Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

Portal ETV

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) o zatvorenoj ruskoj zajednici koja živi na Krivošijama, kao i o procedurama i radnjama koje ANB eventualno preduzima povodom toga, označene su kao tajni podaci.
To je odgovor koji je ANB dostavila portalu Standard nakon pitanja u vezi sa kontroverzama koje prate izgradnju privatnog naselja i crkve na Krivošijama, te poslovanjem firme Sveti Benedikt DOO, za koju se sumnja da stoji iza projekta, kao i zatvorene ruske zajednice koja tamo živi.
Standard je ANB pitao o porijeklu novca uloženog u kupovinu zemljišta i izgradnju, eventualnim vezama investitora sa stranim strukturama, o zatvorenosi i organizaciji zajednice koja živi u kompleksu, kao i o bezbjednosnim rizicima za državu i lokalno stanovništvo.
ANB je na ova pitanja dostavila zakonski okvir u kojem postupa, uz jasno naglašavanje da su radnje i metode Agencije, kao i postupanje po konkretnim predmetima, tajni podaci.
- Sredstva i metode propisane Zakonom o ANB koje ANB primjenjuje u radu predstavljaju tajni podatak. ANB je, shodno zakonskim odredbama, dužna da prilikom raspolaganja podacima označenim stepenom tajnosti primjenjuje propisani nivo mjera zaštite podataka i koristi ih isključivo u svrhu radi koje su dostavljeni - navodi se u odgovoru ANB portalu Standard.
Portal Standard je u tekstu „Sveti Benedikt i tajne naselja na Krivošijama: ruske veze i firma bez kapitala u vlasništvu austrijske državljanke Darinke Hrnjez“ ukazao na niz nelogičnosti i sumnjivih okolnosti u vezi sa pomenutom firmom.
Prema zvaničnim registrima, Sveti Benedikt DOO je osnovan 14. marta 2024. godine, registrovan za promet nekretnina, a jedini vlasnik i direktor je austrijska državljanka Darinka Hrnjez. Iako firma nema vidljiv kapital, investitore ni finansijsku podršku i iako je poslovala sa neto negativnim rezultatom kupila je više hiljada kvadratnih metara zemljišta na području Krivošija i započela izgradnju zatvorenog kompleksa, uključujući i vjerski objekat za koji mještani tvrde da je “ruska crkva”.
Prema navodima iz lokalne zajednice i poslanika koji su obilazili lokaciju, u kompleksu živi zatvorena ruska zajednica, a izgradnja je sprovedena mimo jasnih urbanističkih i administrativnih procedura, dok su na parcelama 657/14 i 657/15 (KO Gornje Krivošije / Dragalj) registrovani objekti čije porijeklo i namjena nijesu javno objašnjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4731%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenezic-nelegalni-objekti-u-selu-dragalj-podsjecaju-na-one-u-susjednim-zemljama-koje-sluze-za-regrutovanje-i-obuku-vojnika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

ANB: Informacije o zatvorenoj ruskoj zajednici na Krivošijama nose oznaku „tajno“

