<p>Nakon <a href="https://etv.me/hronika/marunovic-protjeran-iz-srbije-bia-ga-sprovodi-ka-granici">vijesti</a> o brutalnoj demonstraciji terora Vučićeva režima nad rediteljem Danilom Marunovićem, teško je odrediti je li grđa ćutnja prvih adresa vlasti u Crnoj Gori ili ono što je udrobljeno kroz saopštenja Ministarstva kulture.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-postupanje-prema-marunovicu-moglo-je-biti-motivisano-njegovim-javnim-izrazavanjem-stavova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Dok bajagi upozorava na pravo slobode govora, Ministarstvo konstatuje da je „postupanje“ prema Marunoviću „moglo biti“ motivisano njegovim javnim djelovanjem. Privođenje, hapšenje, višesatno ispitivanje agenata BIA-e te konačno proćerivanje Marunovića iz Srbije Ministarstvo kulture Crne Gore tretira kao „postupanje“, pa još goneta kako je to „moglo biti“ motivisano javno iznešenom kritičkom riječju Danila Marunovića iako je povod za „postupanje“ više nego jasan.</p>
<p>Da se područno crnogorsko ministarstvo kulture boji ne samo beogradske centrale no i svoje śeni, vidi se u drugome dijelu saopštenja po principu: što ga brani kad ga ne odbrani. „Istovremeno, kao javni akteri, svi imamo odgovornost da u svom izražavanju vodimo računa o međusobnom poštovanju, ma koliko različiti naši stavovi bili“.</p>
<p>Po tolkovanju „našega“ ministarstva, koje ističe „temeljni značaj slobode mišljenja i izražavanja kao univerzalnih demokratskih vrijednosti koje čine osnov svake savremene i odgovorne države“, nije BIA ni kriva toliko koliko Marunović nije vodio računa o „međusobnom poštovanju“. Znate već ono: neko je silovao ženu jer joj je suknja bila prekratka; ali možda on i nije toliko nasilnik koliko ona nije vodila računa o „međusobnom poštovanju“.</p>
<p>Neupućeni bi na osnovu ovih kratkih informacija o skarednoj odbrani crnogorskoga kulturnog stvaraoca od strane crnogorskoga ministarstva kulture mogao pomisliti da se to ministarstvo svojom odbranom srozalo do dna.</p>
<p>No da je dno iz dana u dan sve niže, uvjeravamo se svakodnevno. Viđeli smo to i prethodnih dana kad ista ministrica nije ni trepnula na poimenično napadanje i dehumanizaciju novinara bez ikakva osnova od strane njezina partijskog ideologa Bogdanovića.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Naše „kulturno“ zastiđe

<p>Skandalozno hapšenje Danila Marunovića, crnogorskoga umjetnika i kolumniste koji je prepoznat kao jedan od kritičara politike Srpskoga sveta, jasan je pokazatelj svima da Vučićev režim koji je zarobio državu Srbiju predstavlja neprijatelja građanskoj i evropskoj Crnoj Gori.</p>
<p>U današnju Srbiju dobrodošli su samo Vučićevi seizi i poltroni koji od Crne Gore nastoje napraviti od svijeta izolovanu i ekonomski opustošenu kolonijalnu teritoriju u kojoj će moći bez ikakvih smetnji sprovoditi svoju genocidnu politiku istrebljenja svega što se ne uklapa u standarde velikosrpskog fašizma.</p>
<p>I aktuelni pokušaji zabrane javnih okupljanja, gašenja FCJK te crtanje meta nepoćudnim novinarima, dokumentuju da se metode beogradskog autokrate i u Crnoj Gori od strane njegovih marioneta pokušavaju instalirati kako bi se slomili posljednji punktovi otpora despotiji. Koliko śutra nasilno privođenje umjetnika i kritičara vlasti mogla bi postati i crnogorska svakodnevica.</p>
<p>Pozivamo crnogorsku vlast, makar onaj njen dio koji još uvijek ima potrebu da bar glumi pred domaćom i stranom javnošću da Crnu Goru doživljava kao suverenu državu, da zaštiti Danila Marunovića pred besprizornim ponašanjem srpskih bezbjednosnih službi. </p>

Generalna proba diktature

<p>Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.</p>
<p>Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.</p>
<p>Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

<p>Tek što su portali objavili vijest da je član SEP-a počinio razbojništvo, javili su se čuvari kolektivne savjesti i morala. Zorom ranom oglasile su se Demokrate da još jednom potvrde svoju poslovičnu amoralnost.</p>
<p>Promptno reagovanje na razbojništvo koje se dogodilo sinoć, ova amoralna papagajska skupina naslovila je „Ne iznenađuje to što je neko s Markovićeve liste uhapšen zbog razbojništva“.</p>
<p>Koliko je duboko dno koje kopaju Demokrate? I jesu li oni zapravo dokaz da i dno ima svoj podrum? Ko god je prekršio zakon mora snositi posljedice za svoje nedjelo. Ako zakon još uvijek postoji u Crnoj Gori. Ako ga avgustovski spasitelji nijesu toliko apstrahovali da ćete prije rukama uhvatiti vazduh, negoli svjedočiti poznaniju prava. Elem, razbojništvima i ostalim krivičnim djelima valjda bi trebalo da se bave institucije, a ne političke partije. I to one koje na to imaju najmanje prava. Ali, ko o čemu lučka prodavačica ljubavi o časti i poštenju.</p>
<p>Nedavno je blizak srodnik i tjelohranitelj Andrije Mandića, iz službenog vozila, pucao u dvojicu ljudi. Bar su tako objavili mediji, a sud odredio pritvor. Demokrate do danas nijesu ni guknule o ovom slučaju, ali su s prvim kokotom u svojim partijskim ćelijama napisali saopštenje o događaju starom nekoliko sati.</p>
<p>A ako se vratimo u 2021. godinu tamo ćemo zateći visokog funkcinonera Demokrata, koji je optužen za fotografisanje maloljetnice. A godinu kasnije isti je osuđen na dva mjeseca kućnog zatvora. Fotograf Janko je u vremenu kad je počinio ovo gnusno djelo bio direktor lokalne Uprave prihoda. Direktor kojeg je u direktora proizvela partija koja se bori protiv partitokratije. Demokrate, čiji je perverzni i osuđeni Janko Stavljenić bio istaknuti funkcioner ne da nijesu osudile svog vojnika, već su ga branili od zlonamjerne javnosti i zakulisnih radnji, raznih službi, DPS-a i drugih arhineprijatelja Demokrata. Nakon što je javnost s pravom pitala Demokrate da li su cijeli slučaj pokušali da zataškaju, uslijedio je tradicionalni odgovor Bečića i Bogdanovića:</p>
<p>„Bestidne laži koje plasiraju partijski mediji ne zaslužuju bilo kakav osvrt”, kratko je kazao predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.</p>
<p>„Bestidne, ogavne i monstruozne laži DPS-ovih medija“, odgovorio je porukom Bogdanović.</p>
<p>Budući da je Bečić osvjedočeni prepisivač, uporednom analizom ova dva komentara, mogli bismo gotovo sa sigurnošću zaključiti da je čak i ovo prepisao. A Bogdanović je nastavio da do u beskonačno reciklira sebe i svoje imbecilne mantre. Čak i kad funkcioner Demokrata biva optužen za pedofiliju, kriv je niko drugi do DPS. Godinama kasnije ništa se ne mijenja. Lekcije o moralu drže oni čiji su istaknuti članovi osuđeni za fotografisanje maloljetnica, lekcije o moralu drže junaci SKY prepiski, lekcije o moralu drže oni koji ćute kad najbliži srodnik koalicionog partnera iz službenog automobila puca u ljude. I to je sve što treba znati o Demokratama.</p>

