<article>Mi ćemo vrlo brzo morati da budemo kompetitivni ako želimo da bude dio Evropske unije. Da bismo bili kompetitivni u svakom smislu prevashodno moramo da imamo adekvatan legislativni okvir da bismo takvo nešto postigli - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma Ivo Županović.Prema najnovijim podacima nezaposlenost u Crnoj Gori je oko 11 do 11,9 odsto ukupne nezaposlenosti i čak oko 20 do 27 odsto nezaposlenosti među mladima, što je u obje kategorije znatno iznad prosjeka evropske unije, ali i samog regiona.Županović smatra da je mnogo ranije trebalo iznaći sistemska rješenja, da bi se ublažila stopa ukupne nezaposlenosti i nezaposlenosti među mladima.- Zakon o stalnom sezonskom radniku se pokazao kao efikasan alat u regionu i tih nekoliko sistemskih mjera su neodvojive, jer ako imamo Zakon o studentskim poslovima treba da vidimo koji način urediti fleksibilnost studentske prakse, te na koji način u tom periodu ta praksa da bude plaćena i iz kojih sredstava. Eventualno iz fonda za zapošljavanje domaće radne snage. Kada govorimo o zakonu o stalnom sezonskom radniku, to je po meni benefit i za poslodavca i za zaposlenog jer ga vezuje, u pozitivnom smislu, i mimo onog udarnog dijela sezone, pika sezone i na taj način uvezivanjem  svih mjera mogli bi imati adekvatne finansijske i resursne impakte - rekao je Županović.Ističe da je poenta zadržati mlade i na njih ne gledati samo kao na resurs, nego kao na komponentu održivog razvoja, koji je pored ekološkog i ekonomskog i socijalna komponenta koja je najznačajnija. - Nijesam u toku zbog čega još nije usvojen zakon o stalnom sezonskom radniku, a znam da je nacrt tog zakona bio odavno pripremljen. Po meni je neophodan, u smislu da bi se i poslodavac osjećao sigurno u smislu da može računati na navedenog zaposlenog i u sljedećem nekom periodu, a sa druge strane da se zaposleni osjeća sigurno da ima kontinuitet u radu, pogotovu kod poslodavca kod kojeg mu odgovara sezonski rad - istakao je Županović.Smatra da mladi ne odlaze iz Crne Gore isključivo zbog većih zarada, već prvenstveno radi sigurnosti kada je u pitanju period van sezone. </article>

Mi ćemo vrlo brzo morati da budemo kompetitivni ako želimo da bude dio Evropske unije. Da bismo bili kompetitivni u svakom smislu prevashodno moramo da imamo adekvatan legislativni okvir da bismo takvo nešto postigli - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma Ivo Županović.
Prema najnovijim podacima nezaposlenost u Crnoj Gori je oko 11 do 11,9 odsto ukupne nezaposlenosti i čak oko 20 do 27 odsto nezaposlenosti među mladima, što je u obje kategorije znatno iznad prosjeka evropske unije, ali i samog regiona.
Županović smatra da je mnogo ranije trebalo iznaći sistemska rješenja, da bi se ublažila stopa ukupne nezaposlenosti i nezaposlenosti među mladima.
- Zakon o stalnom sezonskom radniku se pokazao kao efikasan alat u regionu i tih nekoliko sistemskih mjera su neodvojive, jer ako imamo Zakon o studentskim poslovima treba da vidimo koji način urediti fleksibilnost studentske prakse, te na koji način u tom periodu ta praksa da bude plaćena i iz kojih sredstava. Eventualno iz fonda za zapošljavanje domaće radne snage. Kada govorimo o zakonu o stalnom sezonskom radniku, to je po meni benefit i za poslodavca i za zaposlenog jer ga vezuje, u pozitivnom smislu, i mimo onog udarnog dijela sezone, pika sezone i na taj način uvezivanjem &nbsp;svih mjera mogli bi imati adekvatne finansijske i resursne impakte - rekao je Županović.
Ističe da je poenta zadržati mlade i na njih ne gledati samo kao na resurs, nego kao na komponentu održivog razvoja, koji je pored ekološkog i ekonomskog i socijalna komponenta koja je najznačajnija.&nbsp;
- Nijesam u toku zbog čega još nije usvojen zakon o stalnom sezonskom radniku, a znam da je nacrt tog zakona bio odavno pripremljen. Po meni je neophodan, u smislu da bi se i poslodavac osjećao sigurno u smislu da može računati na navedenog zaposlenog i u sljedećem nekom periodu, a sa druge strane da se zaposleni osjeća sigurno da ima kontinuitet u radu, pogotovu kod poslodavca kod kojeg mu odgovara sezonski rad - istakao je Županović.
Smatra da mladi ne odlaze iz Crne Gore isključivo zbog većih zarada, već prvenstveno radi sigurnosti kada je u pitanju period van sezone.&nbsp;

