Ukrajina je danas optužila Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi pogodili vojnu bolnicu u Harkivu u okviru napada u kojima su, prema tamošnjim vlastima, poginule dvije osobe.
U napadima u Harkivu pogođeni su i tržni centar, stambeni blok i druge mete, prenosi Slobodna Evropa.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" tokom napada, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".
U saopštenju se navodi da su među žrtvama vojnici na liječenju u medicinskom centru.
Sat vremena prije napada na Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova.
- Naši partneri treba jasno da razumiju: ovi udari nijesu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o Pavlu Bulatoviću u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.
Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;
Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom. 
 
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.
Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran. 
 
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. 
 
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti. 
 
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;
Potpisnici saopštenja su: 
 
Akcija za ljudska prava (HRA) 
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 
Antifašisti Cetinja 
Asocijacija Spektra 
Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG) 
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) 
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) 
Centar za ženska prava (CŽP) 
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro 
Crnogorski ženski lobi 
Crnogorski PEN centar 
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava 
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Društvo crnogorskih izdavača 
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 
Institut za medije Crne Gore 
Juventas 
Prima 
Sigurna ženska kuća 
Udruženje LBTQ žena „Stana“ 
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ 
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Na političkoj sceni u Crnoj Gori mnogo je paradoksa i laži - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), naveo da partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore.
- Partije vlasti nikako da podrže ono što se od Crne Gore traži u procesu pristupanja EU, a to je otkrivanje, krivične istrage i procesuisanje ratnih &nbsp;zločina i zločinaca iz Crne Gore na tlu eks Jugoslavije iz Crne Gore u ratovima 1991-1999 - istakao je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1887823632635711686%3Ft%3DqB27wwOCb3yXC7Ajqg-fMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) je saopšteno da su, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, ponovo formirani krivični predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog.
Predmeti su, kako su kazali, dodijeljeni u rad specijalnim tužiocima koji su godišnjem rasporedom poslova specijalizovani za krivična djela ratnih zločina.
- U novoformiranim predmetima su obrazovani i specijalni istražni timovi, u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji će, između ostalog, vršiti analizu ranije formiranih krivičnih predmeta povodom istih događaja u kojima su krivični postupci pravosnažno završeni, uz obavezu da pribavljaju i nove dokaze, ali i da vrše pretragu baze podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove - ističe se u saopštenju SDT.
Dodaju da je Novović, prije ponovnog formiranja krivičnih predmeta, donio planove postupanja u vezi sa predmetima ratnih zločina koji su u fazi izviđaja ili istrage, odnosno u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, a kojima je uredio mjere i aktivnosti koje će SDT preduzimati sa ciljem donošenja tužilačkih odluka u što kraćem roku, odnosno razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje na osnovu raspoloživih i eventualno novih dokaza.
- Donošenjem planova postupanja, u čijoj izradi je učestovala i radna grupa koju je obrazovao i kojom je rukovodio glavni specijalni tužilac, Specijalno državno tužilaštvo je započelo sa ispunjavanjem obaveza u skladu sa Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024. - 2027. godine i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024.-2025. godine - zaključili su u SDT.

Ponovo formirani predmeti povodom ratnih zločina u Morinju, Bukovici, Kaluđerskom lazu i zbog deportacije izbjeglica iz Herceg Novog

Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.
Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.
- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

