<p>Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. </p>
<p>- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.</p>
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
<p>Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. </p>
<p>- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.</p>
<p>Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. </p>
<p>Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.</p>
<p>-  Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.</p>
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
<p>Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.</p>
<p>- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.</p>
<p>Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.</p>
<p>- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.</p>
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
<p>U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. </p>
<p>- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> najavljivao je nevjerovatna ulaganja u svoj rodni grad. Pričalo se o 500 miliona eura, o gradu koji će doživjeti preporod do neprepoznatljivosti.&nbsp;</p>
<p>Najavio je Spajić otvaranje fabrika, cementare, krečane. Bile su tu i brze ceste, drugi Blok TE Pljevlja...</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz3GdVYUWUKI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nakon što su se Pljevljaci probudili iz fantastičnog sna, uslijedio je šamar realnosti.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja<b> Dario Vraneš </b>igra svoj igrokaz. Tako je prije nekoliko dana otvorio prvi kružni tok u tom gradu, ali na svečanoj ceremoniji djevojke koje su držale vrpcu bile su, ne u crnogorskoj, već u srpskoj nacionalnoj nošnji. Ništa novo u Pljevljima. Tamo se viju neki tuđi barjaci i pjevaju tuđe himne, a ne poštuje ništa što je obilježje naše nezavisne države Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ukratko - Vranešov kružni tok da svijest mrkne poslije svega što je Pljevljake snašlo. Usnili pola milijarde, na javi se zavrćeli u kružnom toku.</p>

Miraš Dušević

Od Spajićevih 500 miliona, u Pljevlja stigli Vranešev kružni tok i srpska nošnja

<p>Srbija je na vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije u Crnu Goru i naša spoljnotrgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Zbog toga nam je važno da se naše veze dalje razvijaju i učvršćuju, kazala je ministarka turizma<b> Simonida Kordić</b> na sastanku sa predsjednikom Skupštine Grada Beograda <b>Nikolom Nikodijevićem</b>.&nbsp;</p>
<p>U fokusu razgovora bili su razvoj turističkog prometa između Crne Gore i Srbije, potencijalne zajedničke aktivnosti na međunarodnim tržištima, kao i jačanje saradnje u oblasti investicija i ugostiteljstva.</p>
<p>Kordić je podsjetila da turisti iz Srbije ostvaruju najveće procentualno učešće u ukupnom broju noćenja u Crnoj Gori – čak 25 odsto.</p>
<p>- Svake godine imamo 450.000 posjetilaca iz Srbije i želimo da pokažemo interesovanje za ovo tržište i pozovemo goste da posjete Crnu Goru gdje su uvek dobrodošli - kazala je Kordić.</p>
<p>Nikodijević je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa crnogorskom delegacijom, naglasivši važnost međusobne saradnje u oblasti turizma.</p>
<p>- Turizam je izuzetno važna tema naših razgovora i izuzetno važna privredna grana kako za Crnu Goru tako i za Beograd, s obzirom na to da je Beograd posljednjih godina najbrže rastuća turistička destinacija u Jugoistočnoj Evropi. Razgovarali smo o produbljivanju saradnje i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, posebno onim sa Bliskog istoka i iz Azije, koji postaju sve atraktivniji - istakao je Nikodijević.</p>
<p>Razgovarano je i o planovima Beograda za otvaranje tržišta Azerbejdžana i Kazahstana, zahvaljujući novim direktnim avio-linijama iz Bakua i Astane. U tom kontekstu, izraženo je interesovanje za razmjenu iskustava sa Crnom Gorom i mogućnostima zajedničke promocije prema tim tržištima.</p>
<p>Obje strane su se saglasile da su ulaganja u infrastrukturu – drumski, avio i željeznički saobraćaj, ključna za dalji razvoj turističkih veza dvije zemlje.</p>
<p>Kordić je istakla i značaj razvoja održivog turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih dobara, kako bi turističko iskustvo bilo pozitivno i za turiste i za lokalno stanovništvo.</p>
<p>U okviru sastanka razmatrani su i modeli saradnje u oblasti manifestacionog turizma.</p>
<p>Posebno je naglašeno i članstvo Beograda u mreži gradova duž Puta svile, što otvara dodatne mogućnosti za saradnju sa crnogorskim destinacijama u okviru širih međunarodnih inicijativa.</p>

