Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju, poručivši da ovakve kuće otvaramo zbog svih građana kako bi služila ljudima i donijela konkretne rezultate.&nbsp; - Put u EU je put za dobro svih naših građana. Za unapređenje vladavine prava, za socijalnu pravdu, za ekološku Crnu Goru. Zato za mene Evropska unija nije parola, zastava na zgradi ni bilbord, Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori - kazao je predsjednik. Govoreći o svrsi nove kuće, Milatović je istakao tri jasne uloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Prvo, mjesto znanja, da mladi uče po evropskim standardima, vrijednostima, i stiču nove vještine. Drugo, da bude mjesto dijaloga, da za istim stolom budu građani, lokalna vlast, privreda i nevladine organizacije. Treće, mjesto nove političke kulture, vlast mora da sluša građane, a ne da građani čekaju milost države ili opštine - istakao je on. Cilj je, ponovio je on, da Crna Gora do 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Kako je istakao, Evropa neće riješiti naše probleme umjesto nas. - Ali hoće podržati svaku ozbiljnu ideju i pošten projekat koji dođe iz Crne Gore, iz Bijelog Polja, ako je urađen odgovorno i transparentno. Evropska kuća mora da bude ulazna kapija za te ideje: od poljoprivrede do turizma, od energetike do inovacija. Sjever ne smije biti zaboravljen dio naše države, sjever konačno mora da bude motor razvoja - naglasio je Milatović. Predsjednik je kazao da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Podgorici i kabinetima, već i u Bijelom Polju, u Beranama, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, u svakoj opštini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Spremni smo za našu evropsku budućnost. Spremni smo da završimo posao. Ne pristajemo da Crna Gora stoji. Vrijeme je da Crna Gora zakorači naprijed. Evropska kuća u Bijelom Polju je dom za sve dobronamjerne ljude.Neka bude dokaz da snaga Crne Gore nije u politikama iz prošlosti, već u građanima koji rade, uče i vjeruju da ova zemlja može i zaslužuje mnogo bolje - poručio je Milatović.

Milatović: Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori, sjever ne smije biti zaboravljen

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori danas je svečano otvorila Evropsku kuću u Bijelom Polju, treći centar ove vrste u zemlji, namijenjen jačanju informisanja, komunikacije i povezivanja građana sa Evropskom unijom i njenim vrijednostima, politikama i programima.
Evropska kuća u Bijelom Polju otvorena je na adresi Ulica Slobode br. 3, u prostoru koji je ustupila Centralna banka Crne Gore, a čije je otvaranje realizovano u partnerstvu sa Opštinom Bijelo Polje. Delegacija Evropske unije izvršila je uređenje i adaptaciju prostorija.
Svečanost je održana u prisustvu velikog broja visokih zvanica iz državnih institucija, lokalne samouprave, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, civilnog sektora i medija.
Na ceremoniji su se obratili ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, viceguvernerka Centralne banke Crne Gore Gordana Kalezić, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović i ambasadorka Kraljevine Danske, kao predsjedavajuće Savjetom Evropske unije, Pernile Deler Kardel. &nbsp;
- U saradnji sa Željezničkim prevozom Crne Gore, visoke zvanice doputovale su u Bijelo Polje specijalnim vozom koji je nosio poruke nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“, čime je dodatno istaknuta važnost ideje održive mobilnosti, te usklađivanja sa evropskim standardima u oblasti zaštite prirode i klimatskih promjena, posebno u kontekstu obaveza iz poglavlja 27, kao i u svijetlu ambicije Crne Gore da okonča pristupne pregovore do kraja 2026. godine - naveli su u Evropskoj kući.
Evropska kuća Bijelo Polje otvorena je, kako su kazali, za sve građane kao prostor namijenjen javnim debatama, informativnim sesijama, radionicama, aktivnostima mladih, kulturnim događajima i drugim programima usmjerenim ka jačanju učešća javnosti u procesu evropske integracije.
- Posebno će doprinositi tome da prisustvo Evropske unije postane vidljivije u svakodnevnom životu ljudi na sjeveru države, stvarajući mjesto gdje se lokalna zajednica i evropska perspektiva susrijeću - dodali su u Evropskoj kući.
Povodom otvaranja Evropske kuće, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori poklanja građanima Bijelog Polja i gostima koncert Amire Medunjanin, koji će se održati večeras u Kulturnom centru „Vojislav Bulatović Strunjo“, sa početkom u 19 sati.

