Odluka Dejana Vukšića, savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, da se kandiduje za sudiju Ustavnog suda rezultat je dogovora premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp; Koalicija bivših političkih protivnika, osnivača PES-a, naprasno je obnovljena nakon ucjenjivanja predsjednika Milatovića poslije izbora u Podgorici i ta politička ekipa sada ima namjeru da, preko Ustavnog suda, proširi polje političkog uticaja na državnom nivou - saznaje Portal ETV od izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i krugova bliskih predsjedniku Crne Gore. Upravo iz tog razloga je, prema informacijama Portala ETV, predsjednik Milatović pozitivno reagovao na inicijativu o kandidaturi njegovog savjetnika jer će aktuelna parlamentarna većina - u slučaju Vukšićevog izbora - biti u poziciji da potpuno kontroliše Ustavni sud, okrnjen nakon neustavne eliminacije sudije Dragane Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud"> <figcaption>BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koliko je politički paradoksalna kandidatura Dejana Vukšića, ukazuje i podatak da bi – ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda – to bio presedan u šest decenija postojanja Ustavnog suda da bivši šef tajne službe bude dio usatvnog sudstva.&nbsp; LIČNE VEZE I ,,VISOKA POLITIKA“ Vukšićev ulazak u Ustavni sud snažno su podržali iz prosrpskih stranaka iako se u medijima tim povodom nijesu oglašavali. I nije to prvi put da se, u slučaju Dejana Vukšića, veza politike i srpskih stranaka uočava. Tako se, posljednjih dana oktobra 2020. godine, ime kotorskog advokata Dejana Vukšića odjednom pojavilo prijedlog za glavnog kandidata za predsjednika Skupštine opštine Kotor, na zahtjev koalicije ,,Za budućnost Kotora“ Andrije Mandića, a na preporuku Srpske pravoslavne crkve. Ali i Vukšićevog dobrog prijatelja, srpskog popa-specijalca Mijajla Backovića, osnivača esktremističkog srpskog bratstva Mihiljski zbor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru "> <figcaption>VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo su te veze sa ljudima iz srpskih političkih krugova bile odlučujuće da Vukšić, juna 2021. godine, u doba Vlade Zdravka Krivokapića, sa mjesta predsjednika Skupštine Kotora bude naprasno imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to uz kršenje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, u članu 25. izričito navodi da ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”!&nbsp; Kao eksponent ,,avgustovske većine“ novi čelnik ANB-a odmah je pokazao političku obojenost i otkrio zbog čega se našao na toj poziciji: po Vukšićevom nalogu službenici Agencije su počeli da građanske aktiviste i pripadnike građanskih crnogorskih stranaka vode pod šifrom - ,,crnogorski ekstremisti”... Septembra 2021. godine crnogorska policija je prema crnogorskim građanima - okupljenim na Belvederu iz protesta protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, sveštenika Crkve Srbije – djelovala kao da je riječ o teroristima ili neprijateljima države! ,,PRIJATELJSKE" VEZE Zbog svega toga je sasvim logično što je vijest da je savjetnik crnogorskog predsjednika kandidat za sudiju Ustavnog suda izazvala pažnju javnosti. Međutim, nekako su van fokusa javnosti ostali važni detalji koji se odnose na veze Vukšića sa pripadnicima kriminalnih struktura. I to ne iz perioda kada je, kao advokat, zastupao neke pripadnike klanova, već su veoma indikativne konekcije sa organizovanim kriminalom - i nakon što je postao prvi čovjek ANB-a. O Vukšiću su posredno u Skaj prepiskama govorili visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa Vlado Radoman i Ivan Mićković, i to povodom kadrovskih postavljenja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tada su članovi kriminalnih grupa kostatovali da treba izvršiti uticaj kako bi se Vladimir Bigović, u tom času opeartivac ANB-a, postavio na neku načelničku poziciju. Ispostavilo se da je za vrijeme šefovanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost Vukšić za prve operativce postavio je i držao osobe koje su bile na platnom spisku škaljarskog kriminalnog klana, što se može može pročitati u mnogim komunikacijama sa nekada zaštićene aplikacije Skaj kupovao glasove za prosrpske partije uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine.&nbsp; I nakon promjena u ANB-u, odlaska Vukšića, dolaska Sava Kentere pa Borisa Bata Milića, nije se procesuirao niko od službenika tajne policije i pored činjenice da se neka imena navode kao pripadnici kriminalne grupe čiji je aktuelni šef, prema operativnim podacima, sada ozloglašeni vođa nekadašnjeg zemunskog klana Luka Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44" data-rendition-name="original" width="614" height="593" loading="lazy" alt=',,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana '> <figcaption>,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Skaj prepiski koje su javnosti dostupne na mnogim društvenim mrežama nalazi se i razgovor Vladana Radomana, visokorangiranog člana škaljarskog kriminalnog klana sa Ivanom Mićkovćem pripadnikom iste kriminalne organizacije. Tokom tog razgovora Mićkovića - oslovljavajući ga sa ,,kume” pita i kako je drug iz ANB-a, a u daljoj komunikaciji se otkriva da je riječ i Vladu Bigoviću, kojeg su vrbovali za svoje poslove i koji im je nudio usluge poput zapošljavanja onih koji su njima podobni.&nbsp; Bigović je u to vrijeme bio načelnik Agencije zadužen za jug, a na to mjesto postavio ga je - upravo Dejan Vukšić. &nbsp;LUKA BAR – KONTROLA Prema izvorima Portala ETV, jedan od najvažnijih zadataka koje je, tada novopostavljeni, načelnik sektora Jug u ANB-u dobio od Vukšića je bilo uspostavljanje pune kontrole u Luci Bar, sa posebnim akcentom na Slobodnu carinsku zonu preko koje se obavljalo krijumčarenje cigareta. -Vukšić je, uz posredovanje tadašnjeg premijera Krivokapića, izdejstvovao da ANB u potpunosti kontroliše slobodnu carinsku zonu, jer su svi pripadnici Uprave policiej i tadašnje Uprave prihoda i carina, koji su bili angažovani u ovom dijelu Luke, morali da preduzimaju aktivnosti po instrukcijama koje je direktno izdavao Bigović. Pomenute instrukcije Bigović je dobijao od Vukšića, a da bi se apsolutno sve držalo pod kontrolom Vukšić je naredio da nadzor video sistema u slobodnoj carinskoj zoni vrši direktno ANB – ističe izvor Portala ETV iz ANB-a.&nbsp; Isti izvori naglašavaju da je vrlo indikativno što su se kontakti Vukšića sa Bigovićem nastavili do današnjeg dana, a funkcioner ANB-a ustupa Vukšiću podatake od o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima u Agenciji. -I pored toga što je uklonjen sa mjesta načelnika u Kotoru dolaskom Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Bigović je nastavio sa ovom praksom, s tim što već izvjesno vrijeme ima i ulogu kurira drugih Vukšićevih kadrova iz ANB-a, kao i šefa vojne obavještajne službe Janka Laković sa kojim je nadavno ostvario kontakt u jednom lokalu u Delta City kvartu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3" data-rendition-name="original" width="1006" height="570" loading="lazy" alt="TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić"> <figcaption>TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema operativnim informacijama iz Beograda, Dejan Vukšić je – preko službenika ANB-a Vučine Živkovića – svojevremeno uspostavio i vrlo tijesnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom u Bezbjendosno-informativnoj agenciji Srbije, čovjekom bliskim Aleksandru Vučiću, čije je jedno od glavnih zaduženja bilo – kontrola dešavanja u Crnoj Gori, kao i u Agenciji za ncaionalnu bezbjednost. -Ne isključujemo mogućnost da je Milatoviću sugerisano iz Beograda da Vukšića ,,pogura“ za sudiju Ustavnog suda, jer bi njegovom izborom obezbijedili siguran glas prilikom odlučivanja o usklađenosti sa Ustavom pojedinih zakona koji se najavljuje od vladajuće koalicije – ističe izvor Portala ETV iz Beograda. Jasno je: kada se govori o ,,pojedinim zakonima”, misli se prevashodno na – usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu kojim bi se obezbijedio izborni inžinjering: ,,uvoz” sugurnih glasova iz Srbije, time i kontrola političkih dešavanja u Crnoj Gori. Kao sudija Ustavnog suda, Dejan Vukšić bi mogao da ispuni sva očekivanja ,,srpskog sveta” u Crnoj Gori. &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Funkcija direktora ANB-a i veze sa BIL licima preporuke su Dejana Vukšića za sudiju Ustavnog suda?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