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Ovaj postupak je samo paravan za političku naručenu diskreditaciju. Nema veze sa pravom i pravdom uz odsustvo ljudskosti, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje, kazao je u Višem sudu u odbrani suspendovani službenik ANB-a Petar Lazović.
Specijalno državno tužilaštvo označilo je nekadašnjeg policajca Miletu Ojdanića i bivšeg policajca Ljuba Milovića da su bili na čelu kriminalne grupe koja je odgovorna za više krivičnih djela, između ostalog i za šverc 4,3 tone kokaina.
Lazović je u detaljnoj odbrani kategorično negirao navode optužnice da je radio u interesu kavačke grupe, da je mučio osobe iz suprotstavljenog klana i da ima bilo kakve veze sa švercom droge.
On je kazao da njegove argumente, činjenice nijesu nikada uzete u obzir bez obzira na četiri žalbe koje je usvojio Ustavni sud.
On je naglasio da se postupak vodi sa adrese koja nije sudnica i da se odluke donose da bi se zadovoljili pojedini političari.
- U ovom postupku ništa nije slučajno, niti se radi o greškama ili o neznanju. Vjerujem da se radi o strahu zbog medijskog i političkog pritiska koji ne jenjava na javno mnjenje i od mene prave da "sam gori od crnog đavola" i da sam "kriv za sve i svašta u Crnoj Gori" - decidan je bio Lazović.
On smatra da senzacionalističkim izvještavanjima želi se napraviti neprimjeren pritisak na pravosudne organe, a da bi se otežao njegov položaj i položaj njegove porodice.
- U tome se uspjelo. Najteže mi pada procesuiranje mog oca - kazao je Lazović.&nbsp;
Objasnio je da je radio kao operativac u ANB i da je 2019 godine prešao u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.
Lazović je rekao da je radio danonoćno i da je upravo Sektor spriječio najteža krivična djela a dosta slučajeva je procesuirano upravo na osnovu njegovih operativnih podataka.
- Ja sam operativac koji je spreman na sve da dođe do određenih podataka za interes države Crne Gore. Spreman sam sve da uradim za Crnu Goru, ali ne i svašta - kazao je Lazović.
Naveo je samo neke od predmeta koji su upravo realizovani na osnovu njegovih informacija - zapljena više od 500 kilograma droge u Hamburgu, realizovanje akcije šverca skanaka na Bojani, sprječavanje likvidacije kod Višeg suda, osujećenje napada na sutkinju Specijalnog odeljenja.
On je naglasio i da je podatke do kojih je dolazio dijelio sa svojim pretpostavljenim, ali o izvorima i informatorima, kako kaže, ne želi da govori zbog njihove zaštite ali i zbog zaštite svoga života.
Optužnicu je ocijenio da je bez utemeljenja, te i da je plod tužilačkog zaključka bez dokaza.
U prilog svojoj tvrdnji da je posao radio odgovorno naveo je i da je operativnim radom došao do više svjedoka saradnika a neki su bili upravo protiv kavačke grupe za koju ga SDT tereti da je radio.
- Postupci protiv mene su iskonstruisani i to je očigledno, jer hoće da me prikažu da sam odgovoran za sve i svašta - smatra Lazović.
On je na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao da nikada nije koristio telefone sa skaj aplikacijama.
I optuženi Milan Popović negirao je sve navode iz optužnog akta i ustvrdio da nikada nije boravio u Ekvadoru, niti je učestvovao u prenošenju droge.
SDT je ovom optužnicom osim Milovića, Ojdanića, Lazovića, Popovića obuhvatilo i bivšeg predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Ivana Stamatovića, Nebojšu Bugarina, Marka Novakovića, Miloša Mišurovića, Vladimira Bajčetu, Gorana Stojanovića, Dejana Kneževića i Darka Kneževića, Radoja Zvicera i Božidara Jabučanina, Aleksandra Kekovića, Dražena Milovića, Filipa Zindovića, Ivana Nikolića, Tihomira Adzića i Ivana Mijatovića.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, šverc 4,3 tone kokaina i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Lazović: Postupak nema veze sa pravom i pravdom, moja porodica je izabrana da bude žrtveno jagnje

17.10
16:45h﻿
Sve što je moj drug Žekson sinoć rekao u jednoj TV emisiji, a tiče se uređivačkog novinarstva (recimo, prije i poslije referenduma), a tiče se uticaja pisanja na politiku, na volju birača - legitimno je.
I ništa sporno.
Ali, Aco je dijelom u zatvoru i zbog toga.
Da razmišljam iz vizure nekih tužilaca kada je u pitanju moj kum, onda su sinoć mogli da uhite mog druga Žeksona.
Naravno, ja to ne bi ni u primislima nikad uradio, ja bih samo pozvao Demokrate i ine borce za slobodnu biračku volju da pojasne da li je Žekson sinoć nesto uradio što Aco nije.
Nego.
Ja sam prije dva mjeseca u jednoj od kolumni napisao da će sljedeći premijer biti Andrija Mandić jer će njegova partija 2027. biti najjača na tom političkom krilu. Pa sada neka neko kaže da ja i sinošnji gost u emisiji ne mislimo isto.
Osim oko jedne stvari.
Zna se koje.
Ali, dobro. Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa.
Tako je i Mandićeva reakcija na rezultate istraživanja bila očekivana. Posebno kada je rekao da je PES najjača partija. Iako zna da nije. Znam da će kao mudar čovjek spustiti Demokrate jos malo niže da ne bi 2027. godine trazili i ANB.
Kao pametan, zna da Bogdanović samo smeta umjetničkom dojmu vlasti i najradije bi ga pedalirao, ali će ga pustiti da ubuduće on i njegovi upravljaju agrarom.
Tu će najmanje nervirati i ove i one. Dakle, sve redom.
Iako će, na Mandića mislim, on dobiti sve članove i simpatizere PES-a i ovih drugih, znate kojih, do 2030.
Sve.
P.S: Aco je slao poruke svima. Pa i meni. I ja njemu.
I to neka bude dostupno čitaocima, ako neko bude imao volju za tim.
Dopisivao se i sa novinarima svih medija. Bez izuzetaka.&nbsp;
Ja gledao.
Recimo, poruku novinara sa mora "Brate, kako sam ovo napisao".
I ne vidim ništa strašno i neobično u tome.
Ali, ako se u javnosti daju poruke prema nekima, neka se daju sve poruke.
Možda ne bi bilo, u tom slučaju, kontarevolucionarnog djelovanja protiv ustavnog poretka. Ni manje ni više.
P.S.1: Sve što može da se desi je da napadni senzacionalizam proguta senzacionalistu.
P.S.2: Da bi smo mogli biti objekti i subjekti manipulacije, da bi smo mogli manipulisati sami sobom - to nam nikada ne bi palo na pamet. A samomanipulacija je najčešći oblik prilagođavanja svijetu - Pekić (Kako upokojiti vampira).

