Novinarima je potrebno podsticajno okruženje koje im omogućava da rade bezbjedno i sigurno, bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona - poručili su iz Evropske komisije nakon što je poslanik Demokrata Momčilo Leković Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal targetirao nazivajući ih „slugama i zaštitnicima mafije“.
Iz Evropske komisije su, na pitanja Antene M ovim povodom, poručili da Crna Gora mora da riješi nedostatke u oblastima slobode medija, jer od toga zavisi i napredak države u procesu integracija.
- Novinarima je potrebno podsticajno okruženje koje im omogućava da rade bezbjedno i sigurno, bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona. Ukupni napredak u pregovorima o pristupanju zavisi od napretka u oblasti vladavine prava. U tom kontekstu, Crna Gora mora da riješi sve preostale nedostatke u oblastima slobode izražavanja i slobode medija - naveli su oni.
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, zaključuju oni, Crna Gora bi trebalo da obezbijedi institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući punu i efikasnu sudsku obradu starih kritičnih slučajeva.
To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je su Lekovićeve riječi, koje je uputio na Dan slobode medija, opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, nijesu uzele u obzir, već su danas personalizovale napad: targetirajući lično glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdemokrate-otisle-korak-dalje-u-crtanju-meta-objavili-fotografiju-draska-duranovica-uz-gnusne-optuzbe-i-pokusaj-diskreditacije-osnovnih-postulata-medija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EK povodom Lekovićevog targetiranja medija: Novinari da rade bez političkog pritiska, cenzure ili progona

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Anja Ivanović

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekspertski tim Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) kreirao je smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori, dokument kojim se mediji obavezuju da će u uspostaviti interne mehanizme za prijavljivanje pritisaka na novinare, organizovati specifične trening sesije i pružati psihološku pomoć zaposlenima, kao i da će jačati institucionalnu podršku i saradnju. Potpis na ovaj dokument, u susret Svjetskom danu slobode medija, stavili su izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović, te urednik Televizije E Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković, kao i generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić. Smjernice možete pronaći <a href="https://uzor.me/smjernice-za-bolji-radni-ambijent-novinaraki-u-crnoj-gori/">na ovom linku</a>.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250429110436_d988c68159833b106106dce44a1cc2d2dc96c8b5eb0bdd1b6f9035fc6b324f71" data-rendition-name="original" width="1600" height="1116" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i glavni i odgovorni urednik TV Vijesti Radomir Kračković</figcaption></figure>  UZOR će, kako je istaknuto u saopštenju, pružati kontinuiranu podršku potpisnicima u implementaciji dogovorenih mjera. - Dokument naglašava potrebu za jačanjem solidarnosti među novinarima i medijskim kućama, kao i za strateškim pristupom u jačanju svijesti o etičkim standardima i profesionalnom integritetu - navodi se u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429110436_4f1e286b299bbefc821e4ef819ceb59da3c3cd8e93ef6bf0ea71700b20f2154b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1192" loading="lazy" alt="Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić"><figcaption>Izvršni direktor UZOR-a Danko Jokanović i generalni direktor RTCG-a Boris Raonić</figcaption></figure>  Ovaj dokument rezultat je dogovora postignutog tokom prošlogodišnje UZOR-ove konferencije „Novinarstvo u Crnoj Gori: Profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, na kojoj su govorili čelni ljudi ove tri televizije. - Pozivamo i sve druge zainteresovane medijske kuće da se pridruže inicijativi, potpišu Smjernice i budu dio zajedničke borbe za siguran radni ambijent novinara - poručili su u saopštenju.

1250x600

Urednici TV E, TV Vijesti i direktor RTCG potpisali smjernice za bolji radni ambijent novinara u Crnoj Gori: U fokusu i jačanje solidarnosti među novinarima i medijskim kućama

