Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da je Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore najsličniji slici Dorijana Greja jer ono što ima u tom dokumentu, ne postoji u realnosti.
- &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je targetiralo pet novinara, samo zato što smo kontaktirali SDT, što bi trebalo da bude naš prioritetni zadatak kao novinara. Od osam medija šest urednika je pisalo pismo ambasadama. Osim što nas je Johan Satler pozvao na razgovor, ostali nijesu dali odgovor. Ako novinarima ugrozite integritet, ugrožavate mu egzistenciju - ocijenio je Đuranović na panelu "Značaj slobode medija u savremenome svijetu" u okviru Cetinjskog foruma.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da je na sceni proces čiji je konačni cilj namjera da se umjesto ogoljene represije ide na pokušaj osporavanja, negiranja ljudskog i profesionalnog integriteta.
- Prvi put se taj cilj pokušava postići angažovanjem institucija. Desiće se već u ponedjeljak da u Skupštini budu izabrani dvoje sudija Ustavnog suda i kad se to desi Crna Gora će dobiti aplauze iz Brisela. Takođe će jedan politički subjekt imati većinu u Ustavnom sudu Crne Gore. Troje sudija Osnovnog suda postaće sudije Ustavnog suda, dakle nije potreban niko ko ima integritet, a koji će kontrolisati rad vlasti. DF će imati zaokruženu kontrolu Ustavnog suda - kazao je Šuković.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard Jasmina Muminović navodi da je, nakon svih pokušaja destrukcije, napravljena konstrukcija kriminalne hobotnice.
- Iako još uvijek ne znamo u kom smislu smo mi učestvovali u tome. Ovaj slučaj je imao tri jasna cilja. Da nam nanese reputacionu šetetu, da nas finansijski unište - istakla je ona.
Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić kaže da se govori o predmetu koji je amaterski napisan, te da on služi za kompromitaciju medija.
- Na početku smo vrlo teško i bolnog procesa - kazala je Nikolić.
Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović navodi da se on u pomenutom predmetu pominje zato što je "nagazio" na aktuelnu političku garnituru.
- Živimo u vremenu kad političari misle da medije mogu staviti pod svoje "šape", i to rade strukture koje su došle na talasima promjena - kazao je Ivanović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Đuranović: Izvještaj EK najsličniji slici Dorijana Greja, ono što ima u njemu ne postoji u realnosti; Šuković: DF će zaokružiti kontrolu nad Ustavnim sudom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon što su ruske snage rano jutros izvele veliki napad dronovima i raketama na Kijev. U napadu je ranjeno desetine osoba uključujući djecu i trudnicu.
Zelenski je istaknuo da su hitne i spasilačke službe na terenu od jutros.
- Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima. U udaru je korišteno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke rakete - naveo je Zelenski.
Istakao je da je ovo bio namjerno proračunat napad s ciljem nanošenja maksimalne štete ljudima i civilnoj infrastrukturi. Dodao je da je samo u Kijevu oštećeno je desetine stambenih zgrada.
Takođe, u napadu je pogođena i ambasada Azerbejdžana dok je glavna meta bio Kijev. Udari su pogodili i Kijevsku, Harkovsku i Odesku oblast.
Prema preliminarnim podacima, Rusi su jutros koristili raketu Cirkon u Sumskoj oblasti.
- Ukrajina odgovara na ove udare dalekometnom snagom, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija je i dalje u stanju prodavati naftu i graditi svoje sheme. Svemu ovome se mora stati na kraj. U toku je veliki posao s partnerima na jačanju naše protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno. Potrebno nam je pojačanje dodatnim sistemima i raketama presretačima. Evropa i Sjedinjene Američke Države mogu pomoći. Računamo na stvarne odluke. Hvala svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

U velikom ruskom napadu na Kijev poginule četiri osobe, među desetinama ranjenih djeca i trudnica

