvar je što ne možemo da zavisimo da li će biti snijega ili neće, da taj proces &nbsp;vještačkog osnježivanja ide veoma sporo i neučinkovito, a sa druge strane ne poštujemo ono što smo napisali mi u našim strategijama, da to mora biti klasterska povezanost, dakle, da u okviru određenih klastera, ovamo Žabljak, Šavnik, Plužine, pa nadalje povezanost sa Nikšićem, i da u durmitorskom kraju mora biti tematski turizam, da &nbsp;se moraju povezati navedene destinacije, da se mimo toga ponude proizvodi ruralnog turizma, za koje, &nbsp;takodje, &nbsp;imamo program, da se poveže sa južnim dijelom destinacije. Podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka. Danas mora turizam da živi 365 dana, ali da bi živio 365 dana mi moramo da imamo integrisan turistički proizvod, koji mora biti atraktivan turističkim konzumentima - istakao je Županović.</p>
<p>Evropska unija je ključno tržište za Crnu Goru, podsjeća Županović, i to treba da bude, dodaje on, kako zbog geografske blizine, tako i zbog, navodi on, diskrecionog dohotka koji imaju na raspolaganju, kako kaže, određene zemlje.</p>
<p>- Ako imate projektovan rast do 1 posto, ili nešto iznad toga, normalno je, sa budžetom kojim raspolažete, jednostavno, ne možete sebi da priuštite destinaciju gdje se bilježi konstantan rast cijena. S druge strane to dovodi do činjenice da samo sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, već imamo, posmatrajući podatke za 11 mjeseci u Hrvatskoj, oni su imali rast od nekih 135.000 dolazaka, ili preko 300.000 noćenja, s ovih tržišta, što znači da smo negdje i taj dio platežno jačeg sloja sa tog emitivnog tržišta izgubili prelivanjem na tu destinaciju, da ne pričamo o Albaniji, koja nam postaje ozbiljna konkurencija, ne samo zbog avio dostupnosti, nego i zbog određene cjenovne diskrapance, u odnosu na nas - naglasio je Županović.</p>
<p>Za sljedeću sezonu, poručuje Županović, neophodno je zauzdati cijene, kako kaže, i prilagoditi ih tržištu.</p>
<p>- Kad je u pitanju avio dostupnost apsolutno sam za to da aerodromi moraju da se razvijaju i budu na nekom većem nivou, ne samo u smislu gabarita, nego i u smislu kvaliteta ponude i onoga što aerodromi zahtijevaju za ovako značajnu granu privrede, kao što je turizam. Jer, da podsjetim, turizam generiše, &nbsp;indirektno, gotovo 25 posto prihoda, ako govorimo sa indirektnim impaktom na druge grane, i ukoliko vidimo da smo za prva tri kvartala ove godine, po zvaničnim, projektovanim, ali zvaničnim podacima, imali određeni pad od 4, 5 posto, to će sigurno imati uticaja na cijelu ekonomiju, to ne smijemo dozvoliti sljedeće godine. Ali, ako me pitate za avio dostupnost, apsolutno sam za to da se to podigne na veći nivo, da se vidi u kom roku je to moguće, da li je to moguće iz sopstvenih sredstava, ako jeste, gdje bi aerodromi iz svog profita izdvajali novac za infrastrukturna ulaganja, ili bi se išlo na neki drugi vid, koncesije, itd. Ja sam uvijek za to da se ide na vid sopstvenog finansiranja, ukoliko je moguće, jer onda tu čitavu situaciju imate pod kontrolom - zaključio je Županović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DzUmk7agUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Turizam mora da živi 365 dana u godini, podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka

<p>- Umjesto uručenja najviše državne nagrade, Stanišiću bi vjerovatno trebao da bude uručen poziv Tužilaštva zbog onoga što je juče izjavio- poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore <b>Boris Mugoša</b>.</p>
<p>Mugoša je dodao i da su se partije većine &nbsp;“sakrile u mišiju rupu” iako su predložile članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- Članovi žirija su fokusirani na traženje na google-u knjige za koju su dodijelili nagradu; dok će resorno Ministarstvo kulture i medija ostati upamćeno po tome što su požurili da odmah čestitaju ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade na kako napisaše “izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti” i da se zahvale članovima žirija “na predanom i odgovornom radu- napisao je Mugoša.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1942593268715262454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1942593268715262454%7Ctwgr%5Ee4a7beafd81075ae0c0e0a7898df703dec8bdc1f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o izjavi Stanišića: Umjesto najviše državne nagrade, vjerovatno treba da mu bude uručen poziv Tužilaštva

