<p>Civilna odbrana u Gazi objavila je da je 17 ljudi poginulo, uključujući troje djece u današnjim udarima ili pucnjima izraelske vojske širom te palestinske teritorije razorene tokom više od 20 mjeseci rata.</p>
<p>Takođe je bilo više desetina ranjenih koji su prebačeni u bolnice poslije tih napada, rekao je za Frans pres Mahmud Basal, portparol te organizacije za prvu pomoć.<br/>
 <br/>
Frans pres kaže da, s obzirom na restrikcije uvedene medijima u pojasu Gaze i teškog pristupa na terenu, nije u mogućnosti da provjeri te podatke od nezavisnih izvora.<br/>
 <br/>
Basal je rekao da je izvedeno pet vazdušnih napada dronovima ili borbenim avionima, u kojima je poginulo 16 ljudi širom cijele teritorije pod opasadom.<br/>
 <br/>
Rekao je da je dvoje djece porodice Azam poginulo, a više ljudi je ranjeno u izraelskom napadu na jednu kuću izvedenom u zoru na jugoistoku grada Gaze.<br/>
 <br/>
Pored toga jedan 18-ogodišnji mladić poginuo je od izraelske vatre dok je čekao za raspodjelu hrane u južnom sektoru al Alam, rekao je Basal.<br/>
 <br/>
Izraelska vojska danas je naredila evakuaciju više kvartova na sjeveru pojasa Gaze gdje je rekla da sprovodi operacije "ekstremne snage" protiv palestinskog islamističkog pokreta Hamas.<br/>
 <br/>
Na upit Frans presa izraelska vojska nije željela da komentriše Basalove izjave o broju poginulih i samo ponovila da sprovodi operacije protiv Hamasa.</p>
<p>Poslije stupanja na snagu primirja sa Iranom u utorak, nakon 12 dana sukoba, izraelska vojska je saopštila da se ponovo koncentriše na Gazu u nastojanju da vrati taoce i rasformira režim Hamasa.<br/>
 <br/>
Uprkos intenziviranju izraelskih operacija, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je blizu primirje između Izraela i Hamasa i da bi moglo da se dogovori iduće nedjelje.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Civilna odbrana u Gazi: U izraelskim operacijama poginulo 17 ljudi, među njima i troje djece

<p>Nezaštićenost glave, posebno potiljka i ne unosa dovoljno tečnosti za posljedicu ima povišenu temperaturu, mučninu, glavobolju, povraćanje. U težim slučajevima dijete je uznemireno, nekad može doći malo do dezorijentacije u vremenu i prostoru, zujanje u ušima, dolazi do pada pritiska i to su već neke teže forme - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista pedijatrije dr Branka Samardžija Jovanović.</p>
<p>Jučerašnji dan bio je najtopliji dan ovoga ljeta, a po najavama meteorologa ovoga ljeta će temperature biti izuzetno visoke, pa je tih dana potrebno dodatno voditi računa o zdravlju, hidrataciji i sa posebnim akcentom na djecu.</p>
<p>Iako djeca vole da borave vani, na suncu i da se igraju, kaže Jovanović, treba voditi računa kada i koliko borave na suncu.</p>
<p>- Često uslijed dugotrajnog izlaganja, ili boravka na suncu u periodu kada je najintenzivnije sunčevo zračenje može doći do i najčešće dolazi do sunčanice. U našim ambulantama već imamo takvu djecu, ne kažem da je to veći broj, ali u svakom slučaju imamo djecu sa tegobama koje nastaju kao posljedica izlaganja suncu - rekla je Jovanović.</p>
<p>Najčešća posljedica pretjeranog izlaganja suncu kod djece je, objašnjava Jovanović, poremećaj termoregulacije, što je kombinacija pregrijavanja tijela, povišene temperature.</p>
<p>- Nezaštićenost glave, posebno potiljka i ne unosa dovoljno tečnosti za posljedicu ima povišenu temperaturu, mučninu, glavobolju, povraćanje. U težim slučajevima dijete je uznemireno, nekad može doći malo do dezorijentacije u vremenu i prostoru, zujanje u ušima, dolazi do pada pritiska i to su već neke teže forme. Ono što je nekako bitno i što je suština svega ovoga po preporukama je da takvu djecu treba skloniti sa sunca, a ako su na moru ili planini onda u neku debelu hladovinu, mada mi uvijek kažemo da je najbolje u dobro rashlađenu, klimatizovanu prostoriju, koja je pritom &nbsp;zamračena i osnovno je što djetetu počinjemo da dajemo tečnosti, da ga hidriramo - zaključila je Jovanović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjA_oCLG-rkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Već u ambulantama imamo djecu sa tegobama koje nastaju kao posljedica izlaganja suncu

