Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nema adekvatan broj profesionalaca na adekvatnim pozicijama koji bi mogli da se na pravi način uključe i da svojim radom na terenu pomognu boljoj bezbjednosnoj situaciji, tvrdi bivši čelnik ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Kod određenih službenika Uprave policije i ANB-a stvorila se pasivnost. Ljudi su manje motivisani. Ne pristupaju uopšte sa velikim entuzijazmom kao što se to nagovještavalo 2020. godine- rekao je Vukšić.&nbsp;
Na pitanje voditeljke da li je to slučajno i da li je nekom u interesu da se ANB i UP ne popune profesionalnim kadrovima, Vukšić je ponovio da na adekvatnim pozicijama nijesu postavljeni adekvatni ljudi.
- Ja znam taj personal, znam ko su ti ljudi i šta su radili prije i poslije. Taj koji želi da počini neko krivično djelo zna koga može opservirati i na koji način- kazao je Vukšić.
Ipak, o aktuelnom šefu ANB-a Ivici Janoviću ima lijepo mišljenje.
- Mislim da je Janović častan čovjek. Ali, razlika između mene i njega je ta što ja nijesam imao političku partiju iza sebe. Nijesam imap nekog nalogodavca ili osobu koja je očekivala neki odnos u dostavljanju određenih informacija ili postupanja u određenim nalozima- uvjerava Vukšić.
Vukšić je tokom gostovanja na A plus televiziji kazao da čovjek koji je bio u medijskom timu DPS-a zaposlen u ANB-u na vrlo važnoj poziciji.
- To je ista osoba za koju se spekuliše da je stajala iza Portala Udar- uvjeren je Vukšić.
“Dok sam bio na čelu ANB-a, nije se desilo nijedno ubistvo”
Vukšić tvrdi da za godinu i po dana koliko je bio na čelu agencije, nije se desilo nijedno ubistvo kriminalnih klanovau Crnoj Gori.
- To je zato što su na pravim mjestima bili postavljeni pravi operativci koji nijesu bili politički obojeni i koji nijesu nikom podnosili raport. Odgovarali su svojim zadacima meni kao direktoru, a ja javnosti i Vladi- rekao je Vukšić.
Vukšić takođe tvrdi da je, kad je došao na čelo ANB-a, sam birao svoj tim i da mu se niko u to nije miješao.
- Imao sam svoj pristup, a lično smatram da to nije slučaj sa Janovićem. Preporuke za određena kadriranja dolaze sa drugih adresa- zaključio je Vukšić.

1250x600

1084x550

Vukšić: U ANB-u radi čovjek za kog se spekuliše da stoji iza Portala Udar; agenciji nedostaje profesionalaca

Napad na predsjednika Opština Budva Nikolu Jovanovića je želja pojedinaca da se vratimo u devedesete godine, smatra savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši šef ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Neću reći da li sam iznenađen ili ne. Za svakoga ko iole prati bezbjednosnu situaciju, stvari su i više nego alarmantne. Želio bih da se počinioci pronađu i da se otkriju motivi napada- poručio je Vukšić.
Prema riječima Vukšića, očigledno je da nekom ne odgovara da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori bude dobra.
- To su interesne grupe koje više nemaju uticaja na vlast i koje više ne mogu da vrše vlast u Crnoj Gori. Ovako žele da prikažu potpunu nestabilnost i rasulo u bezbjednosnom sektoru- ocijenio je Vukšić.
Mada smatra da bezbjednosna situacija nije sjajna, ali isto tako Vukšić poručuje da treba znati samo kakav je bezbjednosti sektor preuzet neposredno nakon izbora 2020. godine.
- Da je kuća sagrađena na čvrstim temeljima, ne bi se oduvala na prvi povjetarac. Ovo ne govorim kao političar, već kao bivši čelnik krovne bezbjednosne institucije- rekao je Vukšić.
Vukšić primjećuje da se napadi na pojedina lica ponavljaju po nekoliko puta u istom periodu.
- Počinioci dolaze na prag od kuće, a sve je to posljedica ne samo bezbjednosne, već i političke situacije- zaključio je Vukšić.
Podsjetimo, policija je uhapsila Budvanina Jovana Mitrovića osumnjičenog za fizički napad na Jovanovića, koji je danas u Budvi zadobio teške tjelesne povrede.
Zbog sumnje da su učestvovali u napadu uhapšena su i braća Jovana Mitrovića, Vidak i Milorad Bato Mitrović koji se terete da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Jovanović ima teške povrede – sinusno facijalnu (frakturu) kosti i biće zadržan na bolničkom liječenju.
Rukovodilac jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Mitar Radulović u izjavi za RTV Budva potvrdio je da je Jovanović, vozilom Hitne pomoći transportovan u Klinički centar na dalju opservaciju i utvrđivanje težine povreda.

