Na diskriminaciju i nasilje motivisano mržnjom se ne smije reagovati selektivno i sa zakašnjenjem: Imamo ozbiljan jaz između normativnog okvira i praktične primjene
Turski državljani bili su izloženi fizičkim napadima, rasističkim uvredama i uništavanju imovine, pri čemu počinioci u većini slučajeva nijesu procesuirani. Projekcija filma na „Džada Film Festivalu“ u Podgorici nasilno je prekinuta zbog upotrebe albanskog jezika, što prošlo bez valjanog institucionalnog epiloga. U Podgorici se desio brutalni napad na petnaestogodišnjeg dječaka iz Sarajeva, praćen uvredama na osnovu porijekla. Izostanak odlučne reakcije države u ovakvim slučajevima šalje poruku opasne tolerancije prema mržnji - navela je Novalić
Diskriminacija i nasilje motivisano mržnjom ne smiju postati normalizovan društveni obrazac niti pojava na koju se reaguje selektivno i sa zakašnjenjem - poručila je asistentkinja na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Alma Novalić povodom Svjetskog dana nulte tolerancije na diskriminaciju. Ona upozorava da zabrinjavajući porast netolerancije, govora mržnje i diskriminacije u Crnoj Gori zahtijeva hitan, vidljiv i dosljedan odgovor nadležnih institucija.
Svjetski dan nulte tolerancije na diskriminaciju ustanovljen je 2014. godine, na inicijativu Zajedničkog programa Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS (UNAIDS), sa ciljem globalnog podsjećanja da su jednakost, dostojanstvo i ljudska prava univerzalne vrijednosti koje ne poznaju izuzetke. Poruka ove inicijative danas je, ističe ona, snažnija nego ikad - nijedan oblik diskriminacije ne smije biti tolerisan.
- CGO podsjeća da su tokom 2025. godine zabilježeni brojni incidenti koji ukazuju na zabrinjavajuće trendove. Turski državljani bili su izloženi fizičkim napadima, rasističkim uvredama i uništavanju imovine, pri čemu počinioci u većini slučajeva nijesu procesuirani. Projekcija filma na „Džada Film Festivalu“ u Podgorici nasilno je prekinuta zbog upotrebe albanskog jezika, što prošlo bez valjanog institucionalnog epiloga. Dodatno, u Podgorici se desio brutalni napad na petnaestogodišnjeg dječaka iz Sarajeva, praćen uvredama na osnovu porijekla. Izostanak odlučne reakcije države u ovakvim slučajevima šalje poruku opasne tolerancije prema mržnji - navela je Novalić.
TRAJNE I UKORIJENJENE DISKRIMINACIJE
Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru 2025. godine, kako je dodala, konstatuje elemente trajne i duboko ukorijenjene diskriminacije.
- Žene su u nepovoljnijem položaju, a porast slučajeva femicida već predstavlja alarm. LGBTIQ osobe i dalje su izložene napadima, prijetnjama i govoru mržnje. Romi i Egipćani, kao i osobe sa invaliditetom, suočavaju sa stalnom društvenom marginalizacijom i institucionalnim barijerama. Takođe, istraživanje CGO-a opominje na izraženu percepciju diskriminacije po osnovu vjerske (49.1 odsto) i nacionalne pripadnosti (59.7 odsto) - naglasila je Novalić.
CGO, kako je navela, ocjenjuje da u Crnoj Gori postoji ozbiljan jaz između normativnog okvira i njegove praktične primjene.
- Nedovoljno efikasno procesuiranje slučajeva diskriminacije, nasilja i govora mržnje ne samo da obeshrabruje žrtve, već i ohrabruje počinioce. Princip nulte tolerancije ne smije biti samo deklarativan, već mora biti potvrđen kroz konkretne odluke, sankcije i preventivne mjere - jasna je ona.
DRŽAVA IMA OBAVEZU DA OBEZBIJEDI JEDNAKU ZAŠTITU
Asistentkinja na programima CGO podvlači da, u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Ustavom Crne Gore i Zakonom o zabrani diskriminacije, država ima obavezu da obezbijedi jednaku zaštitu svih građana i građanki.
- To podrazumijeva pravovremene i nepristrasne istrage, dosljednu primjenu zakona i snažnije preventivne politike, naročito u obrazovnom sistemu i digitalnom prostoru - dodala je Novalić.
CGO, kako je rekla, poziva nadležne institucije da nedvosmisleno i bez izuzetaka primjenjuju princip nulte tolerancije prema svim oblicima diskriminacije, nasilja i govora mržnje.
- Jer oblikovanje društva jednakih šansi i sigurnosti zavisi od dosljednosti i odlučnosti institucija - zaključila je Novalić.