Zoran Piperović

Gdje svi misle isto, niko ne misli ništa

Bilo bi elementarno korektno i veoma važno kada bi predsjednik države, kao član Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Savjeta za odbranu i bezbjednost, rekao na koju ambasadu misli, ocijenio je za Antenu M poslanik SD-a i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević.
Podsjetimo, predsjednik države Jakov Milatović je juče tokom skupštinskog zasijedanja kazao da je direktor ANB-a, Ivica Janović, na tu funkciju naimenovan zato što je brat poslanika PES-a, i to uz pomoć ambasade jedne strane države.
- Jer je kontekst jedan ako se radi o nekoj ambasadi nama partnerske NATO države, pa to možemo razumjeti kao dobronamjeran savjet ili sugestiju da bi bilo dobro da se neki kadar nađe na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja je žila kucavica bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, koja je NATO članica, ili se radi o ambasadi neke države koja potencijalno sprovodi maligni uticaj u Crnoj Gori - poručuje Zirojević.
Poslanik SD-a podsjeća i kako je aktuelni savjetnik predsjednika države, a nekadašnji direktor ANB-a, Dejan Vukšić, izabran za nosioca liste Za budućnost Kotora na lokalnim izborima 2020. godine.
- Pod pokroviteljstvom nekih ambasada za koje smo sigurni da sprovode maligni uticaj u Crnoj Gori. Ja ću podsjetiti da je on imao čak i fotografije iz kampanje sa licem koja se nalazi na Crnoj listi SAD-a, tako da mislim kada govorimo o ovoj temi, a jedan sam od poslanika koji nije glasao za izbor direktora ANB-a i koji je to obrazložio na tadašnjoj sjednici, ipak da je predsjednik države najmanje pozvan da govori o načinu izbora direktora ANB-a - poručuje Zirojević.
Podsjetimo, Milatović je juče pozvao nadležne organe da ispitaju ovaj slučaj.

