<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.</p>
<p>Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom <b>Tamare Vujović</b>, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade<b> Bećiru Vukoviću</b> za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je <b>Milutinu Mićoviću</b> navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. </p>
<p>U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? </p>
<p>Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. </p>
<p>- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo  u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". </p>
<p>- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

<p>Grupa alumnista akademskog programa <i>Primijenjena psihologija</i> upozorila je danas na, kako navode, diskriminatorno tumačenje Zakona o psihološkoj djelatnosti koje ih dovodi u podređen položaj u procesu osnivanja Komore psihologa Crne Gore.</p>
<p>U obraćanju dostavljenomo Portalu ETV ističu da nacrt Statuta Komore, koji je dostavljen Ministarstvu socijalnog staranja, porodice i demografije, a na koji je ministar <b>Damir Gutić</b> dao saglasnost 15. septembra, predviđa da licencu mogu dobiti isključivo osobe koje su završile studije psihologije, dok su diplomci drugih smjerova – poput primijenjene ili poslovne psihologije – isključeni iz mogućnosti da steknu licencu, koriste psihodijagnostička sredstva ili se predstavljaju kao psiholozi.</p>
<p>- Takvo tumačenje zakona izazvalo je uznemirenje među nama koji smo završili akreditovane studijske programe, a sada bismo mogli ostati bez prava da obavljamo psihološku djelatnost - naveli su alumnisti.</p>
<p>Oni su uputili pitanja ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b>, ministarki prosvjete <b>Anđeli Jakšić Stojanović</b> i ministru socijalnog staranja, porodice i demografije Damiru Gutiću – kako je moguće da su se diplomci akreditovanih programa, kojima je omogućen nastavak studija na master nivou na državnim i privatnim univerzitetima, našli u situaciji da budu isključeni iz profesije.</p>
<p>Alumnisti zahtijevaju da se zakonski i kroz Statut Komore jasno definišu oblasti psihološke djelatnosti – klinička, školska, poslovna i druge – i odredi ko može da dobije licencu za rad u svakoj od njih.</p>
<p>Podsjetili su na član 7 Zakona o psihološkoj djelatnosti, kojim je propisano da psihološku djelatnost može obavljati samo lice sa završenim akademskim studijskim programom psihologije i izdatom licencom, te da je poslodavcima zabranjeno da angažuju lica koja ne ispunjavaju te uslove.</p>
<p>- Ova situacija neće proći bez uključivanja svih relevantnih društvenih faktora. Ovo saopštenje je tek početak naše borbe protiv, nadamo se, samo nenamjerne greške, kako bismo, shodno Ustavu i zakonima Crne Gore, imali jednaka prava - poručili su iz grupe alumnista.</p>

Alumnisti primijenjene psihologije diskriminisani u procesu osnivanje Komore psihologa

<p>Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu, istakla je predsjednica Asocijacije žena Pokreta Evropa sad (PES) <b>Jovana Dragović.</b></p>
<p>Kako je navela u saopštenju dostavljenom medijima, Asocijacija žena Pokreta Evropa sad pozdravlja mišljenje i preporuke Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom slučaja uvredljivih, mizoginih i seksističkih komentara na račun poslanice Jelene Nedović, kao i drugih žena na javnim funkcijama</p>
<p>- Ovim je potvrđeno u slučaju Nedović da je bila izložena prijetnjama i uvredljivim komentarima koji su imali tendenciju da ugroze njena osnovna ljudska prava, kakvo je pravo na privatni i porodični život, odnosno njen integritet i lična prava. Smatramo da portali imaju posebnu odgovornost da osiguraju bezbjedan i dostojanstven prostor za javnu komunikaciju. To podrazumijeva da moderatori vrše adekvatnu filtraciju i uklanjaju komentare koji vrijeđaju dostojanstvo žena, šire govor mržnje i podstiču diskriminaciju &nbsp;- jasna je Dragović.</p>
<p>Ona pozdravlja ipreporuku datu Upravi policije da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme mjere kako bi se spriječilo i sankcionisalo dalje targetiranje žena kroz prijetnje i uvrede u online prostoru.</p>
<p>- Nažalost, svjedočimo pokušajima da se društvene anomalije, poput mizoginih i uvredljivih komentara na račun političarki, normalizuju kroz portale i društvene mreže. Naš stav je jasan – diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu. Asocijacija žena Pokreta Evropa sad nastaviće da se zalaže za kulturu dijaloga zasnovanu na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i odgovornosti svih aktera javne riječi - &nbsp;istakla je Dragović.</p>