<p>Osmogodišnji dječak i dvije odrasle osobe ubijene su u ruskom napadu dronovima na selo u sjeveroistočnoj regiji Sumi u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.</p>
<p>Šef regionalne vojne uprave <b>Sumi Oleh Hrihorov</b> kazao je da su potvrdili tri smrti, uključujući osmogodišnjeg dječaka čije je tijelo izvučeno iz ruševina uništene kuće.</p>
<p>- U napadu su poginule različite porodice, sve su živjele u istoj ulici. Otišli su na spavanje u svojim domovima - ali ruski dronovi su zauvijek prekinuli njihov san - napisao je Hrihorov na Telegramu.</p>
<p>Lokalna policija je izvijestila da je šest osoba, uključujući troje djece, povrijeđeno u noćnom napadu u regiji Sumi.</p>
<p>Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage danas izvele napad na Ukrajinu koristeći 97 Šahed udarnih dronova i nekoliko vrsta mamaca UAV-a.</p>
<p>Ruski balistički raketni napad na grad Dnjenpro pogodio je nekoliko civilnih područja oko podneva u utorak, ubivši sedam ljudi i ranivši 70 drugih, prema lokalnim zvaničnicima.</p>
<p>Šef regionalne administracije Dnjepra Serhii Lisak kazao je da su u obližnjem gradu Samar, u napadu su ubijene dvije osobe, a devet je ranjeno.</p>
<p>U nizu napada oštećeno je 19 škola, deset vrtića, jedna stručna škola, jedna muzička škola i jedna kancelariju za socijalnu zaštitu, kao i osam medicinskih objekata, prema gradonačelniku Dnjepra, Borisu Filatovu.</p>
<p>Prema riječima Aleksandra Prokudina, šefa regionalne vojne administracije, Rusija je takođe bombardovala naseljene četvrti i kritičnu infrastrukturu u južnoj regiji Herson u Ukrajini, ubivši četiri civila i ranivši najmanje 11 drugih.</p>

U ruskim napadima ubijeno 16 civila u Ukrajini

<p>Uz podršku Evropske rukometne federacije i institucionalnu podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspješno je realizovana još jedna sezona projekta „RukoMEtić“ koji donosi rukomet najmlađima - i to u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera i više od 300 djece uzrasta od tri do šest godina.</p> <p>Od naredne godine projekat „RukoMEtić“, kako su najavili, se širi na sjever Crne Gore i pridružuju se Berane, Pljevlja i Bijelo Polje.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250604160632_5a9c873567f6042c2540e5aa15030838b0c28e20be776f83764670826f15584f" data-rendition-name="original" width="6608" height="4405" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“:"> </figure>  <p>- Čime ćemo biti prisutni u čak devet gradova! - naglasili su oni.</p> <p>Kroz „RukoMEtić“ projekat ostvaruju, kako su istakli, ključne ciljeve razvoja rukometa: Razvoj igrača svih uzrasta, popularizacija rukometa među najmlađima, širenje baze kao preduslov podizanja kvaliteta domaćih takmičenja, stalno prisustvo na najvećim međunarodnim takmičenjima, edukacija trenera kroz seminare i savremene metodologije, jačanje lokalnih klubova i saradnje sa vrtićima i redovni treninzi i promocija rukometa kroz društvene mreže.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250604160636_5b9a3f8283526a5878a0915b83fe6503eefefb38d073ab705dee8ba4e43cb327" data-rendition-name="original" width="6720" height="4480" loading="lazy" alt="„RukoMEtić“"> </figure>  <p>Prvi put, fokus je, kažu, na djeci od tri do šest godina - odnosno generaciji kojoj do sada nije bila posvećena posebna pažnja.</p> <p>- Ovaj projekat to mijenja! - zaključili su u „RukoMEtić“.</p>

Završena druga sezona projekta „RukoMEtić“: Rukomet za najmlađe u šest gradova, sedam vrtića, sa 13 trenera...