Demokrate i moral

<p>Kad se avgusta 2020. u Crnoj Gori dogodila mantijaška kontrarevolucija, niko nije ni slutio da će se pet godina kasnije Crna Gora daviti u živom blatu, s glavom jedva iznad površine. Zar je iko mogao i pretpostaviti da će crkvena alternativa, koja je preuzela vlast, Crnu Goru odvesti do ivice ambisa? Do srca tame? Avaj, zapravo jeste. Svako ko nije bio zaslijepljen patologijom mržnje prema jednoj partiji i njenom lideru. Svako ko nije zarad vlastitih interesa lagao da je čak i vladavina klerofašizma i mraka srednjeg vijeka bolja od režima koji je pao 2020.</p>
<p>Da se po ko zna koji put razumijemo – nije žalost što je pao režim ogrezao u korupciji i drugim anomalijama, ali jeste što je nakon takvog uspostavljen režim šovinizma, korupcije, partitokratije i svega lošeg što vam pada na pamet. I što su nam mudri i pravedni pokušali prodati m… za bubrege, govoreći kako je sve bolje od onoga što je bilo. Da li je? Kad čujete, recimo, Demokrate, koje neumorno kevću o „DPS nasljeđu“, kojim poput jorgana nastoje pokriti svaku svoju svinjariju, shvatite da ipak donekle govore istinu. Jeste, Demokrate i istina ne mogu u isti kontekst, ali u ovom slučaju semantika opravdava fantastiku u kojoj Demokrate i istina koegzistiraju. Naravno, ne u onom značenju koje joj oni pripisuju. Famozna sintagma „DPS nasljeđe“ može se odnositi jedino na ono što su avgustovski revolucionari danonoćno kritikovali, usta punih pravde, a onda usavršili i ljestvicu podigli toliko visoko, da im DPS ni u svojim najgorim i najbestijalnijim vremenima ne bi mogao izaći na megdan.</p>
<p>Masovna partijska zapošljavanja, revanšizam, nepotizam, kriminal, izdaja i prodaja Crne Gore, nasljeđe su o kojem će govoriti oni koji dođu nakon aktuelnog režima. Zato, koliko god gledali u predio, shvatićemo da je „predio ipak ružan, i da naše oko nije rđavo“. Jer, kako objasniti sva ludila minulih godina? Između svega ostalog, kako objasniti smjenu preko 240 direktora, i to u jednom danu?! Ministarka Vesna Bratić tad je na giljotini gole mržnje odrubila više od 240 glava. Ako se ne varam dosad je śeča glava koje štrče Državu koštala 400 hiljada eura. A još će da košta. Ali, tako vam je to s glavama i giljotinama.</p>
<p>Sve ono što se događalo, i što se događa, mogli bismo nazvati i Crnogorskom buržoaskom revolucijom. Istina, banalnom replikom one francuske, ali po metodama revolucijom koja bi mogla biti inkarnacija one iz 1789. Nijesmo imali Robespjera, ali jesmo Dritana Abazovića i njegove partijske jurišnike. Partijska politika i partijska namještenja nijesu novost, tome smo svjedočili od ranih 90-ih. Ipak, bahatost i beskrupulozna demonstracija moći svoju renesansu doživljavaju 2020. S jednom bitnom razlikom u odnosu na bivši režim  – nacionalna diskriminacija živi punim plućima. DPS i partneri su ipak bili skloniji partijskoj diskriminaciji. Da je tako najplastičnije ilustruju svi oni konvertiti, koji su se iz štaba DPS-a i ostalih partija bivšega režima najednom obreli u postelji nove vlasti. Probudili u zagrljaju novog režima.</p>
<p>Dakle, nekad Srbi s partijskom knjižicom jedne partije, danas takođe Srbi, ali s kudikamo drugačijom legitimacijom. I zbilja, kad ovih dana čitamo o novim giljotinama u crnogorskim institucijama, ne možemo se oteti utisku da je Maksimiljan Robespjer među nama. Oni koji su kidali glave na giljotini vlasti, danas ridaju nad svojim udesima. Kojekakvi direktori muzeja, galerija, škola, i ostalih trofeja revolucije, danas govore o „odmazdi onih kojima je cilj da vladaju nerad i javašluk“. Zaista? Glava biva mudrija kad se nađe ispod noža?</p>
<p>Ista glava koja je političkom odmazdom pośekla neke druge glave. Istim nožem. Ista glava koja je u direktorsku fotelju zaśela partijskom raspodjelom osvojenog plijena. O, da, uvijek je osvajan plijen. Bajke o osvajanju demokratije i slobode više niko ne kupuje u knjižarama. Čak ni oni koji su glasali za osvajače. Zato, suze sinova i šćeri razmetnih ne diraju ničija srca. A što tek reći na Abazovićevo: „Nećemo dozvoliti da postanemo građani bez zemlje. Branićemo svaki pedalj Crne Gore“. Što kazati kad čujete licemjera koji je prodao svaki pedalj zemlje koju bi danas da brani? Od koga? Svojih saveznika u razaranju Crne Gore? I hoće li svaki pedalj zemlje koju je izdao braniti s vlasnikom tabloida (koji je osnivan novcem DPS-a, a onda bio medijski sponzor tzv. litija), koji privatnim avionom u inozemstvo putuje s „tajkunima režima“ protiv kojeg se borio do zadnje kapi krvi? Usput se družeći s Deripaskom, koji je u tabloidu Lovca na zmajeve bio strašna babaroga i zlo lice s naslovnice. Hoće li sad naslovnica ovoga tabloida osvanuti s pitanjem „Ko putuje o trošku Države?“ I tako godinama, do konačnog odgovora?</p>
<p>Ako ovakvi lažni, do kosti pokvareni i bizarni likovi opet prevare Crnogorce, onda nije do njih. Onda smo sve ovo i zaslužili.  </p>