Novinarka i kolumnistkinja Nafisa Latić ocijenila je da je ishitrena odluka Vlade Crne Gore o privremenoj obustavi bezviznog režima za turske državljane, te da nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o pojedinačnom incidentu nakon kojeg je donijeta.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazala &nbsp;da nakon incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni, a pošto su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka, imamo dva različita pristupa u reakcijama zvanične Ankare i Podgorice.
- Izjava Ministarstva vanjskih poslova Turske poziva da se osiguraju njihovi državljani, imovina, i da se sarađuje. To je u potpunosti različito od onoga što smo čuli od Vlade u Podgorici. Mislim da su stvari mogle biti odrađene diplomtaski i drugačije - ocijenila je Latić.
Ovakve ishitrene odluke mogu, upozorava ona, da prouzrokuju probleme običnim ljudima.
- Mislim da trebamo biti oprezniji, sačekati istrage. Još se istražuje što se desilo u tom pojedinačnom incidentu koji je doveo do svega i uznemirio cijeli Balkan, a i Tursku - naglasila je Latić.
<h2>TURSKA JE ISKUSNA DIPOMATIJA</h2>
Danas je, ističe ona, 102 godine od postojanja Republike Turske.
- Njena dipomatija postoji dvije godine nakon toga. To je jedna iskusna diplomatija. Vidjeli smo značaj Ankare kada je u pitanju rat u Gazi i Ukrajini i koliko je značajan njihov doprinos - navela je Latić uz ocjenu da je za ovakve stvari potreban sporiji i jednostavniji pristup.
Kao Bošnjakinja i muslimanka, kaže, zna što znači kada se neredi iz jedne zemlje preliju preko granica suverenih zemalja u okruženju.
- Kao Bošnjakinja i muslimanka koja je preživjela rat, kad čujem povike „ubij Turčina“ - naravno da sam zabrinuta. Nijesam očekivala da to, u 2025. godini, čujem na ulicama zemlje koja je i najuspješnija u pristupanju Evropskoj uniji (EU) - naglasila je Latić.
<h2>DIPLOMATSKA, ALI NE I AUTOMATSKA OPCIJA</h2>
Nada se, kako je naglasila, da je odluka premijera Milojka Spajića kratkotrajna i da će diplomatska komunikacija rezultirati povlačnjem sporne odluke.
- Koja je štetnija po Crnu Goru nego Tursku - ocijenila je novinarka i kolumnistkinja.
Na pitanje možemo li očekivati recipročne mjere, Latić je rekla da ćemo to tek vidjeti ako stupe na snagu.
- Ovo prije svega pogađa veliki broj ljudi i ove stvari nijesu samo u smislu retorike problematične. Reciprocitet je diplmatska opcija, ali nije automatska - navela je Latić.
<h2>SPAJIĆ DOBIO SUPROTNO OD ONOGA ŠTO JE REKAO</h2>
Čini joj se, kako je kazala, da u Turskoj ovoj situaciji pristupaju mnogo pažljivije.
- I da znaju koliko je značajno održati dobre odnose sa Balkanom - rekla je Latić.
Ona se osvrnula na izjavu premijera Spajića - da želi da granice Crne Gore budu sigurne i da unese stabilnost, i ocijenila da je dobio samo suprotno.
- To je šokantno i nevjerovatno za zemlju koja pretenduje da bude članica EU - decidna je Latić.
<h2>CRNA GORA PERCIPIRANA KAO ZEMLJA KOJA JE OTVORENA PREMA DRUGIMA</h2>
Turski državni mediji se u izvještavanju ovim povodom, kaže ona, oslanjaju na informacije od zvaničnih institucija, a dezinformacija ima na društvenim mrežama.
- Postoji veliki broj video zapisa koji nijesu autentični. Ima potpirivanja mržnje - navela je ona.
Kaže da je dobila poziv od kolege iz jedne redakcije u Turskoj koji je u apsolutnom šoku.
- Jer su svi vidjeli Crnu Goru kao jednu od zemalja koja je otvorena prema drugima, pogotovo prema Turcima - navela je ona.

Latić: Ishitrena odluka Vlade o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, nije ni diplomatska jer još čekamo potpune informacije o incidentu

Šest glavnih urednika crnogorskih medija –Draško Đuranović (Televizija E), Darko Šuković (Antena M), Rosanda Mučalica (Portal Analitika), Jasmina Muminović (Portal Standard), Danica Nikolić (M portal) i Ana Šofranac (Portal ETV)– uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću sa zahtjevom za hitnu smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović, ukazujući da je prešla granice svojih ovlašćenja i pretvorila se u tužiteljku i sudiju optuživši ih da su „raspirivači vjerske mržnje u Crnoj Gori“.
- Nakon što smo na grub i neosnovan način označeni u pomenutoj Naredbi, a potom i na naslovnim stranama pojedinih medija – s očiglednim ciljem naše lične i profesionalne diskreditacije – objavljeni su i transkripti razgovora, kako bi se stvorio utisak da se uređivačkom politikom naših medija ne bave urednici, već biznismen Aleksandar Mijajlović. Takvim postupcima kreirana je atmosfera javnog linča, uz prijetnje i uvrede koje svakodnevno primamo - navodi se u pismo urednika.&nbsp;
Uprkos tome, a kako su dodali, ministarka kulture i medija Tamara Vujović – umjesto da, u skladu sa svojom funkcijom, radi na stvaranju sigurnijeg i slobodnijeg ambijenta za rad novinara i medija – otišla je korak dalje u progonu.&nbsp;
Prema njihovim riječima, u izjavi za RTV Nikšić ih je optužila da su „dio jedne hijerarhije“ i da su učestvovali u „raspirivanju vjerske mržnje“.&nbsp;
Oni su u pismu Spajiću naveli da će zbog tih neutemeljenih i štetnih tvrdnji, u narednim danima protiv nje podnijeti tužbu pred nadležnim sudom.
- Smatramo da smo žrtve političkog progona jednog dijela partija vladajuće većine, te da je Specijalno državno tužilaštvo instrumentalizovano kao sredstvo obračuna sa medijima koji kritički izvještavaju o njihovom radu. O ovim okolnostima smo prethodne sedmice detaljno informisali Njegovu ekselenciju, ambasadora Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodina Johana Satlera, koji nas je pažljivo saslušao i ponovio da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije. Sličnu poruku, nekoliko dana ranije, uputila je i predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen - istakli su urednici više crnogorskih medija.&nbsp;
Kako su kazali, u narednim danima nastaviće da informišu i druge zvaničnike Evropske unije, jer smatramo da je riječ o grubom kršenju prava slobodnih medija, uz pokušaj njihove diskreditacije i kriminalizacije.
- Ukoliko zaista baštinite evropske vrijednosti, slobodu medija i vladavinu prava, kako to često ističete u svojim javnim nastupima, molimo Vas da naš zahtjev razmotrite sa punom pažnjom i u okviru nadležnosti koje Vam pripadaju - zaključili su urednici u otvorenom pismu Milojku Spajiću.&nbsp;