<p>Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - poručila je socijalna radnica Jovana Došljak osvrnuvši se na podatke Monstata od prošle godine da je 28.4 odsto djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva.</p>
<p>UNICEF upozorava da najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, &nbsp;što uključuje ne samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama.&nbsp;</p>
<p>- Djeca u Crnoj Gori odrastaju uz puno izazova, što uključuje emocionalnu zapuštenost, nasilje, razne digitalne opasnosti, ali i, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga - ukazala je Došljak gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.</p>
<p>Posebno, podvlači ona, zabrinjava što nepovoljni uslovi u kojima ta djeca odrastaju utiču na njihov rast i razvoj.</p>
<p>- Vidljiva je razlika između ruralnih i urbanih sredina, gdje su obično djeci koja odrastaju u ruralnim sredinama sve stvari teže dostupne, a kako novo doba donosi nove tehnologije to predstavlja izazov u smislu što djeca imaju mnogo brži i lakši pristup različitim informacijama, pa često i onim koje nijesu u skladu sa njihovim uzrastom i njihovom dobi, pa sa su samim tim izloženi različitim pritiscima - rekla je Došla.</p>
<p>Izazova, kako je ustvrdila, ima mnogo.</p>
<p>- Oni nijesu nimalo jednostavni, čak štoviše kompleksni su, &nbsp;i obično vuku jedno drugo. Moramo napraviti društvo koje brine o djeci i moramo se posvetiti zajedničkim snagama rješavanju problema i izazova sa kojima se današnja djeca susreću - poručila je Došljak.</p>
<p>Skoro trećina djece u Crnoj Gori se nalazi u riziku od siromaštva, podsjeća Došljak i dodaje da su to alarmantni podaci koji,ističe ona, nikoga ne bi smjeli da ostave ravnodušnim.</p>
<p>&nbsp;- Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - dodala je socijalna radnica.</p>
<p>Iako postoji zakonski okvir koji štiti prava djeteta koji je jasno postavljen, bitno je, poručuje Došljak, kako on zapravo funkcioniše u praksi.</p>
<p>- Kada govorimo konkretno o centrima za socijalni rad, svaki centar i svaki zaposleni u centru ima obavezu da štiti prava djeteta, da negdje svakodnevnim radom sa djecom pdocjeni stanje i potrebu korisnika, da izradi plan koji odgovara konkretno svakom djetetu pojedinačno i njegovim potrebama, da pruža podršku kako djeci, tako i roditeljima, kroz savjetodavni rad, da sarađuje sa drugim institucijama kako bi uključio kako djecu, tako i roditelje u sve potrebne sektore društva i sistema, a sve se to radi u najboljem interesu djeteta - istakla je Došljak.</p>
<p>O mentalnom zdravlju se govori više nego ikad, cijeni Došljak, ali ipak nedostaje dovoljan broj stručnjaka koji bi u tom segmentu, naglašava ona, radio sa djecom.</p>
<p>- Kao što je potrebno da se razvijaju razni servisi podrške u zajednici kada je u pitanju samo mentalno zdravlje, jer djeca koja odrastaju u okruženju gdje su im određeni resursi manje dostupni i nijesu uopšte dostupni, trpe zaista veliki pritisak. Odrastajući pod tim pritiskom, sa tako malo godina njima nije nimalo lako i zaista jeste jako važno da svako od nas iz struke negdje &nbsp;iz svog dijela obavlja svoj zadatak prvo u prepoznavanju takvih stvari, koje je u nekom segmentu jako teško prepoznati, jer takva djeca nerijetko ostaju ispod radara - zaključila je Došljak.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Došljak: Moramo napraviti društvo koje brine o djeci

