Saradnja i zajednički napori u pravcu kontinuirane adaptacije i unapređenja kapaciteta obavještajnog odgovora na aktuelne i nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice ima poseban značaj, naročito imajući u vidu promjenjivu prirodu geopolitičkih okolnosti na globalnom planu, kao i specifičnu kompleksnost pojedinih regionalnih izazova.
Ovo je ocijenjeno na sastanku direktora Agencije za nacionlnu bezbjednost Ivice Janovića na sastanku sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skotom Brejom u Briselu.
- Bilateralni razgovori su bili fokusirani na prioritetne strateške pravce djelovanja i postavljanja savezničke obavještajne zajednice u odnosu na savremene i anticipirane bezbjednosne izazove - kazali su u ANB-u.&nbsp;
Razmotrene su i aktuelne reformske aktivnosti u ANB, sa posebnim akcentom na inicirano unapređenje zakonodavnog okvira.&nbsp;
- Brej je izrazio punu podršku ANB-u i njenim pokrenutim reformskim procesima - kazali su u ANB-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Janović sa Brejom: Unapređenje kapaciteta obavještajnog odgovora na nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu saslušaće u utorak ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivicu Janovića povodom incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo.
Saslušanje na temu „Dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada ukinula bezvizni režim sa Turskom“ zatražili su poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Nikola Janović, Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, Socijaldemokrata Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Oni su tražili da bude saslušan i premijer Milojko Spajić, ali na sjednici Odbora, na kojoj je razmatrana inicijativa opozicije, taj zahtjev nije prihvaćen.
U zahtjevu za saslušanje navodi se da je zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut crnogorski državljanin i zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori, nastupila atmosfera tenzija.&nbsp;
Poslanici opozicije su podsjetili da su grupe ljudi marširale ulicama i prijetile migrantima i da je Spajićeva Vlada donijela hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom.&nbsp;
Kako su rekli, iako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali državljani Turske, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Crnoj Gori, posljedice po odnose dvije države već su nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenefobije na ulicama, potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa Podgorice i Ankare i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića - naveli su u zahtjevu opozicioni poslanici.

U utorak kontrolno saslušanje Šaranovića, Šćepanovića i Janovića povodom incidenta na Zabjelu

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, Ivica Janović sastao se danas sa Nj.E. ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Raulom Tomasom, u cilju razmjene mišljenja o jačanju saradnje u oblasti bezbjednosti i iskustava u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova, saopšteno je iz ANB-a.
- Ambasador Tomas je naglasio značaj partnerstva Crne Gore sa saveznicima unutar NATO-a, istakavši da Estonija snažno podržava evropski put Crne Gore i njene napore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a ističu da su sagovornici tokom razgovora iskazali opredijeljenost za dalji razvoj i produbljivanje partnerskih odnosa, u duhu zajedničkih vrijednosti i u skladu sa evropskim bezbjednosnim principima i standardima.

Janović sa Tomasom: Estonija uz Crnu Goru na evropskom putu

Nastavak i kontinuitet zajedničkog dijaloga predstavljaju ključ za dalje unapređenje zajedničke saradnje na svim nivoima, u cilju jačanja evropske perspektive države, ocijenili su guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ivica Janović.
Tokom razgovora sa Radović, naglašena je važnost uspostavljanja snažnog okvira saradnje, posebno u dijelu prepoznavanja, praćenja i pravovremenog reagovanja na potencijalne rizike povezane s ekonomskim i finansijskim tokovima.
- Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma koji, uz efikasne mehanizme kontrole, zahtijevaju snažne i nezavisne institucije i pojedince - navodi se u saopštenju CBCG.&nbsp;
U tom kontekstu, sagovornici su razgovarali o konkretnim i mjerljivim rezultatima tima CBCG u prethodnom periodu, ali i izazovima sa kojima se pojedinci i sama institucija kontinuirano suočavaju.&nbsp;