Šest glavnih urednika traži hitnu reakciju Spajića: Smijenite ministarku Vujović, postala je tužiteljka, sudija i progoniteljka medija

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Nekadašnji glavni i odgovori urednik i izvršni direktor Nove Pobjede, danas glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović juče je u Osnovnom sudu u Podgorici kazao da 27 tekstova koje je napisao sa novinarkom Kaćušom Krsmanović o stanju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost tokom 2022. i 2023. godine, a koji su dijelom povezani i sa aktivnostima generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, ne mogu se nazvati kampanjom, niti ličnim obračunom sa njim, kako on to predstavlja u tužbi. Naprotiv, riječ je istraživačkom novinarstvu o temi koja jeste od javnog značaja, interesa: politički uticaj u izboru kadra za najznačajnije funkcije u bezbjednosnom sektoru.&nbsp;
Kurti je tužio Novu Pobjedu, Đuranovića i Krsmanović zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvrjedljivih informacija u tekstovima“.
Đuranović je kazao da tokom 35 godina novinarske karijere nikada nije osuđivan za neistinitu informaciju ili da je povrijedio nečiji lični integritet objavljivanjem netačnih informacija.
- Pisanje o imenovanjima i namještanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost je par ekselans pitanje od javnog značaja i zato smo koleginica Krsmanović i ja pisali o tim temama. Prije svega, oslanjali smo se na dobre i pouzdane izvore iz ANB i što se pokazalo u dešavanjima nakon objave naših tekstova. Pisanje o tužiocu da, kolokvijalno rečeno, nije dostojan da obnaša značajnu funkciju u ANB-u nije bilo motivisano nikakvim ličnim razlozima, već je to upravo bila tema od javnog značaja - rekao je Đuranović.
Naglasio je i da se ne može govoriti da su on i Krsmanović vodili lični rat protiv Kurtija kada su objavljivali tačne informacije o njegovoj kaznenoj evidenciji – krivičnim djelima iz perioda kada je bio maloljetan i punoljetan.
- Mi nijesmo objavljivali detalje presuda, ali jesmo govorili o aktivnostima Kurtija, o brisanju iz kaznene evidencije tih djela da bi mogao da konkuriše na tu značajnu funkciju u sektoru bezbjednosti. Nije nam bila namjera, i to se vidi iz tekstova, da tužioca lično targetiramo, već da ustanemo protiv prakse političkog postavljenja osoba koje nemaju uslove da obavljaju te značajne javne funkcije. Naglašavam, da za 27 tekstova koje smo pisali nije nikada poslata ispravka, demanti ili zahtjev za objavu teksta ne samo od tužioca, nego i od ostalih ličnosti koje su pominjane u tekstovima – rekao je Đuranović.
Nikada, kako je naveo, on i Krsmanović u tekstovima nijesu dovodilili u pitanje Kurtijevo građansko pravo na radni angažman u institucijama Crne Gore koje odgovaraju njegovom profesionalnom integritetu.
Prema riječima Đuranovića, da su u tekstovima htjeli da budu lični i da vode kampanju, mogli su da navedu detalje iz negativne bezbjednosne provjere koja je, pored ostalog, rađena na osnovu informacija koje se operativno skladište u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. On ih, kako je kazao, u sudnici neće iznositi, ali ukoliko sud smatra za potrebno može tražiti takozvanu operativnu dokumentaciju iz MUP-a, koja će pokazati da Kurti nije bio podoban za rad u bezbjednosnsom sektoru.&nbsp;
Đuranović je istakao da su sa dužnom pažnjom i odgovorno pisali o Agenciji za nacionalnu bezbjednost kao jednoj od najznačajnih institucija bezbjednosnog sektora.
- U karijeri kada bih pogriješio, a bilo je slučajeva, javno sam napisao izvinjenje ne krijući se iza institucije, već imenom i prezimenom, kao što nikada nijesam objavio tekst koji nije potpisan. Nikada ne bih prihvatio da budem dio zakulisne igre kojom bi se lično blatio pojedinac ili grupa i zato smatram da je tužba pokušaj ućutkivanja slobodne riječi, da je motivisana činjenicom što je razvoj događaja potvrdio sve teze i informacije iz tekstova koje smo objavljivali. Nakon promjena u ANB-u i postavljenja tužioca za generalnog inspektora za nacionalnu bezbjednost, pokazalo se što je stvarno istina. Jer, tužilac je u jeku pisanja naših tekstova izabran na tu poziciju, a smijenjen je nakon političkih promjena, odnosno odlaska sa pozicije premijera, njegovog prijatelja Dritana Abazovića – kazao je Đuranović.
On je dodao i da je Kurti tek dvije i po godine nakon što su objavljeni tekstovi podnio tužbu. Smatra da je riječ o pokušaju lične osvete iz povrijeđenosti, a ne isključuje ni finansijski motiv, istakavši da odštetni zahtjev od 10.000 eura smatra klasičnim obrascem „slap“ tužbe.
Đuranović je na pitanje advokatice Milje Đuranović, koja zastupa njega i Krsmanović, kazao da u istraživačkim tekstovima koje su objavili nijesu prekršili novinarski kodeks i da su svojim istraživačkim radom poremetili ili razotkrili planove vezane za pokušaje kontrole Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Kurti je pred sudom kazao da ga tekstovi koje su objavili Đuranović i Krsmanović nijesu ostavili ravnodušnim i izazvali su nervozu, strah i nepovjerenje porodice i prijatelja.
- Zbog tih tekstova nijesam imao miran san u profesionalnom smislu i vrlo su negativno uticali na moj stručni kredibiliteti i s obzirom da je to trajalo duže vrijeme trpio sam jake duševne bolove – kazao je Kurti.
Suđenje će biti nastavljeno 17. novembra kada će pred sutkinjom Vesnom Banjević iskaz dati Krsmanović, koja je sada novinarka Portala ETV.