<p>Sve češće crnogorsku javnost šokiraju informacije o našoj đeci koja su izložena nekom vidu seksualnog nasilja od seksualnih predatora, listom iz njihovog neposrednog okruženja. Nažalost, kazne su ili blage ili, nerijetko, osumnjičeni bude oslobođen optužbi.</p> <p>Žrtve seksualnih predatora i njihove porodice na taj način izlažu se novom stresu, ali i stigmi i sramu. A poruka pravosuđa ovakvim postupanjem, za one koji se još nijesu osnažili da prijave ovakve zločine, je - da je bolje da ćute i kako znaju i umiju nose se sa užasima traume. </p> <h2><b>Bitka za pravdu</b></h2> <p>- Prvi put poslije tri godine sam, konačno, srećna što je bar neko uradio nešto kako treba. Koliku god kaznu da dobije nije dovoljno, ali bilo mi je stalo da bude osuđen, da kažu da je kriv i da je uradio to što je uradio – kaže za Portal ETV majka sada desetogodišnje djevojčice koju je prije tri godine seksualno uznemiravao tada osamdestogodišnji komšija i rođak.</p> <p>Tri godine traje pravna borba porodice djevojčice da dokažu da je ona bila žrtva seksualnog predatora, ali je sudija Višeg suda u Bijelom Polju <b>Dragan Mrdak </b>dva puta izrekao oslobađajuću presudu da bi Apelacioni sud, konačno, prije nekoliko dana saopštio da su sudije ovoga suda, postupajući po žalbama, izrekle presudu i osudile optuženog na petogodišnju kaznu zatvora. </p> <p>- Moje dijete je čak pet puta saslušavano. Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – uzrujano priča majka djevojčice.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122614128_4e6013d7d690849c35d1fbf77f7eed009ab785bf75fc86d1fb9074ba31db549e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Viši sud u Bijelom Polju"><figcaption>SPORNA ODLUKA: Viši sud u Bijelom Polju<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p>Ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena.</p> <p>- Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kaže naša sagovornica.</p> <p>Što je motivisalo sudiju Mrdaka da u dva navrata oslobodi optuženog za nedozvoljene polne radnje Apelacioni sud nije saopštio.</p> <p>Advokat porodice <b>Dražen Ćorović </b>kazao je Portalu ETV da ne može da komentariše presudu, jer proces još nije pravosnažno okončan. </p> <p>Konkretan predmet nijesu mogli da komentarišu ni crnogorska vrhovna sutkinja <b>Valentina Pavličić</b>, kao ni Sudski savjet koje smo, pored ostalog, pitali hoće li biti ispitivano postupanje sudije Mrdaka. S tim, što je Pavličić upozorila da javnost mora razumijeti „da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda ne implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku“.</p> <h2><b>Pravo na sudijsko tumačenje</b></h2> <p>- Imajući u vidu da predmet koji pominjete može biti predmet odlučivanja pred Vrhovnim sudom, u ovom trenutku, ni kao predsjednica Vrhovnog suda, ni kao sudija ne mogu davati bilo kakve komentare niti iznositi stavove – saopštila je Portalu ETV predsjednica Vrhovnog suda Pavličić.</p> <p>Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za sudske odluke i presude koje su u posljednje vrijeme u fokusu, Pavličić ističe da „mora naglasiti i neophodnost očuvanja nezavisnosti i samostalnosti svakog sudije i sudskog vijeća, posebno u pogledu sudijskog ocjenjivanja svakog konkretnog činjeničnog stanja u predmetima“.</p> <p>- U svakom pravnom sistemu, pa tako i u crnogorskom, bez obzira na jasnoću određenih zakonskih normi u oblasti krivičnog prava, uvijek postoji prostor za sudijsko tumačenje. U takvom tumačenju često je potrebno razjasniti nejasne tačke i prilagoditi ih konkretnim slučajevima, uz izbjegavanje pretjerane krutosti u primjeni zakona. Ovakav pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. U sudskoj praksi postoje slučajevi da žalbeni sud, u zakonito sprovedenom postupku, da svoje tumačenje i obrazloženje koje se razlikuje od onog koje je dao prvostepeni sud. To, međutim, ni na koji način ne znači da različita ocjena činjeničnog i pravnog konteksta od strane žalbenog suda implicira bilo kakvu odgovornost sudije ili sudskog vijeća koje je postupalo u prvostepenom postupku – precizirala je Pavličić.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530010540_24ad10148ef5461317ecc2a49fddadf529d04214867a6ec701d3fe4ed08c320e" data-rendition-name="original" width="480" height="480" loading="lazy" alt="Valentina Pavličić"><figcaption>Valentina Pavličić<span>(Photo: Vrhovni sud)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Upozorava da ukoliko bi „unaprijed govorili o bilo kom obliku odgovornosti sudija u ovakvim ili sličnim situacijama, doveli bi u pitanje profesionalnu slobodu sudija da tumače i primjenjuju zakon, ocjenjuju činjenice i dokaze u konkretnim predmetima“.</p> <p>- Zato je, uz puno poštovanje prava javnosti da bude informisana, od ključne važnosti da očuvamo ravnotežu između legitimnog interesovanja javnosti i zaštite nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa, koje su temelj vladavine prava – kategorična je Pavličić.</p> <h2><b>Provjera samo periodično</b></h2> <p>Na pitanje da li su crnogorske sudije dovoljno edukovane za postupanje u ovakvim i sličnim predmetima, predsjednica Vrhovnog suda, je konstatovala da je Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, „u okviru svoje nadležnosti, u značajnoj mjeri već preduzeo sve potrebne aktivnosti kako bi sudije bile upoznate sa najnovijim standardima i metodologijama u ovoj oblasti“.</p> <p>- Ukoliko kod pojedinih sudija eventualno postoji potreba za dodatnim stručnim usavršavanjem u određenim oblastima, to je pitanje koje treba rješavati kroz sistem evaluacije stečenih znanja – zaključila je Pavličić.</p> <p>Iz Sudskog savjeta Portalu ETV su saopštili da nemaju ovlašćenja da preispituju i komentarišu postupanje sudija u sudskom postupku.</p> <p>- Sudski savjet ima nadležnost za sprovođenje postupka ocjenjivanja rada sudija periodično, svakih pet godina, kako je to Zakonom propisano, na osnovu jasno propisanih pravila i na osnovu Plana ocjenjivanja rada sudija. Ukazujemo i da sudija sudi samostalno, nezavisno, na osnovu samostalne ocjene dokaza i po slobodnom sudijskom uvjerenju te da niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije – poručili su iz Sudskog savjeta.</p> <p>Svaka prvostepena odluka pa i ova, kako su istakli, podliježe kontroli višeg suda koji je jedino nadležan da ocjenjuje pravilnost i zakonitost odluke prvog stepena.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530010540_0d171e066eb8f130687be040c9bed18f9fbdd16c5a64cee59b9deef8c2c971bf" data-rendition-name="original" width="1024" height="636" loading="lazy" alt="Sudski savjet"><figcaption>Sudski savjet<span>(Photo: MINA)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>- Takođe, članom 122 stav 2 Ustava Crne Gore, propisano je da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke, a ovo tim prije jer presuda za koju Vi iskazujete interesovanje, nije pravosnažna, te da Vrhovni sud Crne Gore u eventualnom postupku ispitivanja presude po pravnom lijeku donosi konačnu odluku – zaključili su iz Sudskog savjeta.</p> <p>U Crnoj Gori od 2022. godine aktuelna je tema vetinga u pravosuđu, a sutkinja Pavličić bila je i dio radnog tima zaduženog za izradu analize stvaranja uslova za uvođenje ove mjere.</p> <p>U informaciji Vlade o analizi stvaranja uslova za uvođenje procesa vetinga u pravosuđu od 19. oktobra 2023. godine precizirano je da „ako su ovi pristupi usmjereni na postupanje u odnosu na korumpirane i nekompetentne nosioce pravosudnih funkcija, proces revizije u pravosuđu usko je povezan sa procjenom individualne odgovornosti lica koja su bila uključena u kršenje ljudskih prava“. </p> <p>Međutim, sudeći prema onome što su Portalu ETV saopštili vrhovna sutkinja Pavličić i Sudski savjet crnogorske sudije zaštićene su kao „bijeli međedi“ i maltene nedodirljivi za bilo kakvu odgovornost. </p> <p>Ustav i zakoni, prema njihovom tumačenju, građanke i građane Crne Gore, nažalost, ne štite u slučajevima kada sudije neprofesionalnim, nekompetentnim i nezakonitim odlukama grubo krše njihova ljudska prava, stigamtizuju ih i izlažu patnji i bolu. Jer, kako objasniše iz Sudskog savjeta – „sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje pri donošenju sudske odluke“.</p>