Sudski Mehanizam u Hagu saopštio je da je odbio zahtjev Sredoja Lukića, osuđenog za ratne zločine nad muslimanima u Višegradu 1992, da bude prijevremeno oslobođen pošto je izdržao dvije trećine kazne od 27 godina zatvora.
Odbijanje Lukićevog zahtjeva da bude prijevremeno oslobođen, predsjednica Mehanizma Grasijela Gati Santana obrazložila je velikom težinom njegovih zločina i Lukićevim propustom da pokaže dovoljne znake da je rehabilitovan, prenosi Beta.
Lukića je Haški tribunal 2012. pravosnažno proglasio krivim za pomaganje i podržavanje ubistva i spaljivanja najmanje 59 muslimanskih civila u višegradskoj Pionirskoj ulici, 14. juna 1992. godine, i ubistava na obali Drine i mučenja u selu Uzamnica.
Osuđen je zbog progona, ubistva i okrutnog postupanja kao zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Dvije trećine kazne Lukić je izdržao 12. septembra 2023.
Iako su je vlasti Norveške, u kojoj Lukić izdržava kaznu, obavijestile da se on primjereno ponaša, sudija Santana naglasila je da dobro ponašanje u zatvoru, samo po sebi, ne može biti znak rehabilitacije osobe osuđene za neke od najgnusnijih međunarodnih zločina.
- Lukić pokazuje veoma ograničeno prihvatanje odgovornosti za zločine za koje je osuđen...On i dalje tvrdi da je nevin i kaže da ima alibi i da ne zna zbog čega je osuđen - konstatovala je predsjednica Mehanizma, citirajući razgovore osuđenika sa psihologom i psihijatrom.
Sudija Santana podvukla je i da je Lukić "vrdao i bio neodređen o zločinima za koje je osuđen", kao i da "smatra da je pogrešno osuđen".&nbsp;
To, kako piše u odluci, ukazuje na manjak iskrenog kajanja i odgovornosti za zločine.
U pritvoru Haškog tribunala Lukić je od 2005. godine, a na izdržavanje kazne u Norvešku je bio upućen 2013.
Zajedno sa Sredojem Lukićem, za zločine u Višegradu, kao glavni počinilac bio je na doživotnu kaznu osuđen njegov rođak Milan Lukić.
Milan Lukić bio je, istom presudom, proglašen krivim i za ubistvo i spaljivanje 60 muslimana u kući naselju Bikavac 26. juna 1992. godine.
Lukići su bili lideri paravojne formacije zvane "Beli orlovi", "Četnički osvetnici" ili "Obrenovačka grupa".

Haški sud odbio da prijevremeno oslobodi Sredoja Lukića, osuđenog za zločine u Višegradu