1250x600

Radović-Janović Nastavak zajedničkog dijaloga ključ za unapređenje saradnje

Skandiranje u Zagrebu je za svaku osudu, ovakve poruke su neprihvatljive i opasne. A u Beogradu smo, samo dan kasnije, svjedočili fizičkom napadu na Srbe koji misle drugačije. Nije pošteno da se o tome ćuti - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad, Miloš Pižurica nakon što su pojedina glasila u Crnoj Gori optužila šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Ivicu Janovića i poslanika pokreta Evropa sad Tončija Janovića da su na stadionu Maksimir u Zagrebu, tokom utakmice Hrvatske reprezentacije, bili među publikom koja je skandirala parole “Ubij, ubij Srbina” .
Zato je, kaže on, važno da budemo dosljedni i da iste principe primjenjujemo na sve događaje.
- Ivica i Toni Janović su moji prijatelji i ljudi koji su svojim djelovanjem uvijek pokazali koliko im je stalo do Crne Gore. Njihova karijera i javni angažman najbolje svjedoče da im nacionalizam nikada nije bio blizak - naveo je on. 
 
Pogrešno je, poručuje on, kada se ljudi unaprijed svrstavaju u kalupe i ocjenjuju kroz nacionalno ili vjersko porijeklo.
- Crna Gora će napredovati samo ako različitost njenih ljudi prepoznamo kao osnovu zajedništva, a ne kao razlog za podjele - zaključio je Pižurica.

Pižurica: Skandiranje u Zagrebu za osudu - ali nije pošteno da se ćuti o napadima u Beogradu na Srbe koji misle drugačije

Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja je u mandatu sve tri proruske i prosrpske vlade nakon izbora 2020. godine postala servis ruskih i srpskih službi, opet je na žestokom udaru njihovih agentura čiji je primarni cilj da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zbog čega je u tajnoj proceduri urađen Prijedlog Zakona o ANB koji se kosi sa evropskim standardima i brutalno atakuje na ljudska prava, međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore, a čiji je cilj onemogućavanje zatvaranja Poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava. Vlada Milojka Spajića krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici usvojila je ovaj dokument i u skraćenoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Međutim, uslijedile su žestoke reakcije eksperata i civilnog društva, a oglasili su se i iz Evropske komisije sa ozbiljnim upozorenjem Spajićevoj vladi da ne ugrožava evropski put Crne Gore. Burno je reagovala i opozicija, što Spajiću ne bi bio nikakav problem, ali pritisnut, primarno reakcijom Evrospke komisije, preksinoć je sazvao elektronsku sjednicu na kojoj su usvojeni amandmani na Prijedlog Zakona o ANB i opet dostavljeni Skupštini. Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je juče akt većinom glasova, ne obazirući se na protivljenje opozicije, ali i novi poziv civilnog sektora da se dokument povuče iz skupštinske procedure dok se o njemu ne izjasni Evropska komisija. Zakon se već danas može naći na plenumu i biti usvojen, što i jeste cilj proruske i prosrpske parlamentarne većine. Njihova namjera je da se definitivno obračunaju sa operativcima i službenicima koji su odbili da služe ruskim i srpskim interesima i pošalju ih kući. Takvih je oko 100, koje, predloženim zakonom, direktor može penzionisati, a onda angažovati podobne. Aktuelni direktor ANB Ivica Janović, kako kažu naši sagovornici iz tajne službe, planira da novom sistematizacijom, koja je već završena, izbaci 100 operativaca i uposli nove službenike. - Poslaće kući, listom iskusne operativce, koji su odmah poslije avgustovskih promjena 2020. godine marginalizovani. A provjere za nove službenike radiće aktuelni menadžmet sastavljen primarno od „preletača“, koji su pristali da služe i (Dejanu) Vukšiću i (Borisu) Miliću, a sada Janoviću. Osnov otpuštanja operativaca će biti taj da direktor, prema predloženim izmjenama Zakona, može i da penzioniše službenika „u interesu službe“, a koji ima 30 godina radnog staža?! Proizilazi da je njegovo diskreciono pravo iznad sistemskih zakona koji tretiraju pitanja penzionisanja. S obzirom na to da operativci imaju beneficirani radni staž proizilazi da se mogu riješiti svakog službenika koji im nije po volji, a koji ima 15 godina efektivnog radnog staža u ovoj službi - objašnjavaju naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730220748_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>POD PATRONATOM RUSKIH I SRPSKIH SLUŽBI: Agencija za nacionalnu bezbjednost</figcaption> </figure>  Novim zakonom je precizirano i da se „radni odnos u Agenciji može zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta u Agenciji. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Agenciji donosi direktor Agencije“. Sistematizacija je, kako kažu naši sagovornici, već gotova i samo se čeka da zakon prođe u Skupštini. Kategorični su da je ovo završni udarac ruskih i srpskih službi na ANB. - Suština je angažovanje ljudi koji će služiti interesima Rusije i Srbije. Janović i aktuelna Vlada tako su pokazali pravo lice - kao i lider proruske i prosrpske većine u Crnoj Gori, predsjednik Skupštine Andrija Mandić, deklarativno se zalažu za evropski put naše zemlje, a suštinski sve rade da Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - upozoravaju izvori Portala ETV iz ANB.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730220748_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Ivica Janović"> <figcaption>ŠIROKA OVLAŠĆENJA: Ivica Janović</figcaption> </figure>  Iz Evropske komisije prije dva dana, 29. jula, na upit Vijesti, poručili su da Vlada treba da im pojasni izmjene Zakona o ANB i omogući im temeljnu analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je Vijestima da pažljivo prate razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o ANB, te da su zabilježili zabrinutost organizacija civilnog društva i da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena. Mersije je istakao i da se posebno očekuje da Crna Gora - kao država kandidatkinja za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“. Spajić se oglušio o poruke Mersijea i preksinoć je Vlada amandmanski dopunila prijedlog zakona, uglavnom sa kozmetičkim izmjenama, i opet ga dostavila Skupštini. U proteklih skoro pet godina Agencija je svega četiri mjeseca (2022) bila van kontrole ruskih i srpskih službi, u mandatu Sava Kentere, koji je bio iznuđeni izbor tadašnjeg mandatara potom i premijera Dritana Abazovića, kojim su ga uslovili zapadni partneri, kao i smjenom dotadašnjeg direktora Dejana Vukšića. Vukšić je danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.