Kaćuša Krsmanović

Sudije zaštićene kao „bijeli međedi“

<p>Tri djeteta, žrtve seksualnog zlostavljanja, identifikovana su i zbrinuta nakon operacije Europolove Radne grupa za identifikaciju žrtava (VIDTF), saopštila je ta agencija.</p>
<p>Stručnjaci iz više od 30 zemalja i Europola analizirali su između 12. i 23. maja više stotine fotografija i video zapisa sa ciljem identifikacije dece žrtava seksualnog zlostavljanja.</p>
<p>- Zahvaljujući pažljivoj analizi i saradnji, utvrđena je vjerovatna zemlja izvršenja krivičnog djela u oko 190 slučajeva. Do sada je više od 50 slučajeva proslijeđeno nacionalnim organima radi daljeg postupanja, a tri djeteta su identifikovana i zbrinuta - naveo je Europol u saopštenju.</p>
<p>Kako se dodaje, analizirani materijal potiče iz policijskih zaplijena širom svijeta i dio je baze podataka Europola, koja sa drži oko 100 miliona zapisa.</p>
<p>- Analizirani podaci obuhvatali su snimke direktne seksualne eksploatacije koju su nad djecom počinili nepoznati počinioci, kao i snimke seksa u prenosima uživo, koje su vršila maloljetna lica podstaknuta i primorana od strane različitih počinilaca. Prikazane žrtve su različitih uzrasta i dolaze iz različitih djelova svijeta - od male djece do adolescenata - što ukazuje na zastrašujući obim i neselektivnu prirodu ovih zločina - navodi Europol.</p>
<p>U ovoj akciji učestovali su stručnjaci iz 17 država članica EU, kao i 13 država širom svijeta, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kanada, Australija, Sjedinjene Države i druge.</p>
<p>Europol dodaje da su aktivnosti Radne grupe VIDTF od 2014. godine dovele do zbrinjavanja više od 940 dece i hapšenja više od 283 počinioca.</p>
<p>Iz te agencije pozivaju javnost da pomogne u identifikaciji predmeta sa snimaka zlostavljanja, koje se se nalaze na adresi europol.europa.eu/stopchildabuse.</p>

Europol: Identifikovano i zbrinuto troje djece - žrtve seksualnog zlostavljanja

<p>U vaspitnoj jedinici „Lastavica“ JPU "Dragan Kovačević" - Nikšić<b> </b>juče<b> </b>je na poseban, dirljiv način obilježen Dan nezavisnosti – izvođenjem crnogorske himne na znakovnom jeziku.</p>
<p>Ova emotivna izvedba rezultat je posvećenosti i ljubavi djece, njihovih vaspitača i roditeljke <b>Jelice Kovačević</b>, koja je proteklih nedjelja &nbsp;dolazila u grupu kako bi mališanima približila svijet znakovnog jezika. Zahvaljujući njenoj predanosti, djeca su korak po korak učila znakove, a zatim, sa srcem punim ponosa, izvela himnu na način koji nadilazi riječi – da je svi mogu razumjeti.</p>
<p>Ovaj mali, ali snažan gest pokazuje koliko inkluzija može biti lijepa kada se radi iz ljubavi i poštovanja. Djeca iz „Lastavice“ ne samo da su naučila novi jezik, već su svojim primjerom podsjetila sve nas koliko je važno da budemo jedni uz druge – i da svaki glas, pa i onaj bez riječi, može da odjekne snažno i ponosno.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D691625356585103&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

"Oj, svijetla majska zoro" srcem i rukama: Mališani iz VJ "Lastavice" izveli himnu na znakovnom jeziku