Portal ETV

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen, kazao je savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu Dejan Vukšić, komentišući posljednje obraćanje ministra odbrane Dragana Krapovića.
Krapović je, nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao da će na sjutrašnjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost tražiti da donesu odluku kojom će narediti Krapoviću da vrati pune ingerencije načelniku Generalštaba VCG Zoranu Lazareviću, istakao da Savjet nema ingerencije da mu izdaje bilo kakve naredbe ministru odbrane, niti da se miješa u operativna pitanja VCG.
Vukšić ga je uputio na Ustav i Zakon o Vojsci.
- U odnosu na neprimjereno i rekao bih po državu opasno reagovanje ministra odbrane Dragana Krapovića, podsjećam ga da je shodno članu 130 Ustava Crne Gore propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom kao i odluke o preduzimanju odgovarajućih mjera, dok član 38. Zakona o Vojsci jasno definiše da ministar odbrane obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom - naveo je Vukšić u reagovanju.

Kako ističe u konkretnom slučaju se upravo ministar odbrane umiješao u nadležnost Savjeta, a ne obratno. 
- Isključiva ustavna nadležnost Savjeta je da postavlja načelnika Generalštaba i to u punom kapacitetu, a istom je ministar ograničio dužnost na Crnu Goru i zabranio da predstavlja Vojsku Crne gore u inostranstvu, što je u suprotnosti sa Odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Vukšić.

Na taj način, kako kaže, ministar Krapović ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže. 
- Vojska ne smije biti ničiji partijski plijen - poručio je Vukšić.