Evropska kuća svečano otvorena u Bijelom Polju

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizovaće u četvrtak, 4. decembra, svečano otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju, trećeg centra ove vrste u zemlji, namijenjenog jačanju komunikacije, informisanja i povezivanja građana s evropskim vrijednostima, politikama i programima.
Program će započeti na Glavnoj željezničkoj stanici u Podgorici u 9:30 sati, gdje će medijima izjave dati ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i izvršna direktorka Željezničkog prevoza Crne Gore Dragana Lukšić.&nbsp;
Nakon obraćanja, planiran je polazak specijalnog voza koji će nositi poruke nacionalne ekološke kampanje „Čuvaj da te čuva“, u cilju promovisanja održive mobilnosti i zaštite životne sredine. Ova aktivnost ima za cilj podizanje svijesti o značaju očuvanja životne sredine i važnosti usklađivanja sa evropskim standardima iz oblasti zaštite prirode, posebno u kontekstu obaveza iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, i evropske ambicije Crne Gore da okonča pristupne pregovore do kraja 2026. godine.
- Evropska kuća u Bijelom Polju biće dinamičan prostor za dijalog, učenje i povezivanje građana sa Evropskom unijom – upravo tamo gdje se evropske integracije zaista dešavaju: u našim gradovima, školama, univerzitetima i zajednicama - rekao je ambasador EU Johan Satler.
Dodao je da je vožnja vozom do Bijelog Polja izabrana u cilju promocije ekološki održivog putovanja, kao i zdravije i čistije životne sredine.
Svečano otvaranje Evropske kuće na adresi Ulica Slobode br. 3 u Bijelom Polju počeće u 14:30 sati presijecanjem vrpce, nakon čega će od 14:35 do 15 sati uslijediti izjave za medije u ulaznom prostoru Evropske kuće, koje će dati ambasador Johan Satler, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović i ambasadorka Kraljevine Danske, kao predsjedavajuće Savjetom Evropske unije, Dahler Kardel.&nbsp;
Zvanična ceremonija otvaranja trajaće od 15 do 16 sati u prostorijama Evropske kuće, i obuhvatiće obraćanja ambasadora Johana Satlera, predsjednika Jakova Milatovića, ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, viceguvernerke Centralne banke Crne Gore Gordane Kalezić i predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.&nbsp;
Tokom koktela koji će uslijediti svi gosti će biti u prilici da obiđu novi prostor i bliže se upoznaju sa aktivnostima Evropske kuće.
Evropska kuća Bijelo Polje biće platforma za informisanje, javne debate, radionice, aktivnosti mladih, kulturne događaje i programe namijenjene javnosti, sa posebnim fokusom na jačanje angažmana građana i podršku procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Povodom otvaranja Evropske kuće, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori poklanja građanima Bijelog Polja i svim gostima koncert Amire Medunjanin koji će biti održan 4. decembra u Kulturnom centru „Vojislav Bulatović Strunjo” sa početkom u 19 sati.

Ekološkim vozom na otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju

U okviru nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva” danas je potpisan Memorandum o saradnji Evropske kuće i Eko fonda.
Iz Evropske kuće su poručili da se ovim dokumentom dodatno učvršćuje partnerstvo dvije institucije na realizaciji jednog od ključnih ciljeva kampanje - osnaživanja građana da aktivno doprinesu zaštiti životne sredine kroz smanjenje upotrebe plastičnih kesa i promjenu potrošačkih navika.
Memorandum su potpisali Nataša Beširević, direktorica Evropske kuće, i Draško Boljević, izvršni direktor Eko fonda, u prisustvu predstavnika Delegacije Evropske unije u Podgorici Paola Londera.
Iskazujući zadovoljstvo što je uspješna saradnja dvije institucije na kampanji Čuvaj da te čuva dodatno ojačana potpisivanjem Memoranduma, Beširević je istakla da Evropska kuća realizuje niz aktivnosti kojima nastoji da kampanja dopre do svakog građanina Crne Gore i utiče na promjenu ponašanja.
- Potpisivanje Memoranduma korak je u pravom smjeru jer ćemo udruženim snagama omogućiti izradu ekoloških cegera i njihovu distribuciju građanima Crne Gore putem javnih kampanja. Time ćemo značajno smanjiti upotrebu, a samim tim i proizvodnju jednokratnih plastičnih kesa koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj prirodi - poručila je Beširević.
Izvršni direktor Eko fonda Draško Boljević je ukazao da mu je posebno drago što će Eko fond imati bitnu ulogu u sprovođenju ove aktivnosti, koju je i sama Vlada Crne Gore prepoznala kao važnu, usvojivši Program za podizanje svijesti i javnog informisanja o štetnosti plastičnih kesa na životnu sredinu na predlog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
- Ovo je samo jedan korak bliže ka podizanju svijesti o štetnosti plastičnih kesa po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Naš zadatak je da nastavimo da motivišemo građane da biraju održive alternative i aktivno doprinesu očuvanju prirode - poručio je Boljević.
Nakon potpisivanja ovog Memoranduma Eko fond će, kažu u Evropskoj kući, otpočeti proceduru javne nabavke cegera kao održive alternative plastičnim kesama.
- Dok će Evropska kuća realizovati komunikacione i promotivne aktivnosti u skladu sa standardima i vizuelnim identitetom Evropske unije, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Eko fonda. Ceger kao alternativa plastičnoj kesi znak je odgovornog odnosa prema životnoj sredini – Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva”: Potpisan Memorandum o saradnji Eko fonda i Evropske kuće

