<p>Vrhovni državni tužilac (VDT) <b>Milorad Marković </b>i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine <b>Milanko Kajganić</b> potpisali su, u Sarajevu, Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama u krivičnim postupcima za ratne zločine.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva, potpisanim dokumentom predviđa se brža i efikasnija saradnja u predmetima ratnih zločina, kao i organizovanje svjedočenja i učešća u postupcima za svjedoke, žrtve i oštećene u predmetima za ratne zločine koji se procesuiraju u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a u kojima učestvuju svjedoci i oštećeni koji žive i borave u drugoj državi.</p>
<p>- Tokom sastanka, u okviru kog je potpisan Sporazum, Marković i glavni tužilac Kajganić pozdravili su odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza pribavljenih u okviru kriptovanih aplikacija, kao bitan korak u borbi protiv organizovanog međunarodnog kriminala na području zemalja regiona i jačanju vladavine prava u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - navodi se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Marković i Kajganić potpisali Sporazum za podršku žrtvama ratnih zločina

<p>Sudski Mehanizam u Hagu saopštio je da je odbio zahtjev Sredoja Lukića, osuđenog za ratne zločine nad muslimanima u Višegradu 1992, da bude prijevremeno oslobođen pošto je izdržao dvije trećine kazne od 27 godina zatvora.</p>
<p>Odbijanje Lukićevog zahtjeva da bude prijevremeno oslobođen, predsjednica Mehanizma Grasijela Gati Santana obrazložila je velikom težinom njegovih zločina i Lukićevim propustom da pokaže dovoljne znake da je rehabilitovan, prenosi Beta.</p>
<p>Lukića je Haški tribunal 2012. pravosnažno proglasio krivim za pomaganje i podržavanje ubistva i spaljivanja najmanje 59 muslimanskih civila u višegradskoj Pionirskoj ulici, 14. juna 1992. godine, i ubistava na obali Drine i mučenja u selu Uzamnica.</p>
<p>Osuđen je zbog progona, ubistva i okrutnog postupanja kao zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.</p>
<p>Dvije trećine kazne Lukić je izdržao 12. septembra 2023.</p>
<p>Iako su je vlasti Norveške, u kojoj Lukić izdržava kaznu, obavijestile da se on primjereno ponaša, sudija Santana naglasila je da dobro ponašanje u zatvoru, samo po sebi, ne može biti znak rehabilitacije osobe osuđene za neke od najgnusnijih međunarodnih zločina.</p>
<p>- Lukić pokazuje veoma ograničeno prihvatanje odgovornosti za zločine za koje je osuđen...On i dalje tvrdi da je nevin i kaže da ima alibi i da ne zna zbog čega je osuđen - konstatovala je predsjednica Mehanizma, citirajući razgovore osuđenika sa psihologom i psihijatrom.</p>
<p>Sudija Santana podvukla je i da je Lukić "vrdao i bio neodređen o zločinima za koje je osuđen", kao i da "smatra da je pogrešno osuđen".&nbsp;</p>
<p>To, kako piše u odluci, ukazuje na manjak iskrenog kajanja i odgovornosti za zločine.</p>
<p>U pritvoru Haškog tribunala Lukić je od 2005. godine, a na izdržavanje kazne u Norvešku je bio upućen 2013.</p>
<p>Zajedno sa Sredojem Lukićem, za zločine u Višegradu, kao glavni počinilac bio je na doživotnu kaznu osuđen njegov rođak Milan Lukić.</p>
<p>Milan Lukić bio je, istom presudom, proglašen krivim i za ubistvo i spaljivanje 60 muslimana u kući naselju Bikavac 26. juna 1992. godine.</p>
<p>Lukići su bili lideri paravojne formacije zvane "Beli orlovi", "Četnički osvetnici" ili "Obrenovačka grupa".</p>

Haški sud odbio da prijevremeno oslobodi Sredoja Lukića, osuđenog za zločine u Višegradu