Vukšić: Krapović da bolje pročita Ustav i Zakon o Vojsci

Lideri aktuelne parlamentarne većine, osim razgovora o raspodjeli pozicija u Podgorici nakon nedavnih izbora, pregovaraju i o budućem čelniku Agencije za nacionalnu bezbjednost. Prema saznanjima Portala ETV, predsjednik države Jakov Milatović insistira da novi-stari šef „tajne policije“ bude njegov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić, s čim se saglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, međutim, ovom prijedlogu kategorično se protivi premijer Milojko Spajić.&nbsp; Portal ETV juče je objavio da su razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli u utorak između predstavnika Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, te da su izvori iz obije koalicije rekli da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. BORIS MILIĆ NA VJETROMETINI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241018011024_e22e201ba2d02fa134ee4e68d2f6998ec2f85db617f9b64320a1f0c2fefce33d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Boris Milić, direktor ANB-a"> </figure>  Kako saznajemo, u fokusu ovih pregovora je i pozicija direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer i Milatović i Mandić nemaju povjerenja u aktuelnog čelnika Borisa Milića, koji je, „kadrovik“ bivšeg premijera Dritana Abazovića, čije je povjerenje, takođe, izgubio. Milić je bio i jedan od najbližih saradnika Dejana Vukšića, nakon njegovog imenovanja za šefa ANB-a poslije izbora 2020. godine. Kako je Portal ETV juče objavio, o budućem čelniku ANB raspravljalo se upravo na inicijativu Milatovića, „jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa 'kvote' NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241018011028_ecddd4cacfdca7194bdc21d08a646f942ec871dbd1eec11fa05215f3726f285b" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Milićev odlazak, kako smo objavili, zahtijeva i lider Ure Abazović, ali za razliku od Milatovića, na čelu ANB-a želi da vidi svog intimusa, Artana Kurtija, kojeg je, kako bi kontrolisao tajnu službu, on imenovao na poziciju generalnog inspektora. Jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je razrješenje Kurtija. Međutim, kako smo objavili, povratak Kurtija u ANB ni za Milatovića, ni za Mandića nije poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241018011028_1c1d0560f0dc629717330e87ab94dc66998850e13d636f7c1a8fa44e183411a9" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić na jutrenju SPC"> </figure>  VUKŠIĆEVI TAJNI ,,OBOŽAVAOCI“ Dejan Vukšić bio je „prvi pik“ proruskih i prosrpskih društveno-političkih snaga za direktora ANB, nakon što su pobijedili na izborima u avgustu 2020. godine. Blizak Crkvi Srbije, tada i nosilac liste Demokratskog fronta na lokalnim izborima u Kotoru, advokat brojnih ruskih biznismena, srpski student – profil koji se savršeno uklopio u rusko-srpsku agendu u Crnoj Gori. Boris Milić, tada službenik ANB-a, odmah mu se stavio na raspolaganje i ubrzo je nagrađen značajnom pozicijom u službi – imenovan je za načelnika sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ). Vukšić ga je, uz još nekolicinu službenika, zbog nemogućnosti da kontrolišu odliv informacija prema medijima iz ANB-a smijenio, pred svoj odlazak sa čela ove službe, a Milić se odmah potom stavio u službu tadašnjeg potpredsjednika Vlade i budućeg premijera Abazovića, upravo preko Kurtija. Za ovu saradnju nagrađen je pozicijom direktora ANB. Crnogorska tajna služba, pogotovo od promjene vlasti 2020. godine, i Vukšićevim dolaskom na njeno čelo, potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, urušen joj je međunarodni kredibilitet i maltene je izopštena iz svih značajnih međunarodnih akcija. Vukšić je čovjek koji je u sistem bezbjednosti uveo i stavku „crnogorski esktremizam“. To je učinio u susret nasilnom ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, u Cetinjskom manastiru 2021. godine.&nbsp; KAD SU CRNOGORCI &nbsp;,,POSTALI“ - ESKTREMISTI Kako su najavljeni građanski protesti zbog namjere crnogorskih i srpskih vlasti da Mićovića ustoliče baš u crnogorskoj prijestonici, Vukšić je iskoristio priliku da uvođenjem ove stavke obezbijedi praćenje i prisluškivanje građnki i građana za koje tajna služba procijeni da su „crnogorski ekstremisti“. Tako su kao ekstremisti u ANB zavedeni i neki ugledni civilni aktivisti, po ruskom modelu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241018011028_c95c1d0800c9a80a581f251c7d95e9e8ac0525c7acf079593638163069a4b90e" data-rendition-name="original" width="468" height="566" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović i Petar Knežević"> </figure>  ANB je danas u punom smislu ispostava srpske BIA i ruskih agenata, u što je, za godinu i po koliko je bio na njenom čelu, Vuskšić uspio da je pretvori. M portal objavio je u decembru 2022. godine kako je Vukšića „za saradnika Državne bezbjednosti zavrbovao iskusni srpski operativac Radovan Ivanović, još 90-ih godina prošlog vijeka“, dok je bio student „prištinskog Pravnog fakulteta“. Pred smjenu u Agenciji, u aprilu 2022. godine, Dejan Vukšić, kako je tada objavila Pobjeda, uklonio je i nekoliko preostalih iskusnih operativaca koji su, u koordinaciji sa stranim službama, godinama pratili djelovanje ruskog faktora u našoj zemlji i regionu, a kako bi Agenciju skoro potpuno „očistio“ od kadrova lojalnih državnim interesima Crne Gore. - Vukšić dovršava agendu „oslobađanja“ Agencije od iskusnih ljudi, patriota posvećenih zaštiti nacionalnih i državnih interesa i na svim nivoima rada stavlja je u službu srpskih i ruskih agentura – rekli su tada izvori Pobjede. Za Vukšićev mandat u ANB vezan je i težak skandal kada je na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost otkrio imena domaćih i stranih agenata koji su bili na tajnim zadacima i ugrozio im sigurnost. Za to je, međutim, okrivio, „nesavjesnu“ saradnicu, koja je i prihvatila odgovornost. ANB je nakratko bila vraćena u službu zaštite interesa države Crne Gore, kada je Abazović, pod pritiskom zapadnih partnera pošto je izabran za premijera, na čelo Agencije imenovao Sava Kenteru. Međunarodni partneri tada su tražili od Abazovića da tajnom službom rukovodi čovjek od njihovog povjerenja, kako bi Agenciju oslobodio od rusko-srpske mreže.&nbsp; Ispostavilo se da je i sam Abazović dio ove mreže, pa je Kenteru smijenio svega pet mjeseci pošto ga je imenovao. Da Vukšić ne prestaje da „sanja“ o sebi u bezbjednosnom sektoru bilo je jasno i nakon što ga je Milatović imenovao za svog savjetnika za bezbjednost. Hoće li mu san da opet bude na čelu ANB postati i java biće izvjesno narednih dana.