Marija Žižić

Đuranović: Sve što smo pisali o Kurtiju pokazalo se da je bilo tačno

Promocija knjige „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“ autora Rajka Radovića održana je večeras u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković tom prilikom kazao je da se u knjizi ne nalaze klasični analitički tekstovi, već se vidi "oko estete i mozak umjetnika".
- Neuobičajeni prikaz vrijedan čitanja i iščitavanja. Rajko kroz sve tekstove prožima teme iz filmova. Analogije raznih vrsta koje nijesu vještački nakalemljene već pomažu da razumijemo scene s političke scene. Rajku može da se desi da u tim analizama kiksa u političkim ocjenama, njegov doživljaj Dritana Abazovića na početku i godinu dana nakon što ga je pohvalio je potpuno različit, ali u vrijednostima nema kiksa i to je saopšteno na dobar, uvjerljiv, inspirativan, edukativan način da svako ko pročita tu knjigu poželi da bude takav i da živi sa tim vrijednostima - rekao je Šuković.
Prof. dr Čedomir Čupić naglasio je da je knjiga Rajka Radovića novi pristup političkoj stvarnosti.
- Drama života se odvija u nevidljivoj stvarnosti. Crna Gora je, dramski, u toj nevidljivoj stvarnosti i tek kada dođu posljedice zgranete se. Sve što pripada ljudskom duhu i duhovnosti u stvarnosti se duboko i široko prepliću, s najšire cjelovitosti sve je uslovno i neraskidivo. Što je borba izoštrenija to je društvo tragičnije, a kada borba pređe iz tragičnosti u prostakluk to je farsa, a ona je nepodnošljivija od tragedije. Posebno u politici su farsične ličnosti nepodnošljive. Inspirisan filmskim događajima i likovima Rajko izoštrava sliku o političkim ličnostima, ova knjiga na maštovit način prodire u nevidljive djelove crnogorskog života. Stvarnost crnogorskog čovjeka se ne može dokučiti racionalnim pristupom. Crnogorci ne podnose tamnice i granice. Čovjek nije biljka, gdje on krene ide i njegov identitet. Identitet nije tlo - kazao je Čupić.
Igranje simbolima i spajanje naizgled nespojivih svjetova, utisak je glavnog i odgovornog urednika TVE Draška Đuranovića o knjizi “Likovi crnogorske politike”.
- U brojnim tekstovima Radović razotkriva manipulacije politike i kontrolu života kroz razne politike. Dopada mi se kada Radović kaže da jezik nije samo tu da konstatuje stvarnost, on je stvara. Duhovnici SPC ne šire samo ljubav od vrata do vrata nego pod firmom bogoljublja prodaju maglu doktrinarnog srbovanja reklamirajući ga preko jutjuba i to jeste poigravanje sa svjetovima koji nijesu spojivi. Jezik, kroz tehnologiju, ponekad želi da uspostavi novu stvarnost ili budućnost, ili vraćanje u prošlost - smatra Đuranović.
Na kraju autor knjige Rajko Radović istakao je da se značenje njegovoh tekstova promijenilo od vremena kada su nastajali.- “Pisanje za novine je fizički naporno. Veliki umjetnici su stalno u dijalogu sa stvarnošću. Moje pisanje je stalni dijalog sa stvarnošću. Kada pričamo o Crnoj Gori govorimo o etici. Jezik je uvijek na strani dobra, ako precizno koristite riječi. Jezik je način na koji komuniciramo sa nesimbolizovanom stvarnošću - objašnjava Radović.

Na Cetinju promovisana knjiga „Likovi crnogorske politike: o filmu i politici iz crnogorskog ugla“: Oko estete i mozak umjetnika