U zaleđu Velike plaže u Ulcinju sjutra će biti organizovana velika akcija čišćenja.
Akciju organizuje Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ambasadama država članica EU, Opštinom Ulcinj, Upravom policije, Zaštitom prostora, nevladinim organizacijama Ozelenimo Crnu Goru i Zero WasteMontenegro, kao i ostalim partnerima kampanje „Čuvaj da te čuva“, povodom Evropskog dana čišćenja obala.
Cilj akcije je, kako su naglasili u Evropskoj kući, podizanje svijesti o značaju zaštite životne sredine i zajedničkog doprinosa čistijim obalama Crne Gore.
- Okupljanje učesnika planirano je u devet sati na ovoj lokaciji: Zaleđe Velike plaže, Ulcinj gdje će organizatori podijeliti potrebnu opremu i osvježenje. Akcija čišćenja obale trajaće do 10.30 sati - naveli su oni.
Očišćeni prostor zaleđa Velike plaže biće, kako su kazali, opremljen nadzornim kamerama, klupama i korpama, po uzoru na nedavno saniranu divlju deponiju na Ćemovskom polju.
Akcija čišćenja zaleđa Velike plaže u Ulcinju dio je nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva“.
Realizuje je široka koalicija institucija na državnom i lokalnom nivou, partneri iz organizacija civilnog društva uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Kampanja ima za cilj da podigne svijest građana o važnosti zaštite životne sredine i odgovornom upravljanju otpadom. Čuvajmo obale, one su lice naših voda i ogledalo našeg odnosa prema prirodi - Čuvaj da te čuva - zaključili su u saopštenju.

„Čuvaj da te čuva“: U zaleđu Velike plaže sjutra velika akcija čišćenja

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje organizovaće sjutra sveobuhvatnu akciju čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvorišta pitke vode u Crnoj Gori. 
 
Iz Evropske kuće su saopštili da se Regionalni vodovod pridružio nacionalnoj kampanji zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, u okviru koje se organizuje akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre. 
 
- Ta zona, pogođena nelegalnom eksploatacijom šljunka i odlaganjem otpada, biće očišćena uz angažman Zaštite prostora Crne Gore i zaposlenih Regionalnog vodovoda. Aktivnosti čišćenja trajaće više dana - istakli su u saopštenju. 
 
Sjutrašnja akcija počeće u devet sati. 
 
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna godine na Svjetski dan životne sredine, uz podršku Evropske unije. 
 
Kampanju sprovodi široka koalicija državnih institucija, predvođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku lokalnih samouprava, akademske zajednice, civilnog sektora, medija i društveno odgovornih kompanija. 
 
Cilj kampanje je da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz konkretne mjere i akcije, ali i da ohrabri građane da lično doprinesu zdravijem i čistijem životnom okruženju. 
 
Iz Evropske kuće su podsjetili da je u prvoj fazi pokrenuta platforma za prijavu ekološkog kriminala: www.cuvaj.me, i da je predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. 
 
- U narednim fazama kampanje predviđeno je dalje smanjenje upotrebe plastičnih kesa, rješavanje problema odlaganja starih automobilskih guma i organizovanje edukativnih aktivnosti za djecu i mlade u oblasti zaštite životne sredine - navodi se u saopštenju.