Kaćuša Krsmanović

Milatović želi Vukšića na čelu tajne službe, Mandić prihvatio, Spajić kategorično protiv

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Ministarka spoljnih i evropskih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger večeras je u Beču poželjela dobrodošlicu studentima maratoncima iz Srbije koji štafetno trče do Brisela, poručivši im da je veoma hrabro to što rade, i da je ono što „srpski studenti hoće, isto ono što Evropska unija hoće“.
- Stvarno je nevjerovatno to što radite, tako je hrabro! Znate, kao što sam rekla prethodnih dana i ono što sam rekla u Beogradu, ono što vi hoćete je i ono što Evropska unija hoće- rekla je austrijska ministarka koja se u Beču popela na binu i pozdravila okupljene na dočeku studenata iz Srbije, prenosi N1.
Ministarka je navela da i jedni i drugi hoće da vide napredak, rezultat, demokratiju, vladavinu prava i perspektivu za sve studente.
Ona je inače juče bila u zvaničnoj posjeti Beogradu, gdje je razgovarala i ministrom spoljnih poslova Markom Đurićem.
Đurić je večeras, ne pominjući o kakvom se skupu radilo u Beču,optužio ministarku da se „grubo umiješala u političke odnose“ u Srbiji učestvovanjem na skupu na kojem su se, kako je rekao „potpuno neskriveno čuli stavovi koji se odnose na unutrašnja pitanja Srbije“.
Studenti iz Srbije planiraju da stignu u Brisel 12. maja, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog parlamenta (EP), na čijem dnevnom redu će biti rasprava o situaciji u Srbiji. Oni ultraštafetni maraton do Brisela trče na smjenu.

Majnl-Rajzinger studentima: Ono što vi hoćete je i ono što EU hoće

Veliki šumski požar buknuo je danas na periferiji Jerusalima, prisiljavajući na evakuaciju stanovništva i zatvaranje glavnog puta između Tel Aviva i Jerusalima. 
 
Kako prenosi Rojters, Izrael je zatražio međunarodnu pomoć u borbi protiv požara. 
 
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da su Italija i Hrvatska najavile da će poslati tri vatrogasna aviona da pomognu u gašenju plamena. 
 
Izraelski mediji su prenijeli da je 120 vatrogasnih i spasilačkih službi mobilisalo desetine timova, aviona i helikoptera kako bi pokušali da obuzdaju požare. 
 
Vojska Izraela je saopštila da su njene snage za spašavanje angažovane u borbi protiv požara. 
 
Policija je saopštila da je najmanje 13 ljudi povrijeđeno, a izveštaja o smrtnim slučajevima nije bilo.