Dragović: Diskriminaciji i govoru mržnje nema mjesta u demokratskom društvu

<p>Ministar odbrane Slovenije <b>Borut Sajovic</b>, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, upozorio je da su putevi demokratije zahtjevni, te izrazio uvjerenje da će se problem na koji mu je Portal ETV ukazao, a tiče se diskriminacije medija od strane ministra odbrane Crne Gore, <b>Dragana Krapovića</b>, riješiti – jer to, kako je kazao, jeste demokratija.</p>
<p>Novinar portala ETV <b>Miraš Dušević </b>najprije je upoznao gosta iz Slovenije, a potom i crnogorsku javnost, da danas nijesmo bili prisutni na konferenciji za medije u Vili Gorica zbog ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, već zbog prisustva uvaženog gosta iz Slovenije – ministra odbrane Boruta Sajovica.</p>
<p>Poručili smo da smatramo važnim da ukažemo na praksu diskriminacije koju ministar Krapović sprovodi prema određenim crnogorskim medijima, među kojima su Portal ETV i Televizija E.</p>
<p>Naime, predstavnicima ovih medija onemogućava se prisustvo zvaničnim konferencijama za medije, sistematski se uklanjaju sa mailing lista i izostavljaju iz komunikacije koja se odnosi na institucionalne aktivnosti Ministarstva odbrane.</p>
<p>Ministru Sajovicu postavili smo jasno pitanje: da li je ovakvo ponašanje praksa u bilo kojoj od zemalja članica Evropske unije? I dodatno – da li smatra da će se ovakvo postupanje odraziti na izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore ka članstvu u EU, posebno u segmentu koji se odnosi na slobodu medija?</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKX8xsvLU2Gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ministar Sajovic je odgovorio jasno: Crna Gora jeste na putu demokratskih promjena, na putu nadogradnje, i taj put, kako je rekao, nije jednostavan.</p>
<p>–Ti putevi su zahtjevni. Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti. Tako da će to biti dobro za demokratiju, za zajednicu. Poznajem ministra i uvjeren sam da će i ovo biti istorija – poručio je slovenački ministar odbrane Borut Sajović, odgovarajući na pitanje Portala ETV.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DiZpEjFYWSik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Portal ETV, Televizija E i Portal Analitika prisustvovali su današnjoj press konferenciji isključivo kako bi visokom zvaničniku iz Slovenije, koja je članica EU, prenijeli jasnu i nedvosmislenu poruku da njegov crnogorski kolega na brutalan način diskriminiše jedan broj crnogorskih medija, ali i kako bi od njega čuli da li je to nešto sa čim se susrijeću u EU i da li ovo znači da se na ovaj način ugrožava sloboda medija.</p>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Slovenački ministar odbrane o Krapovićevoj diskriminaciji medija: Vjerujem da će to biti riješeno, jer to je demokratija (VIDEO)

<p>Ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti, na presu mu se neće pojaviti niko - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b> nakon što su redakciji Antene M iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi <b>Dragan Krapović</b> iz Demokrata, zabranili dolazak na sjutrašnju pres konferenciju sa njegovim slovenskim kolegom <b>Borutom Sajovicem</b>.</p>
<p>Redakciji Antene M je na pokušaj akreditacije za ovaj događaj rečeno da im je greškom upućen mejl sa pozivom za prisustvo, te da ih informišu da im akreditacija neće biti prihvaćena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandal-dragan-krapovic-zabranio-novinarima-antene-m-dolazak-na-sjutrasnju-konferenciju-za-medije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Shvatanje demokratije u režiji, da ironija bude veća, Demokrata - dodao je Zirojević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1967634285936119944%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1967634285936119944%7Ctwgr%5E8f4a1db5bfbed15b53a318a57b86f09bf47e407e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>TV E i Portal ETV, inače, nijesu dobili poziv za konferenciju za medije koju Krapović organizuje povodom dolaska svog kolege iz Slovenije.&nbsp;</p>
<p>Krapović je, podsjećamo, TV E uklonio sa mailing liste još u februaru, nakon izvještavanja o njegovom putovanju u Italiju službenim vozilima, uz pratnju vojne policije - što je izazvalo buru u javnosti. Portal ETV je takođe diskriminisan jer je razotkrio okolnosti oko afere sa značkom broda Jadran.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodlazeci-krapovic-je-malo-nervozan-diskriminacija-medija-prijetnje-i-ministrova-diktatura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Krapoviću se na presu neće pojaviti niko ako postoji minimum novinarske solidarnosti i kolegijalnosti