Crnogorska buržoaska revolucija

<p>„Svi gradonačelnikovi ljudi“ američki je televizijski sitkom emitovan koncem 90-ih. Serija predstavlja izmišljenu verziju lokalne uprave Njujorka, i prati gradonačelnika i njegovo osoblje dok ovi upravljaju gradom. Možda bi bilo zgodno, po ugledu na popularnu američku seriju, snimiti crnogorski sitkom. Bez sumnje, u podjeli uloga posebnu pažnju bi trebalo posvetiti Denisu Hotu, prvom čovjeku „Čistoće“. Neki dan je u Skupštini Glavnog grada baš <b>Denis Hot</b> pjevušio hit hrvatske grupe „Film“. Adaptirani tekst poznate pjesme „Pjevajmo do zore“ zvučao je otprilike ovako: „Vi, normalni ljudi/Sa vama mogu cijelu noć/Biti budan i sanjati na nogama...“ Jeste, upodobio je Hot tekst vremenu i prostoru u kojem obitava. Istina, izvorni tekst, čiji je autor Denis Hot, glasi ovako: „Vi, normalni ljudi, s vama cijene mogu dizati cijelu noć...“, ili: „Svi normalni građani nemaju problem s povećanjem cijena“, ili, ako gospodina Hota citiramo ad litteram: „Svi normalni građani koji komuniciraju sa mnom nemaju nikakav problem da im se cijene povećaju“. Moguće da Denis Hot, baš poput gradonačelnika, koji je podgoričke muslimane nazvao „ukrasom grada“, nije naročito vješt govornik, pa se pogubio u jeziku ličnih i partijskih interesa.</p>
<p>Nije on pobogu pjesnik pa da ga obavezuje postulat Tomasa S. Eliota: „Pjesnik je veliki onoliko koliko učini u jeziku koji mu je dat.” Em nije pjesnik, em Eliot ništa nije zapisao o direktorima i jeziku. Tako da se naši direktori i dalje mogu vrhunski sprdati s nama. Smijati nam se u lice i govoriti nam da smo, jelte, nenormalni. Ipak, uprkos svemu navedenom, a što je u korist gospodina Hota, ne možemo a da se ne zapitamo ko su oni drugi ljudi? Ne oni normalni, to nam je jasno, već oni koji nijesu normalni, da ne kažem potpuni ludaci, kojima povećanje cijena nije po volji? A ne bi bilo zgoreg da priupitamo i one „normalne“, s kojima gospodin Hot komunicira, jesu li stvarni, ili su samo prigodna izmišljotina direktora „Čistoće“. A ako su zaista stvarni, od krvi i mesa, a ne od partijskih lego kockica, onda bi ih valjalo pitati: „Hoće li prazan trbuh umjeti da pjeva, kao što su sužnji pjevali o bauku zvanom DPS?“ Nek mi oprosti Miljković što banalno karikiram njegovu poeziju, i provlačim je kroz blato crnogorske svakodnevice. Ali, banalnost i jeste naša svakodnevica. „Banalnost je naša stvarnost“, mogao bi to biti grafit na nekoj podgoričkoj fasadi.</p>
<p>No, vratimo se izlivu iskrenosti gospodina Hota. Ko su nenormalni ljudi? Svi oni koji ne pljeskaju u transu hiperinflaciji, miljardama državnoga duga, partijskim desantima na institucije, oni koji plaćaju izmaštana radna mjesta stranačkim uhljebima? Ako je tako, onda predlažem režimu da sagradi velelepan sanatorij, s mnoštvom gumenih soba, i da izveze košulje koje će nam zakopčati otpozadi. Jer očito mi i jesmo pokusni kunići, zamorci na kojima se u kontinuitetu vrši eksperiment. Gledali ste Formanov „Let iznad kukavičjeg gnijezda"? Film snimljen po romanu Kena Kizija. Ako mene pitate – u gumenu sobu i s onima koji ne vjeruju u bajke o ranjenicima, koji se jednog jutra probude s metkom u nozi, ne znajući otkud olovo u njihovom tijelu. I kao da su čitali Čarlsa Simića, nakon misteriozne podgoričke noći i tišine poslovično glasnog režima, čiji je uposlenik i blizak srodnik jednog od ključnih ljudi vlasti optužen za ranjavanje, najednom, Crnom Gorom su se prolomili stihovi: „Olovo/Metak/Sa takvim imenima/Spava se dugo i duboko.” Ali, nije samo tajanstveni slučaj „olova u nozi” jedino što zaboravimo sa svakom novom bizarnošću. A njih nam, vaistinu, ne manjka. Zato, u obavezi smo da ih popišemo, za ljude budućnosti, koji će znati da čitaju vrijeme koje živimo.</p>
<p>„Luđak je vječno dijete”, gospodine Hot. I ako baš moram da biram, onda biram ludilo, „normalnost“ ostavljam vama i vašim glasačima. Znam da ćete kazati da je neko zlonamjeran istrgnuo iz konteksta vaše riječi. Zapravo, da je neko bio toliko zao i bijesan pa je potrgao cijeli kontekst. Baš kao što su mediji izvijestili javnost da ste se sa svojim zapošljenima pripiti tukli u novogodišnjoj noći. Ili kad su pisali o ostavci u PES-u, ali ne i napuštanju direktorske fotelje, i tako dalje i tako redom. Za sve je kriv kontekst. I tekst, dabome. Kad neko usere motku uvijek može reći: „Nijesam, vlasti mi, istrgli me iz konteksta“. &nbsp;</p>
<p>Baš kao prvake Srpske crkve. Njih doista često čupaju iz konteksta. Pamtite Joanikijeve vulkane ljubavi i književne interpretacije istih teoretičara književnosti Gojka Perovića. Nije Jovan Mićović vozdigao u nebesa ubicu Pavla Đurišića, to se nama samo učinilo. Nije Srpska crkva 2005. za svetitelje proglasila zločince Macu Vukojičića i Slobodana Šiljka, to se nama samo pričinilo. Jer takvi kakvi smo, vidimo nož u ruci brata svoga, a ne vidimo balvan u fabrici namještaja. Vidimo kanonizovane ubice u Srpskoj crkvi, iako nam kažu da na oči stavimo povez. Naopaki, kakvi jesmo, vjerujemo svojim očima i ušima, a ne tumačima crnogorske stvarnosti. Dabome da je to slučaj i s „normalnim ljudima" Denisa Hota. Tekst i kontekst, vječita zajebancija. Ako kažu da je Đukanović bio diktator, vjerujte na riječ medijskim, izdavačkim, knjižarskim i inim tajkunima koji su svoje carstvo zidali, ciglu po ciglu, baš za vakta diktature bivšeg režima. Ako vam kažu da je 2020. godina koju će istorija pisati zlatnim slovima slobode i demokratije, vjerujte im na riječ, i ne pitajte se otkud zarobljene institucije, otkud targetiranja slobodnih novinara, otkud pandemija partijskog zbrinjavanja palih boraca, otkud renesansa kriminala i korupcije. Nije vaše da preispitujete, vaše je da vjerujete. Vaše je da vjerujete da je doktor Dobričanin grdno stradao do 2020. Kao, recimo, direktor Urgentnog centra. Kao vlasnik placa, na kojem niče nezakonita zgrada. Ili, kao, kako ga je jednom označio Mihailo Jovović, novinar Vijesti, &nbsp;“ključni svjedok za lažnu optužnicu”, a u vezi s napadom na Jovovića od strane Miomira Mugoše. U kakvoj je samo nemilosti bivšeg režima bio dr Dobričanin. Ali, vjerujte njemu, to je neki novi Vladimir Dobričanin, onaj do 2020. se ne računa. Briše se gumicom kao Strašan lav Duška Radovića. Pa nijeste bili ni na Golgoti, ali vjerujete u Isusovo raspeće.</p>
<p>E, isto vam je s Crnom Gorom. Demokratiju ni durbinom ne vidimo, ni u mimohodu je nijesmo sreli za pet godina apsolutne slobode, ali vjerujemo jednoličnim, dosadnim, recikliranim saopštenjima režima, jer, svi oni silni kriminalci koji na SKY aplikacijama ushićeno govore o junacima avgustovskog prevrata, samo su uobrazilja nedobronamjernih i ludih. DPS je kao vlast davna prošlost, i opozicija s priličnim stažom, ali je i dalje alibi za svako nepočinstvo aktuelnog režima. Zato, vjerujte vlasti, a ne svojim očima. Cijene na rafovima supermarketa nijesu se vinule u nebo, a vaši računi nijesu bezočna krađa građana, to su, znate, naslijeđeni problemi i porođajne muke demokratije. I to je, vjerujem, najduži porođaj u istoriji akušerstva.</p>
<p>A možda ipak carski rez? Da se ne mučimo?</p>
<p>&nbsp;</p>