Kordić sa Nikodijevićem: Srbija u vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije, razvijati naše veze

<p>Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana <b>Piervittorio Farabbi </b>saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.</p>
<p>- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.</p>
<p>Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.</p>
<p>- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.</p>
<p>On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.</p>
<p>- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.</p>
<p>Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.</p>
<p>Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;</p>
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
<p><b>Tihomir Dragaš</b>, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.</p>
<p>Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.</p>
<p>- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.</p>
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
<p><b>Predrag Hajduković</b>, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.</p>
<p>Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.</p>
<p>On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.</p>
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
<p><b>Andreas Santis</b>, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.</p>
<p>- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.</p>
<p>Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.</p>
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
<p>Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) <b>Vasilije Kostić</b> je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;</p>
<p>- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.</p>
<p>Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.</p>
<p>- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.</p>
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.</p>
<p>- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.</p>
<p>Njegov kolega iz hotelijerstva - <b>Žarko Rakčević</b>, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.</p>
<p>- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.</p>
<p>On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.</p>
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
<p>Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.</p>
<p>- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.</p>
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
<p>Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.</p>
<p>„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.</p>
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje, <b>Petar Smolović</b>, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.</p>
<p>- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.</p>
<p>- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.</p>
<p>Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić<b> Marko Kovačević</b>,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.</p>
<p>- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.</p>
<p>On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.</p>
<p>- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.</p>

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

<p>Država Ujedinjeni Arapski Emirati izuzetno je zainteresovana da unaprijedi odnose sa Crnom Gorom, posebno ekonomsku saradnju u više oblasti, poručili su tokom sastanka premijer <b>Milojko Spajić </b>i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, <b>Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan</b>.</p>
<p>Na toj liniji, kako je saopšteno iz Vlade, potpisani sporazumi o saradnji otvaraju nove stranice u odnosima Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i nove horizonte saradnje i razvoja.</p>
<p>- Sporazumima smo definisali saradnju sa jednom od najjačih svjetskih ekonomija i to je jasan pokazatelj da su najpouzdaniji investitori iz UAE izuzetno zainteresovani za investicije. Vjerujem da će saradnja sa Vladom UAE dati snažan zamah unapređenju ekonomije Crne Gore, što dalje implicira poboljšanje životnog standarda naših građana - to nam je jedina vodilja u svim procesima - kazao je Spajić.</p>
<p>Tokom razgovora je istaknuto da se na tragu Sporazuma o ekonomskoj saradnji stvaraju mogućnosti za brojne projekte, a posebna pažnja posvećena je oblastima energetike, gdje su Ujedinjeni Arapski Emirati već zastupljeni u Crnoj Gori posredstvom kompanije Masdar i vjetroelektrane Krnovo. Interesovanje Vlade UAE na tom polju nadilazi trenutne obime saradnje, pa tu postoji prostor za daleko snažnije investicije.</p>
<p>IT je označen kao polje potencijalne saradnje, a izgradnja data centara prilika za Crnu Goru da privuče veliki broj kompanija i pozicionira se kao regionalno čvorište i ne samo u toj oblasti.</p>
<p>Kako je rečeno iz Vlade, vicepremijera Abdulaha Bin Zajeda Al Nahjana posebno je interesovao status Crne Gore na putu ka EU, kao i planovi na planu zatvaranja pregovaračkih poglavlja.</p>
<p>- Razgovarano je i poboljšanju avio-povezanosti, kroz otvaranje linije, koja bi funkcionisala tokom čitave godine, a ne kao do sada samo tokom sezone. To bi, kako je konstatovano, moglo da pruži pozitivan impuls turističkoj sezoni, posebno na sjeveru, jer su gosti iz UAE generalno zainteresovani za boravak u planinskim predjelima - ističe se u saopštenju Vlade.</p>
<p>Globalna dešavanja bila su jedna od tema, kao i odnosi u regionu Zapadnog Balkana, koji je zbog velikog potencijala od posebnog interesa za UAE.</p>

Spajić sa vicepremijerom Vlade UAE: Jedna od najjačih svjetskih ekonomija zainteresovana za turizam, energetiku, IT