Vukšić o napadu na Jovanovića: Neko želi da nas vrati u 90-te, otkriti motive

Odluka Dejana Vukšića, savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, da se kandiduje za sudiju Ustavnog suda rezultat je dogovora premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp; Koalicija bivših političkih protivnika, osnivača PES-a, naprasno je obnovljena nakon ucjenjivanja predsjednika Milatovića poslije izbora u Podgorici i ta politička ekipa sada ima namjeru da, preko Ustavnog suda, proširi polje političkog uticaja na državnom nivou - saznaje Portal ETV od izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i krugova bliskih predsjedniku Crne Gore. Upravo iz tog razloga je, prema informacijama Portala ETV, predsjednik Milatović pozitivno reagovao na inicijativu o kandidaturi njegovog savjetnika jer će aktuelna parlamentarna većina - u slučaju Vukšićevog izbora - biti u poziciji da potpuno kontroliše Ustavni sud, okrnjen nakon neustavne eliminacije sudije Dragane Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud"> <figcaption>BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koliko je politički paradoksalna kandidatura Dejana Vukšića, ukazuje i podatak da bi – ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda – to bio presedan u šest decenija postojanja Ustavnog suda da bivši šef tajne službe bude dio usatvnog sudstva.&nbsp; LIČNE VEZE I ,,VISOKA POLITIKA“ Vukšićev ulazak u Ustavni sud snažno su podržali iz prosrpskih stranaka iako se u medijima tim povodom nijesu oglašavali. I nije to prvi put da se, u slučaju Dejana Vukšića, veza politike i srpskih stranaka uočava. Tako se, posljednjih dana oktobra 2020. godine, ime kotorskog advokata Dejana Vukšića odjednom pojavilo prijedlog za glavnog kandidata za predsjednika Skupštine opštine Kotor, na zahtjev koalicije ,,Za budućnost Kotora“ Andrije Mandića, a na preporuku Srpske pravoslavne crkve. Ali i Vukšićevog dobrog prijatelja, srpskog popa-specijalca Mijajla Backovića, osnivača esktremističkog srpskog bratstva Mihiljski zbor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru "> <figcaption>VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo su te veze sa ljudima iz srpskih političkih krugova bile odlučujuće da Vukšić, juna 2021. godine, u doba Vlade Zdravka Krivokapića, sa mjesta predsjednika Skupštine Kotora bude naprasno imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to uz kršenje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, u članu 25. izričito navodi da ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”!&nbsp; Kao eksponent ,,avgustovske većine“ novi čelnik ANB-a odmah je pokazao političku obojenost i otkrio zbog čega se našao na toj poziciji: po Vukšićevom nalogu službenici Agencije su počeli da građanske aktiviste i pripadnike građanskih crnogorskih stranaka vode pod šifrom - ,,crnogorski ekstremisti”... Septembra 2021. godine crnogorska policija je prema crnogorskim građanima - okupljenim na Belvederu iz protesta protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, sveštenika Crkve Srbije – djelovala kao da je riječ o teroristima ili neprijateljima države! ,,PRIJATELJSKE" VEZE Zbog svega toga je sasvim logično što je vijest da je savjetnik crnogorskog predsjednika kandidat za sudiju Ustavnog suda izazvala pažnju javnosti. Međutim, nekako su van fokusa javnosti ostali važni detalji koji se odnose na veze Vukšića sa pripadnicima kriminalnih struktura. I to ne iz perioda kada je, kao advokat, zastupao neke pripadnike klanova, već su veoma indikativne konekcije sa organizovanim kriminalom - i nakon što je postao prvi čovjek ANB-a. O Vukšiću su posredno u Skaj prepiskama govorili visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa Vlado Radoman i Ivan Mićković, i to povodom kadrovskih postavljenja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tada su članovi kriminalnih grupa kostatovali da treba izvršiti uticaj kako bi se Vladimir Bigović, u tom času opeartivac ANB-a, postavio na neku načelničku poziciju. Ispostavilo se da je za vrijeme šefovanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost Vukšić za prve operativce postavio je i držao osobe koje su bile na platnom spisku škaljarskog kriminalnog klana, što se može može pročitati u mnogim komunikacijama sa nekada zaštićene aplikacije Skaj kupovao glasove za prosrpske partije uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine.&nbsp; I nakon promjena u ANB-u, odlaska Vukšića, dolaska Sava Kentere pa Borisa Bata Milića, nije se procesuirao niko od službenika tajne policije i pored činjenice da se neka imena navode kao pripadnici kriminalne grupe čiji je aktuelni šef, prema operativnim podacima, sada ozloglašeni vođa nekadašnjeg zemunskog klana Luka Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44" data-rendition-name="original" width="614" height="593" loading="lazy" alt=',,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana '> <figcaption>,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Skaj prepiski koje su javnosti dostupne na mnogim društvenim mrežama nalazi se i razgovor Vladana Radomana, visokorangiranog člana škaljarskog kriminalnog klana sa Ivanom Mićkovćem pripadnikom iste kriminalne organizacije. Tokom tog razgovora Mićkovića - oslovljavajući ga sa ,,kume” pita i kako je drug iz ANB-a, a u daljoj komunikaciji se otkriva da je riječ i Vladu Bigoviću, kojeg su vrbovali za svoje poslove i koji im je nudio usluge poput zapošljavanja onih koji su njima podobni.&nbsp; Bigović je u to vrijeme bio načelnik Agencije zadužen za jug, a na to mjesto postavio ga je - upravo Dejan Vukšić. &nbsp;LUKA BAR – KONTROLA Prema izvorima Portala ETV, jedan od najvažnijih zadataka koje je, tada novopostavljeni, načelnik sektora Jug u ANB-u dobio od Vukšića je bilo uspostavljanje pune kontrole u Luci Bar, sa posebnim akcentom na Slobodnu carinsku zonu preko koje se obavljalo krijumčarenje cigareta. -Vukšić je, uz posredovanje tadašnjeg premijera Krivokapića, izdejstvovao da ANB u potpunosti kontroliše slobodnu carinsku zonu, jer su svi pripadnici Uprave policiej i tadašnje Uprave prihoda i carina, koji su bili angažovani u ovom dijelu Luke, morali da preduzimaju aktivnosti po instrukcijama koje je direktno izdavao Bigović. Pomenute instrukcije Bigović je dobijao od Vukšića, a da bi se apsolutno sve držalo pod kontrolom Vukšić je naredio da nadzor video sistema u slobodnoj carinskoj zoni vrši direktno ANB – ističe izvor Portala ETV iz ANB-a.&nbsp; Isti izvori naglašavaju da je vrlo indikativno što su se kontakti Vukšića sa Bigovićem nastavili do današnjeg dana, a funkcioner ANB-a ustupa Vukšiću podatake od o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima u Agenciji. -I pored toga što je uklonjen sa mjesta načelnika u Kotoru dolaskom Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Bigović je nastavio sa ovom praksom, s tim što već izvjesno vrijeme ima i ulogu kurira drugih Vukšićevih kadrova iz ANB-a, kao i šefa vojne obavještajne službe Janka Laković sa kojim je nadavno ostvario kontakt u jednom lokalu u Delta City kvartu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3" data-rendition-name="original" width="1006" height="570" loading="lazy" alt="TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić"> <figcaption>TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema operativnim informacijama iz Beograda, Dejan Vukšić je – preko službenika ANB-a Vučine Živkovića – svojevremeno uspostavio i vrlo tijesnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom u Bezbjendosno-informativnoj agenciji Srbije, čovjekom bliskim Aleksandru Vučiću, čije je jedno od glavnih zaduženja bilo – kontrola dešavanja u Crnoj Gori, kao i u Agenciji za ncaionalnu bezbjednost. -Ne isključujemo mogućnost da je Milatoviću sugerisano iz Beograda da Vukšića ,,pogura“ za sudiju Ustavnog suda, jer bi njegovom izborom obezbijedili siguran glas prilikom odlučivanja o usklađenosti sa Ustavom pojedinih zakona koji se najavljuje od vladajuće koalicije – ističe izvor Portala ETV iz Beograda. Jasno je: kada se govori o ,,pojedinim zakonima”, misli se prevashodno na – usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu kojim bi se obezbijedio izborni inžinjering: ,,uvoz” sugurnih glasova iz Srbije, time i kontrola političkih dešavanja u Crnoj Gori. Kao sudija Ustavnog suda, Dejan Vukšić bi mogao da ispuni sva očekivanja ,,srpskog sveta” u Crnoj Gori. &nbsp;