<p>Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman<b> Siniša Bjeković </b>u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma,<b> </b>ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.</p>
<p>Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;</p>
<p>Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;</p>
<p>Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.</p>
<p>- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.</p>
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
<p>Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.</p>
<p>- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.</p>
<p>U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.</p>
<p>- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.</p>
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
<p>Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.</p>
<p>- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.</p>
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
<p>Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.</p>
<p>- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.</p>
<p>On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.</p>
<p>U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“</p>
<p>Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.</p>
<p>Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.</p>
<p>Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

<p>Diskriminacija na radu u posljednjih godinu dana &nbsp;je bilo dominantno područje u kojima je povrijeđeno pravo građana i građanki - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Ombudsmana Dina Knežević.</p>
<p>Ona je precizirala da je bilo 104 pritužbe, te da se time nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti.</p>
<p>Pravo na rad kao takvo proklamovano je brojnim međunarodnim dokumentima, kaže Knežević, od Univerzalne deklaracije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Međunarodnim paktom, navodi ona, za zaštitu kulturnih i ekonomskih prava i, naglašava ona, Ustavom Crne Gore.</p>
<p>- Moram reći da nije zagarantovano pravo na posao, već je zadatak države da stvori konkretne uslove da bi se to pravo moglo ostvariti. Institucija Zaštitnika kao institucija koja je tip nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, svakako je institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, postupa po pritužbama građana i u sektoru za zaštitu od diskriminacije, ovo je jedan od najčešćih vidova diskriminacije, odnosno najčešće područje u kojem se diskriminacija dešava, što pokazuju statistički podaci koje imamo, a kažemo da u posljednjih godinu dana ovo je bilo dominantno područje u kojima &nbsp;je povrijeđeno pravo građana i građanki i bilo je 104 pritužbe, čime se nastavlja trend prijava građana i građanki u ovoj oblasti - rekla je Knežević.</p>
<p>Najveći broj pritužbi se odnosio, podsjeća Knežević, na konkursne procedure, izmjene uslova rada i, dodaje ona, anekse ugovora o radu, dok je osnov diskriminacije, ističe ona, najveći dio bez osnova.</p>
<p>Često navođeni osnovi diskriminacije, kaže Knežević, su bili pripadnost grupi ili političkoj organizaciji, te da je bilo čak 21 pritužba po tom osnovu. Vrlo često je, kaže, bilo navođenih osnova diskriminacije po nacionalnoj pripadnosti.</p>
<p>- Diskriminacija kao fenomen je jedan od fenomena koji je najmanje poznat i mehanizam zaštite od diskriminacije, pa je tako najveći broj pritužbi ovih koji su bili u radu u instituciji Zaštitnika u sektoru zaštite diskriminacije ostao bez diskriminatornog osnova, ali to nije značilo da Zaštitnik nije postupao po ovim pritužbama, već ako Zaštitnik ne nađe da se radi o diskriminaciji on ide korak dalje i eventualno utvrđuje neku drugu povredu prava koliko postoji - zaključila je Knežević.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.</b></p>

Knežević: Najčešći osnovi diskriminacije na radu su pripadnost grupama, političkim partijama i po nacionalnoj pripadnosti

