<p>Upravi policije, u subotu, 10. januara, poslali smo pitanja povodom prijave Cetinjanina kojem je brutalne prijetnje, putem društvene mreže Fejsbuk, dan ranije, uputila njemu nepoznata žena, ali resor kojim rukovodi Lazar Šćepanović na naša pitanja nije odgovorio, dok su Portalu Analitika juče saopštili da je žena identifikovana i da je za njom raspisana lokalna potjernica.</p>
<p>Neprihvatljiva diskriminacija medija i uskraćivanje informacija.</p>
<p>Šćepanović drsko i bahato uskraćuje naše pravo na pristup informacijama samo zato što su Televizija E i Portal ETV na „crnoj listi“ njegovih poslodavaca - Demokrata. Partije kojoj se stavio u službu i koja „pod šapom“ drži sektor bezbjednosti.</p>
<p>Od kada je zaposjeo fotelju prvog čovjeka Uprave policije u decembru 2024. autorka ovoga teksta dobila je samo jednom odgovor na pitanja - 3. februara prošle godine. Nakon toga, svaki upit je ignorisan.</p>
<p>Uskraćivanje novinara za informacije je pritisak na slobodu medija, pokušaj onemogućavanja rada, a diskriminacija je svjesna namjera uništavanja kredibiliteta i konkurentnosti.</p>
<p>Ali, ne shvata Šćepanović da mu je uzalud. Da vodi izgubljenu bitku. Da će informacije doći do nas. Neće otupiti našu kritičku oštricu, neće nas zaustaviti da istražujemo i rasvjetljavamo njegovo loše, politikantsko, pod dirigentskom palicom Demokrata, a ne Ustava i zakona, rukovođenje policijiom i kontinuirano urušavanje sektora bezbjednosti.</p>
<p>Zanio se i uzvisio (pre)ambiciozni direktor Uprave policije zaboravljajući da funkcije nijesu vječne. Jer, kaže izreka - možeš koliko hoćeš, al' ne možeš dokle hoćeš.</p>
<p>A mi ćemo nastaviti da izvještavamo, istražujemo, pitamo. I upozoravamo na uništavanje sektora bezbjednosti. Bez straha i bez zadrške. I neće nas zaustaviti ni Šćepanović, niti Demokrate. Koliko god nas diskriminisali, prijetili i zastrašivali.</p>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neprihvatljiva diskriminacija Portala ETV

<p>Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Oskar Huter</b>.</p>
<p>Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) <b>Dragana Bojovića</b> za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;</p>
<p>- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.</p>
<p>Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" <b>Dragice Lompar</b> koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.</p>
<p>- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.</p>
<p>Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom <b>Tamare Vujović</b>, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade<b> Bećiru Vukoviću</b> za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je <b>Milutinu Mićoviću</b> navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. </p>
<p>U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? </p>
<p>Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. </p>
<p>- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo  u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". </p>
<p>- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.</p>

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

<p>Grupa alumnista akademskog programa <i>Primijenjena psihologija</i> upozorila je danas na, kako navode, diskriminatorno tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti koje ih dovodi u podređen položaj u procesu osnivanja Komore psihologa Crne Gore.</p>
<p>U obraćanju dostavljenomo Portalu ETV ističu da nacrt Statuta Komore, koji je dostavljen Ministarstvu socijalnog staranja, porodice i demografije, a na koji je ministar <b>Damir Gutić</b> dao saglasnost 15. septembra, predviđa da licencu mogu dobiti isključivo osobe koje su završile studije psihologije, dok su diplomci drugih smjerova – poput primijenjene ili poslovne psihologije – isključeni iz mogućnosti da steknu licencu, koriste psihodijagnostička sredstva ili se predstavljaju kao psiholozi.</p>
<p>- Takvo tumačenje zakona izazvalo je uznemirenje među nama koji smo završili akreditovane studijske programe, a sada bismo mogli ostati bez prava da obavljamo psihološku djelatnost - naveli su alumnisti.</p>
<p>Oni su uputili pitanja ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b>, ministarki prosvjete <b>Anđeli Jakšić Stojanović</b> i ministru socijalnog staranja, porodice i demografije Damiru Gutiću – kako je moguće da su se diplomci akreditovanih programa, kojima je omogućen nastavak studija na master nivou na državnim i privatnim univerzitetima, našli u situaciji da budu isključeni iz profesije.</p>
<p>Alumnisti zahtijevaju da se zakonski i kroz Statut Komore jasno definišu oblasti psihološke djelatnosti – klinička, školska, poslovna i druge – i odredi ko može da dobije licencu za rad u svakoj od njih.</p>
<p>Podsjetili su na član 7 Zakona o psihološkoj djelatnosti, kojim je propisano da psihološku djelatnost može obavljati samo lice sa završenim akademskim studijskim programom psihologije i izdatom licencom, te da je poslodavcima zabranjeno da angažuju lica koja ne ispunjavaju te uslove.</p>
<p>- Ova situacija neće proći bez uključivanja svih relevantnih društvenih faktora. Ovo saopštenje je tek početak naše borbe protiv, nadamo se, samo nenamjerne greške, kako bismo, shodno Ustavu i zakonima Crne Gore, imali jednaka prava - poručili su iz grupe alumnista.</p>