Zirojević: Milatović da kaže koja ambasada je uticala na izbor Janovića

Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izjave potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih i evropskih poslova Filipa Ivanovića koji je putem društvenih mreža iznio tvrdnju da je u toku „vjerovatno najveća akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja do sada“ - u trenutku kada nijedna nadležna institucija nije dala zvanične informacije o toj akciji. To, cijene u Crnogorskom forumu, otvara pitanje na osnovu čega je Ivanović došao do takvog saznanja i da li je tom izjavom prekršio zakonske norme o čuvanju službenih i tajnih podataka.
- Ukoliko je informacija o akciji bila povjerljivog karaktera, a Ivanović je, mimo zakonom utvrđenih procedura, imao pristup tim podacima i javno ih iznio, onda postoji osnovana sumnja da je došlo do neovlašćenog odavanja službene tajne. Zakon o tajnosti podataka, kao i Krivični zakonik Crne Gore, jasno definišu koje informacije se smatraju tajnim i ko smije njima raspolagati. Osim toga, izjava potpredsjednika Vlade u kojoj se unaprijed procjenjuje značaj i razmjer akcije, dok ona još nije zvanično potvrđena, može biti shvaćena kao politički pritisak na pravosudne organe i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti - istakli su u Crnogorskom forumu.
Oni zahtijevaju da nadležne institucije, prije svega Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, utvrde je li potpredsjednik Vlade neovlašćeno došao do osjetljivih informacija, te da li je njihovo iznošenje u javnost moglo ugroziti tok istrage, bezbjednost službenika ili sam ishod akcije.
- Ukoliko se potvrdi da je došlo do curenja podataka ili zloupotrebe službenog položaja, tražimo da se pokrene postupak protiv odgovornih lica u skladu sa zakonom - dodali su u Crnogorskom forumu.
Apeluju i na vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca da povede računa da se ovakve akcije i postupci ne sprovode selektivno, jer se stvara utisak da se represivne mjere pretežno primjenjuju protiv funkcionera koji su obavljali dužnosti u vrijeme bivše vlasti, dok se u mnogim drugim slučajevima ne postupa ili se izbjegava reagovanje.
- Kako se ne bi stvarao osjećaj političke pristrasnosti u radu tužilaštva, podsjećamo na brojne situacije i lica koja su trebala biti predmet postupanja Specijalnog ili Osnovnog državnog tužilaštva, a protiv kojih ni do danas nije pokrenut nijedan postupak. Posljednji primjer koji budi sumnju u selektivnost rada tužilaštva jeste slučaj sa spomenikom ratnom zločincu, gdje ni nakon više dana nema reakcije na činjenicu da je spomenik uklonjen pod nerazjašnjenim okolnostima, a da nijedno odgovorno lice nije privedeno da objasni ko je, kada i zašto sakrio ili izmjestio taj spomenik, iako je mitropolit Metodije dao jasne javne izjave koje ukazuju na mogućnost da su lica iz Crkve imala informacije o tome - naveli su oni.
Ovakvo nepostupanje tužilaštva otvara, podvlače u Crnogorskom forumu, ozbiljna pitanja o njegovoj volji da djeluje jednako prema svima, a stvara se i osjećaj da se izbjegava suočavanje sa određenim strukturama, kao što je Srpska pravoslavna crkva.
- To kod građana izaziva duboku nesigurnost i gubitak povjerenja u jednakost pred zakonom. Crnogorski forum podsjeća da se borba protiv organizovanog kriminala mora voditi kroz institucionalne i zakonite mehanizme, bez političkih pritisaka i manipulacija. Javnost ima pravo da bude informisana, ali ne po cijenu kompromitovanja istraga i podrivanja pravnog poretka. Zbog toga zahtijevamo da se u ovom slučaju utvrdi puna odgovornost, bez obzira na funkciju koju neko obavlja, i da se hitno preduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti - naglasili su oni.
Pozivaju i civilni sektor, medije i međunarodne partnere da pomno prate ovaj slučaj i podrže očuvanje nezavisnosti institucija koje se bave istragama i borbom protiv kriminala.
- Ukoliko ne dobijemo jasne odgovore od nadležnih u najskorijem roku, Crnogorski forum će pokrenuti dodatne inicijative i javne aktivnosti s ciljem zaštite zakonitosti, institucionalnog integriteta i transparentnosti u postupanju državnih organa - zaključili su u saopštenju.

CG forum: Ivanovićeva izjava o „ vjerovatno najvećoj akciji SDT“ može biti shvaćena kao politički pritisak i pokušaj narušavanja njihove nezavisnosti

Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, Ivica Janović sastao se danas sa Nj.E. ambasadorom Estonije u Crnoj Gori Raulom Tomasom, u cilju razmjene mišljenja o jačanju saradnje u oblasti bezbjednosti i iskustava u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova, saopšteno je iz ANB-a.
- Ambasador Tomas je naglasio značaj partnerstva Crne Gore sa saveznicima unutar NATO-a, istakavši da Estonija snažno podržava evropski put Crne Gore i njene napore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji- navodi se u saopštenju.
Iz ANB-a ističu da su sagovornici tokom razgovora iskazali opredijeljenost za dalji razvoj i produbljivanje partnerskih odnosa, u duhu zajedničkih vrijednosti i u skladu sa evropskim bezbjednosnim principima i standardima.