<p>Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora <b>Mohameda Alabara</b> uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>Nimanbegu je rekao da je za planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera <b>Milojka Spajića.</b>&nbsp;</p>
<p>- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.</p>
<p>Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.</p>
<p>- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.</p>
<p>On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.</p>
<p>- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.</p>
<h2>Adžović: Ulcinju se neće desiti Beograd na vodi</h2>
<p>Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja <b>Majda Adžović </b>saopštila je da će Spajić sjutra potpisati sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji podrazumijeva ekonomsku saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina.</p>
<p>Ona, kako prenose Vijesti, negira da je sporazum usmjeren na zakup Velike plaže, već da to zavisi od dogovora sa lokalnom zajednicom jer su, kako navodi, i druge opštine zainteresovane za projekte.</p>
<p>Adžović tvrdi i da nije tačna informacija da se razrada plana radi u Beogradu.</p>
<p>- &nbsp;Beograd na vodi se neće desiti Ulcinju. Beograd na vodi je rezidencijalni projekat - tvrdi Adžović.</p>

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, brzina dešavanja ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Tonći Janović</b> ocijenio je da ulaganja u Crnu Goru od više milijardi ne dolaze svake godine, te naglasio da arapski investitor planira da u Ulcinj uloži 30 milijardi eura.</p>
<p>On je, gostujući na Adria televiziji, naglasio da se ne bi osvrtao na negativne konotacije nakon najave premijera Milojka Spajića da će veliki investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uložiti u Crnu Goru preko 30 milijardi.</p>
<p>- Mi imamo istroijsku šansu, ispisujemo modernu istoriju Crne Gore. Ne dešava se često da imate priliku da dovedete stranog investitora koji će da uloži milijardu eura u Crnu Goru, a u ovom slučaju je u preko 30 milijardi. Mi se gađamo sa cijenama, iznosima, da li neko može da zamisli koliko je to 30 milijardi za Ulcinj. Zamislite koliko benefita dobijaju, ne samo građani Ulcinja, već cijele Crne Gore. Tu su novi stanovi, hoteli, apartmani, novi poslovni prostori. Stanovnici Ulcinja će moći da žive od turizma, Ulcinj je korisnik Egalizicionog fonda, a imaju 12 km obale. Nisu to iskoristili na pravi način - kazao je Janović, prenosi Adria.</p>
<p>Naveo je primjere Tivta i Kotora, gdje su, kako je dodao, investicije, preporodile te gradove. Janović je istakao da je u ovom slučaju u pitanju višestruka korist i nije mu jasno kako neko može da osporava ovu investiciju i ide negativnom konotacijom na ovako kredibilnog investitora.</p>
<p>- Taj investitor ne gradi bilo gdje, gradi svuda u svijetu. Ta firma je potpisala ugovor sa SAD ulaganje od 1100 milijardi. Ne vjerujem da bi došli u Crnu Goru da prave malverzacije. Grade u Beogradu na vodi, gradili Burdž Kalifu, Dubai mol. Radi se o krediblnim investitoru gdje UAE garantuju za investitora. Ne bih se osvrtao na negativne konotacije, uložiti silne milijarde u Crnu Goru ne dolaze svake godine. One se dese jednom u deceniju, prilika se mora iskoristiti. Žaliti se da se druge države razvijaju, a ne iskoristiti priliku, nelogično je. Ova prilika se dešava jednom u deceniji - naglasio je on.</p>

Janović: Ulaganja u Crnu Goru od više milijardi ne dolaze svake godine

<p>Ubrzo očekujte novo zaduženje Vlade <b>Milojka Spajića</b>, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA <b>Miloš Konatar</b>.</p>
<p>Konatar je to kazao, komentarišući Spajićeve nove najave o ulaganjima i novim projektima u Crnoj Gori.</p>
<p>- Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima", japanskoj milijardi u Pljevljima, Veljem brdu ili "evropskom Dubaiju" u Ulcinju, pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru za stotine miliona eura. Priča simpatična, ali djela traumatična. Ubrzo očekujte novo zaduženje Spajićeve Vlade - kazao je Konatar.</p>