Svi normalni ljudi Denisa Hota

<p>Dok civilizacija slavi pobjedu nad fašizmom, njeni antipodi diljem svijeta, a među njima i crnogorski režim, na čelu sa Srpskom crkvom, slavi fašizam. Slavi zločinca i odlikovanog saslužitelja nacista Pavla Đurišića. Koljača, u čijoj ćete zločinačkoj biografiji čitati o masovnom pokolju muslimana u Drugom svjetskom ratu, i naći podatak da je za svoje ratne zasluge Đurišić odlikovan Hitlerovim „Gvozdenim krstom”. Paradoks je da pobjedu nad fašizmom pompezno i megalomanski proslavlja Putinova Rusija, čija je parada na Crvenom trgu neodoljivo ličila na samit svjetskih diktatora. Putinova Rusija koja je godinama unazad simbol fašizma, odavno otuđena od sopstvene tradicije iz Drugog svjetskog rata. Fašizam je, znate, i kad najveće žrtve fašizma i žrtve Holokausta, ubiju 50000 ljudi u Gazi. Kad se žrtva preobrazi u dželata. Ne znam da li je moje poimanje fašizma u saglasju s rječnicima i leksikonima stranih riječi i izraza, ali sve to zaista jeste fašizam, i to u svojoj najmračnijoj manifestaciji.</p>
<p>Kad govorimo o Crnoj Gori, čini se da je Amfilohije Radović ipak bio u pravu kad je neumorno beśedio o „brozomori”. Dakako da je značenje „brozomore” o kojoj je mantrao Amfilohije Radović drugačije od prirode brozomore od koje danas patimo. No, raznorodnost tumača i različita semantika ne utiču na aktuelnost Amfilohijevih jezičkih bravura. Kao da se sistematski nastoji izmijeniti, i poput parčeta gline preoblikovati kolektivno pamćenje Crnogoraca. Nekad na čelu štafete, danas na čelu kamarile čija je meta Josip Broz Tito, nalazi se Jovan Markuš. Ovaj nekad Titov idolopoklonik, odani i do kosti lojalni član Saveza komunista Jugoslavije, i partijski predśednik Opštine Cetinje, a od početka ratnih 90-ih osvjedočeni velikosrpski šovinista, Arkanov intimus, rab Božji (koji je nakon katarze AB revolucije spoznao svetosavlje), i bez sumnje decenijama najveći trovač crnogorskog javnog prostora, neumorno i monaški posvećeno nam otkriva istinu o Titu.</p>
<p>Ili, kako ga ovaj negdašnji vjernik SKJ označava, istinu o  – unesrećitelju Crne Gore. I nije Markuš sam u tome. Vučićeve propagandne tabloidne platforme jazbina su iz koje Markuš emituje gomilu laži o ideologiji, koju je, dok je to bilo na cijeni, s jednakom strašću branio. Toliko se govori i piše o Titu, da se lako može steći utisak da je „Slučaj Tito“ važniji od parastosa ratnim zločincima i oreola herojstva i mučeništva, koji se plete nad glavama četničkih ubica. Pa se mi danas pitamo je li Tito bio antifašista? Je li Tito zapravo uopšte i bio potreban? Je li Tito bio zločinac? Medij koji je bio ekskluzivni i krovni sponzor tzv. litija i borbe za slobodu, organizuje okrugle stolove o tome ko su bili zločinci u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Popovi Srpske crkve i ostali politički eksponenti ravnogorske doktrine krv na rukama Pavla Đurišića pravdaju riječima – i drugi su činili zločine. Zaista? Drugi su oni koji su Jugoslaviju spasili smrti? Drugi su oni koji su prije jugoslovenske borbe protiv fašizma odlazili na Španski front, kako bi se borili protiv zločinačkih falangi Franciska Franka. Koji je, između svih ostalih, ubio i pjesnika Federika Garsiju Lorku. Zapisano je da je Lorka „1936. odveden na mjesto zvano Baranko de Visnar, zajedno s trojicom anarhista – i tu je strijeljan. Streljački vod je, prema priči očevidaca, svoj bijes iskalio i na mrtvom Lorkinom tijelu, pljujući po njemu dok su ga bacali u neobilježenu zajedničku grobnicu“. Mnogi „drugi“ su i komunisti ranjeni u Španiji, a među njima Peko Dapčević i Veljko Vlahović.</p>
<p>To su valjda „drugi“. Identičnim narativom, kojim danas relativizuju, odnosno slave lik i nepočinstva Pavla Đurišića, isti su poricali genocid u Srebrenici, i tad slavili osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Već viđeno, već proživljeno. Ništa novo na obalama našeg „Mrtvog mora“.</p>
<p>I Titovo i nasljeđe cijelog antifašističkog pokreta mi smo pretvorili u prah i pepeo. I to nije Titov grijeh, već naš. Mi nijesmo bili kadri da sačuvamo i odbranimo nasljeđe, i sve ono zbog čega su partizani krvarili i ginuli. Ako mene pitate, Tito je zaslužio spomenik u svakom crnogorskom gradu. Baš zbog Jovana Markuša i njemu sličnih, koji bi, kad bi to mogli, istoriju pisali iznova, i svojim je lažima okrenuli naglavačke, kao što su i vlastite biografije. I zbog onih koji žele izmjestiti Titov spomenik u Podgorici. Naročito zbog njih. I zbog gradonačelnika Podgorice, koji učestvuje u tzv. Markovdanskoj litiji, čekajući ishod glasanja o izmještanju Titovog spomenika u Podgorici, jer, kako nam saopštava gradonačelnik, on tu ne bi ništa dirao, ali ako većina odluči drugačije onda će Titov spomenik zadesiti neizvjesna sudba, možda baš nalik onoj tragične „Kupačice“. A većina u gradskom Parlamentu je, znate, vrlo privržena Titu i tekovinama antifašizma. Zato, o budućnosti njegovog spomenika ne treba ama baš nimalo brinuti.</p>
<p>Elem, u jeku slavljenja četničkih koljača, besprizornog istorijskog revizionizma, čuvari planina, brda, čempresa i plaža, leleču nad počivšom Crnom Gorom, za čiju su raku svi oni iskopali bar po grumen zemlje. Isti oni koji su nekad za slobodu položili i život na žutim stranicama Vijesti, a onda hrabro odlučili još koji put poginuti na svojim privatnim portalima, normalizujući ono nad čime danas rone krokodilske suze. I sve to dok režimski Javni servis, s režimskim i nezakonitim direktorom na čelu, ćuti na golu mržnju koja kulja iz usta crkvenih prvaka. Sve to dok partije vlasti u tišini aplaudiraju rehabilitaciji monstruma Pavla Đurišića, a u sebi sriču: „Slava mu“. Sve to dok nam Gojko Perović tumači odu ubicama, autora Joanikija Mićovića, i dok nam Mićovićev jezik mržnje prevodi u jezik ljubavi, jer, nije do pisca, do nas je neukih, koji pohvalu ubici Đurišiću čitamo u krivom ključu.</p>
<p>I jeste do nas. Jer pamtimo taman koliko Tihomir Dragaš i drugi glasnogovornici PES-a, koji su nalik Kafkinom junaku, zanoćili kao DPS, a probudili se kao PES. Mrzeći ono što su bili. Mrzeći bivše sebe.</p>