Portal ETV

Ivo Županović (arhivska fotografija)

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivo Županović

Ekonomija

Županović: Mi ćemo vrlo brzo morati da budemo kompetitivni ako želimo da budemo dio Evropske unije

Mi ćemo vrlo brzo morati da budemo kompetitivni ako želimo da bude dio Evropske unije. Da bismo bili kompetitivni u svakom smislu prevashodno moramo da imamo adekvatan legislativni okvir da bismo takvo nešto postigli - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma Ivo Županović.
Prema najnovijim podacima nezaposlenost u Crnoj Gori je oko 11 do 11,9 odsto ukupne nezaposlenosti i čak oko 20 do 27 odsto nezaposlenosti među mladima, što je u obje kategorije znatno iznad prosjeka evropske unije, ali i samog regiona.
Županović smatra da je mnogo ranije trebalo iznaći sistemska rješenja, da bi se ublažila stopa ukupne nezaposlenosti i nezaposlenosti među mladima.
- Zakon o stalnom sezonskom radniku se pokazao kao efikasan alat u regionu i tih nekoliko sistemskih mjera su neodvojive, jer ako imamo Zakon o studentskim poslovima treba da vidimo koji način urediti fleksibilnost studentske prakse, te na koji način u tom periodu ta praksa da bude plaćena i iz kojih sredstava. Eventualno iz fonda za zapošljavanje domaće radne snage. Kada govorimo o zakonu o stalnom sezonskom radniku, to je po meni benefit i za poslodavca i za zaposlenog jer ga vezuje, u pozitivnom smislu, i mimo onog udarnog dijela sezone, pika sezone i na taj način uvezivanjem  svih mjera mogli bi imati adekvatne finansijske i resursne impakte - rekao je Županović.
Ističe da je poenta zadržati mlade i na njih ne gledati samo kao na resurs, nego kao na komponentu održivog razvoja, koji je pored ekološkog i ekonomskog i socijalna komponenta koja je najznačajnija. 
- Nijesam u toku zbog čega još nije usvojen zakon o stalnom sezonskom radniku, a znam da je nacrt tog zakona bio odavno pripremljen. Po meni je neophodan, u smislu da bi se i poslodavac osjećao sigurno u smislu da može računati na navedenog zaposlenog i u sljedećem nekom periodu, a sa druge strane da se zaposleni osjeća sigurno da ima kontinuitet u radu, pogotovu kod poslodavca kod kojeg mu odgovara sezonski rad - istakao je Županović.
Smatra da mladi ne odlaze iz Crne Gore isključivo zbog većih zarada, već prvenstveno radi sigurnosti kada je u pitanju period van sezone.

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji se dao u bjekstvo na dan kada mu je izrečena presuda kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
- Dobro veče, Crna Goro i vi u ZIKS-u. Ovom prilikom bih predložio Petru Komneniću da ću se uključiti u njegovoj emisiji s namjerom da ove bolesnike iz Demokrata što rukovode bezbjedonosnim sektorom zajedno sa Ščepanovićem raskrinkam do kraja jer bezobrazno obmanjuju javnost bez ikakvih posljedica samo da bi sačuvali svoje fotelje. Imate li vi majke, sram vas bilo, vršite pritisak i ucjenjujete ljude sa namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite - čuje se na snimku na kojem je navodno Medenica.&nbsp;
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2020816991632728528%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Kršenje mjera nadzora treba na adekvatan način da bude prepoznato u zakonskom okviru i da ima efikasnu sankciju, zbog čega se pristupilo normativnom prepoznavanju ove materije kroz izmjene i dopune Krivičnog zakonika Crne Gore i uvođenje novog krivičnog djela - navedeno je na sastanku ministra pravde Bojan Božović i direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Oni su, kako se navodi u saopštenju, danas održali produktivan sastanak na kojem je dogovorena dinamika za realizaciju u tehničkoj primjeni, kontrole elektronskim nadzorom mjera nadzora iz člana 166 stav 3 Zakonika o krivičnom postupku.
Podsjećaju da je predloženi tekst izmjene poslat je na mišljenje Evropskoj komisiji u junu 2025.godine.
- Potpisan je sporazum o pravno tehničkoj saradnji na osnovu kojeg će se u najkraćem mogućem roku obezbijediti tehnički preduslovi za realizaciju ovih aktivnosti - istaknuto je u saopštenju.
Podsjećaju da u dosadašnjoj praksi kršenje mjera nadzora nije imalo sankciju, a naročito se nije moglo sankcionisati za one slučajeve gdje je isteklo maksimalno vrijeme trajanja pritvora od tri godine.
- Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije poručuju da ostaju snažno posvećeni unapređenju zakonodavnog okvira i borbi protiv svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na teški i organizovanih kriminal - navodi se u saopštenju.