Konatar: Kad čujete premijera da priča o "megaprojektima" ili "evropskom Dubaiju" pogledajte da nije opet zadužio Crnu Goru

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> za godinu dana tokom svoje dvije posjete ekonomskom forumu u Davosu, dva puta se sreo sa istim predstavnikom japanske kompanije JERA. Iako su obećane investicije i saradnja sa velikom kompanijom rezultat razgovora od prije godinu donio je saradnju u vrijednosti od nula eura.</p>
<p>Ekonomski forum u Davosu, Milojko Spajić ponovo na sastanku sa predstavnikom kompanije JERA iz Japana <b>Jukom Kanijem</b>, godinu dana nakon njihovog prvog susreta na istom mjestu.</p>
<p>I naravno nova obećanja o saradnji i ulaganjima u Crnu Goru, jer od prvog njihovog susreta i najava saradnje nije bilo ništa.</p>
<p>No, za razliku od prvog susreta, ovaj drugi obilovao je novim, mnogo većim obećanjima.</p>
<p>Na prvom sastanku premijer Spajić je predstavio energetske potencijale Crne Gore ističući da Vlada strateški pristupa pitanju energetske tranzicije i sa posebnom pažnjom razmatra potencijalna partnerstva.</p>
<p>- Energetika je važan resurs kojim Crna Gora raspolaže. Da bismo ga u punom kapacitetu stavili u službu razvoja, potrebne su nam najbolje tehnologije i kredibilni partneri - poručio je premijer, dok je predsjednik kompanije JERA je iskazao interesovanje za nastavak komunikacije sa resornim ministarstvom kako bi se detaljnije upoznali sa energetskim portfolijom i razmotrili modele potencijalne saradnje. </p>
<p>I tu se završila sva komunikacija.</p>
<p>Zato je očigledno bio potreban drugi sastanak godinu dana kasnije i naravno nova obećanja saradnje, za široke narodne mase.</p>
<p>Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ponovo razgovarao sa izvršnim direktorom JERA (jedne od najvećih energetskih kompanija u Japanu), Jukiom Kanijem, ovog puta mogućnostima unapređenja energetske stabilnosti po pristupačnim cijenama, što bi trebalo da privuče brojne investitore.</p>
<p>U saopštenju Vlade CG sa tog sastanka se navodi da Crna Gora ima mogućnost da dodatno unaprijedi proizvodnju koristeći energiju vjetra i solarnu energiju, ali i da valorizuje hidro potencijal. Naglašeno je da naša pozicija idealna i za LNG (tečni prirodni gas) terminale, u čemu JERA ima višedecenijsko iskustvo i jedna je od najcjenjenijih svjetskih kompanija u tom sektoru.</p>
<p>I tu nastaje novi problem uz postojeći koji se tiče obećanih, ali nepostojećih investicija iz Japana, jer LNG terminal nije upisan u nacrt prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.</p>
<p>- Terminal za tečni prirodni gas (LNG) koji je planiran u Luci Bar nije potreban i iz prijedloga prostornog plana Crne Gore do 2040. godine će se, prema preporuci stručnog tima, isključiti njegova izgradnja - navedeno je u izvještaju sa javne rasprave o nacrtu prostornog plana koju je zajedno sa izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo na saglasnost Agenciji za zaštitu životne sredine.</p>
<p>Zanimljivo da je ovaj izvještaj objavljen istog dana kad je Spajič sa japancima razgovarao o novim megalomanskim planovima saradnje Japana i Crne Gore, koji uključuju i LNG terminal u Baru, pa se postavlja pitanje zašto Spajić razgovara sa potencijalnim investitorima o nečemu, za šta zna da ne može biti realizovano.</p>
<p>Tako da kad se sve sabere učešće Spajića na ekonomskom forumu u Davosu, što se investicija tiče, svelo se na turistički izlet, jer građani, i dalje čekaju ranije obećanu milijardu iz Japana.</p>

Bajke iz Davosa: Dvije godine praznih obećanja Spajića o investicijama iz Japana koje nikako da stignu