Paralelna istorija

<p>Izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve <b>Porfirija</b> u Moskvi da bi se “srpski svet” rado priklonio “ruskom svetu” je očekivana izjava, a Crna Gora je žrtva i jednog i drugog “sveta”, kaže pisac i kolumnista <b>Đorđe Šćepović</b>.</p>
<p>- Reakcije koje su uslijedile nakon saopštenja Ministarstva vanjskih poslova, gdje i Borba, tabloid koji radi u Crnoj Gori i registrovan je u Crnoj Gori, a zapravo je <b>Vučićeva</b> platforma za emitovanje šovinizma i velikosrpskog nacionalizma, oštro kritikovala stavove <b>Filipa Ivanovića</b> koje je saopštio u vezi sa Porfirijem i Joanikijem, jer i to je previše za perspektivu “srpskog sveta”. Filip Ivanović<b> </b>je zapravo rekao nešto što ne odgovara istini, i u pravu su kad ga kritikuju u tom pogledu, jer Joanikije ni u kom slučaju, ni u kom značenju, nezavisan u odnosu na Porfirija Perića- rekao je Šćepović u emisiji Na kraju dana na TV E.&nbsp;</p>
<p>Šćepović je podsjetio da je Joanikije samo jedan od četiri episkopa SPC u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p><b>- Joanikije Mićović</b> je čovjek kojem su nakon smrti <b>Amfilohija Radovića</b>, koga je naslijedio na mjesto mitropolita, ukinute titule koje je nosio Amfilohije Radović, cetinjskog arhiepiskopa, ukinut praznik koji je ustanovio Amfilohije Radović, to je svetitelj Tajnovidac Lovćenski, koji je protivan Sinodu SPC. &nbsp;Mićović je sveden na nivo jednog običnog episkopa kakvih u Srbiji imate gomilu, u Crnoj Gori ih je četiri, tako da on nije apsolutno ni u čemu autonoman, niti autoritet čak ni sebi podređenim sveštenicima, a kamoli patrijarhu SPC Porfiriju Periću- kazao je Šćepović.</p>
<p>Srpska pravoslavna crkva nije religijska organizacija, ističe Šćepović, već politička organizacija koja se sve vrijeme bavi politikom, a Porfirije Perić revnosno i odano služi Aleksandru Vučiću.</p>
<p>Mjesec, dva nakon smrti Amfilohija Radovića, podsjeća Šćepović, nestalo je naslijeđe pokojnog mitropolita SPC &nbsp;nestao je i narativ koji je konstruisao Amfilohije Radović.</p>
<p>- Nestalo je elitno srpstvo, srpska Sparta, Lovćen kao srpski Olimp i odjednom je Srbija postala matica, odjednom su srpski političari u Crnoj Gori počeli rabiti taj narativ da je zapravo Srbija matica Srba u Crnoj Gori. Sve ono što je suprotno onome što je Amfilohije Radović decenijama zagovarao da je Crna Gora izvorište srpstva i Amfilohije Radović je zaboravljen pola godine nakon smrti. Svjedočili smo nasilnom ustoličenju Joanikija Mićovića, kad je došao i Porfirije Perić, kad su građani Cetinja i Crne Gore zasuti šok bombama, suzavcima i gumenim mecima, a sve ne bi li se ustoličio sveštenik kojeg građani Crne Gore i Cetinjani ne žele u manastiru- zaključio je Šćepović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dlv30yc_MMKo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šćepović: Joanikije Mićović je sveden na nivo jednog običnog episkopa kakvih u Srbiji imate gomilu

<p>Uoči svakog vjerskog praznika Jovan se javi. Tradicionalno. Dosljedno. Nije Jovan iznevjerio horizont očekivanja ni u svojoj uskršnjoj čestitki. Tradicionalno <b>Jovan Mićović</b> ne služi Hristu. Tradicionalno Jovan Mićović služi velikosrpskom nacionalizmu. Njegova politička obraćanja pastvi nikad nijesu naročito značila. Čak ni najpokornijim sljedbenicima svetosavske doktrine. Prosto, Jovan nije <b>Amfilohije</b>, koji je svoje političke i parareligijske nastupe znao učiniti zanimljivim. Sve u vezi s Jovanom Mićovićem je lažno.</p>