Sve je počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost, kazao je u emisiji Drugačija radio veza, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.
Sa Đuranovićem su govorili o pozadini operacije pod kodnim imenom "Značka" koju je navodno stvorio aktuelni čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, polovinom prošle godine, radi smjene politički nepodobnih policijskih starješina.
Podsjećamo od januara suspendovano je čak 19 policijskih službenika, za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika.
- Glavni cilj je pravljenje političke vojske u policiji. Čak ni u vremenu DPS-a nije bilo slučaja da samo jedna partija vlada bezbjednosnim sektorom. Sada su Demorate te koje kontrolišu kompletan sektor, samo što se političkom promocijom bavi šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović, lider partije Aleksa Bečić se drži po strani, a ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović su izvršioci tih naredbi - precizira Đuranović.
Na pitanje kako se sprovodi ta akcija, Đuranović objašnjava da se rade naručene, lažne bezbjednosne provjere za targetirane policijske službenike, koji treba da dobiju negativnu bezbjednosnu ocjenu.
Urednik TV E podsjeća da je sve počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Uputstvo je poslao Lazar Šćepanović i za vrijeme tadašnjeg čelnika ANB-a Borisa Milića urađeno je dosta toga uz njegovo znanje. Sada je novo rukovodstvo ANB-a na velikim mukama i prema našim informacijama naložili su neku vrstu revizije - poručuje Đuranović.&nbsp;
On pojašnjava da je bezbjednosna provjera standardna procedura koju bi trebalo da ANB, radi, na osnovu tri kredibilna izvora. Dodaje da se provjerava da li određeno lice može da obavlja ozbiljne poslove iz sektora bezbjednosti i provjerava se da li je lice povezano sa drugim službama.
- Ne isključujem da je i ranije bilo zloupotreba ali imamo podatak da je od januara pokrenut postupak za oko 100 službenika. Tu ne govorimo o pozornicima već o bivšim policijskim starješinama za koje se vidi da su politički nepodobni, da su bili starješine za vrijeme vladavine DPS-a ili jasno ističu da su privrženi Crnoj Gori. Na osnovu imena i prezimena ljudi protiv kojih su pokrenuti postupci vidi da su bez mrlje u karijeri - kaže Đuranović.
On dodaje da je nevjerovatno da službenici protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci nemaju formalno ispravnu odluku u kojoj je naveden razlog pokretanja postupka.
- Advokat Mihailo Volkov koji ih zastupa ukazao je već u startu da je to nezakonito i da oni koji su pod lupom ne znaju zašto su na disciplinskoj klupi. Od kada smo krenuli sa pričama i ovim serijalom, ljudi su počeli da nam se javljaju i svi ti podaci djeluju zastrašujuće. Najgore je što su ti ljudi targetirani, obilježeni za čitavi život, jer dobiti negativnu bezbjednosnu provjeru podrazumijeva optužbu da radiš protiv Crne Gore - ukazuje Đuranović.
Poručuje da je fascinantno da su zamjene smijenjenih policijskih službenika, ljudi sa kriminalnom biografijom.
- Jedan je pronevjerio dvije i po tone benzina, drugi je falsifikovao prekovremene sate pa je ispalo da je 2014. godine radio 366 dana, 24/7. Kada postavite na tako visoko mjesto čovjeka koji ima mrlju u biografiji vi ga lako kontrolišete i on će radi to što treba da radi. Vi tako pravite vojsku poslušnika i to stvarno djeluje kao naučnofantastični triler - navodi Đuranović.
Urednik TVE ističe da mu je neshvatljivo da sve prolazi praćeno gotovo potpunom tišinom, čak i među opozicionim strankama, a da ogromna većina medija i nevladinih organizacija uopšte ne pokazuje zanimanje za dešavanja u policiji koja jezivo podsjećaju na staljinističke i iB metode.
- Napravljena je tolika šteta, konkretno ANB je toliko izbušena da se ne zna da li je bolje privremeno je zatvoriti pa je praviti ispočetka. Kako je onda sa policijom, kako je kad u centru bezbjednosti 'Sjever', postavite ljude koje je bivša vlast, za koju govore da je bila u sprezi sa kriminalom, odstranila zbog određenih krivičnih djela - ističe Đuranović.
Kaže da se akcija “policijske čistke” zahuhtala samo nekoliko dana nakon masakra na Cetinju, kako bi se javnosti skrenula pažnja sa prozivki ministra unutrašnjih polsova Danila Šaranovića, resornog podpredsjednika Alekse Bečića i v.d. direktora UP Lazara Šćepanovića..
- U razmaku od samo dvije i po godine imate dva zločina u Prijestonici. Niko ne preuzima odgovornost. Mi i dan danas ne znamo je li vještačen telefon Aleksandra Martinovića, kakva je bila psihološka pomoć poslije Medovine...- kaže Đuranović.
Tema je bila i suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koje počinje 9. maja.
Navodi da je cinično da je suđenje zakazano za isti datum kada je sutkinja Suzana Mugoša 2019. proglasila krivim bivše lidere DF-a Milana Kneževića i Andriju Mandića u slučaju “Državni udar”.
- Znamo da je ta presuda oborena i još nemamo obrazloženje zašto. Aktuelni predsjednik Višeg suda Zoran Radović je istovremeno predsjednik vijeća koji je potvrdio optužnicu za Katnića i Lazovića. Tako da imate slučaj da je onaj koji je pobio presudu u slučaju 'Državni udar', potvrdio optužnicu konkretno protiv Katnića koji je vodio taj slučaj. Ako je slučajnost onda je interesantna - zaključuje Đuranović.