<p>Vlasti u SAD kaznile su njemačku Lufthanzu sa četiri miliona dolara, što je najviša moguća kazna te vrste, a kao razlog se navodi to što je tokom pandemije kompanija odbila da preveze putnike zato što nijesu nosili zaštitne maske.</p>
<p>Sporni let zbog kojeg njemačka avio-kompanija Lufthanza sada američkim vlastima mora da isplati rekordnu kaznu od četiri miliona dolara, dogodio se u vrijeme kada su na snazi bile mjere protiv pandemije korone, piše Dojče vele.</p>
<p>Grupa putnika, svi pripadnici ortodoksne jevrejske zajednice, putovala je 2022. iz Njujorka na jednu komemoraciju u Budimpeštu sa presijedanjem u Frankfurtu.</p>
<p>Nakon dolaska u Frankfurt, osoblje Lufthanze zabranilo je dalji put grupi od 128 putnika zbog toga što neki među njima nisu htjeli da nose zaštitne maske, kako je u to vrijeme nalagao zakon. Ali, umjesto da nastavak puta zabrani samo onima koji nisu htjeli da nose maske, osoblje Lufthanze je ukrcavanje u avion za Budimpeštu zabranilo kompletnoj grupi putnika, prepoznatljivoj po svojoj spoljašnjosti, recimo po tipičnom pokrivalu za glavu ili po tipičnim zaliscima kod muškaraca (pejes).</p>
<p>Lufthanza se odmah nakon toga izvinila Jevrejskoj zajednici u Berlinu. Pogođeni su za međutim izjavili da ne prihvaćaju izvinjenje Lufthanze, jer je ono „rezultat pritiska“.</p>

Rekordna kazna: Lufthanza će morati da plati četiri miliona dolara zbog diskriminacije Jevreja

<p>Tužba načelnika generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala <b>Zorana Lazarevića </b>koju je podnio protiv Države Crne Gore – Ministarstva odbrane zbog diskriminacije predata je Osnovnom sudu 11. oktobra – saopšteno je portalu ETV iz Osnovnog suda.</p>
<p>Informaciju o tužbi Lazarevića protiv ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b> zbog diskriminacije objavio je u subotu portal Antena M.</p>
<p>- Tužba je podnijeta 11. oktobra i nalazi se u radu kod sutkinje <b>Ane Stojanovski</b>. Pripremno ročište će biti zakazano kada se za to steknu zakonski uslovi. Tužba je poslata radi dostavljanja odgovora na tužbu tužene strane u sporu – navodi se u odgovorima Osnovnog suda dostavljenim našem portalu.</p>
<p>Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu za bezbjednost i odbranu prijedlog o smjeni Lazarevića - zbog "procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG". Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da nije saglasan sa tom odlukom, te da neće dozvoliti politizaciju VCG.</p>
<p>Lazarević je nedavno članovima Savjeta za bezbjednost i odbranu obavijestio koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem, kakve štetne posljedice iz toga proističu, optužujući ga da urušava borbenu gotovost VCG.</p>
<p>On članove SOB u pismu informiše da je Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane.</p>
<p>Nakon toga, Krapović je na konferenciji za medije saopštio da je obavijestio Vrhovno državno tužilaštvo o, klako je rekao, nezakonitim radnjama načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.</p>
<p>Tom prilikom je nazvačio da je neophodno je da VDT sprovede i druge radnje kako bi se utvrdilo da li se stiču osnovi da je Lazarević počinio krivična djela zaloupotreba službenog položaja, neizvršenje naređenja, samovlašće, pozivanje na otpor i druge radnje, osim priloženih dokaza - kazao je Krapović na konferenciji za medije.</p>
<p>Na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, održanoj u petak 11. oktobra, nije izglasana smjena načelnika Lazarevića. Sjednica je pauzirana i biće, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, nastavljena kada to dozvole agende članova Savjeta.</p>
<p>&nbsp;</p>

Marija Žižić

Tamara Klikovac

Tužba generala Lazarevića u radu kod sutkinje Ane Stojanovski

<p>Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.</p>
<p>Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.</p>
<p>Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.</p>
<p>Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.</p>
<p>Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.</p>
<p>Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.</p>

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

<p>Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi TVCG.</p>
<p>Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.</p>
<p>U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.</p>
<p>Dio građana u Botunu prije mjesec dana postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.</p>
<p>Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.</p>
<p>Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.</p>
<p>Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja.</p>

Zeta: Sjutra referendum o kolektoru, pravo glasa ima 12.747 građana

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.</p>
<p>Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;</p>
<p>Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.</p>
<p>- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.</p>

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

<p>Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.</p>
<p>Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa <b>Rad Sad.</b></p>
<p>IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.</p>
<p>Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.</p>
<p>Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.</p>
<p>Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.</p>
<p>IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.</p>
<p>Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.</p>

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Tag: diskriminacija