Janović sa Tomasom: Estonija uz Crnu Goru na evropskom putu

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Tokom 2025. godine Sindikat medija Crne Gore registrovao je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada se mjeri broj napada u zemlji. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković ovaj podatak je iznio na forumu “Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo” koji su u susret 23. januaru - Danu novinara Crne Gore organizovali SMCG i Institut za medije Crne Gore (IMCG).
- Između dva Dana novinara Crne Gore bezbjednost novinara se u zemlji značajno pogoršala, politički pritisci na rad novinara su se nastavili, a ekonomski status se nije puno poboljšao. Posebno zabrinjava što su u 18 slučajeva napada tokom ove godine na meti napada bile novinarke. Zbog svega ovoga ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana - kazao je Kračković.
Sindikat medija je, kako je istakao, zajedno sa ostalim medijskim akterima i nadležnim državnim organima tokom cijele prošle godine radio na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara kao vida institucionalne podrške napadnutim novinarima u Crnoj Gori.
- Krajem prošle godine u Vladi je formirana preteča tog mehanizma - međuresorska radna grupa za uspostavljanje ovog mehanizma. Vjerujemo da ćemo tokom ove godine zaokružiti cijeli taj proces. Mehanizam za bezbjednost novinara osiguraće institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć napadnutim novinarima i vjerujemo da će vremenom uticati na to da se broj ovih napada smanji - kazao je Kračković.
Kračković je napomenuo da su se i politički pritisci na rad novinara nastavili i pojačali.
- Posebno zabrinjava što su na meti bili ne samo pojedini novinari i novinarke, već i cijele redakcije - dodao je on.
Istakao je da su zahvaljujući primjeni novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama znatno povećani budžeti lokalnih javnih emitera.
- Zahvaljujući tome, tokom prošle godine je izmiren najveći dio dugovanja zaposlenima u tim medijima koji su godinama bili u najtežem položaju u medijskoj profesiji. U nekim od tih medija su i povećane plate, a u Radio televiziji Pljevlja je potpisan kolektivni ugovor. To je veoma veliki iskorak jer u tim medijima radi oko 450 ljudi. Istovremeno, vode se pregovori o kolektivnim ugovorima u drugim medijima. U toku su dugi pregovori o novom kolektivnom ugovoru za RTCG i nadamo se da će tokom ove godine taj proces biti završen i da bi moglo doći do povećanja plata u javnom servisu. Naš zadatak na nacionalnom nivou ostaje da ispregovaramo Granski kolektivni ugovor, te da uvjerimo vlasnike medija da poboljšaju sveukupni položaj novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - ispričao je predsjednik SMCG.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić istakla je da u Crnoj Gori formalno postoje dobri zakoni, ali da je u praksi situacija drugačija. Ukazala je na velike probleme po pitanju sindikalnog organizovanja.
- Dešavaju se nezapamćeni pritisci na sindikat javnog servisa RTCG. Suočavaju se sa prijetnjama otkazima, sa premještanjem sa pozicije na poziciju, a da iza toga ne postoje neka ozbiljna obrazloženja. To nije prijatno okruženje za rad. Etički kodeks RTCG ne služi ostvarenju ciljeva i misije javnog servisa da traga za istinom i da bude višeglasje i mjesto za dijalog. Kodeks na jedan autoritaran, rigidan način prijeti zaposlenima u TVCG, ako iskažu drugačiji stav. Institut za medije Crne Gore je uradio analizu tog kodeksa i mi ćemo tu analizu poslati Savjetu RTCG u nadi da će uvidjeti koliko način na koji je kodeks donesen nije primjeren jednom samoregulatornom aktu i tražićemo da se donese novi ili izmjeni postojeći, uz najširi mogući konsenzus - saopštila je Nikolić.
Podsjetila je da su u toku promjene Kodeksa novinara Crne Gore, te da je te promjene inicirao Savjet Evrope zajedno sa OEBS-om i Društvom profesionalnih novinara Crne Gore.
Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković podsjetila je na drastične napade na novinare, ali i na antisindikalnu diskriminaciju zabilježenu tokom prošle godine.
- 2025. godina je obilježena sa jakom antisindikalnom diskriminacijom, a ona se dešavala u javnim medijima - prije svega u javnom servisu i RTV Podgorica. Ostali smo bez oko 100 članova iz tih medija. U RTV Podgorica je otpušten predsjednik sindikalne organizacije Milan Nikčević, a tom otkazu je prethodila jedna farsa od disciplinskog postupka i taj slučaj je sada pred sudom - navela je Camović Veličković.
Napomenula je da su na predlog SMCG u izmjene Krivičnog zakonika uvrštena tri nova krivična djela kada su u pitanju zaposleni u medijima.
- U pitanju su laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda. Samo Ministarstvo pravde je predložilo uvođenje djela Teški govor mržnje što pozdravljamo i smatramo da je dobra ideja koja će imati odvraćajući efekat - dodala je Camović Veličković.
Između ostalih, na forumu su govorili i fotoreporteri Stevo Vasiljević i Boris Pejović koji su bili žrtve napada prilikom izvještavanja o uklanjanju spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kraj Berana.
- U tom slučaju je napravljen napredak. Nadam se da će u budućim slučajevima napada svi biti procesuirani. Policija i država su dužne da naprave preventive da budemo bezbjedni na svakom događaju. Problem je što već šest mjeseci ja idem za Berane po dva ili tri puta mjesečno, što je opterećujuće. Imam sreću da mi je redakcija dala finansijsku podršku za ta putovanja i dane koje provodim na suđenju, ali u mnogim redakcijama to se ne dobija. Mislim da su sve to momenti koji opterećuju nas i demotivišu nas da prijavimo napade - istakao je Pejović.