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

Mecosopran Jana Djakova, u pratnji Ivana Velikanova na čembalu, Nadežde Artamonove na violini i Sergeja Suvorova na violončelu, održaće koncerte barokne muzike u Nikšiću 30. januara u sati u Muzičkoj školi, kao i u Kotoru dan kasnije, 31. januara, u 18 sati u Crvki Svetog Duha.
U programu su, kako se navodi u saopštenju, tri arije iz „Božićnog oratorijuma“ J. S. Baha, koje reflektuju protekle praznike i predstavljaju odskočnu dasku za buduće cjelovito izvođenje ovog maestralnog djela u Crnoj Gori.&nbsp;
- Pored Bahovih kompozicija, na koncertu će biti zastupljena i muzika njegovih savremenika – A. Vivaldija i Đ. B. Pergolesija, kao i djela majstora sa kraja XVI i početka XVII veka, kao što su K. Monteverdi, Đ. Kaćini i Đ. Legrenci - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Jana Djakova je, kako je istaknuto, izuzetna mlada operska pjevačica sa koloraturnim mecosopranom, afirmisana kao solo izvođač u prestižnim muzičkim dvoranama u Rusiji i na svjetskoj sceni.&nbsp;
Pored stalnog angažmana u Pozorištu za operu i balet Nižnjeg Novgoroda, Djakova je kao virtuozni vokal posebno posvećena njegovanju barokne muzike, kako nastupima uživo tako i kvalitetnim studijskim produkcijama u saradnji sa renomiranim ansamblima.
- U pratnji na čembalu izrađenom po modelu iz XVII veka je ruski kompozitor, dirigent i multiinstrumentalista Ivan Velikanov nastanjen u Crnoj Gori, koji je brojnim nastupima na autentičnim instrumentima u proteklih godinu dana umnogome doprinio promociji rane muzike u našoj zemlji. Na sceni su i muzičari sastava ARKUS Trio – Nadežda Artamonova (violina) i Sergej Suvorov (violončelo), koji su već osvojili srca crnogorske publike nastupajući sa istaknutim kompozitorom i pijanistom Aleksejem Kurbatovim - navodi se u saopštenju.

Jana Djakova i majstori baroka u Nikšiću i Kotoru

Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, Draško Đuranović.
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.
- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.
-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

Rezultatima popisa biće i jedna i druga strana nezadovoljna, a u sam proces sa srpske strane je mnogo uloženo. Srpska strana će tek biti nezadovoljna jer je uložila kapacitete i putem Crkve Srbije u Crnoj Gori, otuđivši i crnogorske sakralne spomenike, pa ipak, podaci ukazuju da nema preko 50 odsto onih koji govore srpskim jezikom, već 43 odsto. Dakle, priča o promjeni Ustava više ne pije vodu, saopštio je urednik u Televiziji E i bivši glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović u "Drugačijoj radio vezi" na anteni M.
Tri ključne stvari nijesu riješene, tvrdi Đuranović.
- Ne znamo na koji način su precizno upisani stanovnici Crne Gore; Kako je nestalo 35 hiljada ljudi za koje je određeno da nijesu stanovnici Crne Gore a popisani su; Kako je popisano onih tri hiljade za koje je utvrđeno da imaju dvojno državljanstvo, pritom je takvih više od deset hiljada? Što se dešava sa „piši-briši“ hemijskama, kojih je samo u Podgorici bilo u ogromnom broju, o čemu je Pobjeda prva pisala dok sam bio na čelu redakcije. Niti su iz Monstata izašli sa preciznim podacima, niti je iko procesuiran do danas - rekao je Đuranović.
On je ukazao da su hvalospjevi o tzv. Softveru za provjeru podataka zapravo suvišni, jer provjera podataka u ovom obliku koji je omogućio Monstat nema suštinu, niti je bilo kakav vid softverskog rješenja.
- Trebalo je da postoji mogućnost da vidimo da li su, recimo, moji podaci upareni sa podacima u nekoliko različitih grupa, odnosno da li je moj podatak uparen sa nekim drugim podacima. Dakle, to su stvari na kojima se pokazalo da post-avgustovska Crna Gora ne može da da adekvatan odgovor, odnosno da ne može da sprovede valjano popis - komentar je Đuranovića na ovo pitanje.

