Slučaj "Zmajević" pokazuje da je moguće utvrditi odgovornost za ratne zločine
Presuda u slučaju "Zmajevića" dobar je primjer da je, uprkos protoku vremena, moguće utvrditi odgovornost za ratne zločine, ali i važna opomena da se istrage moraju voditi odlučno i bez dugih zastoja, poručeno je na četvrtom od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slučaju „Zmajević“, koje je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Iz CGO-a podsjećaju da je 30. marta 1999. godine, tokom sukoba Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i Vojske Jugoslavije (VJ) na području sela Žegra i Dunav, počinjen ratni zločin nad civilima albanske nacionalnosti.
- Vlado Zmajević, vojnik i dobrovoljac III pješadijskog bataljona VJ, a od ranije višestruko osuđivani prestupnik u Srbiji i Crnoj Gori, ubio je četvoro civila, čime je izvršio krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 2017. godine podiglo optužnicu protiv njega, a prvostepenu presudu donijelo je specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici 2019. godine, proglasivši Zmajevića krivim i osudivši ga na 14 godina zatvora. Iste godine, Apelacioni sud Crne Gore je potvrdio presudu, čime je ovaj slučaj pravosnažno okončan - napominju u CGO-u.
Pravnik Damir Suljević, koji je vodio vebinar, istakao da presuda u slučaju Zmajevića ima poseban značaj za crnogorsku javnost jer, kao jedna od rijetkih osuđujućih presuda za ratne zločine pred crnogorskim sudovima, potvrđuje važnost utvrđivanja individualne odgovornosti i podsjeća da odgovornost za ovakva djela ne zastarijeva.
Iako protok vremena predstavlja izazov za pravosuđe, Suljević ističe da činjenica da je postupak okončan osuđujućom presudom šalje važnu poruku da zločini iz devedesetih ne mogu biti zaboravljeni.
- Ovakve presude imaju značaj ne samo za žrtve i njihove porodice, već i za društvo u cjelini jer doprinose jačanju povjerenja u pravdu i proces suočavanja s prošlošću - naglasio je on.
Suljević je podsjetio i da su brojni postupci za ratne zločine u Crnoj Gori u prethodnom periodu bili neuspješni i izazivali kontroverze u javnosti, poput predmeta Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz ili Deportacija.
- Nakon njih, ova presuda predstavlja važan signal da je moguće prevazići brojne prepreke i doći do utvrđivanja odgovornosti. Istovremeno, ona opominje da je važno da se istrage vode odlučno i bez dugih zastoja, kako bi pravda bila dostupna u razumnom roku i kako bi se ojačalo povjerenje javnosti u institucije - poručio je Suljević.
Učesnici su se osvrnuli i na pitanje oštećenih porodica i proces reparacije.
- Bez obzira na to što je osoba krivično osuđena, porodica ima pravo da traži novčanu satisfakciju pred sudovima u parničnom postupku. Važno je da postoji pravosnažna presuda za krivično djelo kako bi se takav postupak mogao voditi. Nije poznato da je u ovom slučaju takav zahtjev podnošen, ali ta mogućnost postoji - pojasnio je Suljević.
Učesnici su mišljenja i da se o ovoj temi u javnosti manje zna u odnosu na druge zločine, što Suljević vidi kao rezultat relativno efikasnog vođenja postupka, ali i u ograničenom medijskom izvještavanju. „Takođe, bio je jedan optuženi, pa samim tim i jedan osuđeni, zatim žrtve nijesu iz Crne Gore, što je sve vjerovatno doprinijelo manjoj zastupljenosti teme u javnosti“, smatra Suljević.
Ovaj vebinar predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji „Proces suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori: slučaj „Zmajević““.
Cilj serije vebinara je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim i verifikovanim informacijama o ratnim zločinima, kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza, svjedočanstava i uloge institucija. Naredni vebinar vodiće istoričar Igor Radulović, 23. marta 2026. godine, a biće posvećen slučaju „Štrpci“.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.