Janović: ANB mora biti politički i ideološki neutralna institucija

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) mora biti politički i ideološki neutralna institucija, kazao je direktor ANB-a Ivica Janović, navodeći da je to princip na kojem se zasnivaju sve aktivnosti koje preduzimaju.

 On je naveo da ne bi tvrdio da bilo koja institucija može biti potpuno izolovana od ukupnog društvenog i političkog ambijenta.

 - Međutim, ono što je presudno jeste postojanje jasnih procedura, snažnih mehanizama odgovornosti i profesionalnih standarda koji obezbjeđuju da se odluke donose na osnovu zakona, bezbjednosnih procjena i interesa države, a ne pod uticajem politike ili drugih neprimjerenih interesa. Upravo u tome vidim suštinu reforme Agencije- rekao je Janović u intervju za Pobjedu.

 Na pitanje koji su najvažniji rezultati ANB-a od kada je preuzeo funkciju direktora, on je odgovorio da je Agencija u prethodnom periodu dodatno unaprijedila svoju funkcionalnost, operativne kapacitete i međunarodnu saradnju, uz istovremeno podmlađivanje kadrovskog sastava, znatno povećanje broja stručnih obuka i kontinuirano jačanje profesionalnih standarda.

 Kako je kazao Janović, tokom prošle godine ostvareni su značajni rezultati u izvršavanju zakonom propisanih nadležnosti Agencije, posebno u oblasti suprotstavljanja stranom obavještajnom i hibridnom djelovanju, borbe protiv organizovanog kriminala i odgovora na druge bezbjednosne prijetnje, kao i kroz intenzivnu saradnju na nacionalnom i međunarodnom nivou.

 - Izvještaj o radu za prošlu godinu pokazuje da je Agencija postupala efikasno i odgovorno i da je unaprijedila kvalitet kontraobavještajnog rada. Istovremeno, izvještaj potvrđuje da su ulaganja u mlađi kadar i intenzivniji sistem obuka doprinijeli jačanju kadrovskih, tehničkih i analitičkih kapaciteta, kao i daljem razvoju profesionalnih standarda- naveo je Janović.

 Na pitanje šta je bilo najteže promijeniti u ANB-u nakon njegovog dolaska, on je odgovorio da je najzahtjevnije bilo mijenjati način razmišljanja i organizacionu kulturu unutar sistema.

 Prema riječima Janovića, suštinska reforma bezbjednosno-obavještajne službe ne ogleda se samo u donošenju novih procedura ili organizacionim promjenama, već u tome da zakonitost, profesionalnost i odgovornost postanu stvarni princip svakodnevnog rada.

 - Tehničke, kadrovske i organizacione promjene mogu dati vidljive rezultate u kraćem i srednjoročnom periodu. Međutim, promjena radnih navika, odnosa prema odgovornosti i razumijevanje profesionalnih standarda zahtijeva vrijeme, dosljednost i kontinuitet- naveo je Janović.

 Zato je, kako je kazao, poseban akcenat stavljen na jačanje profesionalnih standarda, unapređenje internih procedura, razvoj kadrovskih i operativnih kapaciteta, kao i na izgradnju sistema u kojem se stručnost, integritet i rezultati prepoznaju kao ključni kriterijumi za rad, napredovanje i povjerenje unutar Agencije.

Odgovarajući na pitanje da li danas može reći da je Agencija oslobođena političkog uticaja, Janović je naveo da je njegov stav od početka bio jasan.

 - Agencija mora biti politički i ideološki neutralna institucija. To je princip na kojem se zasnivaju sve aktivnosti koje preduzimamo- rekao je Janović.

 Na pitanje da li se Crna Gora danas nalazi pod hibridnim prijetnjama, on je odgovorio potvrdno.

 - Crna Gora se danas nalazi pod hibridnim prijetnjama, kao i veliki broj evropskih država- naveo je Janović.

 Kako je kazao, to nijesu prijetnje koje se uvijek ispoljavaju kroz klasične oblike ugrožavanja bezbjednosti, već se najčešće manifestuju kroz sajber napade, dezinformacione kampanje, pokušaje uticaja na institucije, političke i društvene procese, ekonomske pritiske, kao i kroz zloupotrebu savremenih tehnologija, digitalnog prostora i informacionog ambijenta u kojem djeluju i tradicionalni i novi mediji.

 Prema riječima Janovića, Crna Gora je posebno osjetljiva zbog svog geopolitičkog položaja, članstva u NATO, evropskog puta i činjenice da se nalazi u regionu koji je tradicionalno izložen različitim spoljnim uticajima.