Đuranović: Priča o promjeni Ustava više ne pije vodu, post-avgustovska Crna Gora dokazala da nije u mogućnosti da valjano sprovede popis

Marija Žižić

Prikriva li progonom Đuranovića, tužilac Šoškić svoje mračne tajne?!

Tužilačkom savjetu, u konkretnom slučaju, u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, nije podnijet predlog za utvrđivanje bilo kog oblika eventualne odgovornosti - saopšteno je Portalu ETV nakon jučerašnje sjednice Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih vrata raspravljali hoće li preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je još jednom pokušao da zastraši novinara Draška Đuranovića i dnevnom listu „Pobjeda“ naredio da mu dostavi sve tekstove koje je on objavio dok je bio na čelu tog medija - a koji se tiču postupanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Oni su nakon jučerašnje sjednice saopštili da su odbili sedam prigovora, a prihvatili dva. Dodali su da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. Tada nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića - ali je sada jasno da su nadležni ostali nijemi na pokušaj specijalnog tužioca da vrši institucionalni pritisak na jedan medij, jednog novinara, uguši slobodnu riječ i utiče na slobodu medija.
U današnjem odgovoru Portalu ETV su ponovo podsjetili da se „za preispitavanje postupanja državnih tužilaca može pokrenuti postupak u skladu sa zakonom“.
To naravno nije isključeno - ali se postavlja pitanje koja je onda funkcija Tužilačkog savjeta - pošto je članovima tog tijela u opisu posla, između ostalog, upravo da preispituju i cijene postupanje državnih tužilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U zahtjevu kakav do sada nije zabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić naredio je 24. septembra da ga Pobjeda podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - ali i zatražio da mu se dostave svi tekstovi i nakon što je Đuranoviću prestala funkcija?!&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu ,,Pobjeda“ koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Djuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor ,,Pobjede“. Takodje, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku - ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Nije jasno zbog čega naredbodavno traži da mu Pobjeda zvanično - ,,u što kraćem roku“ - dostavi tekstove u periodu kada je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, kada su svi ti tekstovi već objavljeni u dnevnoj novini?!&nbsp;
<h2>RANIJE REČENO DA ĆE TS RAZMATRATI</h2>
Urednik Portala ETV Duško Mihailović uputio je ovim povodom pitanja vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću ukazujući na pritiske specijalnog tužioca na bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.&nbsp;
- Molim Vas da nam u kapacitetu VDT-a, ali i predsjednika i članova Tužilačkog savjeta, odgovorite na pitanje da li ćete pokrenuti disciplinski postupak, ili na neki drugi način preispitati djelovanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog zloupotrebe moći i državnih resursa koji se ogledaju u skandaloznom zahtjevu, do sada nezabilježenom tokom postojanja SDT-a prema nekom mediju ili novinaru. Ovakav ultimativni zahtjev Šoškića doživljavamo kao zloupotrebu državne pozicije, pokušaj institucionalnog pritiska, ali i kao targetiranje i pokušaj zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića - istakao je Mihailović u mejlu upućenom Tužilačkom savjetu i VDT-u.
Odgovor našem portalu stigao je nakon nekoliko sati iz Kabineta Markovića.
- Vaša pitanja i navodi biće razmotreni na sjednici Tužilačkog savjeta, nakon čega ćete biti informisani o donijetoj odluci - navedeno je u kratkom odgovoru koji potpisuje Kabinet vrhovnog državnog tužioca.
&nbsp;I uredništvo Televizije E uputilo je Markoviću zahtjev da odgovori na ova pitanja.
<h2>TARGETIRANJE I ZASTRAŠIVANJE</h2>
Na besprizorni postupak Šoškića i pokušaj da zastraši Đuranovića i naređuje jednom mediju, reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar, predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković...
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
<h2>Ugrožen napredak države</h2>
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazao je da potez Šoškića nije samo kompromitacija tužilaštva - već pokušaj urušavanja osnovnih medijskih sloboda i izražavanja. Podvukao je i da su upravo te slobode u poglavlju 23 za pristupanje Evropskoj uniji implicirajući da ovakvi postupci, između ostalog, ugrožavaju i napredak naše države.

