Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević
Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;
- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević iz Trebinja, Senad Đečević iz Bara, Jusuf Rastoder iz Berana, Ismet Babačić iz Podgorice, Tomo Buzov iz Beograda, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević iz Prijepolja, Zvjezdan Zuličić iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.
Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.
- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, Nebojše Ranisavljevića, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Milanu Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.
Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

Postupke koji se odnose na ratne zločine pratilo je niz kontroverzi. Saust izvještaj je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori. Tako postupak započne sa sedam optuženih, a na kraju niko od njih ne bude osuđen - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Po istraživanju CGO, građane Crne Gore gotovo ništa pozitivno ne asocira na ‘90-e godine.
- Na ‘90-e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna - rekao je Suljević.
Suljević napominje da udžbenici istorije vrlo malo tretiraju period devedesetih i to, obično, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.
- To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period, i negdje najveću odgovornost za to nosi formalni obrazovni sistem koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, može se izučavati i kroz građansko obrazovanje - predmet koji je ukinut kao obavezan. 
- Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom - istakao je Suljević.
Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem je, navodi Suljević, hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem ratnih zločina. 
- Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori - zaključio je Suljević.

1250x600

Suljević: Građanima je muzika jedina lijepa uspomena na ‘90-e

Prošla, 2024. godina je bila značajna za Crnu Goru po mnogo različitih pitanja, &nbsp;jer se radi o jednoj vrlo turbulentnoj godini kada je &nbsp;politička slika značajno varirala, kazao je Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
- U prethodnoj godini smo imali situaciju sa rekonstrukcijom Vlade, sa ulaskom koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke u tu Vladu. To što je Bošnjačka stranka ušla u tu Vladu naišlo je na osudu i od strane njihovih birača, s obzirom da su ušli u Vladu koju čine neke političke partije, koalicije, koje gaje dijametralno suprotne, prije svega političke, a onda i ideološke stavove, od onoga što zastupa ta partija. Sa druge strane, imali smo situaciju da se predsjednik države jasnije pozicionirao kao neko ko predstavlja kontratežu, ko opozicija aktuelnoj vladajućoj većini, pa je tako negdje i otežan sam proces kohabitacije između predsjednika države i Vlade. To usložnjava proces i usvajanja zakona, imenovanja ambasadora, a i onoga što je jednoglasje u društvu - rekao je Suljević.
Prošlu godinu je obilježila i situacija oko Ustavnog suda i penzionisanja sutkinje Đuranović.
- Nemamo dilemu da se radi o proceduralno ozbiljnom propustu, gdje je prekršen Ustav Crne Gore, gdje je prekršen Zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik o Ustavnog suda, i gdje je dozvoljeno da se i sama predsjednica tog Ustavnog suda profiliše kao neko ko je dozvolio sebi da bude instrumentalizovan zarad ostvarivanja nekih političkih interesa vladajuće većine. Nažalost, ono što smo vidjeli ne svjedoči o tome da imamo jednu državu gdje će, makar, u skorije vrijeme postojati vladavina prava, gdje će postojati meritokratija, i gdje će, zaista, građani moći da vjeruju u bolju budućnost, i u to da ih u narednom periodu čeka jedna izvjesnija politička slika- istakao je Suljević.
&nbsp;Samo usvajanje IBAR zakona, naglasio je Suljević, &nbsp;pokazalo je da nije postojao široki dijalog u vezi usvajanja tih zakona i sadržaja tih zakona što je rezultiralo time da se ti zakoni moraju ponovo mijenjati i usklađivati sa domaćim i međunarodnim okvirom.
- Nažalost, čini se da interesovanje da Crna Gora postane članica EU više postoji od strane same Evropske unije, nego od strane Crne Gore i naše vlasti. Sve i da uđemo u Evropsku uniju, u naredne dvije, tri godine vjerujem da će to biti isključivo zbog interesovanja od strane Evropske unije, a ne zbog toga što smo mi, zaista, postigli neke suštinske reforme, koje građanima, zaista mogu da garantuju neki boljitak- &nbsp;smatra Suljević.
Vlast je spremna, cijeni Suljević, da vrlo nevješto simulira reforme, a za to je primjer usvajanje Zakona o zaradama u javnom sektoru i značajno povećanje tih zarada, i uz sve to, kako navodi, i niz spornih imenovanja na značajnim pozicijama.
Suljević smatra i da održavanje lokalnih izbora u različitim vremenskim periodima građane drži u nekoj pripravnosti, u nekom stanju hronične političke kampanje.
- Sama izborna kampanja diže političke i društvene tenzije, i to nije dobro za nas. Iz tog razloga se nadam da će u narednom periodu kroz izbornu reformu, koja je u ovom trenutku u potpunosti propala, da će biti riješeno i to pitanje i da će svi lokalni izbori biti u jednom danu. Vezano za ono što su bili politički dogovori, formiranja vlasti na lokalnom nivou, nam u jednu ruku govori o tome kakvi su apetiti političkih partija u Crnoj Gori, da oni, u principu, više mare za pozicije koje će dobiti unutar te vlasti, a ne za ono što su njihovi programski ciljevi, i što je zaista ostvarivanje tih programskih ciljeva. Ako se neko fokusira na to da dobije poziciju predsjednika Skupštine opštine, ako se fokusira na to da dobije pozicije poziciju sekretara za finansije, to negdje nama govori da, u principu, njima znače samo pozicije moći, a ne ono.šta će sa tih pozicija moći da usvoje. Vidimo da su predizborna obećanja jeftini stanovi, veće plate, veće penzije i slično, i onog momenta kad oni sjednu za pregovarački sto, vidimo da oni ne stavljaju na taj sto takva pitanja, već da oni pregovaraju isključivo oko pozicija- zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Suljević: Predsjednica Ustavnog suda instrumentalizovana zarad ostvarivanja nekih političkih ciljeva