Jedan od ključnih uslova za uspjeh u procesuiranju ratnih zločina na prostorima Zapadnog Balkana jeste izgradnja partnerskih odnosa i bliske saradnje između državnih tužilaštava regiona i međunarodnih institucija čiji je fokus na prevenciji i kažnjavanju ratnih zločina - poručio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom regionalne konferencije o ratnim zločinima koju je u Podgorici organizovalo Vrhovno državno tužilaštvo u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije (EU).
Dvodnevna konferencija koja je organizovana sa ciljem unapređenja saradnje i obezbjeđivanja razmjene iskustava između tužilaca regiona, sa fokusom na regionalnu saradnju u procesuiranju ratnih zločina, okupila je više od 30 učesnika iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
&nbsp;Marković je, kako se navodi u saopštenju, izrazio zadovoljstvo što je konferencija organizovana neposredno nakon javnog predstavljanja Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024-2027 i pratećeg Akcionog plana za 2024-2025. godinu kojima se obezbjeđuje proaktivan sistemski pristup u procesuiranju ovih krivičnih djela.
&nbsp;- Bitan segment Strategije jeste i unapređenje međunarodne saradnje kako na regionalnom nivou, tako i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. Ova konferencija je značajna ne samo zbog razmijene iskustava i najboljih praksi, već i zbog planiranja dalje aktivnosti na zajedničkom radu u istraživanju i procesuiranu krivičnih djela ratnih zločina - istakao je Marković.
U radu konferencije učestvovao je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Serž Bramerc, koji je naglasio važnost kontinuirane regionalne saradnje i izrazio uvjerenje da će konferencija biti pokretač za prevazilaženje poteškoća sa kojima se u svom radu susrijeću državna tužilaštva.
&nbsp;Anika Palo, predstavnica Sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje Generalnog direktorata EU za susjedstvo i pregovore o proširenju, podsjetila je da je Evropska komisija više puta ukazivala na važnost unapređenja regionalne saradnje u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, kao jednog od prioriteta EU.
&nbsp;- Ovo je pretočeno i u privremene kriterijume za dvije zemlje koje trenutno pregovaraju o pristupanju EU – Srbije i Crne Gore. Pružanje pravde žrtvama ratnih zločina, rješavanje slučajeva nestalih osoba i pouzdano utvrđivanje činjenica o događajima iz prošlosti na regionalnom nivou – važna su pitanja kojima se treba baviti. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju bilo kojeg oblika ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca. Zbog toga je važno da regionalni tužioci kontinuirano i zajedno rade, kao i da aktivno koriste dostupne međunarodne alate za pravosudnu saradnju. Dok su EU i drugi međunarodni akteri već pokazali nedvosmislenu podršku, stvarni pokretači napretka na ovom polju su pravosudne institucije u regionu - poručila je Palo.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je UNDP, kako u Crnoj Gori, tako i na Zapadnom Balkanu i šire, aktivno uključen u sprovođenje inicijativa koje imaju za cilj jačanje vladavine prava i podršku vladama u procesu reforme pravosuđa.
&nbsp;- Od 2015. godine, a posebno od 2019. godine, UNDP omogućava regionalnu saradnju među tužilaštvima na Zapadnom Balkanu. Sada je trenutak da se osvrnemo na dosadašnji napredak i napravimo korake ka unapređenju saradnje, posebno kad je u pitanju koordinacija u sprovođenju istraga, rješavanju zaostalih predmeta, kao i procesuiranju zločina seksualnog nasilja tokom sukoba. U svemu ovome ne smijemo zaboraviti na izuzetno važan faktor, a to je protok vremena. Ovaj skup još jedan je pokazatelj da smo usmjereni ka zajedničkom cilju – a to je izgradnja pravednih, inkluzivnih i mirnih društava, u skladu sa globalnim ciljevima održivog razvoja - poručila je Paniklova.
&nbsp;Nakon skupa u Sarajevu prošle godine, ovo je druga konferencija tužilaca koja je organizovana u okviru regionalnog projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Projekat je fokusiran na aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu i jačanje vladavine prava, podržavajući pravosudne i organe za sprovođenje zakona u procesuiranju predmeta ratnih zločina na nacionalnom nivou i poboljšanje uslova za regionalnu saradnju.

Marković: Do uspjeha u procesuiranju ratnih zločina izgradnjom partnerskih odnosa i bliske saradnje između tužilaštava regiona

U Crnoj Gori evidentan je novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, Serž Bramerc. 
 
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, Bramerc, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, to je rekao na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i resornim ministrom Ervinom Ibrahimovićem. 
 
On je kazao da je zadovoljan saradnjom sa crnogorskim institucijama i odnosom prema radu, misiji i ciljevima međunarodnih krivičnih tribunala. 
 
- Kazao je da je evidentan novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Bramerc je poručio da je Mehanizam spreman da pruži svu potrebnu ekspertsku i tehničku podršku u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, a što će doprinijeti i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa s Evropskom unijom (EU). 
 
On je pozdravio napredak ka punopravnom članstvu u Uniji, prvenstveno dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), koji predstavlja i potvrdu posvećenosti Crne Gore reformama u ključnim poglavljima. 
 
Ibrahimović je kazao da je Crna Gora privržena poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i da u kontinuitetu sarađuje sa Rezidualnim mehanizmom. 
 
- Vjerujem da je u interesu regiona i međunarodne zajednice u cjelini da Mehanizam u potpunosti ispuni svoju misiju - naveo je Ibrahimović. 
 
Kako je kazao, rad Haškog tribunala dao je značajan doprinos zadovoljenju pravde za žrtve i njihove porodice i suočavanju sa prošlošću zemalja bivše Jugoslavije. 
 
Ibrahimović je nagaslio predstoji još mnogo posla, ali da ratni zločini ne zastarijevaju i da se u procesuiranju svih počinjenih zločina mora istrajati. 
 