<p>Svi oni koji su rođeni 2023. napunili su godinu i oni bi trebalo da su vakcinisani, ali do danas danas se radi o tek negdje oko 23 odsto njih - saopštila je specijalistkinja epidemiologije dr<b> Marija Božović</b> poručujući da je ova činjenica alarm.</p>
<p>Ona je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, poručila da taj alarm traje već dvije-tri godine.</p>
<p>- Imamo tako niske obuhvate u tom najmlađem uzrastu, gdje stalno naglašavamo i napominjemo koliki je stvarno značaj vakcinacije upravo tih najmlađih... Jer kod njih najčešće mogu da se jave te komplikacije od navedenih bolesti - istakla je Božović.</p>
<h2>LOŠA PRAVOVREMENOST</h2>
<p>Prema podacima Instituta za javno zdravlje, kaže Božović, postoje varijacije između različitih godišta po obuhvatima vakcinacije za morbile, zauške i rubeolu.</p>
<p>- Kako idemo idemo ka starijim uzrastima obuhvati vakcinacijom su veći. Znači najniži obuhvati su nam u godištu 2023, a to su oni koji bi trebalo su vakcinisani kad su napunili godinu dana, znači da su do kraja 2024. godine svi oni koji su rođeni 2023. godine napunili godinu i oni bi trebalo da su vakcinisani - rekla je Božović.</p>
<p>Kod godišta 2022. je, kaže, oko 50 odsto obuhvat vakcinacijom, kod 2021. oko 60, a 2020. 70 odsto.</p>
<p>- Ukupni obuhvat među osnovcima je oko 88 posto, a srednjoškolci su vakcinisani preko 90 odsto - negdje blizu 92. To nam u suštini pokazuje da kod nas pravovremenost vakcinacije nije dobra... Djeca se generalno vakcinišu, ali negdje u kasnijem periodu - a to nam, naglašavam, nije dobro zato što u najmlađim uzrastima možemo da imamo one najfatalnije ishode i najveći broj komplikacija - pojasnila je Božović.</p>
<h2>ANTIVAKSERI I KOVID</h2>
<p>Ona je ukazala da postoji više faktora koji dovode do trenutnog stanja, a glavnim se smatra gubitak povjerenja.</p>
<p>- Najvjerovatnije kao posljedica pandemije kovida - dodala je Božović.</p>
<p>S druge strane, ustvrdila je da imamo jako veliki uticaj društvenih mreža i dezinformacija koje se šire velikom brzinom.</p>
<p>- Koje prosto ne može niko sustići i niko preduprijediti. Zatim je tu i antivakserski narativ koji traje već dugi niz godina - koji ne jenjava u smislu da se i dalje pominje ta famozna studija koja je odavno demantovana, a koja povezuje MMR sa autizmom. Znači roditelji i dalje vjeruju u tu priču - iako &nbsp;apsolutno nema nikakvih dokaza za postojanje bilo kakve veze - zaključila je Božović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Božović: Obuhvat vakcinacijom 2023. godišta je samo 23 odsto, to je alarm

<p>Na području Distrikta Brčko u BiH, u naselju Ivici, pronađeno je 31 dijete - od beba do 12 godina, javlja N1 Sarajevo.</p>
<p>Policija je uhapsila tri osobe zbog sumnje na trgovinu djecom, ljudima i zlostavljanje djece. Djeca, kako javlja N1 Sarajevo, nemaju dokumenta BiH.</p>
<p>Za Klix.ba je potvrđeno da su ih nadležni pronašli u jednoj kući.</p>
<p>Izvor im je rekao da su djeca zatečena s pasošima Hrvatske, a da ih je čuvala izvjesna ženska osoba, navjerovatnije državljanka Italije. Uz nju, uhapšen je i državljanin BiH, kao i njegov sin.</p>

U kući u Brčkom pronađeno 31 dijete bez dokumenata BiH

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 40 stepeni.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne je u sjevernim predjelima moguć razvoj oblačnosti, ponegdje i kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren uglavnom južni i zapadni.</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha od 28 do 40 stepeni.</p>