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.
On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.
- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.
Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.
- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

Pokret Kreni-Promeni saopštio je danas da je njihov istraživački tim prikupio i selektovao ukupno 1.953 svjedočenja građana o "posljedicama upotrebe zvučnog topa" tokom protesta održanog 15. marta u Beogradu.
Iz tog pokreta, naveli su u saopštenju, da se među prikupljenim svjedočenjima nalaze brojna ljekarska uvjerenja koja potvrđuju fizičke i psihološke posljedice koje su građani pretrpjeli.
Dodaje se da će ta dokumentacija, zajedno sa zahtjevom za pokretanje međunarodne istrage i sa više od pola miliona potpisa peticije, sjutra biti predata predstavnicima Ujedinjenih nacija.
- Dostavljena svjedočenja pokazuju da su razmjere užasa kroz koji su pogođeni građani prošli tokom i nakon udara zaprepašćujuće i daleko veće nego što snimci koji prikazuju udar iz soničnog oružja ilustruju (a koji su sami po sebi dramatični) -navodi se u saopštenju tog pokreta.
Ocjenjuje se i da je nasilje kojem su građani bili izloženi neprihvatljivo i da mora da ima pravne i političke posljedice.
- Saučestvujemo u traumi kojoj su bili i kojoj su i dalje izloženi svi koji su prošli kroz užase soničnog udara. Nećemo stati dok odgovorni za ovaj pokušaj terorističkog akta nad mirnim građanima ne budu kažnjeni - piše u saopštenju.