Veliki požar u Jerusalimu, zatvoreni putevi, ima povrijeđenih

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je kako je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i pod kontrolom.
On se osvrnuo na nedavni zločin na Cetinju, i ponovo potvrdio da Ilija Bogdanović nije bio slučajna žrtva.
"- rije 2021, za 10 godina izvršeno je 195 ubistava na teritoriji Crne Gore, od kojih 53 kao posljedica djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa. A u periodu od 2021. zaključeno sa ovim periodom, ukupno je registrovano 40 ubistava klasičnog i organizovanog kriminala, 10 kao posljedica organizovanih kriminalnih grupa, sedam ubistava je rasvjetljeno, na tri ubistva intenzivno radimo i nadam se da će dva ubistva biti rasvjetljena u narednom periodu- poručio je Šćepanović.
U gostovanju na RTNK, Šćepanović je istakao kako smatra da je u novijem periodu vraćeno povjerenje u policiju.
- Vi znate dobro koji je krem, odnosno elita uhapšena u Crnoj Gori koja se nalazila na svim pozicijama, naravno, čekaju se odluke nadležnih sudova – od predsjednice Vrhovnog suda, od glavnog specijalnog tužica, predsjednika Privrednog suda, zamjenika specijalnog tužioca, sudije Višeg suda, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, načelnika u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, direktora Uprave carina, načelnika u policiji, visokih rukovodilaca u policiji, dva direktora Uprave policije, dva pomoćnika direktora Uprave policije, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, i mnogi brojni visokorukovodni kadrovi u obavešteno-bezbjednosnom sektoru. Ovo nije kraj, ovo je dio početka, ovo je era borbe pred kriminala, ovdje u Crnoj Gori mora da se dogodi pravda, istina, i da se razvoji žito od kukolja, kriminal od integriteta. I mi ćemo istrajati u našim misijama- poručio je Šćepanović.
Kako je naglasio, 3.263 policijskih službenika je na platnom spisku, a veliki je broj zahtjeva za odlazak u starosnu penziju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija je stabilna i pod kontrolom