Tužilački savjet juče iza zatvorenih vrata o Šoškiću - a danas kažu da im nije podnijet prijedlog za utvrđivanje njegove odgovornosti?!

Urednik u Televiziji E Draško Đuranović ocijenio je kao predstavu za javnost današnju sjednicu Tužilačkog savjeta na kojoj su članovi tog tijela iza zatvorenih trebali da donesu odluku hoće li raspravljati o potezu specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića kojim je pokušao da zastraši Đuranovića, ugrozio slobodu medija i pokušao da uguši slobodnu riječ.&nbsp;
Šoškić je dnevnom listu „Pobjeda“ 24. septembra naredio da mu dostavi sve tekstove koje je Draško Đuranović na račun SDT-a objavio u periodu kada je bio glavni i odgovorni urednik u tom mediju.
Nakon sjednice Tužilačkog savjeta koja je danas održana iza zatvorenih vrata, saopšteno je da „svako ko smatra da je potrebno preispitati postupanje tužilaca može da pokrene postupak“. &nbsp;Oni u saopštenju nijesu precizirali da se ova poruka odnosi na slučaj Šoškića, te hoće li dalje raspravljati o potezu Šoškića. Naveli su da su odbili sedam i prihvatili dva prigovora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.3111%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftuzilacki-savjet-nakon-sjednice-iza-zatvorenih-vrata-svako-ko-smatra-da-je-potrebno-preispitati-postupanje-tuzilaca-moze-da-pokrene-postupak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Đuranović je, gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E rekao da ga buni zašto je ovaj dio sjednice bio zatvoren.
- Zašto je jedan dio sjednice bio otvoren za javnost kad je priča o budžetu - a drugi dio zatvoren za javnost? Saopštenje Tužilačkog savjeta je prilično čudno složeno... Meni ovo liči na neku vrstu predstave za javnost: jer ukoliko je prijedlog za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću bio javan, a u okviru tog prijedloga vrlo javno i temeljno i beskurpulozno targetirano šest novinara i jedan crnogorski pisac, ako je sjednica Vijeća Vrhovnog suda gdje je potpuno nezakonito prihvaćeno produženje pritvora za njih bila javna, ako su krivične prijave koje je advokat Zoran Piperović podnio protiv tri člana Vijeća Vrhovnog suda bile javne... Zašto je onda dio ove sjednice zatvoren? Koja je funkcija Tužilačkog savjeta? – pitao je Đuranović napominjući da je upravo razmatranje prizužbi na rad tužilaca jedna od nadležnosti Tužilačkog savjeta.
Njega interesuje zbog čega ne možemo da znamo stav Tužilačkog savjeta je li tužilac Šoškić zahtjevom koji je uputio Pobjedi napao integritet jednog medija, je li to pismo rezultat dobre namjere, nečega što nije pritisak na medije ili je baš suprotno.
- Ili je to pokazatelj da medij mora da se povinuje odlukama jedne instiutcija – dodao je Đuranović.
<h2>Ponižavanje</h2>
On je ovakav potez Šoškića ocijenio kao ponižavanje.
- Deset godina sam bio u Pobjedi i nijesam se susrijetao sa ovakvinm zahtjevom. Mislim da bi se, i da je kao specijalni tužilac ovako naredbodavni ton uputio svom podređenom u SDT-u, to moglo protumačiti kao neka vrsta mobinga – naveo je Đuranović.
On je ukazao i da je Šoškić tražio da mu se dostave tekstovi koji su već javno dostupni – na portalu, listalici...
- Ako Šoškić iz nekog preventivnog razloga ne želi da se zarazi čitanjem Pobjede - ja to razumijem, ali u SDT-u postoje ljudi koji moraju da prate štampu – podvukao je Đuranović.
Saopštio je da nije ni zvanično obaviješten da je to pismo stiglo u Pobjedu.
- Ne znam jesu li odgovorili. Ako jesu: to govori o integritetu jedne medijske kuće – poručio je Đuranović.