Draško Đuranović

Funkcija direktora ANB-a i veze sa BIL licima preporuke su Dejana Vukšića za sudiju Ustavnog suda?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, komentišući posljednje obraćanje ministra odbrane Dragana Krapovića.
Krapović je, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću, istakao da Savjet nema ingerencije da mu izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.
Vukšić ga je uputio na Ustav i Zakon o Vojsci.
- U odnosu na neprimjereno i rekao bih po državu opasno reagovanje ministra odbrane Dragana Krapovića, podsjećam ga da je shodno članu 130 Ustava Crne Gore propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, dok član 38. Zakona o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom - naveo je Vukšić u reagovanju.

Kako ističe u konkretnom slučaju se upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno. 
- Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja Vojsku Crne gore u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Vukšić.

Na taj način, kako kaže, ministar Krapović ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže. 
- Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen - poručio je Vukšić.

Vukšić: Krapović da bolje pročita Ustav i Zakon o Vojsci

Lideri aktuelne parlamentarne većine, osim razgovora o raspodjeli pozicija u Podgorici nakon nedavnih izbora, pregovaraju i o budućem čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prema saznanjima Portala ETV, predsjednik države Jakov Milatović insistira da novi-stari šef „tajne policije“ bude njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, s čim se saglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, međutim, ovom prijedlogu kategorično se protivi premijer Milojko Spajić.&nbsp; Portal ETV juče je objavio da su razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli u utorak između predstavnika Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, te da su izvori iz obije koalicije rekli da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. BORIS MILIĆ NA VJETROMETINI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"> </figure>  Kako saznajemo, u fokusu ovih pregovora je i pozicija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer i Milatović i Mandić nemaju povjerenja u aktuelnog čelnika Borisa Milića, koji je, „kadrovik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, čije je povjerenje, takođe, izgubio. Milić je bio i jedan od najbližih saradnika Dejana Vukšića, nakon njegovog imenovanja za šefa ANB-a poslije izbora 2020. godine. Kako je Portal ETV juče objavio, o budućem čelniku ANB raspravljalo se upravo na inicijativu Milatovića, „jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa 'kvote' NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Milićev odlazak, kako smo objavili, zahtijeva i lider Ure Abazović, ali za razliku od Milatovića, na čelu ANB-a želi da vidi svog intimusa, Artana Kurtija, kojeg je, kako bi kontrolisao tajnu službu, on imenovao na poziciju generalnog inspektora. Jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je razrješenje Kurtija. Međutim, kako smo objavili, povratak Kurtija u ANB ni za Milatovića, ni za Mandića nije poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić na jutrenju SPC"> </figure>  VUKŠIĆEVI TAJNI ,,OBOŽAVAOCI“ Dejan Vukšić bio je „prvi pik“ proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga za direktora ANB, nakon što su pobijedili na izborima u avgustu 2020. godine. Blizak Crkvi Srbije, tada i nosilac liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru, advokat brojnih ruskih biznismena, srpski student – profil koji se savršeno uklopio u rusko-srpsku agendu u Crnoj Gori. Boris Milić, tada službenik ANB-a, odmah mu se stavio na raspolaganje i ubrzo je nagrađen značajnom pozicijom u službi – imenovan je za načelnika sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ). Vukšić ga je, uz još nekolicinu službenika, zbog nemogućnosti da kontrolišu odliv informacija prema medijima iz ANB-a smijenio, pred svoj odlazak sa čela ove službe, a Milić se odmah potom stavio u službu tadašnjeg potpredsjednika Vlade i budućeg premijera Abazovića, upravo preko Kurtija. Za ovu saradnju nagrađen je pozicijom direktora ANB. Crnogorska tajna služba, pogotovo od promjene vlasti 2020. godine, i Vukšićevim dolaskom na njeno čelo, potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, urušen joj je međunarodni kredibilitet i maltene je izopštena iz svih značajnih međunarodnih akcija. Vukšić je čovjek koji je u sistem bezbjednosti uveo i stavku „crnogorski esktremizam“. To je učinio u susret nasilnom ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru 2021. godine.