On je podsjetio i na kontinuirane napore Crne Gore na planu jačanja vladavine prava, reforme pravosuđa, jačanja nacionalnih kapaciteta za procesuiranje svih oblika krivičnih djela, uključujući ratne zločine. 
 
- Procesuiranje ratnih zločina dio je pregovaračkog okvira za članstvo u EU, kroz poglavlje 23, a nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, ovo pitanje je i dio zaključnih mjerila za ovo poglavlje - istakao je Ibrahimović. 
 
Navodi se da je na sastanku razgovarano i o opasnostima koje sa sobom nose trendovi poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u regionu. 
 
- Sagovornici su ocijenili da je suočavanje sa prošlošću, kroz individualizaciju krivice, procesuiranje zločina i izgradnju kulture sjećanja, jedini siguran put za dalji razvoj i prosperitet država bivše Jugoslavije - kaže se u saopštenju.

Bramerc: Novi zamah u procesuiranju ratnih zločina

Neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilastvu obavezu da unaprijedi postupanje i intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina i upravo zato je Vrhovno državno tužilaštvo izradilo i usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period od 2024. do 2027. godine - kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
On je, prilikom predstavljanja ovog dokumenta, koji je uz prateći Akcioni plan od 2024. do 2025. izrađen uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), rekao da je riječ o kvalitetnom, sveobuhvatnom dokumentu koji se fokusira na četiri strateška cilja.
- To su unapređenje efikasnosti istraga, zaštitu i podršku žrtvama i svjedocima, poboljšanje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih lica, kao i povećanje transparentnosti prilikom postupanja u predmetima ratnih zločina - naveo je Marković.&nbsp;
&nbsp;Za izradu dokumenta vrhovni državni tužilac formirao je Radnu grupu u čiji rad je bio uključen nevladin sektor.
&nbsp;Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naglasio je da će Specijalno državno tužilaštvo, kao tužilaštvo nadležno za postupanje u predmetima ratnih zločina, &nbsp;Strategiju sprovoditi s ciljem unapređenja istraživanja ratnih zločina i postizanja pravde u Crnoj Gori.&nbsp;
&nbsp;- Izrada i primjena detaljnog Akcionog plana obezbijediće efikasnu i koordinisanu primjenu Strategije, što je od ključne važnosti za uspjeh ovog poduhvata, jer suština nije u donošenju samog strateškog dokumenta, već u tome da donese konkretne rezultate i napredak, a Specijalno državno tužilaštvo će svojim postupanjem osigurati da se ova Strategija sprovede na način koji će unaprijediti istraživanje ratnih zločina i dovesti do konkretnih rezultata - naveo je Novović.&nbsp;
&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri istakao je da Strategija može označiti korak naprijed u poboljšanju efikasnosti istraga ratnih zločina i unapređenju pravde za žrtve i njihove porodice.
&nbsp;- Sprovođenje strategije, uz efikasno praćenje i evaluaciju, biće ključno za postizanje ovih ciljeva. Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi se na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima. Da bi ispunila ovo ključno mjerilo, Crna Gora mora uspostaviti kredibilan i održiv bilans rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, kao i obezbijediti pristup pravdi i reparacije za žrtve. Konstruktivna regionalna saradnja takođe je od suštinskog značaja za rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba - kazao je Seri.
&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, naglasila je posvećenost UNDP-a jačanju regionalne saradnje među pravosudnim i organima za sprovođenje zakona, koji igraju ključnu ulogu u ovim procesima, ističući i važnu ulogu civilnog sektora. Podsjetila je da je kroz regionalnu inicijativu EU i UNDP-a podržano pet projekata NVO-a iz Crne Gore fokusiranih na tranzicionu pravdu, pomirenje, suočavanje s prošlošću i pružanje direktne podrške žrtvama i svjedocima ratnih zločina.
- Ova inicijativa odražava dvije decenije saradnje između EU i UNDP-a. Strategija za istraživanje ratnih zločina još jedna je važna karika sveobuhvatnog rada koja povezuje ove složene, ali neophodne procese. Ovaj dokument je više od pravnog okvira, jer stvara prostor za izgradnju jačih, inkluzivnijih institucija i njegovanje kulture sjećanja, kako se zločini iz prošlosti nikada ne bi ponovili. Samo na ovaj način možemo napredovati ka mirnijem, pravednijem i otpornijem svijetu - poručila je Paniklova.
Javno predstavljanje Strategije organizovano je u okviru regionalnog projekta,,Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Projekat podržava aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu, jačanja vladavine prava i društvene otpornosti i kohezije, te pristupanja Evropskoj uniji, razvoja i održivog mira u regionu.