<p>Aktivnosti Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama će se ove godine odnositi na intenziviranje i kontinuitetno analiziranje uslova poslovanja preduzeća, kako bi pokrenuli inicijative i predložili konkretne mjere za podršku investicijama, najavio je resorni ministar, <b>Ernad Suljević</b>.</p>
<p>On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da će identifikovati ključne šanse i izazove, i to prije svega na osnovu neposredne komunikacije sa kompanijama, kako bi radili na unapređenju poslovnog ambijenta.</p>
<p>- Konkretno, u tom cilju, Ministarstvo će u ovoj godini kreirati Program podrške investicionim aktivnostima, za koji je opredijeljen budžet u iznosu od 1,2 miliona eura. Kroz podsticajne mjere ove podrške realizovaće se dodjela bespovratnih sredstava za ulaganja u opremu, kao i druga nematerijalna ulaganja malih, srednjih preduzeća i preduzetnika u cilju jačanja njihove konkurentnosti, poboljšanja proizvodnih kapaciteta i unapređenja njihovog poslovanja, što treba da doprinese kreiranju novih radnih mjesta u budućem periodu, poštujući principe ravnomjernog regionalnog razvoja - rekao je Suljević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, podrška će biti definisana intenzitetima u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći, a u skladu sa de minimis pravilima definisaće posebne uslove za preduzeća iz opština sa niskim indeksom razvijenosti, kao i preduzeća u većinskom vlasništvu žena i mladih.</p>
<p>- Takođe, u planu je kreiranje Programa podsticaja razvoja lokalnih samouprava, za čije namjene je u budžetu za ovu godinu opredijeljeno 150 hiljada eura. Prioritet će biti zahtjevi manje razvijenih lokalnih samouprava i projekti međuopštinskog karaktera, uz uslov da su oni planirani Strateškom planom razvoja opštine. Shodno navedenom, ova mjera imaće konkretne efekte na veći stepen realizacije pomenutog lokalnog Plana - naveo je Suljević.</p>
<p>On je rekao da će nastaviti i saradnju sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz koji će realizovati više komponenti podrške lokalnim samoupravama, a primarno podršku u izradi Strateških planova razvoja lokalnih samouprava.</p>
<p>- Kada govorimo o manje razvijenim lokalnim samoupravama, iskoristiću priliku da najavim da je ova klasifikacija, odnosno indeks razvijenosti, pod posebnom pažnjom u našem resoru i imamo u planu izmjene u smislu povećanja opsega manje razvijenih lokalnih samouprava i zalaganja da podrška bude usmjerena upravo na ove lokalne samouprave, to jest one kojima je najpotrebnija - dodao je Suljević.</p>
<p>On je naveo da, imajući u vidu da je politika regionalnog razvoja sada podignuta na nivo Ministarstva, imaju dobar osnov da prije svega rade na unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira ove politike.</p>
<p>- Upravo smo finalizovali rad na izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, koje ćemo početkom ove godine da prezentujemo i iskomuniciramo sa svim lokalnim samoupravama i resorima koji su nosioci ove politike. Riječ će zapravo biti o novom zakonu, jer smo pripremili značajan broj izmjena i novosti u odnosu na važeće zakonsko rješenje - objasnio je Suljević.</p>
<p>Na pitanje kakvu saradnju Ministarstvo ima sa lokalnim samoupravama i ostalim nosiocima politika regionalnog razvoja, Suljević je odgovorio da su lokalne samouprave i značajan broj državnih resora upravo prepoznati Zakonom o regionalnom razvoju kao organi koji učestvuju u pripremi i sprovođenju politike regionalnog razvoja.</p>
<p>- Polazeći od sveobuhvatnosti ove politike, međuresorna saradnja i saradnja sa lokalnim samoupravama od ključnog je značaja za kvalitetno planiranje i implementaciju politike. Trenutno, saradnju sa lokalnim samoupravama imamo primarno u vezi izrade Strateških planova razvoja na lokalnom nivou, što kontinuirano pratimo i podržavamo - kazao je Suljević.</p>
<p>Kokretno, u posljednjem kvartalu prošle godine odobrili su podršku u izradi planova za opštine Kotor i Zeta.</p>