&nbsp; KAD SU CRNOGORCI &nbsp;,,POSTALI“ - ESKTREMISTI Kako su najavljeni građanski protesti zbog namjere crnogorskih i srpskih vlasti da Mićovića ustoliče baš u crnogorskoj prijestonici, Vukšić je iskoristio priliku da uvođenjem ove stavke obezbijedi praćenje i prisluškivanje građnki i građana za koje tajna služba procijeni da su „crnogorski ekstremisti“. Tako su kao ekstremisti u ANB zavedeni i neki ugledni civilni aktivisti, po ruskom modelu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e" data-rendition-name="original" width="468" height="566" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović i Petar Knežević"> </figure>  ANB je danas u punom smislu ispostava srpske BIA i ruskih agenata, u što je, za godinu i po koliko je bio na njenom čelu, Vuskšić uspio da je pretvori. M portal objavio je u decembru 2022. godine kako je Vukšića „za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka“, dok je bio student „prištinskog Pravnog fakulteta“. Pred smjenu u Agenciji, u aprilu 2022. godine, Dejan Vukšić, kako je tada objavila Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu, a kako bi Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. - Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – rekli su tada izvori Pobjede. Za Vukšićev mandat u ANB vezan je i težak skandal kada je na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost otkrio imena domaćih i stranih agenata koji su bili na tajnim zadacima i ugrozio im sigurnost. Za to je, međutim, okrivio, „nesavjesnu“ saradnicu, koja je i prihvatila odgovornost. ANB je nakratko bila vraćena u službu zaštite interesa države Crne Gore, kada je Abazović, pod pritiskom zapadnih partnera pošto je izabran za premijera, na čelo Agencije imenovao Sava Kenteru. Međunarodni partneri tada su tražili od Abazovića da tajnom službom rukovodi čovjek od njihovog povjerenja, kako bi Agenciju oslobodio od rusko-srpske mreže.&nbsp; Ispostavilo se da je i sam Abazović dio ove mreže, pa je Kenteru smijenio svega pet mjeseci pošto ga je imenovao. Da Vukšić ne prestaje da „sanja“ o sebi u bezbjednosnom sektoru bilo je jasno i nakon što ga je Milatović imenovao za svog savjetnika za bezbjednost. Hoće li mu san da opet bude na čelu ANB postati i java biće izvjesno narednih dana.

Kaćuša Krsmanović

Milatović želi Vukšića na čelu tajne službe, Mandić prihvatio, Spajić kategorično protiv

Najmanje pet ljudi poginulo je u eksploziji ispred policijske stanice u državi Mičoakan, na zapadu Meksika, saopšteno je tužilaštva.
Državno tužilaštvo je saopštilo da je vozilo koje je eksplodiralo bio kamion "pikap" i da su na terenu pronađeni ostaci dvije osobe.
U saopštenju je navedeno da je osam osoba povrijeđeno i prebačeno u bolnice, svi pripadnici policijskih snaga, od kojih su tri preminula dok su im ukazivali medicinsku pomoć.
Jedna od osoba koje su preminule na terenu bio je vozač kamiona koji je eksplodirao, saopštile su vlasti.
Eksplozija se dogodila u centru grada Koahuajana, na obali Mičoakana, države u kojoj djeluju brojne kriminalne grupe, uključujući moćni "Halisko kartel nove generacije" (Jalisco New Generation Cartel).
Takođe, to je mjesto gdje je vlada nedavno pokrenula veliku bezbjednosnu operaciju zbog kontinuiranog nasilja.
Upotreba eksploziva ispuštenog iz dronova, zakopanog poput mina ili skrivenog duž puteva sve je češća tehnika koju koriste kriminalne grupe u regionu, iako nije tipično da se postavlja u automobile, piše "DailyMail".
Prema riječima Ektora Zepede, komandanta lokalne policije, eksplozija je bila toliko snažna da su ljudski ostaci razbacani po cijelom području, prenosi Srna.