 - Najizraženije prijetnje dolaze od stranih aktera koji nastoje da oslabe povjerenje građana u institucije, uspore evropske integracije, relativizuju strateško opredjeljenje države i utiču na unutrašnje društvene i političke procese- rekao je Janović.

 Međutim, kako je naveo, hibridne prijetnje ne treba svoditi samo na jednu adresu ili jedan izvor.

 - One često djeluju preko posrednika, kroz informacione mreže, ekstremističke narative, organizovane kriminalne strukture, sajber napade ili koordinisano širenje dezinformacija. Upravo zato ih je teško prepoznati na prvi pogled, jer se često predstavljaju kao unutrašnje političke, društvene ili medijske pojave, iako iza njih mogu stajati organizovani interesi- kazao je Janović.

 On je ocijenio da je Crna Gora danas spremnija nego ranije da prepozna takve prijetnje i da na njih odgovori.

 - Unaprijeđeni su analitički, kontraobavještajni, tehnološki i sajber kapaciteti, ojačana je saradnja sa domaćim institucijama, a posebno je važna saradnja sa partnerskim službama iz NATO i evropske zajednice- rekao je Janović.

 Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora danas bezbjednija nego prije godinu i po, on je kazao da danas postoji bolja međuinstitucionalna saradnja, snažnija i pravovremena razmjena podataka, veći nivo povjerenja i jasnija svijest o tome da se na savremene prijetnje ne može odgovoriti izolovano i pojedinačno, već isključivo koordinisanim djelovanjem.

 - U tom smislu, smatram da je Crna Gora danas bezbjednija, stabilnija i spremnija nego ranije, posebno u dijelu institucionalne spremnosti, koordinacije i sposobnosti da se prijetnje prepoznaju i na njih odgovori- rekao je Janović.

 On je kazao i da se pitanje zabrane ulaska u svaku državu, kada je uslovljeno razlozima nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti, ne smije posmatrati kroz prizmu medijskog ili političkog reciprociteta.

 - U bezbjednosnoj praksi, posezanje za takozvanim recipročnim mjerama može da pretpostavlja drugačiju vrstu odlučivanja od one koja podrazumijeva individualnu procjenu i objektivno utvrđivanje zakonom propisanih bezbjednosnih razloga- rekao je Janović.

 Kako je naveo, za razliku od takvog pristupa, mjere koje sprovode nadležni organi Crne Gore isključivo su individualne odluke, donijete kroz strogi institucionalni postupak, na osnovu raspoloživih podataka i konkretne, zakonom propisane smetnje.

 Prema riječima Janovića, važno je napraviti jasnu granicu između slobode izražavanja i aktivnosti koje predstavljaju zloupotrebu javnog prostora sa jasnim bezbjednosnim implikacijama.

 - Sloboda medija i pravo na javno iznošenje stavova ne mogu biti dovedeni u pitanje, ali kada se nedvosmisleno utvrdi da djelovanje nekog lica ispunjava zakonom propisane uslove za zabranu ulaska, država ima apsolutno pravo da reaguje- rekao je Janović.

 Na pitanje kako gleda na slučaj Miloša Medenice i njegove javne nastupe u kojima iznosi određene tvrdnje, Janović je odgovorio da taj slučaj treba posmatrati šire od pojedinačnih javnih nastupa.

 - Riječ je o pojavi koja ima i unutrašnju i regionalnu dimenziju, jer objave sadrže podatke iz više država, a plasiranje putem digitalnih kanala obezbjeđuje brzi prenos kroz javni prostor i utiče na percepciju rada institucija u zemlji i regionu, naročito kada se odnose na politiku, bezbjednosni sektor, pravosuđe ili organizovani kriminal- naveo je Janović.

 Odgovarajući na pitanje da li iznijeti podaci mogu imati veze sa obavještajnim sektorom ili eventualnim curenjem informacija, on je kazao da sama činjenica da neko iznosi određene informacije, pa i onda kada im se u javnosti pripisuje ekskluzivitet, ne znači da one potiču iz bezbjednosno-obavještajne službe, ili bilo kog dijela bezbjednosnog sistema.

- Ipak, zbog same prirode navoda, mogućnost institucionalnog porijekla se ne može isključiti, što u svakom slučaju, u zavisnosti od objavljenih podataka, podrazumijeva i odgovarajuće postupanje nadležnih organa- rekao je Janović.