<p>Jedan od ključnih uslova za uspjeh u procesuiranju ratnih zločina na prostorima Zapadnog Balkana jeste izgradnja partnerskih odnosa i bliske saradnje između državnih tužilaštava regiona i međunarodnih institucija čiji je fokus na prevenciji i kažnjavanju ratnih zločina - poručio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom regionalne konferencije o ratnim zločinima koju je u Podgorici organizovalo Vrhovno državno tužilaštvo u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske unije (EU).</p>
<p>Dvodnevna konferencija koja je organizovana sa ciljem unapređenja saradnje i obezbjeđivanja razmjene iskustava između tužilaca regiona, sa fokusom na regionalnu saradnju u procesuiranju ratnih zločina, okupila je više od 30 učesnika iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.</p>
<p>&nbsp;Marković je, kako se navodi u saopštenju, izrazio zadovoljstvo što je konferencija organizovana neposredno nakon javnog predstavljanja Strategije za istraživanje ratnih zločina za period 2024-2027 i pratećeg Akcionog plana za 2024-2025. godinu kojima se obezbjeđuje proaktivan sistemski pristup u procesuiranju ovih krivičnih djela.</p>
<p>&nbsp;- Bitan segment Strategije jeste i unapređenje međunarodne saradnje kako na regionalnom nivou, tako i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove. Ova konferencija je značajna ne samo zbog razmijene iskustava i najboljih praksi, već i zbog planiranja dalje aktivnosti na zajedničkom radu u istraživanju i procesuiranu krivičnih djela ratnih zločina - istakao je Marković.</p>
<p>U radu konferencije učestvovao je i glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Serž Bramerc<b>, </b>koji je naglasio važnost kontinuirane regionalne saradnje i izrazio uvjerenje da će konferencija biti pokretač za prevazilaženje poteškoća sa kojima se u svom radu susrijeću državna tužilaštva.</p>
<p>&nbsp;Anika Palo<b>, </b>predstavnica Sektora za vladavinu prava, sigurnost, migracije i pomirenje Generalnog direktorata EU za susjedstvo i pregovore o proširenju, podsjetila je da je Evropska komisija više puta ukazivala na važnost unapređenja regionalne saradnje u procesuiranju slučajeva ratnih zločina, kao jednog od prioriteta EU.</p>
<p>&nbsp;- Ovo je pretočeno i u privremene kriterijume za dvije zemlje koje trenutno pregovaraju o pristupanju EU – Srbije i Crne Gore. Pružanje pravde žrtvama ratnih zločina, rješavanje slučajeva nestalih osoba i pouzdano utvrđivanje činjenica o događajima iz prošlosti na regionalnom nivou – važna su pitanja kojima se treba baviti. U EU nema mjesta zapaljivoj retorici, negiranju bilo kojeg oblika ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca. Zbog toga je važno da regionalni tužioci kontinuirano i zajedno rade, kao i da aktivno koriste dostupne međunarodne alate za pravosudnu saradnju. Dok su EU i drugi međunarodni akteri već pokazali nedvosmislenu podršku, stvarni pokretači napretka na ovom polju su pravosudne institucije u regionu - poručila je Palo.</p>
<p><b>&nbsp;</b>Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da je UNDP, kako u Crnoj Gori, tako i na Zapadnom Balkanu i šire, aktivno uključen u sprovođenje inicijativa koje imaju za cilj jačanje vladavine prava i podršku vladama u procesu reforme pravosuđa.</p>
<p>&nbsp;- Od 2015. godine, a posebno od 2019. godine, UNDP omogućava regionalnu saradnju među tužilaštvima na Zapadnom Balkanu. Sada je trenutak da se osvrnemo na dosadašnji napredak i napravimo korake ka unapređenju saradnje, posebno kad je u pitanju koordinacija u sprovođenju istraga, rješavanju zaostalih predmeta, kao i procesuiranju zločina seksualnog nasilja tokom sukoba. U svemu ovome ne smijemo zaboraviti na izuzetno važan faktor, a to je protok vremena. Ovaj skup još jedan je pokazatelj da smo usmjereni ka zajedničkom cilju – a to je izgradnja pravednih, inkluzivnih i mirnih društava, u skladu sa globalnim ciljevima održivog razvoja - poručila je Paniklova.</p>
<p>&nbsp;Nakon skupa u Sarajevu prošle godine, ovo je druga konferencija tužilaca koja je organizovana u okviru regionalnog projekta „Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. Projekat je fokusiran na aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu i jačanje vladavine prava, podržavajući pravosudne i organe za sprovođenje zakona u procesuiranju predmeta ratnih zločina na nacionalnom nivou i poboljšanje uslova za regionalnu saradnju.</p>

Marković: Do uspjeha u procesuiranju ratnih zločina izgradnjom partnerskih odnosa i bliske saradnje između tužilaštava regiona