Sjutra akcija čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

Evropska unija i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedile su ukupno 350 miliona eura za nastavak izgradnje autoputa Bar–Boljare, na dionici Mateševo – Andrijevica. EU je u okviru ovog projekta dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 150 miliona eura, što predstavlja najveći grant koji je Unija do sada dodijelila Crnoj Gori, dok je EBRD odobrila zajam vrijedan 200 miliona eura.
Ceremonija potpisivanja ugovora o podršci održana je danas u Vili Gorica u Podgorici, uz prisustvo ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, predstavnika EBRD-a, crnogorskih vlasti i međunarodnih partnera.
- Evropska unija danas ulaže 150 miliona eura bespovratne pomoći za izgradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Ova dionica nije samo još jedan put – riječ je o strateškoj investiciji u budućnost Crne Gore, posebno u njen sjever - poručio je ambasador Satler.
Naglasio je da podrška Unije dolazi sa jasnim očekivanjima – sprovođenje projekta mora biti u skladu sa najvišim evropskim standardima.
- Kada ulažemo evropski novac, očekujemo evropski kvalitet – fer javne nabavke, zaštitu životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica i transparentnost u trošenju sredstava - istakao je Satler.
Dionica Mateševo – Andrijevica dio je evropskog transportnog koridora i direktno se vezuje za poglavlje 21 o transevropskim mrežama, zbog čega ambasador EU ovu investiciju vidi i kao važan korak u procesu evropskih integracija Crne Gore.
Projekat vrijedan oko 600 miliona eura, uz doprinos države Crne Gore, prema riječima Satlera, predstavlja spoj fizičke i vrijednosne povezanosti s Evropskom unijom.
- Pozdravljamo inicijativu da se istraži potencijal solarne energije duž autoputa – to je pravi evropski pristup: inovativan, održiv i usmjeren ka budućnosti - dodao je.
Satler je podsjetio i na širi okvir pomoći koji EU pruža Crnoj Gori kroz Plan rasta, vrijedan gotovo 400 miliona eura bespovratne i kreditne podrške. Među konkretnim rezultatima evropskog puta, naveo je i očekivano pristupanje Crne Gore SEPA sistemu (Jedinstvenom području plaćanja u eurima) u oktobru, što će, kako je kazao, omogućiti jeftinije, sigurnije i brže transfere sa EU.
Na kraju, ambasador EU izrazio je zahvalnost svim partnerima, uključujući lokalne zajednice i institucije, koji su doprinijeli realizaciji ovog sporazuma.
- Ovo je zajednički uspjeh i pokazatelj da evropski principi kvaliteta, otvorenosti i saradnje vode ka stvarnim rezultatima - zaključio je Satler.

Satler: Ova dionica nije samo put, već strateška investicija u budućnost Crne Gore

Prva akcija čišćenja, u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, biće organizovana sjutra na Ćemovskom polju u Podgorici, kod Stočne pijace.
Iz Evropske kuće je saopšteno da bi akcija čišćenja trebalo da počne u sedam sati.
- U akciji će učestvovati predstavnici Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, nadležnih službi Glavnog grada, NVO mreže Ozelenimo Crnu Goru i kompanije Voli - navodi se u saopštenju.
Iz Evropske kuće su rekli da će zahvaljujući donaciji kompanije Voli, sponzora akcije, prostor biti trajno uređen postavljanjem parkovskog mobilijara.
- Kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na toj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe - navodi se u saopštenju.
Akcija je, kako su rekli iz Evrospke kuće, otvorena za učešće svih zainteresovanih građana, aktivista i predstavnika civilnog sektora.
Oni su pozvali sve koji žele da doprinesu čistijem i zdravijem životnom okruženju da im se pridruže na Ćemovskom polju i postanu dio promjene.
Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna, na Svjetski dan životne sredine, uz podršku EU.
Kampanju sprovodi široka koalicija ključnih državnih institucija, prevođenih Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora, društveno odgovornih kompanija i medija.
Iz Evropske kuće su naveli da je cilj kampanje da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju.
Oni su kazali da je u prvoj fazi kampanje pokrenuta onlajn /online/ platforma za prijavu ekološkog kriminala www.cuvaj.me i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija.
- U narednim fazama, planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine - istaknuto je u saopštenju.

Danas akcija čišćenja na Ćemovskom polju

Izložba Priprema. Pozor. Naša Evropa, dio kampanje koju sprovodi WeBalkans - inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo, biće otvorena sjutra u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.
Izložba će predstaviti neke od najinspirativnijih fotografija mladih talenata iz cijelog Zapadnog Balkana.
Izložbu će zvanično otvoriti ataše Paolo Londero, službenik za medije i odnose s javnošću Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Mladi sportista Stefan Vidović, crnogorski reprezentativac u vaterpolu, obratiće se prisutnima i govoriti o snazi sporta da prevaziđe granice i poveže mlade ljude.
- Izložba predstavlja završnicu regionalnog foto konkursa na koji je pristiglo skoro 200 prijava, a pokrenut je u okviru kampanje Priprema. Pozor. Naša Evropa koju provodi WeBalkans, inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo (DG ENEST)- navodi se u saopštenju.
Na događaju će o svom radu govoriti i autorke i autor nagrađenih fotografija iz Crne Gore – Anja Milić, Igor Kolašinac i Nataša Đurović. Takođe, Anton Gjolaj, predstaviće mrežu Mladih evropskih ambasadora i govoriti o interesovanju mladih za sport, kreativnost i evropske vrijednosti.

''Priprema. Pozor. Naša Evropa'' - foto izložba stiže u Podgoricu

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Tag: evropska-kuca