Predstavnici 119 potpisnika peticije ribara, okupljenih iz više udruženja, reagovali su na tekst objavljen 18. avgusta na portalima, u kojem je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) poručilo da „blokada zaliva nije rješenje“.
U saopštenju, koje potpisuje Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, navodi se da ribari nijesu tražili medijske poruke, već zvaničan odgovor od resornog ministra.
- Možda ste malo zakasnili jer je prošao rok od 15 dana kada smo očekivali zvaničan odgovor od Ministra Jokovića, a ne Vaše obraćanje putem medija. Naše obraćanje prema MPŠV-u nije bilo putem medija nego smo predali zvanični dopis na arhivi dana 28.07.2025. godine i obratili smo se Ministru Jokoviću, a ne Vama. Očekivali smo odgovor na isti način od ministra Jokovića -navodi se u reagovanju.
Ribari tvrde da je direktorica Direktorata za ribarstvo, Katarina Burzanović, „žrtvovana“ od strane Ministarstva, jer se umjesto ministra oglasila javno nakon isteka zakonskog roka.
- Pošto se Ministar Joković nije oglasio u zakonskom roku od 15 dana, zakazali smo štrajk na moru barkama i brodovima sa zahtjevom da nas primi Predsjednik Vlade Milojko Spajić - poručuju ribari.
U saopštenju su se osvrnuli i na uključivanje ribara Miluna Anđića u cijelu priču.
- Nije nam jasno zašto Vam je bila potrebna pomoć ribara Miluna Anđića, kada njega niko nije spominjao niti tražio bilo kakvo mišljenje od njega. Radi građana Crne Gore moramo dati više informacija o tome ko je Milun Anđić. To je još uvijek član Udruženja Proizvođača Ribe Crne Gore, a on se predstavlja kao neko novo udruženje plivaričara. To je onaj isti Milun Anđić koji je minirao svaki sastanak kod ministra, i koji je na zadnjem sastanku tražio da Vi i cijeli Direktorat za ribarstvo dobijete otkaz. Jedino sam se ja pobunio i stao u Vašu zaštitu - navodi Kise.
Ribari poručuju da će štrajk biti zaustavljen samo pod jednim uslovom - da im se Joković direktno i zvanično obrati najkasnije do srijede u 12 sati.
- Naš uslov je da se tačno precizira datum i vrijeme održavanja sastanka nas i ministra i da vrijeme trajanja sastanka ne bude ograničeno, i da zapisničar vodi stenogram o sastanku. Na sastanku mogu da prisustvuju samo predstavnici ribara koje mi predložimo. Milun i slični Miluni ne mogu da prisustvuju - naglašava se u saopštenju.
Zaključuju da odlaganja neće biti ukoliko zahtjev ne bude ispunjen.&nbsp;

Ribari traže direktan sastanak s Jokovićem, prijete štrajkom ako ne dobiju odgovor do srijede