<p>Tako i mržnja koju izliva u svakom svom javnom iskazu nalik je glavi maslačka, i rasprši je prva naredna vijest. O vremenu, saobraćaju, ili pak stajlingu <b>Milojka Spajića,</b> koji je, kako objavljuje „Pobjeda“, savjesno nas izvještavajući o gorućim životnim pitanjima, ocijenjen čistom peticom! Da nije elegantnog Milojka, možda bi Jovan Mićović i njegova mržnja trajali bar koliko i neki od gafova <b>Ane Brnabić</b>. Ipak, saznanje da Mićović nikad nije bio autoritet ni sebi podređenim sveštenicima, ne znači da mu je dozvoljeno izmišljati Njegoševe „posljednje želje“, relativizovati i braniti zločine.</p>
<p>U svojoj tobože uskršnjoj čestitki, a zapravo golom političkom govoru, Mićović poziva na obnovu tzv. Njegoševe kapele, koja nije Njegoševa već kapela Karađorđevića. Tradicionalno bljujući vatru na komunizam, za čije su tajne službe kao doušnici radili crkveni prvaci. Ne znam je li među njima i Mićović, ali jeste vodeći sijač mržnje i svetosavski ideolog <b>Jovan Markuš</b>, nekad visoki funkcioner SKJ (Savez komunista Jugoslavije). I gomila postradalih srpskih političara u Crnoj Gori, koji su svi do jednoga bili članovi SKJ. Osim papagajske mantre o kapeli Karađorđevića, Mićović se, u maniru kandidatkinje za mis, pomolio za mir u svijetu. Pa je tako blagoslovio one koji su „započeli dijalog o pravednom miru u Ukrajini i Palestini“.</p>
<p>Agresiju na Ukrajinu i genocid nad Ukrajincima Mićović objašnjava „nasiljem nad sveštenstvom, otimanjem hramova, skrnavljenjem svetinja“ i svakojakim drugim zalima koja trpi „kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva“. Kad sve to prestane nastupiće „pravedni mir“, kazuje nam Jovan Mićović. Vjerujem da je narativ o ugroženom sveštenstvu, otetim svetinjama i kanonskim crkvama svima dobro poznat. Istim bezočno konstruisanim lažima pravdali su sveštenici Srpske crkve i genocid u Srebrenici '95. 2025. genocid nad Ukrajincima je posljedica nasilja nad sveštenstvom. Genocid koji Izrael u kontinuitetu čini nad Palestincima posljedica je tragičnog nesporazuma? Kao u antičkim dramama. I o kakvim kanonima i raskolnicima govori Jovan Mićović, koji je, kako je Antena M već pisala „kao odrastao čovjek kršten u Makedonskoj pravoslavnoj crkvi (MPC) – čiju autokefaliju SPC ne priznaje“.</p>
<p>I dok nam Jovan Mićović drži slovo o kanonu i Hristu, Ura drži čas o zakonima i Ustavu. O patriotizmu. Ista ona Ura koja je Mićoviću i njegovim beogradskim patronima, gazeći Ustav, tzv. Temeljnim ugovorom poklonila crnogorske hramove. Valjda Velika plaža vrijedi više od crnogorskog sakralnog blaga, pa nekadašnja ministarka Novaković lamentira nad „zakonima bačenim pod noge“?!</p>
<p>A ko je 2020. Crnu Goru bačio pod noge? Ko je Crnu Goru bačio na koljena? I sve to dok se premijer Spajić, obučen za čistu peticu, zajebava s poslanicima i Skupštinom Crne Gore, a njegovi partijski poslušnici krevelje usred izlaganja građanskih aktivista. I sve to dok Jakov Milatović lično prima novinarku „Vijesti“, kojoj je upućena prijetnja. A što s novinarima koji nijesu novinari režimskih medija? Što s novinarima kojima su tužioci i SDT crtali mete? Što, recimo, s <b>Danicom Nikolić,</b> kojoj kriminalci godinama prijete? Konkretno, sa sve ceduljom i porukom da će stradati ako nastavi da piše? Jesu li neki novinari jednakiji od drugih? U konačno slobodnoj i demokratskoj Crnoj Gori? Je li život novinara koji nijesu pod kontrolom režima manje vrijedan od života onih drugih? Jesu li „Vijesti“ iznad svih ostalih? „Vijesti“ koje tako dirljivo i toplo pišu o „učenicima vjeronauke pri Crkvi Svetog Đorđa, koji na Veliki petak, u tišini ukrašavaju vaskršnja jaja, pod budnim okom svoje vjeroučiteljice“?</p>
<p>Vaistinu divan literarni pasaž. Vaistinu iz tame DPS tiranije vaskrsla Crna Gora.</p>