Božović i Šćepanović o uvođenju novog krivičnog djela - kršenje mjera nadzora

Službenici Sektora granične policije, su u okviru operativno - taktičke akcije “Stranac”, u saradnji sa inspekcijskim službama, u toku januara realizovali 1.214 mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP), pripadnici granične policije – inspektori za strance, su tokom januara sproveli 25 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok su u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovane 34 akcije.
U okviru ovih aktivnosti, kako se dodaje, donijeto je 150 rješenja o povratku lica, 111 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 rješenja o protjerivanju stranih državljana, prinudno je udaljeno 15 stranih državljana, podnijete su 232 inicijative za prekid privremenog boravka i donijeto je 5 rješenja o blažim mjerama.
- Ukupan broj podnijetih prekršajnih prijava i izdatih prekršajnih naloga stranim državljanima je u januaru iznosio 667. U istom periodu, šest stranih državljana je smješteno u Prihvatilište za strance. Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato 13 stranih državljanina - zaključuju iz Uprave policije (UP).&nbsp;

Akcija „Stranac“: U januaru realizovano 1.214 mjera prema stranim državljanima; podnijete 232 inicijative za prekid boravka

Zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU ne bi ostalo na nivou „briselske statistike“, već bi se vrlo brzo prelilo na svakodnevni život – kroz efikasnije sudove, manje sitne korupcije i veći osjećaj bezbjednosti, poručuje doc. dr Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica (Humanističke studije), u intervjuu za<a href="https://www.standard.co.me/politika/djukanovic-za-standard-poglavlja-23-i-24-nijesu-birokratija-vec-kraj-selektivne-pravde"> Portal Standard.</a>
&nbsp;Istovremeno upozorava da su ova poglavlja najteža upravo zato što ne traže samo nove zakone, već promjenu načina na koji funkcionišu vlast i institucije – uključujući raskid sa neformalnim mrežama uticaja i političkom kontrolom nad pravosuđem i bezbjednosnim sektorom.
Ako bismo poglavlja 23 i 24 preveli na jezik svakodnevnog života, koje bi benefite građani najbrže osjetili?
Đukanović: Zatvaranje poglavlja 23 i 24 bi se u svakodnevnom životu najbrže osjetilo kroz efikasnije institucije. Građani bi u prvim godinama imali manje iskustava sa dugim i iscrpljujućim sudskim postupcima i veći osjećaj da se zakon primjenjuje jednako na sve. Drugi važan benefit bio bi smanjenje tzv. sitne korupcije, manje potrebe za „vezama“ i neformalnim rješenjima u zdravstvu, obrazovanju i administraciji. Treći, možda i najvažniji efekat, bio bi veći osjećaj lične bezbjednosti, jer bi država pokazala sposobnost da se sistemski obračuna sa organizovanim kriminalom, a ne samo kroz povremene akcije.
<h2>Zašto su 23 i 24 najtvrđi čvor</h2>
Zašto su baš poglavlja 23 i 24 najteža za zatvaranje u crnogorskom slučaju?
Đukanović: Ova poglavlja su najteža jer ne zahtijevaju samo promjenu zakona, već duboku promjenu načina na koji funkcioniše vlast. Zakoni se mogu relativno brzo usvojiti, ali poglavlja 23 i 24 zadiru u strukture moći, u neformalne mreže uticaja, u političku kontrolu nad pravosuđem i bezbjednosnim sektorom. U crnogorskom slučaju, otpor ne dolazi iz tehničkih razloga, već iz straha da bi stvarna primjena ovih poglavlja dovela do gubitka privilegija i kontrole koju političke i ekonomske elite imaju nad institucijama.
Koliko su politička polarizacija i zarobljene institucije prepreka zatvaranju 23 i 24?
Đukanović: Sigurno da politička polarizacija i zarobljene institucije predstavljaju jednu od najvećih prepreka zatvaranju ovih poglavlja, jer proizvode selektivnu pravdu i prekide reformi sa svakom promjenom vlasti. Da bi se obezbijedio kontinuitet, reforme moraju biti institucionalno zaštićene kroz jasne zakonske garancije nezavisnosti, profesionalizaciju javne uprave i transparentne procedure imenovanja. Takođe, snažan nadzor parlamenta, civilnog društva i medija ključan je za očuvanje reformskog pravca.
<h2>Rezultati koji se mjere, a ne najavljuju</h2>
Šta je minimum mjerljivog rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala?