On je podvukao da taj zahtjev nije zakonit.
- Šoškić je na neki način otkrio svoje namjere još u prijedlogu za produženje pritvora Katniću i Lazoviću gdje se navodi uticaj OKG na vlast, zakonodavne organe, sredstva javnog informisanja.. Mislim da pokušava da iskoristi tu odredbu zakona – što je malo paranoiočno i zakonski paranormalno – istakao je Đuranović pojašnjavajući da Šoškić pokušava da uveže profesionalnu komunikaciju novinarima sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem kao uticaj OKG na njih.
Đuranović je istakao da je ovo zastrašujuće loš postupak.
- Ovo ne doživljavam ovo kao lični rat Šoškića i Đuranovića. Mislim da je on dio jedne institucije čiji ugled mora da čuva. Za mene je on predstavnik jedne državne instuticije koja toleroše takvo ponašanje – poručio je Đuranović.
<h2>„Višinski iz našeg kraja“</h2>
Rekao je da misli da je aktuelni glavni specijalni tužilac Vladimir Novović informisan o svemu ovome – ali da ne reaguje.
- U komentaru <a href="https://etv.me/politika/visinski-iz-naseg-kraja">„Višinski iz našeg kraja“</a> sam to i komentarisao. Mislim da je ćutanje odgovor. Samo mislim da će nepostupanje stvoriti problem SDT-u. Tolerisanje nezakonitog postupanje državnog tužilaca je nešto sa čim će se neko suočavati. Ako misle da danas nije dan za to – možda će sjutra biti. Za sve što radimo mora da postoji odgovornost. Društvo koje toleriše neodgovorno postupanje predstavnika državne institucje – to je društvo anarhije. U tom društvu je logično da zaključimo da se protiv određenih ljudi vode politički motivisani i montirani procesi. Kako drugačije percipirati to što vrh SDT ne propituje postupanje jednog tužioca? – jasan je Đuranović.
To je, kako je dodao, i stav brojnih nevladinih organizacija koje nijesu reagovale da bi zaštitile jednog novinara: nego da bi digli glas protiv prakse koja u društvu nije poželjna.
- Jer ako ćutimo na jedan slučaj zloupotrebe moći onda će to da odvede društvo u nepoželjnom pravcu – naveo je Đuranović.
<h2>SDT ne demantuje - jer nema laži</h2>
On je pitao zašto je Šoškiću dozvoljeno da postupa nezakonito a njemu bi trebalo da bude zabranjeno da piše na osnovu provjerenih vjerodostojnih činjenica.
- Zašto SDT ne pokrene postupak da sam napisao neku laž? Jer nijesam napisao nijednu laž. Zašto Šoškić ne pokrene lični postupak protiv mene? Jer zna da ga ne može dobiti. I onda mu ostaje gola sila zloupotrebe državne moći – podvukao je Đuranović.
Na pitanje je li očekivao reakciju političara odgovorio je da misli da na zloupotrebu državnih ovlašćenja treba da se reaguje principijelno.
- &nbsp;Kad vam političari javno stanu u zaštitu onda ispada da ste nekakvo njihovo vlasništvo... Ne mislim da oni treba da reaguju, mislim da treba da se reaguje prinicipijelno na zloupotrebu državnih ovlašćenja – istakao je on.
<h2>Ćutanje nije opcija</h2>
Saopštio je da zna da se ovaj slučaj pomno prati.
- Ne prihvatam da ću ćutati. Ja ću raditi ono što mi zakon dozvoljava: da pišem prijave za zloupotrebu položaja, i za ono gdje su ljudi bez razloga targetirani – naveo je Đuranović.
Poručio je da se u „ovoj igri nerava već zna pobjednik“.
- A to nije Miloš Šoškić - dodao je Đuranović.
<h2>Putovanje kroz vrijeme</h2>
Đuranović je i podsjetio da je Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkako-su-sudije-vrhovnog-suda-zlocin-iz-avgusta-2020-prebacile-u-januar-2021-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrBiaV9LgRqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đuranović: U ovoj igri nerava već se zna pobjednik - a to neće biti Miloš Šoškić