I danas veoma toplo, do 40 stepeni

<p>Kada je dalekog 5. oktobra 2020. rušen Slobodan Milošević, samo formalni razlog bila je njegova krađa na izborima. U stvari, kritična masa dostatna da obori Balkanskog kasapina - posle sve nesreće koju je naneo svom i okolnim narodima - formirana je tek na bazi kompromisa, čijem postizanju je pomoglo nezadovoljstvo učinkom šefa države iz sasvim drugačijih pobuda.</p>
<p>Tako su se onima kojima je bilo dosta ludaka, lopova, ubica, bede i ratova priključili oni kojima je Milošević bio izdajnik i nesposobnjaković, koji nije uspeo da ostvari nikad dosanjani velikosrpski san. Nije pobedio. Nije osvojio. Nije očistio. Kritična masa je dakle dostignuta, ali su tadašnjim idealistima i potonji događaji pokazali koja je grupacija bila brojnija i bitnija za promenu: ona čiji su "kadrovici" samo neku godinu kasnije ubili Zorana Đinđića, a sa njime na dugačak i dan-danas neizvesan period, i svaku nadu da se Srbija priključi Zapadu kome geografski i civilizacijski pripada i koji je njen egzistencijalni interes.</p>
<p>Da je u svemu tome značajnu ulogu odigrala Moskva, kako odavno veruju zastupnici teze da Rusija u Srbiji (i Crnoj Gori) likvidira svako prosvetiteljstvo i zaokret ka Zapadu - sada je već na visokom nivou verovatnoće. Činjenica da je posle smrti u Hagu Milošević sahranjen u dvorištu svoje kuće u Požarevcu, a ne, recimo, kao raniji šef države u Aleji zaslužnih građana (poput nekih pevača i fudbalera), i tako ponižen, govori u prilog teze da je on, u stvari, kažnjen zbog neuspeha i da je tako upućena poruka svima posle njega. I šta se od njih očekuje, i kakav će biti epilog ako to ne ostvare. Prezir i zaborav.</p>
<p>Milošević je bio siguran u sebe, verujući da su na njegovoj strani vojska i policija, paravojske i parapolicijske snage, i kriminalci, i crkva. A upravo su oni bili tas na vagi onoga što se naivno verovalo da su demokratske promene u Srbiji. Petog oktobra su ga ćutke izneverili, kao što su neočekivano mirno i ravnodušno primili njegovo potonje "pakovanje" za Hag.</p>
<p>Za verovati je da je Aleksandar Vučić sve to zna. Svestan je sastava, želja i ambicija svojih podržavaoca, čija su vernost i ideali bazirani na "ko da više". Za njega nije novost da oni koje sada kontroliše - iako ih je mnogo jače vezao za sebe nego Milošević - ipak imaju supervizora "istočno od raja" i da će upravo oni po komandi pomoći njegov politički kraj. Kao pragmatičan čovek, takođe, zna da ne može doveka sedeti na dve stolice. A kako iz Brisela stižu samo mlake osude, a iz Moskve konjska glava u krevet, nije bila mudrost pretpostaviti kom će se carstvu privoleti.</p>
<p>Baš tako treba čitati i sinhrone poruke koje su stigle od Sergeja Lavrova i Aleksandra Dugina: "ako - onda". Ministar inostranih poslova Ruske Federacije je pružio ruku, a ideolog modernog ruskog nacizma spremio šibu da udari po dlanu onog koji tu pruženu ruku ne prihvati dovoljno brzo i dovoljno ponizno. Nepotrebno je naglasiti da ta pružena ruka podrazumeva primenu "ruske demokratije", koju karakteriše nepoštovanje bilo kojih ljudskih i građanskih prava i sloboda, i nužnost slepog jurišanja za vođu.</p>
<p>Otvoreno banditsko divljanje na ponovljenim lokalnim izborima na jednom biračkom mestu u malenom Kosjeriću dokazuje Vučićev izbor. Kao i "popunjavanje" policije tetoviranim nasilnicima kojima je mesto u zatvoru, a ne sa onima koji bi trebalo da ih hapse. Kao i iživljavanje nad građanima, studentima i srednjoškolcima poslednjih dana, sa sve besmislenim i pravno neosnovanim, ali brutalnim i bahatim privođenjima. Sa sve iovako odvratnim vokabularom šefa države, kojim kao da se priprema teren za još drastičnija postupanja.</p>
<p>Nekoliko slika poslednjih dana posebno zabrinjava. Zaletanje u punoj brzini četiri policijske "marice" u formaciji koja popunjava širinu beogradske ulice Vojvode Stepe na okupljene građane; policajka (MMA borac) koja grabi studentkinju za kosu i udara joj licem u svoje koleno; policajac (ili "policajac", ko će ga znati) sa zalepljenom ikonom na službenoj uniformi; najzad, student koji je do neprepoznatljivosti prebijen u liftu: slomljena mu je gornja vilica, nos, jagodična kost, naprsla čeona kost, ima i povrede očne duplje...</p>
<p>Autor ovog teksta seća se kako je 10. marta 1991. uveče, na studente iz Studentskog grada - koji su oživeli bunt ugušen dan ranije suzavcem i pokazivanjem tenkova JNA - na starobeogradskoj strani Brankovog mosta primenjena takva policijska brutalnost, kakva dotad u socijalističkoj Jugoslaviji nije viđena. Najgore je prošao student Rovčanin, koga su dok je ležao, tukli pendrecima po licu. Kasnijih godina on je zbog toga imao čitav niz hiruških intervencija, posle petooktobarskih promena je dobio i odštetu od države, ali sadisti u policijskim uniformama nikada nisu odgovarali zbog toga šta su učinili.</p>
<p>Dobro - reći će čitalac - mnogo sadista u različitim uniformama nije odgovaralo zbog zločina izvršenih od 1990. do 2000. Nekažnjeni su ostali mnogi kojima se pripisuju različiti ratni zločini, ali su nekažnjeni ostali i oni koji su "delali" na domaćem terenu, gde su najverovatnije zbog tesnih veza kriminala i policije ostala nerasvetljena brojna ubistva.</p>
<p>Upravo to nesuočavanje sa zločinima, neplaćanje za izvršeno nedelo, mogućnost da se srpskim gradovima slobodno šetaju optuženici za najstrašnije činidbe koje ljudski um može zamisliti, pa i kasnija "konvalidacija" onih koji su pravosnažno osuđeni za monstruoznosti, doveli su dotle da je u Srbiji nenormalno postalo normalno. Da se u uniforme onih koji su ih hapsili oblače kriminalci, da tetovirani mišićavi bizgovi pod zaštitom ko zna kako dobijene "značke" premlaćuju ljude, da građane hapse lica u civilu bez identifikacije i smeštaju u civilna vozila često bez tablica, da dok u najvećem nehigijenskom naselju u Evropi ("ćacilend" u Pionirskom parku) svakodnevno boravi bar 10.000 godina robije, policija hapsi ljude koji fotografišu batinaše ili izvoze kontejner na kolovoz, a tužilac brzopotezno pokreće postupak i smešta u pritvor.</p>
<p>Hoćemo li još malo o potpunom moralnom kolapsu? Kada, recimo, policija privodi 15-godišnjake zbog protesta, dok predsednik države daje pomilovanje četvorici nasilnika koji su devojci bejzbol palicama polomili vilicu, a zbog čega je pala Vlada Miloša Vučevića. Dobro, to je "malo" i mentalni kolaps.</p>
<p>Odavno je u Srbiji sistem vrednosti poklekao pred sistemom bezvrednosti. Kada osuđenog ratnog zločinca, koji je doduše odslužio kaznu, dovedete pred studente Vojne akademije da im drži predavanje; kada drugom ratnom zločincu - koji još robija - promovišete knjigu i to pritom čini opoziciona "vedeta"; kada ubici premijera tokom robije štampate knjige i onda ih država otkupljuje za funduse narodnih biblioteka u istoj količini kao i "Mein kampf"; kada vozilom uletite u masu ljudi i jednu osobu povredite, pa budete pušteni jer ste to učinili "iz prepasti"; kada s pozicije predsednika republike i samozvanog "najboljeg studenta prava u istoriji" pravdate gaženje studenata na ulici, jer vozači "imaju pravo"... Takvih je primera koliko god, svakodnevno.</p>
<p>A takva svakodnevica kreira sliku sistemske anarhije u Srbiji. Ako liči na kontradikciju, nije. Poslednji dani pokazuju da je bezakonje institucionalizovano. Bezmalo svakog dana beleže se slučajevi policijskog kršenja Zakona o policiji, tužioci posao rade selektivno, zida se bez plana i logike, u istoj noći brišu i ponovo iscrtavaju pešački prelazi, iznova i iznova se rekonstruišu već rekonstruisane javne površine... i za sve to niko ne odgovara, ni moralno, a kamo li krivično. Naprotiv, sve se planski normalizuje kroz propagandnu mašineriju, a svako ko se suprotstavi postaje meta nekažnjenog verbalnog, a često i fizičkog nasilja.</p>
<p>Veoma je teško predvideti da li će, kada i kako Srbija uspeti da se izvuče iz moralnog, civilizacijskog i - najzad - materijalnog kala, u kog ju je uvalio 36-godišnji miloševićevsko-radikalsko-naprednjački udruženi zločinački poduhvat. S obzirom na sve viđeno, nada je tanušna. Čak i da se koliko sutra promene ključni politički činioci, da vlast u potpunosti preuzmu sadašnja opozicija i studenti, deluje da će proces lečenja biti dug, mučan i neizvestan.</p>