Śećate li se argumenata kad je Draško Đuranović oćeran iz Pobjede? Da je slaba čitanost, da vuče previše resursa a da nema marketinšku prođu, da joj ipak treba redefinicija. I što smo dobili? Gojka Perovića za kolumnistu! Da, onog Gojka, četničkog apologetu, mrzitelja crnogorske nacije i predstavnika manipulatorske popovštine koja izvrće istorijske činjenice. Zato pitamo vlasnika kuće, gospodina Statisa- diže li vam Gojko čitanost?!
Ne pada mi napamet da ulazim u detaljnu analizu Gojkove revizionističke čorbe, bilo bi to ravno (da iskoristim riječi jednog talijanskog olimpijca, velikog srpskog prijatelja, odlikovanog od strane Kraljevine Jugoslavije zbog zasluga u Prvom svjetskom ratu, najvećeg zaštitnika četnika u Crnoj Gori – generala Pircija Birolija) – „oranju mora“. Samo ću mu na svaku njegovu tezu o potrebi revizije istorije odgovoriti:
<h3>Na konto toga da je kraljevska jugoslovenska Vlada bila protiv nacifašizma</h3>
Vlada je stupila na snagu pučem, tek nakon što je Jugoslavija odlučila da pristupi Trojnome paktu. Vlada nije smijenjena zbog antifašizma, no zbog nekoliko faktora: učešća engleske obavještajne službe, nezadovoljstva unutar vlasti politikom namjesnika Pavla Karađorđevića. Koliko je nova vlada bila spremna za rat s fašizmom, vidi se po tome što je na dan bombardovanja Beograda, premijer bio zakazao vjenčanje svoje ćerke.
Potom, takvi falsifikatori kao Gojko još uvijek pripisuju kralju Nikoli Petroviću-Njegošu što je napuštio Crnu Goru 1916. godine, i to nakon pune dvije godine krvavih borbi s austrougarskom vojskom. A Gojkov kralj i njegova vlada utekli gotovo čim je rat počeo.
Treće, koliko je kraljevina Jugoslavija bila poštena i uređena država, viđeli smo na osnovu njene vojske koja je počivala na „genijalnosti“ svojih uspostavitelja, srpskih generala iz Prvoga svjetskog rata na „ofanzivnoj doktrini manevra“, a završila rat za 11 dana, rascijepana, odrpana i ponižena.
<h3>Kako kaže Gojko: Crna Gora, SPC i fašizam?</h3>
U ovoj tački padre Gojko jezičcima svog revizionističkog ognja, pokušava da spali kolaboraciju predstavnika srpske crkve u Crnoj Gori s talijanskim i njemačkim okupatorom – pa veli, ne gledajte što je radio „mučenički lik“ Joanikija Lipovca, no gledajte patrijarha Gavrila Dožića? A što da radimo s Joanikijem i njegovim sveštenstvom koji su dočekivali fašiste i naciste kao što su to radili simpatizeri ustaša ili Banderovaca? Što da radimo s činjenicom koju kovač lažne istorije Perović stalno prećutkuje – da je jedina bogoslovija SPC koja je radila na prostoru Jugoslavije tokom cijelog Drugoga svjetskog rata, bila Cetinjska bogoslovija! Da to nije zaslužila kolaboracijom, ne bi joj Talijani i Njemci to dozvolili. Trebamo li pominjati da je gro Joanikijeva sveštenstva učestvovao u propagandnom ratu protiv partizana, a da su pojedini predavači Bogoslovije poput Vlajka Vlahovića širili antisemitizam i optuživali Jevreje za svjetsku zavjeru?
<h3>Ako laže Gojko, ne laže Bog</h3>
Treća teza Gojkočeskua bavi se geopolitikom u kontekstu Drugoga svjetskog rata pa ponavlja one otrcane teze – đe je bio SSSR do juna 1941? Što se oni nijesu borili protiv Hitlera? Niti sam fan Sovjetskoga Saveza, niti komunizma, ali to ne znači da ne poštujem istorijsku istinu – SSSR je do 1941. godine bio u paktu s Hitlerom, i de jure i de facto, dijeleći s njim Poljsku, vodeći imperijalističku intervenciju u Finskoj, okupiravši pribaltičke zemlje. Razlog tih sovjetskih akcija bilo je nepovjerenje u Zapad, koji je 1938. godine kumovao likvidaciji Čehoslovačke, 1939. likvidaciji Austrije. Ako su puštili tako lako Centralnu Evropu, što bi tek radio s nama, pitali su se Staljin i drugovi?
Eto Gojko, ovo se doslovno uči u osnovnoj školi, ne pravi se od toga topla voda i senzacionalističko otkrovenje sa snebivajućim pozivanjem na „dragog Boga“. Ali, nemojmo zaboraviti da iako je Komunistička partija Jugoslavije pratila Sovjetski Savez, zahvaljujući genijalnoj Titovoj intuiciji, partijsko članstvo bilo je pripremano za potencijalni rat s nacizmom. Ako Gojko malo izađe iz četničkog mikrokosmosa, saznaće za čuveni Titov i Krležin razgovor, ili pak, za brojne akcije skupljanja oružja i vježbe pucanja koje su budući partizani organizovali ilegalno mjesecima prije rata u Jugoslaviji. A taj Dražin gerilski pokret na koji se poziva Gojko je 1943. godine izbačen sa spiska savezničkih vojski! Još 1942. godine, predstavnici britanskih i američkih vojnih misija u Crnoj Gori su zabilježili da su bradonje „balkanskog Robina Huda“ rame uz rame s okupatorom. Ne završava se rat 1941, očuše istorije.
<h3>Istorija nije švedski sto, veli Gojko, a onda uzima iz antifašizma što mu volja</h3>
Ako neko mnogo laže, taj se na kraju i zapetlja. U svojoj papazjaniji o. Gojko kaže da antifašizam nije švedski astal pa da se s njega uzima po volji, da bi potom, u istome tekstu, tvrdio kako Joanikije Lipovac nije kanonizovan zbog saradnje s nacifašistima, već što je brinuo o gladnome narodu! Kako onda dalje s ovom pometinom argumenata? Kunem vam se, čitati Gojkove tekstove jednako je čišćenju sabirne (obično koristimo prikladnije ime) jame u glinenom području – najsizifovskijem poslu postmitološkog doba. Jer što raditi kad pročitate nategnute i predimenzionirane analize „martovskih pregovora“, koje je još i komunistička istoriografija detabuizirala. Mnogo veći umovi od Gojka su se suočili s komunističkim greškama, kao npr. Branko Petranović, koji je nakon sloma jednopartijskog sistema dekonstruisao mnoge tabue, tako da ove Gojkove akrobatike u Pobjedi dođu kao seminarski radovi ambicioznih, zelenih bogoslovskih suplenata.
<h3>Spisak</h3>
Na kraju teksta, Gojko je senzacionalistički obznanio (po ko zna koji put do sad objavljen) spisak ubijenih popova SPC u Drugome svjetskome ratu. Pitamo Gojka, zašto za svakoga nije naveo ratnu biografiju? Zašto nije naveo i spisak popova i bogoslova koji su podržavali partizane? I pitamo ga zna li nešto o jednom spisku popova koje je 1944. godine publikovalo pronacističko glasilo Crnogorski vjesnik?
Ako odgovori na ova pitanja, možemo u dalju raspravu.

Jesu li iz Pobjede smijenili Draška zbog čitanosti? Spavate li mirno, g. Statise?

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,95 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 3,95 miliona vozila