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je da su, u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti, dodijeljeni istraživački grantovi za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore.
Kako istču u saopštenju dostavljenom medjima, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori su prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi – uključujući i u privredi - dodaju u MPNI.
Grantovi su dodijeljeni za sljedeće projekte:
1. Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – prof. dr David Kalaj
2. Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – prof. dr Igor Radusinović
3. Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – prof. dr Aleksandra Martinović
4. Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – prof. dr Nikša Tadić
5. Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – dr Maša Ždralević
6. Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – prof. dr Igor Lukšić
- Ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900.000 eura. Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ovi projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje”, navodi se u saopštenju.
Daodaju da ovim Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
- Ministarstvo čestita dobitnicima i zahvaljuje se svim učesnicima koji su svojim predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice - zaključuju u saopštenju.

MPNI: Dodijeljeno dva miliona eura naučnoistraživačkim timovima

Rusija mora pristati na tridesetodnevni prekid vatre s Ukrajinom prije nego što se započnu puni pregovori o okončanju rata, insistirali su danas vodeći evropski političari. Ministri vanjskih poslova Francuske, Španije, Njemačke, Italije i Evropske komisije kazali su da je obustava borbi preduslov za pregovore - uprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin očigledno ignorisao rok koji su evropski saveznici postavili tokom vikenda.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kalas optužila je Putina da „igra igre“.
- Ako oni stalno bombarduju Ukrajinu, ako nema prekida vatre, ne mogu se voditi razgovori pod vatrom – kazala je ona.
Njihov stav dolazi uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp u nedjelju objavio da bi Ukrajina trebalo da „ODMAH“ prihvati Putinovu ponudu za razgovore ovog četvrtka u Turskoj - čak i bez prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ponavljajući svoj poziv za prekid vatre u ponedjeljak, napisao je na platformi X: „Čekaću Putina u Turskoj u četvrtak“.
Kalas je danas, dolazeći u London na razgovore sa kolegama ministrima vanjskih poslova EU, kazala da bi se ušlo u bilo kakve mirovne pregovore tome mora prethoditi prekid vatre.
- I, takođe, moramo vidjeti da Rusija to zaista želi - da pokaže dobru volju, da sjedne i razgovara s Ukrajinom –kazala je ona.
Na pitanje da li bi se protivila tome da Zelenski ipak razgovara s Putinom bez takvog prekida, Kalas je odgovorila da „želimo da vidimo i da Rusija želi mir“.&nbsp;
- Za mir je potrebno dvoje. Za rat je dovoljan jedan, a vidimo da Rusija očigledno želi rat. Prošla su već više od dva mjeseca otkako je Ukrajina pristala na bezuslovni prekid vatre. Rusija je samo igrala igre. Tako da mislim da to rade i sada – kazala je ona
<h2>‘Ozbiljnost na djelu’</h2>
Kalas je govorila u trenutku kada su ministri iz grupe Weimar-Plus — EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Španija i Poljska — stigli na razgovore u London. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha trebalo je da se pridruži sastanku virtuelno.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami, koji je domaćin sastanka, pohvalio je spremnost Zelenskog da uđe u razgovore, ali nije komentarisao pitanje redosljeda prekida vatre.&nbsp;
- Vrijeme je da Vladimir Putin postane ozbiljan u vezi sa mirom u Evropi, da postane ozbiljan u vezi sa prekidom vatre i da ozbiljno pristupi pregovorima – kazao je on.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro, međutim, rekao je da „bezuslovno primirje“ na kopnu, moru i u vazduhu u trajanju od 30 dana ostaje „preduslov“ za mirovne pregovore.
- Vidjeli smo da je predsjednik Zelenski više puta pokazao da je otvoren za pregovore, da želi diplomatiju, da želi mir... Putinov jedini odgovor su bila nova bombardovanja, kupovina vremena, zatvaranje vrata diplomatiji – kazao je Baro.
Ministar vanjskih poslova Španije, Hose Manuel Albares, složio se da bi tridesetodnevni prekid vatre bio „prvi korak“ ka „pravednom i trajnom miru“. Dodao je da čekaju odgovor Vladimira Putina bez daljeg odlaganja.
Albares je rekao da je odluka Zelenskog da ode u Istanbul „na njemu“, ali da Putin „mora prihvatiti ovaj bezuslovni prekid vatre.“&nbsp;
- Ako je sastanak u Istanbulu samo način da se odugovlači i gura lopta niz ulicu, onda je besmislen – kazao je španski ministar.
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful, koji je inaugurisan prošle sedmice, takođe je rekao da nova administracija u Berlinu sada očekuje prekid vatre, pa potom pregovore. Dodao je da je Berlin spreman da pošalje još oružja Kijevu, ali nije precizirao da li će to uključivati i projektile Taurus, koje Ukrajina dugo traži.
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da su lideri spremni da podrže sastanak u Istanbulu u četvrtak i da „podržavamo američke prijedloge“.
- Sada je lopta u Putinovim rukama, jer bez prekida vatre vrlo je teško postići sporazum u korist mira – kazao je on.
<h2>Najnovije o sankcijama</h2>
EU radi na svom 17. paketu sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, a mjere bi trebalo da budu usvojene sljedeće sedmice na Savjetu za vanjske poslove EU.
Kalas je pozdravila paket sankcija koji je predložio republikanski senator Lindzi Grejem u SAD. Rekla je da se ove sedmice neće dogovarati o sekundarnim sankcijama, uključujući dodatne mjere u vezi s naftom, ali je kazala kako misli da je došao trenutak.&nbsp;
- To je ono što zaista puni njihovu ratnu mašinu - prihodi od nafte i gasa - tako da treba pojačati pritisak na to – kazala je Kalas.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je da se nada da će Ukrajina i Rusija „naći način da obustave vatru i da imaju produktivne, stvarne pregovore,“ te da je sastanak u ponedjeljak posvećen „sužavanju“ onoga što je potrebno da se desi.
Na pitanje da li će lideri promijeniti pristup ako ne bude prekida vatre, Sikorski je odgovorio da je to za žaeljenje, ali da Putin još jednom pokazuje ko je agresor, ko žrtva, ko želi mir, a ko rat, te da iz toga treba izvući zaključke.
- Mislim da u Britaniji imate izreku da premijer poludi nakon osam godina. Pa, on je na vlasti više od 20 godina, i sumnjam da dobija previše optimistične informacije o stanju ruske ekonomije, ili o stanju ruske vojske... Ako još jednom odbije prekid vatre, logičan zaključak je da se pritisak ne treba vršiti na žrtvu agresije, već na počinioca, dok ne osjeti bol i ne postane razumniji – kazao je Sikorski.