Kaćuša Krsmanović

Spajić „u kolu“ kočničara evropskog puta Crne Gore

Od šefa ANB-a Ivice Janovića očekujem da radi po zakonu, po svom procedurama i pravilima, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović u emisiji ''Minula neđelja'' na A Plus televiziji.
- Onog dana kad ne bude radio po zakonu, a nadam se da taj dan nikad neće doći, očekujem da istog dana bude smijenjen- rekao je Janović.
Janović uvjerava da Pokret Evropa sad nema nikakve veze sa kadriranjem u bezbjednosnom sektoru, s obzirom na medijske spekulacije da veliki udio oko kadriranja u bezbjednosnom sektoru ima ujak predsjednika Vlade Sreten Kankaraš.
- Ne bih se osvrtao na priče “rekla-kazala”, bez ikakve namjere da bilo koga uvrijedim- kazao je Janović.
Osvrnuvši se i na spekulacije da je Ivica Janović izabran na čelo ANB-a jer su u srodničkim vezama, Janović je odgovorio nema nikakve ingerencije da bilo koga imenuje, pogotovo na tako bitnu funkciju.
- Za takvu funkciju bira se čovjek koji je od najvećeg povjerenja premijeru Milojku Spajiću. To je neka logika. Rezultati će pokazati da li je šef ANB-a radio dobro ili ne. Ja se više bavim ekonomijom, bezbjednosni sektor nije moja tema, ali koliko sam upućen sve ambasade koje su naši partneri su Janoviću dale podršku u radu. Drago mi je da je tako- poručio je Janović.
“Cijene u trgovačkim lancima nepristojne, gladni su za profitom”
Komentarišući veliki skok cijene u crnogorskim trgovačkim lancima, Janović je kazao da su cijene nepristojne i da država je učinila sve da ne budu na tom nivou.
- Država je uradila onoliko koliko je mogla i koliko se može u neo-liberalnoj ekonomiji može da se upliće. Ograničili su cijene na osnovne državne namirnice i to je to- rekao je Janović.
Smatra da nije postojao nijedan razlog da se povećaju cijene namirnica u trgovačkim marketima.
- Slobodno to mogu reći. To je jedan javašluk šta se radi. Podigli su cijene za 20 odsto u toku sezone. Gladni su za profitom- zaključio je Janović.