Sistemska anarhija

<p>Samo nekoliko sati prije kraja školske godine i prvih većih polazaka na ljetnji raspust i godišnji odmor, neki su morali da reorganizuju svoje planove jer je više od 1.000 letova danas otkazano u Francuskoj, posebno na pariskim aerodromima i u Nici, drugog dana štrajka kontrolora leta.</p>
<p>Nekoliko stotina hiljada ljudi već je pogođeno u četvrtak u Francuskoj i ostatku Evrope štrajkom, koji su pokrenula dva manjinska sindikata tražeći bolje uslove i povećanje broja zaposlenih.</p>
<p>Ukupno 1.125 letova otkazano je danas u Francusku, prema podacima francuske Uprave civilnog vazduhoplovstva.</p>
<p>Štrajk večeras se završava tako da se sutra očekuje normalizacija vazdušnog saobraćaja.</p>
<p>U Nici, drugom najprometnijem aerodromu u Evropi za poslovne avione, otkazana je polovina svih komercijalnih letova (oko 220 danas), kao i skoro svi letovi privatnim avionima.</p>
<p>Posljedice štrajka osjećaju se i van granica Francuske, a glavno evropsko udruženje aviokompanija, Airlines for Europe (A4E), procjenjuje da će 1.500 letova biti otkazano širom Evrope u četvrtak i danas, "što će uticati na oko 300.000 putnika".</p>
<p>Kompanija Er Frans potvrdila da je "bila primorana da prilagodi svoj red letenja", bez preciziranja broja otkazanih letova, ali je dodala da letovi na dugim relacijama nisu pogođeni štrajkom.</p>

Francuska: Otkazano više od 1.000 letova zbog štrajka kontrolora leta

<p>Slovenačka vladajuća stranka Pokret za slobodu raspisala je konsultativni referendum o članstvu Slovenije u NATO-u, samo sat nakon što je izgubila parlamentarni glas o konsultativnom referendumu o izdacima za odbranu, prenosi agencija STA.</p>
<p>Stranka je saopštila da je to ključno pitanje o kojem građani moraju odlučiti, te da će zvanični prijedlog za referendum biti podnesen naredne sedmice.</p>
<p>- Postoje samo dva izbora: ili ostajemo u NATO-u i plaćamo članarinu, ili napuštamo savez. Sve ostalo je populistička obmana građana Slovenije . rekao je slovenački premijer <b>Robert Golob</b>.</p>
<p>Ova izjava uslijedila je nakon što je u Narodnoj skupštini prihvaćen prijedlog stranke Ljevica, manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, za održavanje konsultativnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Koalicija je podijeljena, budući da je Golobov Pokret za slobodu glasao protiv, dok su ostali partneri udružili snage s konzervativnom opozicijom u podršci referendumu.</p>

Slovenija raspisala referendum o članstvu u NATO

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: djeca