Putin mora pristati na prekid vatre u Ukrajini prije pregovora, zahtijevaju ključne sile EU

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, došli su u banjalučku kasarnu "Kozara" na obilježavanje Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.
Kroz kasarnu su dovezeni u pratnji policije, a dočekao ih je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle sedmice izdao je naredbu o zabrani ulaska u kasarnu- Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, premijeru i predsjedniku Skupštine tog bh. entiteta, jer se radi o osobama koje su na centralnoj potjernici.
Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
On se, zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana i <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/raspisana-centralna-potjernica-za-dodikom-viskovicem-i-stevandicem-/33350601.html" target="_blank">centralna potjernica</a> u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje.
To znači da postoji obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor u okviru istrage o napadu na ustavni poredak BiH, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.
Helez je u naredbi naveo da će protiv lica koja na bilo "koji način omoguće kršenje tačke 1. ovog Naređenja biti poduzete odgovarajuće mjere koje uključuju: podnošenje krivične prijave, disciplinski postupak i udaljenje iz službe".
Treći pješadijski (Republika Srpska) puk, jedan je od tri pješadijska puka koji njeguju identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Pukovi imaju svoje zastave i obilježja, te nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.
Treći pješadijski RS puk je i ranijih godina bio u centru pažnje kada su njegovi pripadnici učestvovali u obilježavanju 9. januara kao neustavnog dana Republike Srpske.

Dodik, Višković, Stevandić ignorisali zabranu ulaska u kasarnu Oružanih snaga BiH u Banjaluci

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: drasko-duranovic