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Ponašanje i postupci Danila Mandića 19. aprila rano izjutra neće se u potpunosti razotkriti pregledom sa obližnjih nadzornih kamera! Prema informacijama Televizije E iz crnogorske policije, kamere koje su snimale uži prostor mjesta zločina - neće biti od velike koristi u istrazi. Makar ne za dokazivanje krivičnog djela dvostruko ubistvo u pokušaju, za što se tereti Danilo Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042918048_37cae07dcfe54b9f982926f3e48c3511fcac467561247d55cc663d53516ffa03" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici "> <figcaption>KAKO DO VIDEO DOKAZA: Nadzorna kamera na raskrsnici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IMA, PA NEMA SNIMAKA?! &nbsp; Sinovac Andrije Mandića i član privatnog, nelegalnog, obezbjeđenja predsjednika Skupštine osumnjičen je da je tog 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip ,,range rover”, u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako je saopštila policija, ispalio više hitaca od kojih su Perović i Turković zadobili prostrijelne rane u nogama. &nbsp; U saopštenju od 23. aprila Uprava policije nije imala dileme da posjeduje video snimke Mandićevog napada u gluvo doba noći. &nbsp; -Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. – ističe se u saopštenju Uprave policije. &nbsp; Međutim, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?! &nbsp; &nbsp;Očito da je onih nekoliko sati, kada policija nije tragala za Danilom Mandićem, iskorišćeno za sakrivanje ili uništavanje dokaza. Osumnjičeni Mandić se tek uveče 19. aprila prijavio policiji i došao je u stanicu sa advokatom Mirojem Jovanovićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042918048_5af7b2977637cf2ff5578b8b523eae3524ce5ec487932cf3776fc9b7f4e8241d" data-rendition-name="original" width="850" height="566" loading="lazy" alt="ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije"> <figcaption>ŠTO SE KRIJE: Vozilo crnogorske policije</figcaption> </figure>  POLICIJSKO ,,TIHOVANJE” &nbsp; Prema informacijama Televizije E, u kritičnom periodu - od časa incidenta do pojave Mandića u policijskoj stanici – policija, osim što nije ni tragala za osumnjičenim, nije čak ni pretresala Mandićevu kuću u Zagoriču, niti je rađena analiza snimaka sa video nadzora. &nbsp; Zato su inspektori su bili prilično iznenađeni kada su počeli da pregledaju izuzeti video materijal. &nbsp; -Kako je policija službenu radnju izuzimanja i pregleda video zapisa sa kamera preduzela neblagovremeno, operativna saznanja ukazuju da je bilo uticaja na vlasnike objekata kako bi u cilju opstrukcije istrage brisali ili učinili nedostupnim videonadzore. Teško je povjerovati da su vlasnici objekata - koji su instalirali nadzorne kamere – držali ih isključene ili bez mogućnosti snimanja – ističe izvor Televizije E i Portala ETV iz Uprave policije. Kako kaže naš sagovornik, sa manjeg broja objekata je izuzet videonadzor ali do sada nije viđeno mnogo korisnog materijala. Riječ je o kamerama sa udaljenih objekata, tako da se na izuzetim snimcima ili ne vidi jasno sporni događaj ili se vidi manji segment koji ne doprinosi indetifikaciji Danila Mandića kao počinioca krivičnog djela. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250429180412_92d81d44dc7cfe5b8f3e089584d252ac1b0578d92c687b60e7cbdd8446767742" data-rendition-name="original" width="2500" height="1543" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici "> <figcaption> ČEKAJUĆI IZVJEŠTAJ: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: Savo Prelevic) </figcaption> </figure>  Na osnovu dosadašnjih snimaka jedino je moguće, ističu naši sagovornici, identifikovati džip ,,rendž rover” i zato policija ne odustaje od verzije da je Mandić koristio službeno vozilo Skupštine Crne Gore. &nbsp; DRŽAVNA ,,OMERTA” &nbsp; Očigledno da je nekoliko sati policijskog mirovanja, kada – iz nepoznatog razloga - nije ni potraživan Danilo Mandić, iskorišćeno da se zametnu tragovi koji bi ukazivali na njegovo učešće u kriminalnom činu. Istovremeno, i dvojica oštećenih su uspjeli da usaglase svoje iskaze a da ni jednom riječju ne ukažu da je vinovnik incidenta sinovac predsjednika parlamenta. &nbsp; <blockquote>Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp;</blockquote> Crnogorska javnost i danas ne zna istinu zbog čega je osnovno tužilaštvo bilo o događaju 19. aprila obaviješteno nakon sat i dvadeset minuta, a Više državno tužilaštvo tek poslije puna četiri sata. Nije poznato i ko je iz vrha policije naredio da se ne traga za Mandićem i da se ne ide u pretres kuće u kojoj stanuje. Iz Generalnog sekretarijata Skupštine nijesu se udostojili da odgovore ko je i kada zadužio službenog džipa ,,range rover”...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025042918048_c33b4de4875c2b13630ff9e222b9bd19c9ab932970585629ed64f56b1000c590" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića"> <figcaption>PREDVIĐANJE GUBITKA DOKAZA: Advokat Miroje Jovanović, zastupnik Danila Mandića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kao da je nastupila neka omerta, zavjera državnog ćutanja. Što budi osnovanu sumnju da su se neki ljudi potrudili da se istina o dešavanjuma 19. aprila ne sazna. I sada je možda jasnije zbog čega je pravni zastupnik Mandića, advokat Miroje Jovanović, bio miran i apsolutno ubijeđen da će prvobitna policijska verzija biti oborena u nedostatku dokaza. &nbsp; Bilo bi dobro da se u međuvremenu što prije oglasi i nadležno više tužilaštvo i saopšti: da li možda Danilo Mandić - višestruki kriminalni povratnik, registrovan za više krivičnih djela sa elementima nasilja – nevin leži u tridesetodnevnom pritvoru?! &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ima li video zapisa da je Danilo Mandić pucao na Darka Perovića i Arisa Turkovića?

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Tag: dejan-vuksic