Strategija za istraživanje ratnih zločina osnov za intenziviranje procesuiranja

Na crnogorskom primorju sjutra će biti pretežno sunčano, dok se u ostalim djelovima države očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, moguća je rijetka pojava kratkotrajne i slabe kiše. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, a najviša dnevna od deset do 21 stepen.

Sjutra promjenljivo vrijeme, do 21 stepen

Građani Crne Gore, u proteklih sedam dana, dobrovoljno su predali 31 komad oružja, 599 komada municije i pet ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Oni su pozvali građane da nastave dobrovoljno vraćanje oružja u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, čiji je cilj, kako su kazali, izgradnja mirnog i sigurnijeg okruženja. 
 
"U proteklih sedam dana, u opštinama širom Crne Gore dobrovoljno je predat 31 komad oružja, 599 komada municije, pet ručnih bombi, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita", navodi se u saopštenju Uprave policije. 
 
Oni su kazali da su građani u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega osam pištolja i sedam pušaka, 328 komada municije različite vrste i kalibra, tri ručne bombe, 25 detonatorskih kapisli i sedam štapina dinamita. 
 
Dodaje se da je policiji u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu dobrovoljno predato devet komada oružja, od čega sedam pištolja, dvije puške i 186 komada municije. 
 
"U Bijelom Polju su dobrovoljno predata tri komada oružja, od čega dva pištolja, jedna puška i dva komada municije", kaže se u saopštenju. 
 
Kako su kazali iz Uprave policije, građani su u Nikšiću, Žabljaku i Pljevljima dobrovoljno predali četiri komada vatrenog oružja, i to po dva pištolja i puške, 83 komada municije i dvije ručne bombe. 
 
U saopštenju Uprave policije navodi se da su građani, od 2. januara do 4. aprila, dobrovoljno predali 3.503 komada oružja, 117.023 komada municije, 386 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava. 
 
"Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu", zaključuje se u saopštenju.

Za sedam dana vraćen 31 komad oružja

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Berane predao je danas predsjedniku Opštine inicijativu za apliciranje na Javni poziv u okviru projekta WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan), koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, a implementira Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).
Kako navode iz DPS-a, riječ je o značajnoj inicijativi koja ima za cilj obezbjeđivanje besplatnog i pouzdanog pristupa internetu na javnim mjestima poput trgova, parkova, biblioteka i muzeja.
- Sigurni smo da bi realizacija ovakvog projekta u Beranama imala višestruke benefite, posebno za našu omladinu, ali i za posjetioce i turiste, čime bi se dodatno unaprijedili turistički potencijali našeg grada - navodi se u saopštenju.
Iz Kluba odbornika naglašavaju da se ovakva šansa ne smije propustiti, posebno imajući u vidu da bi projekat bio potpuno besplatan za Opštinu Berane.
- Kao odgovoran politički subjekt, uputili smo inicijativu predsjedniku Opštine da u skladu sa svojim ovlašćenjima pokrene proces aplikacije na ovaj Javni poziv. Takođe, spremni smo da, ukoliko je potrebno, pružimo stručnu i kadrovsku pomoć tokom procesa apliciranja - poručuju iz DPS-a.