<p>Redakcija za kulturu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA pozvala je predstavnike Savjeta za građansku kontrolu rada policije da dođu na protest koji se večeras u 19.30 sati organizuje kod Vile Gorica, sat uoči dodjele Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>Poziv su uputili nakon što su iz policije juče crnogorskom reditelju i članu Žirija za dodjelu najvišeg državnog priznanja <b>Danilu Marunoviću </b>poručili na informativnom razgovoru da će reagovati u slučaju da bude blokiran saobraćaj ka Vili Gorica.</p>
<p>Stručna javnost, nevladin sektor i dio političkih partija, uglavnom opozicionih, burno su reagovali nakon što su saopštena imena ovogodišnji laureata, konstatutujući da je nagrada negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> nezakonita, diskriminatorna, te da on formalno ni suštinski ne ispunjava uslove za najviše državno priznanje.</p>
<p>Traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti.</p>
<p>Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjući da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama.</p>
<p>Međutim, predsjednik Skupštine nije reagovao. Naprotiv, pored svih apela i upozorenja zakazao je događaj u Vili Gorica gdje namjerava da uruči nagrade laureatima.</p>
<p>Podsjećamo, dobitnici Trinaestojulske nagrade su književnik Bećir Vuković, te grafičar <b>Veljo Stanišić </b>i gitarista<b> Miloš Karadglić</b>, koji je juče saopštio da neće prihvatiti priznanje.</p>
<p>- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.</p>
<p>Crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b> poručio je juče na konferenciji za medije da će reagovati ka Upravnom sudu od koga očekuje da proglasi nezakonitom odluku o dodjeli ovogodišnje Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>Iz STEGA-e su ranije pozvali građane da dođu na današnji protest i poručili da neće dozvoliti da se činom veleizdaje potiru vrijednosti 13. jula, nakon što je objavljeno da je jedan od dobitnika&nbsp;</p>

STEGA: Savjet za građansku kontrolu rada policije da pošalje predstavnike na protest

<p>Evropska komisija reagovala je na uzvike „Za dom spremni“ na koncertu <b>Marka Perkovića Tompsona</b> i na drugu ustašku simboliku koju je isticao određeni dio publike u Zagrebu.</p>
<p>- Najoštrije osuđujemo svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnije periode evropske istorije - saopštila je Evropska komisija, na pitanje hrvatskog portala Index.hr o koncertu i događajima koji su ga okruživali.</p>
<p>Na nivou EU, podsjetili su iz EK, postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, koja obavezuje države članice da kriminalizuju govor mržnje.&nbsp;</p>
<p>To, kako pojašnjavaju, uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla ili nacionalnog ili etničkog porijekla - saopštila je Komisija.</p>
<p>- Države članice su takođe obavezne da gone javno odobravanje, poricanje ili grubo trivijalizovanje zločina kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini. Nacionalne vlasti su odgovorne za svaku pojedinačnu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje i obavezne su da postupaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom koje je transponovalo ovu Okvirnu odluku - rekao je portparol Komisije za Index.</p>

EK o Thompsonovom koncertu: Države članice dužne da kriminalizuju i gone govor mržnje i svako trivijalizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina

<p>Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.</p>
<p>- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti<br/>
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.</p>
<p>- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.</p>
<h2>Radna prava</h2>
<p>Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;</p>
<p>- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.</p>
<p>Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;</p>
<p>- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.</p>
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
<p>Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;</p>
<p>- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.</p>
<p>- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u<br/>
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.</p>
<h2><b>Nezavisnost</b></h2>
<p>Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;</p>
<p>- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;</p>
<p>- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.</p>
<p>Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.</p>
<p>- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde<br/>
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.</p>
<p>- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Izazovi</h2>
<p>Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;</p>
<p>- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju<br/>
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;</p>
<p>- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.</p>
<p>- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.</p>
<h2>Korupcija</h2>
<p>Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da<br/>
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;</p>
<p>- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;</p>
<p>- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.</p>
<h2>RTCG i Raonić</h2>
<p>Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da<br/>
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;</p>
<p>- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem<br/>
kršenju zakonske procedure.&nbsp;</p>
<p>- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
<p>Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;</p>
<p>- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;</p>
<p>- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.</p>
<p>Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.</p>
<p>- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;</p>
<p>- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna<br/>
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.</p>

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ivo-zupanovic