<p>- Sa ostalim nosiocima ove politike saradnja se trenutno uglavnom odnosi na predstavljanje naših planova u vezi sa unapređenjem politike regionalnog razvoja, koji jesu ambiciozni, ali smatramo i opravdani, kako bi obezbijedili razumijevanje, prihvatanje i podršku ostalih resora da ovu politiku pozicioniramo i uspostavimo na adekvatniji način, koji će omogućiti i rezultate - rekao je Suljević.</p>
<p>U tom kontekstu, pomenuo je Partnerski savjet za regionalni razvoj, kao Vladino tijelo koje treba dodatno da unaprijedi kreiranje i implementaciju politike regionalnog razvoja.</p>
<p>Suljević je, na pitanje kako komentarišete predloženi kapitalni budžet za ovu godinu, odgovorio da njegov resor konkretno nema planirane projekte za ovogodišnji kapitalni budžet.</p>
<p>- Međutim, mogu reći da kapitalni budžet pokazuje posvećenost Vlade unapređenju infrastrukture i regionalnog razvoja. Planirani iznos od 280 miliona eura veći je 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, što ukazuje na značajne napore za jačanje ekonomije i poboljšanje kvaliteta života građana. Brojni projekti iz oblasti saobraćajne infrastrukture ključni su za bolju povezanost regiona i podsticanje ekonomskog rasta u manje razvijenim opštinama. Značajan fokus na projekte na lokalnom nivou doprinosi ravnomjernijem regionalnom razvoju - smatra Suljević.</p>
<p>Prema zvaničnim informacijama, u prvih 11 mjeseci prošle godine utrošeno je 157 miliona eura, odnosno 66 odsto ukupno planiranog iznosa. Očekuje se da će realizacija kapitalnog budžeta do kraja prošle godine premašiti 93 odsto uz dodatno ulaganje u kapitalne projekte od nekih 50 miliona eura.</p>
<p>- Realizacija od 93 odsto predstavlja pozitivan signal u odnosu na prethodne godine kada je procenat realizacije bio niži, što dalje ukazuje na bolje planiranje, organizaciju, upravljanje i sprovođenje infrastrukturnih projekata - ocijenio je Suljević.</p>
<p>On je naveo da je zadovoljan planiranim infrastrukturnim projektima na nivou države, a pogotovo kada je u pitanju sjeverni region, imajući u vidu da je na listi kapitalnih projekata planiran 41 novi, a od toga su 24 projekta u vezi sa opštinama na sjeveru, koji je ujedno i najmanje razvijen region.</p>
<p>- Najveći broj projekata odnosi se na putnu infrastrukturu, pri čemu bih naročito izdvojio nastavak auto-puta od Mateševa prema Andrijevici, za šta je opredijeljeno stotinu miliona eura. Takođe, što se tiče putne infrastrukture, kao jedan od najznačajnijih projekta, u planu je rekonstrukcija magistralnog puta Berane-Rožaje - precizirao je Suljević.</p>
<p>Osim putne infrastrukture, u planu ove Vlade su takođe i projekti iz oblasti jačanja zdravstvene i obrazovne infrastrukture u Crnoj Gori, a kada je u pitanju sjeverni region, Suljević je istakao planiranu izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, zatim adaptaciju i opremanje Opšte bolnice u Bijelom Polju i rekonstrukciju i adaptaciju Doma zdravlja u Rožajama.</p>
<p>- Planirani projekti bi trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite, zatim otvaranju novih radnih mjesta, povećanju broja poljoprivrednika, povećanju konkurentnosti regiona i diverzifikaciji turističkog proizvoda - dodao je Suljević.</p>
<p>Takođe, kada su u pitanju investicije u sjevernom regionu, Suljević je pomenuo razvojne projekte u oblasti turizma koji se realizuju kroz Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (ekonomsko državljanstvo).</p>
<p>- Ovaj projekat je od samog početka izazvao veliku pažnju javnosti, i Crnu Goru je predstavio kao zemlju koja je atraktivna za investiranje, a to dokazuje i broj podnijetih aplikacija za vrijeme trajanja Programa od 1,11 hiljada aplikacija, kao i prihod koji je država ostvarila kroz ovaj Program, oko 80 miliona eura - naveo je Suljević.</p>
<p>Na pitanje da li rade na promociji potencijala za domaće i strane investitore i na stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta, Suljević je odgovorio da je opšte poznata činjenica da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa transparentnim i konkurentnim poreskim sistemom, jednakim tretmanom domaćih i stranih investitora, eurom kao zvaničnom valutom i liberalizovanim spoljno-trgovinski sistemom.</p>
<p>- Vlada nastoji da kroz brojna zakonska rješenja, inicijative i programe utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje konkurentnosti privrede, kako domaćih, tako i stranih investitora. Tu su prije svega olakšice koje se mogu ostvariti programima Evropa sad 1 i 2, podsticaji za ulaganja u visoko kvalitetni turizam, kao i direktna, bespovratna podrška koja se svake godine nudi kroz programe podrške privredi, koji će i ovo Ministarstvo ponuditi u ovoj godini - kazao je Suljević.</p>
<p>U dijelu unapređenja investicionog ambijenta prepoznati su izazovi i barijere koji se odnose na administrativne i regulatorne prepreke, smanjenje sive ekonomije, uspostavljanje digitalnih procesa, kao i smanjenje parafisklanih nameta na nacionalnom i lokalnom nivou.</p>
<p>- Kao ministar u Vladi mogu sa sigurnošću reći da se svi resori u Vladi, u domenima svoje nadležnosti, trude da rade na smanjivanju barijera ili na njihovom eliminisanju - ocijenio je Suljević.</p>
<p>On je naglasio važnost postojanja Registra nameta, koji sadrži popis nameta na državnom i lokalnom nivou koje su u obavezi da plaćaju građani i preduzeća.</p>
<p>- Cilj ovog Registra jeste transparentnost i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, da svi nameti budu na jednom mjestu, i da se olakšaju analize koje će ubrzati donošenje odluka koje se odnose na uvođenje, smanjenje ili ukidanje nameta - rekao je Suljević.</p>
<p>Takođe, za privredne subjekte je ovaj Registar značajan jer omogućava da na transparentan način imaju uvid u listu nameta i iznose istih za oblasti koje se odnose na njihovo poslovanje. Registar trenutno sadrži preko 1,7 hiljada grupisanih, i preko 25 hiljada razvrstanih nameta, koji su preuzeti iz preko 780 zakonska i podzakonska akta.</p>
<p>Na pitanje da prokomentariše kritike koje su se čule u javnosti da nijedna nova investicija nije pokrenuta od promjene vlasti, 2020. godine, Suljević je odgovorio da je Crna Gora atraktivna investiciona destinacija, sa najpovoljnijim poreskim sistemom u regionu, sa brojnim mogućnostima za ulaganja i nove investicije.</p>
<p>- Međutim, to nije dovoljno. Svaki investitor želi predvidiv poslovni ambijent, želi transparentnu poresku politiku, želi stabilizaciju političkih prilika, kvalifikovanu radnu snagu, bolju putnu infrastrukturu, bolju avio povezanost - naveo je Suljević.</p>
<p>On je rekao da moramo biti svjesni da ni Crna Gora nije ostala imuna na globalna dešavanja, što je uz političku nestabilnost koja je obilježila prethodne godine i sve ostale barijere, uticalo da dođe do pada stranih direktnih investicija (SDI) i uopšte pada investicionih aktivnosti.</p>
<p>- Uzimajući sve ovo, jasno je da je za kreiranje povoljne investicione klime potrebno da svi akteri iz različitih sektora u državi rade u cilju unapređenja kako poslovnog, tako i investicionog ambijenta. Tu se prije svega misli na resor zadužen za poreski sistem i poresku politiku, resor finansija kao kreator Zakona o strateškim inveticijama, resor ekonomije, energetike i turizma, ali i mnogi drugi koji direktnim ili indirektnim politikama i djelovanjem utiču na sveukupni ambijent - precizirao je Suljević.</p>
<p>On je, govoreći o resornom Ministarstvu, pomenuo koordiniranje Registrom podsticajnih mjera za investicije sa sveobuhvatnim pregledom dostupnih finansijskih i nefinansijskih programa podrške od Vlade namijenjenih privatnom sektoru.</p>
<p>- Dakle, radi se o javno dostupnoj bazi podataka o investicionim podsticajima koje državni organi pružaju domaćim i stranim investitorima u različitim sektorima. Registar za prošlu godinu sadrži podatke o 65 podsticajnih mjera - rekao je Suljević.</p>
<p>Zbog svega toga, zajednički zadatak je da, kako je zaključio, u narednom periodu dodatno rade na kreiranju još boljeg poslovnog i investicionog ambijenta koji će stvoriti sigurnost budućem investitoru da ulaže svoj kapital u Crnu Goru.</p>

Suljević: Predložićemo konkretne mjere za podršku investicijama, opredijeljeno 1,2 miliona eura

<p>Iranski parlament je danas sa 221 glasom za glasao za prekid saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nadzornim tijelom UN za nuklearnu energiju.</p>
<p>Zakon je usvojen nakon 12-dnevnog rata, koji je počeo izraelskim vazdušnim napadima i atentatima širom Irana, a zatim su se SAD pridružile sukobu bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.</p>
<p>Zakon navodi da inspektori IAEA mogu ući u Iran samo uz izričito odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.</p>

Iran prekinuo saradnju sa IAEA

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su planirale "nasilnu promjenu vlasti". Prema navodima policije, uhapšeni su I. M., N. A., V. K., A. I., S. G. i B. M.</p>
<p>Prema navodima tužilaštva, uhapšene su tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".</p>
<p>- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 21. juna 2025. godine održali sastanak u jednom hotelu u Kraljevu i planirali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dvojica njih su uhapšeni u Kragujevcu, a jedan od njih kod Požege, na zapadu Srbije.</p>
<p>Tužilaštvo navodi da su se osumnjičeni dogovarali da se ne vraćaju kući dok "ne pobiju ili ne unište" predstavnike državnih institucija, da su najavljivali upotrebu vatrenog oružja i dogovarali napad na pripadnike policije u cilju njihovog razoružavanja.</p>
<p>Dogovorili su, prema navodima, i nasilan upad u zgradu Vlade Srbije i druge institucije, kao i medijske kuće Radio televizija Srbije, provladine medije Hepi i Informer.</p>
<p>Tužilaštvo navodi i da je kod jednog osumnjičenog pronađen pištolj sa okvirom u kojem se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije.</p>
<p>Osumnjičeni će, kako su zaključili, u roku od 48 sati biti privedeni na saslušanje u Više javno tužilaštvo u Beogradu.</p>

Hapšenja u Srbiji: Vlast tvrdi da je šest osoba spremalo nasilnu promjenu vlasti

<p>Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;</p>
<p>Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;</p>
<p>On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;</p>
<p>- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;</p>
<p>- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;</p>
<p>- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;</p>
<p>- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;</p>
<p>- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;</p>
<p>- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.</p>
<p>Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.</p>
<p>- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;</p>

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <b>Donald Tramp</b> izjavio je da je njegova administracija u proteklim sedmicama preduzela značajne korake ka rješavanju međunarodnih sukoba, uključujući, kako je naglasio, odnose između Kosova i Srbije.</p>
<p>- Posljednjih nekoliko sedmica radimo na Indiji i Pakistanu, Kosovu i Srbiji. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu - to je bio brutalan rat koji je dugo trajao. Uradili smo još dvije velike stvari uz to. Niko nikada nije uradio ovako nešto - rekao je Tramp na današnjoj konferenciji za medije tokom samita NATO-a u Hagu.</p>
<p>U intervjuu za <i>Fox News</i> Tramp je ranije rekao da je, između ostalog, zaslužio Nobelovu nagradu za doprinos u rješavanju pitanja Kosova i Srbije.</p>
<p>- Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Mogli biste pomenuti i Srbiju i Kosovo. Mogli biste navesti mnogo ovakvih primjera. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta - rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi mogao da dobije Nobelovu nagradu ako uspije da riješi sukob između Izraela i Irana.</p>
<p>Ranije je, na društvenoj mreži <i>Truth Social</i>, poručio da će se ponovo uključiti u dijalog između Kosova i Srbije, dodajući da je njegov prethodnik <b>Džo Bajden</b> svojim „glupim“ odlukama nanio štetu tom procesu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftruthsocial.com%2F%40realDonaldTrump%2Fposts%2F114687664442020232&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp: Radimo na rješavanju pitanja Kosova i Srbije

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: investicije