SMCG: Tokom 2025. godine registrovana 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori

Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije na kojoj će Crna Gora zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje sa Evropskom unijom održaće se u Briselu, u ponedjeljak 26. januara 2026. godine.
- Ovo je više nego dobra vijest za Crnu Goru. Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je nakon današnje sjednice Vlade ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ministarka je pojasnila da je riječ o poglavlju 32 - Finansijski nadzor koje se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Gorčević je ukazala na veoma pozitivan odnos Kipra koji predsjedava Savjetom Evropske unije, a koji, kako je istakla ministarka, zakazivanjem Međuvladine konferencije sa Crnom Gorom već u januaru, potvrđuje svoju opredijeljenost ispunjavanju cilja o članstvu Crne Gore u Uniji do 2028. godine.
- I ne samo Kipar kao predsjedvajuća članica, već i sve ostale države članice Evropske unije, glasanjem za zatvaranje još jednog poglavlja sa Crnom Gorom već početkom godine, istinski potvrđuju svoju posvećenost proširenju i jačanju Evropske unije. Samim tim države članice vrlo jasno iskazuju i svoju odlučnost da Crna Gora postane 28. članicom do 2028. godine - zaključila je Gorčević.
Zatvaranje poglavlja 32 - Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i jasan signal povjerenja koje Evropska unija ima u sposobnost naših institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima. Riječ je o još jednom poglavlju iz Klastera 1 - Temeljna prava, čijim zatvaranjem dodatno jačamo ukupnu vjerodostojnost reformskog procesa.
- Ovaj uspjeh dolazi nakon zatvaranja Poglavlja 5 - Javne nabavke, u kojem je Evropska komisija prepoznala zrelost sistema i konkretne rezultate reformi, potvrđujući visok nivo povjerenja u crnogorske institucije kada je riječ o kontroli i transparentnosti trošenja javnog novca. Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa - navela je ona.
Poseban značaj ovog poglavlja ogleda se, kako je kazala, u unapređenju sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, jačanju nezavisnosti i kapaciteta Državne revizorske institucije, zaštiti finansijskih interesa EU i eura od falsifikovanja, što dodatno potvrđuje povjerenje Evropske unije u naš institucionalni okvir i sposobnost da preuzmemo obaveze članstva.&nbsp;
- Osnivanjem budžetske inspekcije dodatno smo ojačali kontrolu trošenja javnih sredstava i poslali jasnu poruku da je zaštita finansijskog poslovanja i javnog novca jedan od ključnih prioriteta Vlade Crne Gore - navela je ona.

Gorčević: Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje

Turistička ponuda Budve predstavljena je na međunarodnom sajmu turizma CMT u Štutgartu.
Na tom sajmu putovanja, koji je jedan od najvećih u Evropi, Budva je bila dio zajedničkog štanda Crne Gore. &nbsp;
- Budva je promovisana kao destinacija koja nudi cjelogodišnji doživljaj, od ljetnjih odmora na plažama do kulturnih i sportskih događaja tokom zime. Poseban akcenat stavljen je na aktivni turizam - planinarenje, biciklizam i outdoor avanture koje privlače sve veći broj posjetilaca - saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Učešće na sajmu potvrdilo je da Budva zauzima značajno mjesto na međunarodnoj turističkoj mapi, a veliko interesovanje posjetilaca pokazuje da je grad prepoznat kao atraktivna destinacija tokom cijele godine.
Sajam CMT svake godine okuplja više od dvije hiljade izlagača iz cijelog svijeta i privlači preko 250 hiljada posjetilaca, čime se potvrđuje kao jedna od ključnih platformi za promociju turističkih destinacija i inspiraciju putnika. &nbsp;
- Poseban fokus stavljen je na paket aranžmane i destinacijske ponude, zatim na aktivni turizam, ali i na segmente karavana, kamp-prikolica, kampera, motornih vozila i prateće opreme - zaključuje se u saopštenju.

Budva predstavila ponudu na sajmu turizma CMT u Štutgartu

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Tag: anb