Alumnisti primijenjene psihologije diskriminisani u procesu osnivanje Komore psihologa

<p>Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu, istakla je predsjednica Asocijacije žena Pokreta Evropa sad (PES) <b>Jovana Dragović.</b></p>
<p>Kako je navela u saopštenju dostavljenom medijima, Asocijacija žena Pokreta Evropa sad pozdravlja mišljenje i preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom slučaja uvredljivih, mizoginih i seksističkih komentara na račun poslanice Jelene Nedović, kao i drugih žena na javnim funkcijama</p>
<p>- Ovim je potvrđeno u slučaju Nedović da je bila izložena prijetnjama i uvredljivim komentarima koji su imali tendenciju da ugroze njena osnovna ljudska prava, kakvo je pravo na privatni i porodični život, odnosno njen integritet i lična prava. Smatramo da portali imaju posebnu odgovornost da osiguraju bezbjedan i dostojanstven prostor za javnu komunikaciju. To podrazumijeva da moderatori vrše adekvatnu filtraciju i uklanjaju komentare koji vrijeđaju dostojanstvo žena, šire govor mržnje i podstiču diskriminaciju &nbsp;- jasna je Dragović.</p>
<p>Ona pozdravlja ipreporuku datu Upravi policije da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme mjere kako bi se spriječilo i sankcionisalo dalje targetiranje žena kroz prijetnje i uvrede u online prostoru.</p>
<p>- Nažalost, svjedočimo pokušajima da se društvene anomalije, poput mizoginih i uvredljivih komentara na račun političarki, normalizuju kroz portale i društvene mreže. Naš stav je jasan – diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu. Asocijacija žena Pokreta Evropa sad nastaviće da se zalaže za kulturu dijaloga zasnovanu na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i odgovornosti svih aktera javne riječi - &nbsp;istakla je Dragović.</p>

Dragović: Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu

<p>Ministar odbrane Slovenije <b>Borut Sajovic</b>, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, <b>Dragana Krapovića</b>, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.</p>
<p>Novinar portala ETV <b>Miraš Dušević </b>najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.</p>
<p>Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.</p>
<p>Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.</p>
<p>Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.</p>
<p>–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.</p>

Miraš Dušević

Slovenački ministar odbrane o Krapovićevoj diskriminaciji medija: Vjerujem da će to biti riješeno, jer to je demokratija (VIDEO)

<p>Ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti, na presu mu se neće pojaviti niko - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b> nakon što su redakciji Antene M iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi <b>Dragan Krapović</b> iz Demokrata, zabranili dolazak na sjutrašnju pres konferenciju sa njegovim slovenskim kolegom <b>Borutom Sajovicem</b>.</p>
<p>Redakciji Antene M je na pokušaj akreditacije za ovaj događaj rečeno da im je greškom upućen mejl sa pozivom za prisustvo, te da ih informišu da im akreditacija neće biti prihvaćena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Shvatanje demokratije u režiji, da ironija bude veća, Demokrata - dodao je Zirojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1967634285936119944%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1967634285936119944%7Ctwgr%5E8f4a1db5bfbed15b53a318a57b86f09bf47e407e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>TV E i Portal ETV, inače, nijesu dobili poziv za konferenciju za medije koju Krapović organizuje povodom dolaska svog kolege iz Slovenije.&nbsp;</p>
<p>Krapović je, podsjećamo, TV E uklonio sa mailing liste još u februaru, nakon izvještavanja o njegovom putovanju u Italiju službenim vozilima, uz pratnju vojne policije - što je izazvalo buru u javnosti. Portal ETV je takođe diskriminisan jer je razotkrio okolnosti oko afere sa značkom broda Jadran.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodlazeci-krapovic-je-malo-nervozan-diskriminacija-medija-prijetnje-i-ministrova-diktatura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Krapoviću se na presu neće pojaviti niko ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti

<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.</p>
<p>Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.</p>
<p>Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.</p>
<p>- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.</p>
<p>Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.</p>
<p>Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.</p>
<p>- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.</b></p>

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

<p>Vlasti u SAD kaznile su njemačku Lufthanzu sa četiri miliona dolara, što je najviša moguća kazna te vrste, a kao razlog se navodi to što je tokom pandemije kompanija odbila da preveze putnike zato što nijesu nosili zaštitne maske.</p>
<p>Sporni let zbog kojeg njemačka avio-kompanija Lufthanza sada američkim vlastima mora da isplati rekordnu kaznu od četiri miliona dolara, dogodio se u vrijeme kada su na snazi bile mjere protiv pandemije korone, piše Dojče vele.</p>
<p>Grupa putnika, svi pripadnici ortodoksne jevrejske zajednice, putovala je 2022. iz Njujorka na jednu komemoraciju u Budimpeštu sa presijedanjem u Frankfurtu.</p>
<p>Nakon dolaska u Frankfurt, osoblje Lufthanze zabranilo je dalji put grupi od 128 putnika zbog toga što neki među njima nisu htjeli da nose zaštitne maske, kako je u to vrijeme nalagao zakon. Ali, umjesto da nastavak puta zabrani samo onima koji nisu htjeli da nose maske, osoblje Lufthanze je ukrcavanje u avion za Budimpeštu zabranilo kompletnoj grupi putnika, prepoznatljivoj po svojoj spoljašnjosti, recimo po tipičnom pokrivalu za glavu ili po tipičnim zaliscima kod muškaraca (pejes).</p>
<p>Lufthanza se odmah nakon toga izvinila Jevrejskoj zajednici u Berlinu. Pogođeni su za međutim izjavili da ne prihvaćaju izvinjenje Lufthanze, jer je ono „rezultat pritiska“.</p>

Rekordna kazna: Lufthanza će morati da plati četiri miliona dolara zbog diskriminacije Jevreja

<p>Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.</p>
<p>Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.</p>
<p>Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.</p>
<p>Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.</p>
<p>Nosio je dresove FMP-a i Igokee.</p>
<p>Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.</p>

Popović novi košarakaš Ilirije

<p>Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske <b>Vanda Babić Galić</b> gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.</p>
<p>Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.</p>
<p>- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

<p>Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.</p>
<p>Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.</p>
<p>– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.</p>
<p>Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.</p>
<p>– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.</p>
<p>Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.</p>
<p>Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.</p>
<p>Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCG<b>Mišela Manojlović</b>uputila predsjedniku Parlamenta<b>Andriji Mandiću</b>izražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.</p>

Zajednica opština: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

<p>Košarkaši Podgorice izgubili su od MZT-a u Skoplju 67:54 u sedmom kolu ABA2 lige.</p>
<p>Podgorica je tako ostala na samo jednoj pobjedi, a MZT je na učinku 4-3.</p>
<p>Ekipa Miodraga Kadije se držala do početka druge dionice, kada je MZT napravio seriju 8:0 i stekao dvocifrenu prednost (28:18), a do kraja prvog poluvremena stekao i plus od 14 razlike 34:20.</p>
<p>U trećoj četvrtini je MZT i defitivno prelomio meč, jer je poveo sa 54:32....</p>
<p>Najefikasniji kod Podgorice je bio Danilo Ivanović sa 16 poena. Mašan Vrbica je dodao 13, a Haris Ćurevac 12 poena.</p>
<p>Kod MZT-a bolji od ostalih Dušan Tanasković sa 14 poena.</p>

Tag: diskriminacija