Šešeljev politički učenik Aleksandar Vučić, u maniru političkog utopljenika koji svuda oko sebe traži alibi, izjavljuje kako su „radili ono što su im Rusi govorili i sada je zemlja dovedena u tešku situaciju“. Kralj drame žali se da nije omiljen ni u Sjedinjenim Američkim Državama, ni u Evropskoj uniji, ni u Rusiji, te da se, očekivano, ne sviđa nikome ni u regionu. Iza njegovih svakodnevnih paničnih javnih istupa stoji činjenica da je sopstvenom politikom Srbiju doveo na rub energetske krize i da više ne uživa povjerenje međunarodnih partnera. Dugoročno, politika balansiranja obila mu se o glavu.
U Beogradu sada vlada strah da bi zemlja mogla ostati bez naftnih derivata. Naftna industrija Srbije nalazi se pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a kompanija je 2. decembra saopštila da je počela obustavljati rad proizvodnih postrojenja Rafinerije nafte zbog nedostatka sirove nafte. Takođe, Vlada Srbije je 25. novembra donijela odluku da Rusiji odredi rok od 50 dana kako bi pronašla kupca za svoj udio, nakon čega će država uvesti svoju upravu u NIS i ruskoj strani ponuditi „najveću moguću cijenu za kompaniju“. Ultimatum Beograda ruska bi strana, sasvim izvjesno, mogla doživjeti kao svojevrsnu prijetnju, a „zbogom Putinu“ moglo bi skupo koštati Vučićevu vlast.
Problem mu može predstavljati proruska javnost, koju je sve ove godine upravo on, zajedno sa svojom medijskom mašinerijom, svakodnevno hranio bajkama o velikom ruskom bratu kao najvećem i najpouzdanijem prijatelju Srbije. Osim toga, pozdrav Putinu mogao bi značiti i dodatno poskupljenje ionako skupog goriva. Srbija je naivno očekivala da će Vašington produžiti odobrenje za rad Naftne industrije Srbije tokom pregovora o prodaji ruskog udjela u toj kompaniji. Ruska je strana hladno odbila prijedlog Beograda o prodaji svog udjela, pa su odnosi Beograda i Moskve zahladili.
Ovaj slučaj jasno pokazuje slom srpske politike „četiri stuba“ ili „četiri stolice“, koja podrazumijeva EU, SAD, Rusiju i Kinu. Politiku koju su utemeljili Boris Tadić i tadašnji ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, Aleksandar Vučić doveo je do krajnjih granica. Nebojša Vujović, diplomata i bivši šef misije SRJ u SAD-u, u razgovoru za Večernji list ističe: „Ta se politika ‘četiri stolice’ urušila. Sada je to politika bez stolica, odnosno politika u kojoj Vučić sjedi na trulim daskama, a pri tom je izgubio kredibilitet na sve četiri strane svijeta. Kako on može govoriti o čvrstini i stabilnosti kada je i simbolički dokaz njegovog političkog haosa činjenica da je u srcu Beograda postavio ‘Ćacilend’? Pa to nije nikakav Camelot; to je utvrda najgoreg ološa u Srbiji.“
Na pitanje ima li Vučić izlaz iz te situacije i kakva sudbina čeka Srbiju na spoljnopolitičkom planu, Vujović dodaje da se Vučić, poput utopljenika, počinje hvatati za svaku slamku.
- Ali politika nije slamka. Politika se vodi na ozbiljan i stabilan način, a on je sve te atribute izgubio. Ipak, postoji jedna stvar koja ga još donekle održava: Evropska unija je mnogo investirala u njega kao ključnu figuru u projekciji mira i stabilnosti na Balkanu. No u istoj toj Evropi, koja mu je dala novac i zvala ga ‘dragim Aleksandrom’, sada je uveliko narušio svoj imidž. Drugo, Kina ne voli kada on koristi bilateralne odnose za svoje lične potrebe. A u Americi znate kako je prošao: dobio je ‘35% sankcija’ gotovo preko noći, izbačen je sa Floride, a sada se Amerikanci s njim igraju kao mačka s mišem – naročito oko pitanja NIS-a. Putin, s druge strane, jednostavno neće popustiti; on do sada nikada nije nešto prodao samo zato što je bio pod sankcijama- ističe Vujović.
Bivši šef hrvatske diplomatije Miomir Žužul za Večernji list navodi da je Srbija do sada vrlo vješto vodila politiku balansiranja, u čemu je Vučić imao važnu ulogu. Ipak, upozorava:
- Međutim, sve ima svoje granice. Te granice počinju pucati, ne na Vučiću, nego zbog ruske agresije koja je dovela do jasnog dihotomiziranja. Ova američka administracija sada se postavlja vrlo jasno: neće se igrati igara. Ne možeš u isto vrijeme biti za jedne i za druge, a pomalo i za treće ili četvrte. Kinezi to mudro posmatraju. Kako će se Srbija opredijeliti – ne znam, to je na njima. Maksimalni napori Srbije za zbližavanje s Amerikom biće prihvaćeni iz niza pragmatičnih razloga. Amerika neće ići u direktan sukob s Rusijom, ali dugoročno ne vjerujem da će Srbija uspjeti balansirati između svih strana. U svijetu u kojem više nema nesvrstanih, niko ne može biti neutralan. Može se slaviti ili žaliti, ili misliti da je sve to bila velika svjetska zabluda. No, bez obzira na sve – nesvrstanih više nema- tvrdi Žužul.
Spoljna politika Srbije zapravo je krahirala, rezolutan je Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik srpske vlade, u razgovoru za Večernji list.
- Nemam bolju riječ za to od kraha. Propala je politika balansiranja, potpuno i definitivno“, smatra Korać i dodaje: „Po meni je od početka trebalo da postoji samo jedna jasna politika – proevropska, prozapadna, jer ne vidim realnu alternativu. Šta je druga mogućnost? Biti poput Envera Hodže, u nekoj vrsti izolacionog ‘bunkerskog’ režima? Albanija i danas plaća cijenu te politike.- Korać upozorava da je nemoguće da se predsjednik Srbije ovako autodestruktivno ponaša samo iz političkih razloga.
Sve što znamo o politici i moja intuicija govore suprotno. Ovo ne može biti samo politika; ne može to biti: ‘Ja volim Ruse, oni nam brane Kosovo u Savjetu bezbjednosti.’ Nema to veze s Kosovom. Oni sigurno nešto imaju o njemu, tvrdi Korać.
Što se tiče Hrvatske, kojom je Vučić opsjednut, Miomir Žužul poručuje da je u hrvatskom interesu stabilnost u susjednoj zemlji i u cijelom regionu.
&nbsp;- U našem je interesu da svi uđu u EU, ali postoje principijelna pitanja koja ne proizilaze iz naše tvrdoglavosti. Dok se ne riješi pitanje nestalih, a zna se gdje je ključ rješenja – Srbija može samo maštati o Evropskoj uniji, ako uopšte o njoj i mašta- rezolutan je Žužul.
Kako god, politika zvaničnog Beograda, odnosno Aleksandra Vučića, ušla je u slijepu ulicu. Svi oni koji su do juče bili najžešći protivnici uvođenja sankcija Rusiji i slavili „velikog slovenskog brata“, sada naglašavaju važnost Zapada – istog onog Zapada koji je do juče bio sinonim zla i „obojenih revolucija“. U strahu od hladnih zimskih noći, režimski mediji sada ističu da je Evropska unija najvažniji partner Srbije, dok ljubavna priča s Rusima i Kinezima polako nestaje iz fokusa. Za sada. Kada je riječ o Srbiji, teško je išta prognozirati sa sigurnošću, osim što se može konstatovati da je dosadašnja spoljna politika neslavno propala.