Đukanović: Za Evropsku uniju minimum nije, ili ne bi treblo da bude, jedna spektakularna istraga ili politički atraktivan slučaj, već stabilan obrazac ponašanja institucija. To podrazumijeva pravosnažne presude u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje se ne dovode u pitanje promjenom vlasti. Posebno važan element su finansijske istrage i oduzimanje nezakonito stečene imovine, jer one pokazuju da se kriminal ne isplati. Tek kada se ti rezultati ponavljaju i postanu pravilo, a ne izuzetak, EU može govoriti o održivosti reformi u Crnoj Gori.
Da li su važniji brojevi ili promjena sistema?
Đukanović: Brojevi su važni, ali bez promjene sistema oni nemaju dugoročnu vrijednost. Veliki broj optužnica i presuda može privremeno ostaviti utisak napretka, ali ako institucije ostanu politički zavisne, rezultati neće biti trajni. Suštinska promjena sistema, nezavisno tužilaštvo, profesionalna policija, funkcionalne finansijske istrage i efikasno oduzimanje imovine, garantuje da borba protiv korupcije ne zavisi od trenutne političke konstelacije, već od pravila koja važe za sve.
Kako se dokazuje da reforma nije samo formalna?
Đukanović: Reforma prestaje da bude formalna onog trenutka kada počne da proizvodi predvidive i ponovljive rezultate. To se vidi kroz skraćivanje trajanja sudskih postupaka, smanjenje broja neriješenih predmeta i dosljednu primjenu zakona bez izuzetaka. Ključni dokaz su i konkretni ishodi finansijskih istraga, posebno kada se nezakonito stečena imovina oduzima i vraća u javni interes. Jednako važan test je spremnost institucija da sankcionišu sopstvene propuste i zloupotrebe, što pokazuje stvarnu institucionalnu zrelost.
<h2>Šta je realno brzo, a šta je opasno obećavati</h2>
Koje reforme u pravosuđu bi najbrže vratile povjerenje građana?
Đukanović: Vjerujem da bi se povjerenje građana najbrže vratilo ukidanjem političkog uticaja na pravosuđe i uspostavljanjem jasnih kriterijuma za izbor, napredovanje i odgovornost sudija i tužilaca. Drugi važan korak je efikasnost, sudovi i tužilaštva moraju imati obavezu da postupke završavaju u razumnim rokovima, uz jasnu odgovornost za neopravdana kašnjenja. Treći element je borba protiv korupcije unutar samog pravosuđa, jer bez integriteta nosilaca pravosudnih funkcija nijedna reforma ne može biti uvjerljiva.
Šta poglavlje 24 konkretno znači za običnog građanina?
Đukanović: Poglavlje 24 se najdirektnije osjeća kroz svakodnevni osjećaj sigurnosti. Građani bi imali više povjerenja da policija i bezbjednosne službe djeluju profesionalno i u njihovom interesu, a ne selektivno. Uređenije granice i bolja međunarodna saradnja znače efikasniju borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, dok jačanje standarda zaštite podataka povećava sigurnost ličnih informacija. Sve to zajedno doprinosi osjećaju da država ima kontrolu nad bezbjednosnim izazovima.
Šta je realno očekivati brzo, a šta ne treba obećavati?
Đukanović: U kratkom roku realno je očekivati bolju koordinaciju institucija, vidljivije rezultate u pojedinim istragama i efikasnije postupanje u jasnim slučajevima korupcije i kriminala. Međutim, nije realno obećavati brzo iskorjenjivanje korupcije ili potpuni slom kriminalnih mreža. Promjena institucionalne kulture, navika i političkih praksi je dugotrajan proces koji zahtijeva puno vremena i kontinuirana zalaganja, a ne brza obećanja.
Koja bi promjena najviše „boljela“ centre moći, a najviše koristila građanima?
Đukanović: Najbolnija, ali i najkorisnija promjena bila bi sistematska primjena finansijskih istraga i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Time se direktno pogađa suština moći, novac, uticaj i nekažnjivost, i šalje jasna poruka da se kriminal i korupcija više ne isplate. Za građane, to bi bio prvi konkretan dokaz da vladavina prava nije politička fraza.

Županović: Mi ćemo vrlo brzo morati da budemo kompetitivni ako želimo da budemo dio Evropske unije

Tagovi

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Božović i Šćepanović o uvođenju novog krivičnog djela - kršenje mjera nadzora

Akcija „Stranac“: U januaru realizovano 1.214 mjera prema stranim državljanima; podnijete 232 inicijative za prekid boravka

Đukanović: Poglavlja 23 i 24 nijesu birokratija, već kraj selektivne pravde

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO