Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Genocid u Srebrenici, potvrđen pred najvišim međunarodnim sudovima i prepoznat u okviru međunarodnih organizacija, ostaje trajna opomena savremenom svijetu. Sjećanje na žrtve, dostojanstveno i istinito, temelj je svakog iskrenog pomirenja i svake odgovorne politike - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom trideset godina od genocida u Srebrenici.
Odavanje počasti u Memorijalnom centru Potočari, kojem je prisustvovao i Milatović, kako je kazao, nije samo čin sjećanja - već moralna obaveza, ljudski i civilizacijski zavjet da se zločin takvih razmjera nikada, nigdje i nikome više ne ponovi.
- U ovom trenutku tišine, važno je znati da kultura pamćenja nije usmjerena ka prošlosti, već ka budućnosti, onoj u kojoj istina, pravda i ljudsko dostojanstvo čine osnov zajedničkog života. Obaveza svakog demokratskog društva i svakog čovjeka jeste da čuva sjećanje na Srebrenicu, ne kao teret, već kao obavezu, da se nikada ne zaboravi, da se nikada ne ponovi - istakao je on.

1250x600

Milatović: Genocid u Srebrenici ostaje trajna opomena savremenom svijetu

U Srebrenici se prije 30 godina dogodilo zlo koje je nadvladalo razum i porazilo ljudskost. Genocid nad bošnjačkim narodom bio je sistematski čin s ciljem istrebljenja ljudi samo zbog njihove vjere, nacije i imena - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji je predvodio delegaciju Vlade Crne Gore na komemoraciji povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Uz poruke podrške porodicama žrtava i svim preživjelima najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, Ibrahimović je, u obraćanju, poručio da je naša je ljudska i civilizacijska obaveza da neumorno i jasno ponavljamo istinu: u Srebrenici se dogodio genocid.&nbsp;
- Zaborav nije opcija, jer ako se ne budemo sjećali, ako ne budemo opominjali i ako ne budemo upozoravali, zlo će opet trijumfovati nad dobrom, nad razumom i nad ljudskošću, jer zlo ima jednu vrlo specifičnu osobinu - nikada ne propušta šansu da trijumfuje - istakao je Ibrahimović.
Posebnu zahvalnost izrazio je majkama i porodicama žrtava koje, uprkos neizmjernoj boli, svakodnevno pronalaze snagu da zahtijevaju pravdu i budu nosioci nade za mir i suživot u regionu.
- Hvala im na snazi da drže lekciju svima nama i cijelom čovječanstvu - dodao je Ibrahimović.
U ime Crne Gore i u svoje lično ime, ministar Ibrahimović izrazio je najdublje saučešće porodicama žrtava i iskazao pijetet prema svim ubijenim, posebno onima koji su danas sahranjeni u mezarju Potočari.&nbsp;
- Dužni smo govoriti, da bismo se sjećali, da bismo opominjali, da bismo upozoravali i da se nikada više i nikome više ne dogodi Srebrenica - zaključio je on.

Ibrahimović u Srebrenici: Ljudska je i civilizacijska obaveza neumorno ponavljati istinu - u Srebrenici se dogodio genocid

Naš odnos prema Srebrenici je lakmus papir naše savjesti. Pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca - poručio je povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici dr Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza.
Danas, 11. jula, u tišini se klanjamo, kako je rekao, sjenima više od osam hiljada nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.
- Stravičan genocid počinjen nad njima prije tačno 30 godina nije samo rana jednog naroda. To je rana čovječanstva, rana Evrope, rana svih nas koji vjerujemo u pravdu, istinu i osnovno ljudsko dostojanstvo - naveo je Šehović.
On je naglasio da obilježavanje ovog dana nije samo komemoracija, već civilizacijska obaveza.
- To je moralni kompas koji razdvaja ljude od neljudi, politiku od propagande i državnika od onih koji funkciju koriste da ćute, da izbjegnu istinu i da umanje težinu počinjenog zločina. Zato, dok izražavamo pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, moramo jasno reći: genocid u Srebrenici bio je planski zločin. Nije se desio sam od sebe. Iza njega su stajale vojske, ideologije i politike - navodi Šehović.
Šehović je dalje istakao da retrogradne ideologije i danas imaju svoje mjesto u vrhu vlasti.
- Nažalost, kleronacionalističke ideologije, tri decenije kasnije, imaju svoje političke sljedbenike u samom vrhu crnogorske vlasti. To je poražavajuća istina. Jedino poraznije od toga je licemjerje onih koji danas polažu cvijeće u Potočarima, a sjutra nastavljaju da sjede u Vladi sa njihovim partnerima koji ne samo da negiraju ovaj genocid, nego i slave srebreničke zločince. To nije pomirenje. To je trgovina savješću zarad fotelje. Takvi ne mogu biti dostojni predstavnici ni svog naroda, ni evropske Crne Gore - kazao je Šehović.
Naš odnos prema Srebrenici je, kako navodi dalje Šehović, lakmus papir naše savjesti.
On pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca.“
- Zato, danas i svakog dana, sjećamo se. Pamtimo. Imenujemo. I borimo se. Protiv zaborava, protiv laži i protiv pokušaja da se zločin relativizuje, a počinioci predstave kao uzori. Ćutanje je kukavičluk, a svako negiranje saučesništvo - kaže Šehović.
Šehović je na kraju poručio da Srebrenica nije samo istorija, nego ispit čovječnosti.
- Taj ispit traje. Polažemo ga svakog dana kada govorimo ili ćutimo, kada biramo istinu ili korist, kada odlučimo da stojimo uz žrtve ili se sakrijemo iza neistina. Na tom ispitu ne pada se greškom, nego odlukom. Padamo kad svjesno okrenemo glavu, kad zločin nazivamo nesporazumom, a zločinca herojem. Tada ne gubimo samo obraz. Gubimo sebe. I ono što ostavljamo svojoj djeci - zaključio je Šehović.

Šehović: Srebrenica je ispit čovječnosti, ćutanje o genocidu je kukavičluk, a negiranje saučesništvo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se "danas navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici'' i time nastavio da negira genocid.
- Prošlost ne možemo promeniti, ali moramo promeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uveren da se sličan zločin nikada neće ponoviti- kazao je Vučić.
Usprkos presudama međunarodih sudova, kojima je potvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, njegovo negiranje u protekle tri decenije, nije zaustavljeno.
Zvaničnici bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpska i Srbije tvrde da se u Srebrenici, umjesto genocida, dogodio "strašni zločin".

Vučić: “Trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici”

Tekst ''U Srebrenici nije bilo genocida. Evo zašto'', objavljen na neregistrovanom proruskom i prosrpskom portalu IN4S, predstavlja primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa, usmjerenog na osporavanje međunarodno utvrđene činjenice da se u Srebrenici jula 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima kako su to potvrdile presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju &nbsp;i Međunarodnog suda pravde, upozoravaju u najnovijoj &nbsp;analizi iz Digitalnog forenzičkog centra.
U analizi o kontinuiranom negiranju genocida u Srebrenici, prisutnom u medijskom javnom diskursu, čega je ovaj tekst primjer, iz DFC-a naglašavaju da se koriste manipulacije u cilju delegitimizacije međunarodnih presuda, relativizacije zločina i preoblikovanja istorijske stvarnosti u okviru teorija zavjere.
- Takvo izvještavanje direktno je suprotno međunarodnim normama i zvaničnim stavovima Crne Gore koja je kroz više dokumenata jasno definisala svoj odnos prema genocidu u Srebrenici. Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine, zvanično je priznato da se u Srebrenici dogodio genocid. Rezolucija osuđuje poricanje genocida, zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i izražava saučešće žrtvama. Deklaracijom iz 2009. godine, Crna Gora je prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta iz iste godine, kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanjem za Rezoluciju o Srebrenici Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i potvrđuje pravna kvalifikacija genocida, Crna Gora je dodatno učvrstila svoje međunarodne obaveze po tom pitanju- podsjećaju iz DFC-a.
U tom kontekstu, ističu iz Digitalnog forenzičkog centra, širenje sadržaja koji otvoreno negira genocid direktno je suprotno međunarodnim pravnim obavezama koje Crna Gora ima kao članica Ujedinjenih nacija, kao i obavezama koje je preuzela sopstvenim zakonodavnim aktima.
- Tekst neregistrovanog portala IN4S je primjer organizovanog istorijskog revizionizma, koji ima za cilj da preoblikuje kolektivno pamćenje i poništi međunarodno priznate činjenice. U vremenu kada se na globalnom nivou vodi borba protiv sve češćih pokušaja revizije istorije, ključno je da se medijski prostor zaštiti od štetnih i netačnih narativa koji služe relativizaciji genocida, podsticanju međuetničkih tenzija u regionu, rušenju poverenja u pravdu i narušavanju dostojanstva žrtva- navode iz DFC.
Iz Digitalnog forenzičkog centra posebno su zabrinuti zbog činjenice da se sporni tekst nalazi na portalu koji nije registrovan u skladu sa novim Zakonom o medijima.
- Zakonski rok od godinu dana za registraciju portala je istekao, a Ministarstvo kulture i medija još uvijek nema uspostavljen registar medija u skladu sa novom zakonskom regulativom- zaključuju u analizi iz DFC.

DFC: Tekst "U Srebrenici nije bilo genocida: Evo zašto" sa portala IN4S primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa

Srebrenička tragedija nije samo bosanska, niti balkanska, nego je i duboka rana Evrope. Ignorisanje pravde i istine, i nepoštovanje međunarodnog prava nosi sa sobom realnu opasnost od ponavljanja tragičnih događanja devedesetih - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pošto se navršilo tri decenije od genocida u Srebrenici.
On se pridružuje svima koji obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici - uz duboki naklon žrtvama i iskreno saosjećanje sa njihovim porodicama.
- Isto tako i svima koji osuđuju negiranje genocida - dodao je Đukanović.
Bivši predsjednik je podvukao da zabrinjava neodlučnost naših društava da se tome suprotstave, kao i odsustvo političke volje da se sankcionišu vinovnici, i nespremnost za suočavanje sa prošlošću.
- Takvom ponašanju doprinosi i indolentnost međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije, u odnosu na sve izraženije pojave negiranja zločina i na veličanje ratnih zločinaca - istakao je on.

Đukanović: Srebrenička tragedija nije samo bosanska, niti balkanska - nego i duboka rana Evrope

Danas je Crna Gora stala uz razvijene demokratske države koje njeguju visoke civilizacijske vrijednosti, saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nakon završetka sjednice na kojoj je prva tačka bila obilježavanje tridesete godišnjice genocida u Srebrenici.
- Prošle godine Ujedinjene nacije usvojile su Rezoluciju kojom se sve države članice pozivaju da njeguju kulturu sjećanja i obilježavaju 11. jul kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Crna Gora je tu rezoluciju podržala i obavezala se na njeno sprovođenje, kao i na poštovanje presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je utvrdio da se u Srebrenici desio genocid - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prema njegovim riječima naša državna opredijeljenost potvrđena je i rezolucijom Skupštine iz 2021. godine, a današnja sjednica Vlade, izložba ovdje holu zgrade Vlade i brojni događaji koji slijede – uključujući i zvaničnu delegaciju u Potočarima koju ću predvoditi – izraz je naše jasne državne opredijeljenosti da njegovanjem kulture sjećanja učimo iz prošlosti i gradimo bolju budućnost za generacije koje dolaze.
Ibrahimović dodaje da je genocid u Srebrenici bio najteži zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;
- U samo nekoliko dana, ubijeno je najmanje 8372 ljudi – zato što su bili Bošnjaci. Bio je to trijumf bezumlja nad razumom koji se više nikada ne smije ponoviti. Naša je civilizacijska obaveza da se sjećamo, da učimo i da činimo sve kako se takvo zlo više nikada ne bi ponovilo. Suočavanje s prošlošću je preduslov pomirenja - istakao je Ibrahimović, pozivajući sve da budemo ljudi, da se sjećamo i pamtimo, da opominjemo i gradimo zajedničko sjutra, bez mržnje, bez patnje, bez zločina i bez genocida.

Ibrahimović: Genocid u Srebrenici bio najteži zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Crkva Srbije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne miruju i čini se kreću u završnu kampanju projekta, kojim ova vjerska zajednica prijeti Crnoj Gori duže od decenije, „obnove Njegoševe kapele“ na Lovćenu kako to predstavljaju, a stvarno oni na Jezerskom vrhu ne žele Njegoševu, već kapelu Karađorđevića, zadužbinu srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića, kojom je on i simbolički 1925. godine zaokružio okupaciju Crne Gore. &nbsp; Jedan od dva mitropolita Crkve Srebije u Crnoj Gori Joanikije Mićović do sada je „vraćanjem“ ove kapele prijetio sa liturgija i pomena, a 16. decembra obratiće se publici u pljevaljskom Centru za kulturu, gdje će održati predavanje naslovljeno „Tajna Lovćenske kapele“. Organizator je Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić“. - Na samom izmaku 2025. godine, u godini u kojoj se obilježavaju dva velika jubileja Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu: 180 godina od njene gradnje i 100 godina od njene obnove, otkriva se, jasnije nego ikada, da je priča o lovćenskoj kapeli mnogo više od istorijske teme. Lovćen sa kapelom predstavlja duhovni stožer srpske kulture, mjesto na kojem se susreću predanje, vjera, istorijsko iskustvo i zavjetna misao Petra II Petrovića Njegoša – prenio je juče portal Pvinformer. Iz biblioteke su saopštili da će Mićović govoriti „o duhovnom, istorijskom i kulturnom smislu Njegoševe zavjetne crkve“. A Njegoševu kapelu, odnosno kapelu Svetog Petra Cetinjskog, koju je Njegoš podigao na Lovćenu i posvetio svome stricu, sa željom da u njoj bude sahranjen, srušio je Aleksandar Karađorđević 1925. godine i sagradio, po uzoru na nju, novu, kao svoju zadužbinu i posvetio je svetom Đorđu, krsnoj slavi Karađorđevića i Petrovića.&nbsp; Namjera Crkve Srbije je da ostatke Karađorđeve kapele koja je demontirana 1971. godine, kako bi na Jezerskom vrhu bio sagrađen Njegošev mauzolej, ugradi u kapelu koju bi da grade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5" data-rendition-name="original" width="566" height="800" loading="lazy" alt="kapela"> <figcaption>Ilustracija - plakat</figcaption> </figure>  Crkva Srbije protivila se gradnji mauzoleja na Lovćenu i 1970. godine pred Ustavnim sudom Republike Crne Gore inicirala je žalbeni postupak, ali bezuspješno – sud je ocijenio da su odluke NR Crne Gore i Skupštine opštine Cetinje zakonite. Interesantan je detalj da su tada, kako u knjizi „Spomenici Petra II Petrovića Njegoša“ piše Predrag Malbaša, cetinjski predstavnici, u opširnom elaboratu dostavljenom sudu, kojim su osporavali žalbu, „osporili položaj SPC u Crnoj Gori, smatrajući da je njena jurisdikcija nad crnogorskom eparhijom neleegalna“. - U tom smislu potencirano je ukidanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koje je uslijedilo nakon prisajedinjenja crnogorske države Kraljevini SHS 1918. godine – piše Malbaša u knjizi. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mansić, lider proruske i prosrpske stranke Nove srpske demokratije, 12. jula prošle godine najavio je da će formalizovati inicijativu za gradnju kapele na Lovćenu, ali je nakon žestoke reakcije opozicije odustao, uz konstataciju na sjednici Skupštine Crne Gore da je očekivao „da će druga strana biti mekša, tolerantnija“, te da „ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju“. Sada je, izgleda, procijenio da je „vrijeme zrelo“ i ponovo je aktuelizovao tu temu, a kampanja će, kako proizilazi iz najave pljevaljske bibloteke, krenuti iz Pljevalja, grada u kojem lokalnu vlast „drži“ njegova partija. Mauzolej na Lovćenu izgrađen je 1974. godine i djelo je hrvatskog vajara Ivana Meštrovića i kulturno je dobro. Pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, koji je i inicijator ideje gradnje kapele na Lovćenu, mauzolej je nazvao „čudovište pagansko, mnogobožačko“.&nbsp; - Njegoš je u tamnici od 1974. On je u najgoroj tamnici koja postoji u Evropi – govorio je on. Kapela Aleksandra Karađorđevića za nacionalne Crnogorke i Crnogorce je simbol sloma države Crne Gore nakon nasilne aneksije 1918. godine i prisajedinjenja naše zemlje Srbiji.&nbsp;

Tag: genocid-u-srebrenici