Uskršnja čestitka Jovana Mićovića

<p>Nije prvoaprilska šala, jer se dogodilo 4. aprila. <b>Dritan Abazović</b> je 4. aprila zagrmio: „Svi na protest, Crna Gora nije na prodaju!“ Predśednik pokreta Ura, Dritan Abazović, kako prenose portali, „pozvao je sve građane koji žele da sačuvaju Crnu Goru, njenu prirodnu ljepotu i autentičnost, a koji se protive njenoj prodaji, da u subotu dođu na protest...“</p>
<p>Nekad premijer, danas tek predśednik u Gospodu upokojenog pokreta Ura, poziva na protest jer neko kani prodati Crnu Goru?! Kažem, nije 1. april, ali je šala na kojoj bi pozavidio i ponajbolji stund up komičar. Panta rei, ili, „sve teče“, kako je Simplicije objašnjavao koncept filozofije Heraklita iz Efesa. Možda baš Heraklitovo zapažanje da „niko nikad ne zagazi u istu rijeku dva puta“ i da „u protoku vremena, izgubljena prilika izgubljena je zauvijek“.</p>
<p>Sve teče, sve se mijenja, osim, kako ga je negdašnji patron Vulin označio – „šibicar Dritan Abazović“. On ostaje isti. Bez obzira na protok vremena. Uprkos okolnostima. Sklon pošalicama i šibicarenju. Sitnom, uličnom, velikom, masno plaćenom, svejedno. Važno je šibicariti. Naročito uoči izbora. Lokalnih, državnih, opet svejedno. Šibicaru je važna korist. Nije 1. april, nije „Treće oko“, a ni aforizam<b> Dragana Koprivice</b>, a Dritan kaže: „Crna Gora nije na prodaju!“ Čovjek koji je prodao sve što se moglo prodati poziva na protest kako bi spriječio prodaju Crne Gore. Čovjek koji je Beogradskoj patrijaršiji prodao crnogorske hramove, kaže da „Crna Gora nije na prodaju“. A zatim, u svom nadahnutom patriotskom govoru, s istom strašću nastavlja: „Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru, ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve!“</p>
<p>Zakleo bih se da je ovo Dritan Abazović svakodnevno slušao dok je bio premijer, pa danas kad je potrošeni Vučićev sluga i političar na margini i u slobodnom padu, reciklira sve ono što su mu govorili građani dok je prodavao i izdavao Crnu Goru. A niko je nikad nije toliko prodao i izdao koliko Dritan Abazović. Da je još neko vrijeme ostao premijer prodao bi Abazović i Lovćen, nad čijom neizvjesnom sudbinom danas lamentira, i zbog kojeg poziva na otpor. Srušio bi Abazović i Mauzolej, obnovio bi Abazović i takozvanu Njegoševu, a zapravo kapelu Karađorđevića, samo da je bio u prilici, da je bilo vremena. Ali, kao što nam otkriva Simplicije – „sve teče“, a rijeke moći i vlasti Dritana Abazovića su protekle, pješčani sat je iscurio. I na sreću svih nas koji smo pozivali na otpor, na koji danas poziva lažni i prijetvorni Abazović, on neće zagaziti u istu rijeku dva puta. Nikad više neće biti vlast. I baš kao u filosofiji s početka teksta ovaj opsjenar i grobar građanske Crne Gore, suočen je s istinom da je „izgubljena prilika izgubljena zauvijek“.</p>
<p>Avgusta 2020. Abazović je bio u prilici da ne iskopa raku za Crnu Goru. No, ipak je izabrao ašov. Ipak je za saveznike birao sljedbenike ideologije krvi i tla. A onda su počeli graditi neku novu Crnu Goru, i do temelja rušiti građansku i multietničku. Izgradili su diktaturu, sve sa slobodom na usnama. Zarobili su sve institucije sistema, sve s bajkama o tridesetogodišnjem ropstvu. Zato se danas u Dritanovoj Crnoj Gori progone novinari, intelektualci i građanski aktivisti.</p>
<p>Zato se danas u Dritanovoj Crnoj Gori zastrašuju i kriminalizuju studenti koji su pokušali da mijenjaju svijet oko sebe. Nažalost, neki od njih ustuknuli su pred hordama režimskih novinara i medija. Strah je nadvladao cilj. Ali, oni su bar pokušali. I zato niko nema pravo da ih osuđuje. Naročito ne oni koji su na proteste izlazili samo na zvižduk partije. Oni koji bi na protestima provodili vrijeme u brojanju, u izviđanju. Oni koji su u mjesnim zajednicama i ustanovama upisivali plus ili minus pored vlastitih imena. Studenti su pokušali. Za razliku od takvih, i za razliku od licemjera Dritana Abazovića, koji nakon što je razorio Crnu Goru vapi nad dubokom i mračnom jamom. Nakon što je Crnu Goru pretvorio u poligon za pokazne vježbe šovinizma, on poziva na otpor?</p>
<p>Nije prvi april, šesti je. Petog aprila je počela opsada Sarajeva. I trajala je četiri godine. Za 1425 dana ubijeno je skoro 12000 građana Sarajeva, među njima 1601 dijete. Još do juče Abazovićevi saveznici bili su oni koji slave opsadu. Koji slave ratne zločince. Oni čiji su heroji završili u haškim sudnicama. Danas Crnu Goru prodaju baš oni, a juče je to bio Dritan Abazović. Koji je avgusta 2020. zagazio u njihovu rijeku. Ali, kako kažu njegove beogradske gazde: „šibicar ostaje šibicar“.</p>