Kreni-Promeni: Prikupljeno skoro dvije hiljade svjedočenja o upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Postavlja se pitanje ko su ti glasači i ko ih organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji interes? Ko to relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno je da su to oni politički subjekti koji služe Beogradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore, Nikola Rakočević.
Uvjeren je Rakočević da će alternativa vlastima, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, dobiti većinu na lokalnim izborima u Nikšiću. Kaže da je Nikšić, kao malo koji drugi grad, pokazao do koje mjere je nesposobna parlamentarna većina, koja je od 2020. godine na čelu države. Nikšić, koji je nekada bio perjanica moderne, savremene, kulturne Crne Gore, danas je, kaže Rakočević, grad koji je urušen ekonomski, sociološki, kulturno i obrazovno.
- Na čelu Nikšića je već četiri godine čovjek koji se vrlo otvoreno ruga državnim simbolima Crne Gore, ruga se državi Crnoj Gori. On (Marko Kovačević) periodično ide što na formalne, što na neformalne predaje izvještaja drugoj državi. Ide u parlament Republike Srbije da podnosi izvještaje, saopštavajući da Crna Gora nije njegova država… U samom Nikšiću se osjeća atmosfera potrebe da se stvari mijenjaju, da grad stane na noge, da pokaže ono svoje pravo lice, koje je izgubio - kaže Rakočević.
Na loklanim izborima u nedjelju u Nikšiću očekuje, kaže, ubjedljivu pobjedu opozicije, odnosno, Demokratske partije socijalista i njihovih partnera. Vjeruje da bi njihova pobjeda mogla da bude podsticaj za napredovanje Crne Gore na svim poljima, a da građani Nikšića više neće tolerisati ponašanje vlasti. Rakočević je stekao utisak da su građani Nikšića odlučni da na prvo mjesto stave svoju porodicu, svoj grad i državu Crnu Goru.
- Vlast je potcijenila građane Nikšića i tada kada su na intoniranje himne pokazivali srednji prst, i kada su vrijeđali Crnu Goru i nazivali je slučajnom greškom, a Republiku Srbiju matičnom državom. Pogriješili su. Mislili su da se ambijent u Nikšiću i u Crnoj Gori promijenio. Nije. To će građani Nikšića pokazati. Jer, na ovim izborima odlučuju hoće li Marko Kovačević i Andrija Mandić da upravljaju Nikšićem, ili žele demokratske, pristojne ljude sa vizijom da razvijaju grad - navodi Rakočević.
Vjeruje da vlast u gradu pod Trebjesom, pod izgovorom da ispravlja nepravde iz prethodnog perioda, Crnu Goru želi u okrilju druge države.
- A koja je to bila nepravda? Je li nepravda bila što je obnovljena crnogorska nezavisnost, što je Crna Gora postala dostojanstvena, samosvojna, što se okrenula sebi? To je u njihovim očima nepravda, koju pokušavaju da isprave preko Nikšića i svih gradova u Crnoj Gori. Odnosno, da Crnu Goru podvedu pod skute nekog dugog, van naše državne kuće, jer su i sami sluge režima u Beogradu - istakao je poslanik DPS-a.
DPS će u utorak Ministarstvu unutrašnjih poslova predati spisak sa više od 200 birača koji, kako tvrde, uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju. Iz MUP-a te tvrdnje nazivaju neutemeljenim.
- Ministar (unutrašnjih poslova) Danilo Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a. Vjerujem da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema takav stav. Ali, znajući da je rejting Demokrata u rapidnom opadanju, žele da konfrontiraju stavove sa stavom šefa poslaničkog kluba DPS-a Andrijom Nikolićem. To čine tako što će institucija (MUP), navodno, oponirati stavu Nikolića. Ne. Stavu poslanika Nikolića oponiraju Demokrate… Postavlja se pitanje ko su ti glasači, ko ih i za čiji interes organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji račun? Ko relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno oni politički subjekti koji služe Beogradu - ističe Rakočević.
Kaže i da će sve tvrdnje šefa poslaničkog kluba DPS-a dokumentovati.
- Postoje ljudi koji su duplo upisani, mimo zakona, u birački spisak Crne Gore, a istovremeno i u biračke spiskove drugih država, u ovom slučaju BiH, odnosno, bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Te ljude organizuju političke grupe iz Beograda i Banja Luke da dolaze u Nikšić i glasaju, kako bi pomogli onim političkim subjektima koji će služiti Beogradu. To su svi oni koji će se okupiti oko Marka Kovačevića, i Demokrate, i PES, i to je vrlo važno. Čini mi se da su, konačno, građani razumjeli da je glas za PES, glas za Marka Kovačevića i Andriju Mandića. Zbog toga ćemo pokrenuti ovaj pravni posao i upozoriti ne samo institucije Crne Gore, nego i građane koji su duplo upisani, da krše zakon Crne Gore i da to neće biti tolerisano - poručio je Rakočević.

Rakočević: Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre u Ukrajini, ali Moskva još nije dobila odgovore na ključna pitanja o sporazumu koji je predložila američka vlada, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta izjavio da želi okončanje rata u Ukrajini, uz tvrdnju da postoji opasnost da taj sukob preraste u svjetski rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Putin je u martu rekao da Moskva u principu podržava američki predlog o prekidu vatre u Ukrajini, ali da borbe ne mogu biti zaustavljene dok ne bude bilo razjašnjeno više ključnih uslova, prenosi N1.
Kremlj tvrdi da na pitanja još nema odgovora, javlja Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da ta pitanja i dalje vise u vazduhu i im niko nije dao odgovore na njih.
Putin je naveo da mirovni sporazum mora da uzme u obzir koren sukoba – nadmetanje Moskve i Zapada oko budućnosti Ukrajine i proširenje NATO prema granicama Rusije.
Kremlj je danas za odsustvo odgovora optužio Ukrajinu, jer Kijev nije u stanju da kontroliše brojne „ekstremističke i nacionalističke jedinice“.

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti koji su biciklima krenuli u Strazbur stigli su u Beč, gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana.&nbsp;
Njihove kolege u Beogradu su postavile šesti zahtjev, a to je da se utvrdi ko je odgovoran za boravak novinarskih ekipa i Aleksandra Vučića u intenzivnoj njezi UKSC, gdje su bili smješteni pacijenti povrijeđeni u požaru u Kočanima.&nbsp;
Studenti u Kragujevcu danas su šest sati blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica.&nbsp;
Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizovali su protest ispred Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.&nbsp;
U Beogradu je održan protest studenata u blokadi ispred Univerziteta "Union - Nikola Tesla", zbog najave aprilskog ispitnog roka.

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: damir-suljevic