Krah četiri stuba srpske spoljne politike: ''Propala politika balansiranja, potpuno i definitivno''

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, podsjeća da korupcija podriva povjerenje građana u institucije, produbljuje nejednakosti i usporava evropeizaciju Crne Gore.&nbsp;
Prem njihovim riječima, ovaj datum, koji se od usvajanja UN Konvencije protiv korupcije obilježava širom svijeta, prilika je da se preispita koliko su institucije i društvo zaista posvećeni nultoj toleranciji na korupciju.
- Korupcija je trajući problem koji prožima sve pore sistema i urušava ga iznutra. Nije specifična samo za Crnu Goru ili region - prisutna je globalno, ali se u društvima sa manjim demokratskim kapacitetom širi lakše. Ključna razlika leži u sposobnosti razvijenih društava da je preveniraju, sankcionišu i transparentno se suočavaju s njom - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Građani su, kako se dodaje u saopštenju CGO-a, često u direktnom dodiru s korupcijom kroz osnovne servise, dok donosioci odluka oblikuju institucije po mjeri partija, a ne građana.&nbsp;
- Stoga, nije iznenađenje ali je zabrinjavjauće da u Crnoj Gori i dalje prevladava nepovjerenje u institucije, dok percepcija nekažnjivosti obeshrabruje građane da prijave korupciju. Evropska komisija, u nedavno objavljenom, godišnjem izvještaju za Crnu Goru konstatuje da nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinosi ovoj percepciji. Posebno brine i što se Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) kontinuirano percipira kao selektivna i instrumentalizovana - ističe se u saopštenju.&nbsp;
<a href="https://cgo-cce.org/2024/12/07/korupcija-u-crnoj-gori-sistem-ukorijenjen-u-nepovjerenju-i-selektivnoj-pravdi/" target="_blank">Nalazi istraživanja CGO-a</a> pokazuju da građani prepoznaju sistemske probleme u pravosuđu, zdravstvu, bezbjednosti, obrazovanju i lokalnoj upravi, a CGO cijeni da je jedan od važnih uzroka tome i zanemarivanje principa meritornosti prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.&nbsp;
Kako se dodaje, nalazi opominju da 75,3 odsto ispitanih smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce navode sistem (23,9 odsto), političare (23,6 odsto), pravosuđe i policiju (po 15,3 odsto), dok je mnogo manje onih koji krivicu vidi u građanima (13 odsto) i medijima (7,1 odsto).
- Ovo je važno i u kontekstu EU integracija i pregovaračkih poglavlja 23 i 24, koja se ne mogu zatvoriti bez ozbiljnog pristupa problemu visoke korupcije, pravovremenog reagovanja i nezavisnosti institucija. Crna Gora mora posvećeno primjenjivati strateški i pravni okvir, prateći preporuke Venecijanske komisije, GRECO-a i Evropske komisije, uključujući efikasno funkcionisanje institucija i finansijsku nezavisnost ASK-a, opominje i Evropska komisija u svom izvještaju. Korupcija društvo skupo košta – usporava razvoj, smanjuje standarde i ostavlja dugoročne posljedice. Primjeri iz Crne Gore i regiona pokazuju da politička korupcija može imati fatalne posljedice, a važno je prevenirati ih, umjesto čekati da se dogode - zaključuju iz CGO.&nbsp;

CGO: Korupcija podriva povjerenje u institucije i usporava evropeizaciju Crne Gore

Suđenje za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Podgoričanina Miodraga Kruščića jutros je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 11.decembar zbog izostanka branioca Gorana Rakočevića.
Optuženi Rakočević nije želio da ga umjesto njegovog izabranog branioca brani advokat Miloš Vuksanović zbog čega je suđenje odloženo usljed neispunjenja procesnih uslova.
Na prethodnom ročištu iskaz u svojstvu oštećene dala je Lakić.
Ona je ostala pri tvrdnajama da je napad na nju bio motivisan isključivo njenim novinarskim radom.
- U svom radu uglavnom sam se bavila organizovanim kriminalom i korupcijom. Nisam se nikada bavila osobama koje su na ovoj optužnici, za nikog od njih nijesam ni čula osim za Maria Miloševića koji je sin mog prijatelja, ali ni o njemu nijesam pisala - naglasila je Lakić.
Podsjećamo, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević.
Oni se terete za više teških krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na nekadašnju novinarku „Vijesti“ Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.

Suđenje za ranjavanje Lakić odloženo za 11. decembar

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: drasko-duranovic