Dritan Abazović – borac za pravo, čast i slobodu Crne Gore

<p>Svaka odluka Tenderske komisije za koncesiju aerodoroma postaje zvanična kada je potpišu svi članovi, tako da ne želim da komentarišem medijske natpise koji se namjerno objavljuju kako bi se što više kompromitovao proces od strane jedne članice, kazao je predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj.</p>
<p>Đeljošaj je saopštio da je Tenderska komisija danas nastavila započetu sjednicu na kojoj smo analizirali izvještaj IFC-a za finansijske ponude. Nakon završetka te sjednice, održana je nova kako bi, kaže Đeljošaj, vrednovali tehničku i finansijsku ponudu i utvrdili rang listu.</p>
<p>Novu sjednicu je zakazao za utorak, a na njoj će Tenderska komisija odlučivati o izvještajima i eventualnim odlukama prema nadležnom ministarstvu.</p>
<p>- Želim da saopštim da je IFC tokom sjednice odbio da odgovori na moja pitanja i preuzme odgovornost, što smo konstatovali u zapisniku - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Kako je kazao, o daljem procesu i odlukama koje će Tenderska komisija donijeti u utorak, javnost će biti blagovremeno informisana.</p>
<p>- Želio bih da napomenem da svaka odluka postaje zvanična kada je potpišu svi članovi komisije, tako da ne želim da komentarišem medijske natpise koji se namjerno objavljuju kako bi se što više kompromitovao proces od strane jedne članice Tenderske komisije, što je krivično djelo, jer je naš rad označen pod stepenom „interno“ - poručio je Đeljošaj.</p>

Đeljošaj: Utvđena rang lista, odluke Tenderske komisije postaju zvanične kad ih potpišu sve članice

<p>&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;</p>
<p>Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva <b>Admir Šahmanović.</b></p>
<p>Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>Otvarajući događaj, ministar<b> </b>Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.</p>
<p>Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.</p>
<p>- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas <b>Zorana Sekulić</b>.</p>
<p>Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.</p>
<p>Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.</p>
<p>- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.</p>
<p>Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.</p>
<p>Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.</p>
<p>- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.</p>

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

<p>Ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski</b> pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom <b>Donaldom Trampom </b>u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.</p>
<p>Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom </b>prethodnog dana.</p>
<p>Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.</p>
<p>Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.</p>
<p>Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.</p>
<p>- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.</p>
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
<p>Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.</p>
<p>Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.</p>
<p>Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.</p>
<p>Dopisnik ukrajinskog servisa RSE <b>Oleh Haliv</b> posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.</p>
<p>- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.</p>
<p>Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.</p>
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
<p>Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.</p>
<p>- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.</p>
<p>Politička analitičarka <b>Aleksandra Filipenko</b> rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."</p>
<p>Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."</p>
<p>Nije dao detalje o tome.</p>
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
<p>Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.</p>
<p>Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.</p>
<p>- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.</p>
<p>Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.</p>

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

<p>Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Ferhan Al-Saud, izjavio je tokom zvanične posjete Moskvi da je trenutni prioritet njegove zemlje postizanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze. Naglasio je da neće biti govora o normalizaciji odnosa s Izraelom dok se ne riješi palestinsko pitanje.</p>
<p>Ono što trenutno vidimo jeste da Izrael uništava Gazu i njene civile. To je potpuno nepotrebno, neprihvatljivo i mora prestati - rekao je princ Fejsal.</p>
<p>Još početkom 2024. godine poručio je da normalizacija odnosa s Izraelom nije moguća bez konkretnih koraka ka rješavanju palestinskog pitanja, uključujući ostvarenje prava Palestinaca na nezavisnu državu.</p>
<p>Njegova izjava dolazi u trenutku intenzivnih diplomatskih napora da se zaustave višemjesečni sukobi u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, od početka izraelske ofanzive ubijeno više od 57.000 Palestinaca. Izraelske vlasti navode da je u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 taoca je odvedeno.</p>
<p>Saudijska Arabija, važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država i vodeća zemlja arapskog svijeta, pod sve je većim pritiskom da se pridruži državama koje su uspostavile diplomatske odnose s Izraelom u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma. Ipak, Rijad je više puta istakao da prava Palestinaca moraju biti temelj svakog budućeg dogovora.</p>

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dorde-scepovic