Janović: Ako šef ANB-a ne bude radio po zakonu, očekujem da bude smijenjen

Kratka vijest objavljena u medijima u Crnoj Gori zapela nam je za oko. Portal Pobjeda izvijestio je o susretu hrvatskog veleposlanika u toj zemlji Veselka Grubišića i šefa sigurnosne službe Crne Gore, Ivice Janovića.&nbsp;
- Crna Gora i Hrvatska na svim nivoima saradnje iskazuju spremnost za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, a sektor sigurnosti u tom smislu za obje zemlje ima esencijalnu ulogu - poručeno je sa sastanka direktora Agencije za nacionalnu sigurnost Ivice Janovića i veleposlanika Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića.
- Na toj liniji, saradnja dvije zemlje ocijenjena je vrlo dobrom, te iskazana opredijeljenost da se intenziviranjem kontakata u narednom periodu da značajniji doprinos ostvarenju zajedničkog interesa – &nbsp;sigurnijeg područja za sve građane -saopšteno je iz Kabineta direktora ANB-a.
Kako zaključuju, sugovornici su se saglasili da je evropska perspektiva Crne Gore potaknuta ispunjavanjem obaveza u poglavljima 23 i 24 te da Republika Hrvatska, kao susjed i članica EU, podupire napore Crne Gore da postane 28. članica EU do 2028. godine, objavili su mediji u Crnoj Gori.
Hrvati Crne Gore su ovaj potez hrvatskog veleposlanika Veselka Grubišića doživjeli kao novi atak na hrvatsku zajednicu u toj zemlji i čin usmjeren protiv Hrvata Crne Gore.
Naime, Ivica Janović odrekao se hrvatskog državljanstva da bi postao šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Crne Gore. Odreknuće od državljanstva je zahtjevan postupak, ali ako imate podršku bivšeg visokopozicioniranog agenta tajne službe, sve ide po ubrzanom postupku.
Druga osoba koja je u cijeloj priči zanimljiva Tonći Janović, brat šefa tajne službe Crne Gore. Tonći Janović je zastupnik PES-a (Pokret Evropa Sad), stranke premijera Milojka Spajića pod čijom palicom je usvojena Rezoluciju u Jasenovcu u Skupštini Crne Gore
Ta Rezolucija, usvojene na Vidovdan, 28.juna 2024., izazvala je napetost u odnosima Zagreba i Podgorice. Hrvatska je burno reagovala. Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Milan Knežević zastupnik te Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore, proglašeni persone non grata u Hrvatskoj.
Kako je na usvajanju Rezolucije o Jasenovcu glasao Janović nije nam poznato. Crnogorski mediji su tad objavili da je jedini zastupnik PES-a koji se u Skupštini usprotivio Rezoluciji, bio Miodrag Laković. Neslužbeno, Janović je bio izvan dvorana pa nije uopšte glasao, ali se o Rezoluciji nije izjašnjavao.
Tonći Janović izjašnjava se Hrvatom, a neslužbena je informacija da se, po ideji ambasadora Grubišića, želi uključiti u rad Hrvatskog narodnog vijeća te da čak pretendira na mjesto predsjednika HNV-a, najvažnije hrvatske kulturne ustanove u Crnoj Gori.
A brat mu je šef sigurnosne službe zemlje u kojoj vladajuća većina zagovara rusko-srpske interese.
Razumni ljudi se pitaju kakvu to igru, odnosno u čijem timu igra Veselko Grubišić, hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori.

Za koji tim igra Veselko Grubišić, hrvatski ambasador u Crnoj Gori

Crna Gora i Hrvatska na svim nivoima saradnje iskazuju spremnost za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, a sektor bezbjednosti u tom smislu za obje zemlje ima esencijalnu ulogu, poručeno je sa sastanka direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića i ambasadora Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića, saopšteno je iz kabineta direktora ANB-a.
Na toj liniji, saradnja dvije zemlje ocijena je veoma dobrom, te iskazana opredijeljenost da se intenziviranjem kontakata u narednom periodu da značajniji doprinos ostvarenju zajedničkog interesa - sigurnijeg i bezbjednijeg regiona za sve građane.&nbsp;
- Sagovornici su se saglasili da je evropska perspektiva Crne Gore podstaknuta ispunjavanjem obaveza u poglavljima 23 i 24, te da Republika Hrvatska, kao susjed i članica EU, podupire napore Crne Gore da postane 28. članica do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
&nbsp;

Janović primio ambasadora Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ivica-janovic