DPS Berane: Iskoristiti šansu iz EU fondova

Lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer, Dritan Abazović, u svom autorskom podkastu Petak sa Dritanom uputio apel građanima da u subotu svi dođu na protest na Maloj plaži u Ulcinju ili da potpišu peticiju za očuvanje Velike plaže.
- Danas je na meti Velika plaža, sjutra će to biti Crno jezero, Plavsko jezero, Lovćen, Stari grad u Kotoru… Ako sada ne pokažemo otpor, gubimo sve - poručio je Abazović.
U fokusu njegovog obraćanja našao se kontroverzni sporazum sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi se Velika plaža praktično ustupila na gotovo cijeli vijek. Abazović tvrdi da Vlada planira da taj sporazum progura kroz parlament u formi zakona – kako bi se, kako kaže, izbjegla pojedinačna odgovornost i prikrile moguće koruptivne radnje.
- Time žele da se sakriju iza zakona. Ako neko sjutra pokrene odgovornost premijera Milojka Spajića, on će se pozvati na većinu u parlamentu. Apelujem na sve poslanike, posebno iz vladajuće većine, da se suprotstave prodaji Crne Gore i pretvaranju njenih građana u strance u sopstvenoj državi – da glasaju protiv tog sporazuma - poručio je lider URA-e.
Komentarišući izjave premijera da će Vlada poštovati samo jedan set zaključaka lokalnog parlamenta u Ulcinju, Abazović je kazao da je to neprihvatljivo.
- Skupština opštine Ulcinj je usvojila dva seta zaključaka – 21. marta i nedjelju dana kasnije. Ne mogu jedni biti prihvatljivi, a drugi ne. SO Ulcinj je jasno odbila projekat, ukazala na korupciju i netransparentnost, i zatražila da se bez stručnog mišljenja ništa ne radi na teritoriji opštine, posebno ne na Velikoj plaži – kazao je Abazović
Posebnu poruku uputio je i potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, optužujući ga za dvostruke standarde.
- Ako se slažeš da Velika plaža ide na doboš – reci to jasno. Ne možeš s jedne strane podržavati lokalnu zajednicu i njene zaključke, a s druge strane sjedjeti sa Spajićem i promovisati ovaj štetni projekat. Dosta je licemjerja! Ko god podržava ovaj sporazum, radi protiv interesa Crne Gore - kazao je Abazović, dodajući da „i sramota ima ime i prezime“.
Najavio je i da će URA Skupštini predati Deklaraciju o zaštiti Velike plaže, te otkrio da posjeduju dodatne informacije koje, prema njegovim riječima, mogu ozbiljno kompromitovati cijeli projekat.
Ni nova uprava Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) nije pošteđena kritika. Abazović tvrdi da ta institucija više ne radi svoj posao, već da je pretvorena u alat za političke obračune.
- Umjesto da se bave jasnim slučajem pogodovanja investitoru na štetu države, ASK se, po nalogu partija na vlasti, bavi hajkama protiv mene, kolege Adžića i drugih. Najavio je i Spajić tokom premijerskog sata da se nešto istražuje. Neka istražuju – pretpostavljam što im je namjera da rade i radujem se kako će to završiti – naveo je on.
Abazović tvrdi da su određeni „partijski botov“ unutar ASK-a u službi političkog progona uoči lokalnih izbora.
- Samo ih čekam u srijedu. Vi u srijedu, ja u petak. Da vide građani kako se radi po nalogu Pokreta Evropa sad i još nekih partija vlasti – kazao je Abazović.
On je poručio da se ne plaši sukoba, pa ni sa samom Agencijom.&nbsp;
- Ako budete radili kako treba, imaćete moju podršku. Ukoliko budete batina u rukama vladajućih partija, budite sigurni da vas čeka sudbina određenih ljudi za koje više nema mjesta u institucijama sistema. Vodim sporove i sa pripadnicima organizovanog kriminala, imam spor i sa Banom oko trajekta, vodiću spor i sa ASK-om. Nije dalek put od percepcije borca protiv korupcije do korumpiranog čovjeka – poručio je Abazović.

Abazović pozvao na protest: "Crna Gora nije na prodaju!"

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: ratni-zlocini