Pet ljudi poginulo u eksploziji ispred policijske stanice na zapadu Meksika

Studenti u blokadi u Srbiji najavili su velike proteste za 28. decembar koji bi se trebalo održati širom zemlje. Kako su najavili, na protestima će skupljati potpise za raspisivanje vanrednih izbora.
Kako su istakli, prethodno su napravili obuke za volontere koji će skupljati potpise. Poručili su da je ovo "zajednički front sa građanima" kako bi bili što spremniji za izborni dan.
Naveli su da žele da pošalju tri poruke - snaga i organizacija, konkretna podrška i mobilizacija. Studenti su objavili i promotivni video kojim pozivaju sve građane u Srbiji da izađu na proteste.
- Dođi, pridruži nam se i potpiši pobjedu. Bićemo svuda - naveli su uz opis videa.
Zahtjev za raspisivanjem izbora je jedan od glavnih zahtjeva koje su studenti 5. maja uputili srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Ipak, Vučić je naveo da izbora neće biti do kraja 2026. godine.
- Rukovodim se interesima naroda i države, a interes nije da sada imamo izbore - rekao je Vučić i dodao da će se na izbore ići u decembru 2026. godine, kada sve bude spremno za Expo.

Da li će Vučić raspisati izbore: Studenti za 28. decembar najavili velike proteste širom zemlje

Prošle godine, više od 18.000 starijih osoba koje žive sa demencijom napustilo je svoje domove i odlutalo po Japanu, a oko 500 njih je kasnije pronađeno mrtvo, prenijela je britanska televizijska mreža BiBiSi (BBC) u tekstu da u Japanu vlada "kriza demencije".
Policija je navela da se broj takvih slučajeva udvostručio od 2012. godine, što ukazuje na rastući pritisak na Japan poznat po dugovječnosti stanovništva.
Krizu dodatno pogoršava smanjenje radne snage i stroga ograničenja za strane radnike koji dolaze da pružaju njegu.
Japanska vlada je identifikovala demenciju kao jedan od svojih najhitnijih političkih izazova, a Ministarstvo zdravlja procjenjuje da će troškovi zdravstvene i socijalne zaštite povezani sa demencijom dostići 14 biliona jena (90 milijardi dolara) do 2030. godine - u odnosu na devet biliona jena u 2025. godini.
U svojoj najnovijoj strategiji, vlada planira zaokret ka tehnologiji kako bi ublažila pritisak.
<h2>GPS, roboti, obavještenja...</h2>
Širom zemlje, ljudi usvajaju sisteme zasnovane na GPS-u kako bi pratili one koji lutaju.
Neki regioni nude GPS oznake koje mogu upozoriti vlasti u trenutku kada osoba napusti određeno područje.
U nekim gradovima, radnici u prodavnicama mješovite robe dobijaju obavještenja u realnom vremenu, svojevrsnu mrežu bezbjednosti zajednice koja može da locira nestalu osobu u roku od nekoliko sati.
Kompanija Fušicu AI Gait koristi vještačku inteligenciju za analizu držanja tijela i obrazaca hodanja, otkrivajući rane znake demencije – pomijeranje nogu tokom hodanja, sporije okrete ili teškoće sa stajanjem – praveći skeletne snimke koje lkekari mogu da koriste tokom rutinskih pregleda.
- Rano otkrivanje bolesti povezanih sa starenjem je ključno. Ako ljekari mogu da koriste podatke o snimanju pokreta, mogu ranije da intervenišu i pomognu ljudima da duže ostanu aktivni - rekao je portparol kompanije Hidenori Fudživara.
U međuvremenu, istraživači na Univerzitetu Vaseda razvijaju AIREC, humanoidnog robota od 150 kilograma dizajniranog da bude njegovatelj "budućnosti".
Može da pomogne osobi da obuče čarape, muti jaja za omlet i savija veš.
Naučnici sa Univerziteta Vaseda se nadaju da će AIREC u budućnosti moći da presvlači ljude i spriječi dekubituse kod pacijenata, koji se malo kreću.

Japan se suočava s krizom demencije: Roboti i vještačka inteligencija priskaču u pomoć

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: dejan-vuksic