<p>U Crnoj Gori evidentan je novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, <b>Serž Bramerc</b>.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, Bramerc, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, to je rekao na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i resornim ministrom<b> Ervinom Ibrahimovićem</b>.<br/>
<br/>
On je kazao da je zadovoljan saradnjom sa crnogorskim institucijama i odnosom prema radu, misiji i ciljevima međunarodnih krivičnih tribunala.<br/>
<br/>
- Kazao je da je evidentan novi zamah i posvećenost procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Bramerc je poručio da je Mehanizam spreman da pruži svu potrebnu ekspertsku i tehničku podršku u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, a što će doprinijeti i ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa s Evropskom unijom (EU).<br/>
<br/>
On je pozdravio napredak ka punopravnom članstvu u Uniji, prvenstveno dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), koji predstavlja i potvrdu posvećenosti Crne Gore reformama u ključnim poglavljima.<br/>
<br/>
Ibrahimović je kazao da je Crna Gora privržena poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i da u kontinuitetu sarađuje sa Rezidualnim mehanizmom.<br/>
<br/>
- Vjerujem da je u interesu regiona i međunarodne zajednice u cjelini da Mehanizam u potpunosti ispuni svoju misiju - naveo je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Kako je kazao, rad Haškog tribunala dao je značajan doprinos zadovoljenju pravde za žrtve i njihove porodice i suočavanju sa prošlošću zemalja bivše Jugoslavije.<br/>
<br/>
Ibrahimović je nagaslio predstoji još mnogo posla, ali da ratni zločini ne zastarijevaju i da se u procesuiranju svih počinjenih zločina mora istrajati.<br/>
<br/>
On je podsjetio i na kontinuirane napore Crne Gore na planu jačanja vladavine prava, reforme pravosuđa, jačanja nacionalnih kapaciteta za procesuiranje svih oblika krivičnih djela, uključujući ratne zločine.<br/>
<br/>
- Procesuiranje ratnih zločina dio je pregovaračkog okvira za članstvo u EU, kroz poglavlje 23, a nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, ovo pitanje je i dio zaključnih mjerila za ovo poglavlje - istakao je Ibrahimović.<br/>
<br/>
Navodi se da je na sastanku razgovarano i o opasnostima koje sa sobom nose trendovi poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca u regionu.<br/>
<br/>
- Sagovornici su ocijenili da je suočavanje sa prošlošću, kroz individualizaciju krivice, procesuiranje zločina i izgradnju kulture sjećanja, jedini siguran put za dalji razvoj i prosperitet država bivše Jugoslavije - kaže se u saopštenju.</p>

Bramerc: Novi zamah u procesuiranju ratnih zločina

<p>Neophodnost suočavanja sa prošlošću, uspostavljanje i jačanje principa vladavine prava, nameće Državnom tužilastvu obavezu da unaprijedi postupanje i intenzivira rasvjetljavanje slučajeva ratnih zločina i upravo zato je Vrhovno državno tužilaštvo izradilo i usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina koja se odnosi na period od 2024. do 2027. godine - kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.</p>
<p>On je, prilikom predstavljanja ovog dokumenta, koji je uz prateći Akcioni plan od 2024. do 2025. izrađen uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), rekao da je riječ o kvalitetnom, sveobuhvatnom dokumentu koji se fokusira na četiri strateška cilja.</p>
<p>- To su unapređenje efikasnosti istraga, zaštitu i podršku žrtvama i svjedocima, poboljšanje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih lica, kao i povećanje transparentnosti prilikom postupanja u predmetima ratnih zločina - naveo je Marković.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Za izradu dokumenta vrhovni državni tužilac formirao je Radnu grupu u čiji rad je bio uključen nevladin sektor.</p>
<p>&nbsp;Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naglasio je da će Specijalno državno tužilaštvo, kao tužilaštvo nadležno za postupanje u predmetima ratnih zločina, &nbsp;Strategiju sprovoditi s ciljem unapređenja istraživanja ratnih zločina i postizanja pravde u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Izrada i primjena detaljnog Akcionog plana obezbijediće efikasnu i koordinisanu primjenu Strategije, što je od ključne važnosti za uspjeh ovog poduhvata, jer suština nije u donošenju samog strateškog dokumenta, već u tome da donese konkretne rezultate i napredak, a Specijalno državno tužilaštvo će svojim postupanjem osigurati da se ova Strategija sprovede na način koji će unaprijediti istraživanje ratnih zločina i dovesti do konkretnih rezultata - naveo je Novović.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri istakao je da Strategija može označiti korak naprijed u poboljšanju efikasnosti istraga ratnih zločina i unapređenju pravde za žrtve i njihove porodice.</p>
<p>&nbsp;- Sprovođenje strategije, uz efikasno praćenje i evaluaciju, biće ključno za postizanje ovih ciljeva. Jedno od završnih mjerila u Poglavlju 23 odnosi se na postupanje zemlje u vezi sa ratnim zločinima. Da bi ispunila ovo ključno mjerilo, Crna Gora mora uspostaviti kredibilan i održiv bilans rezultata u istragama, procesuiranju i presudama u slučajevima ratnih zločina, uz punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, kao i obezbijediti pristup pravdi i reparacije za žrtve. Konstruktivna regionalna saradnja takođe je od suštinskog značaja za rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba - kazao je Seri.</p>
<p>&nbsp;Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, naglasila je posvećenost UNDP-a jačanju regionalne saradnje među pravosudnim i organima za sprovođenje zakona, koji igraju ključnu ulogu u ovim procesima, ističući i važnu ulogu civilnog sektora. Podsjetila je da je kroz regionalnu inicijativu EU i UNDP-a podržano pet projekata NVO-a iz Crne Gore fokusiranih na tranzicionu pravdu, pomirenje, suočavanje s prošlošću i pružanje direktne podrške žrtvama i svjedocima ratnih zločina.</p>
<p>- Ova inicijativa odražava dvije decenije saradnje između EU i UNDP-a. Strategija za istraživanje ratnih zločina još jedna je važna karika sveobuhvatnog rada koja povezuje ove složene, ali neophodne procese. Ovaj dokument je više od pravnog okvira, jer stvara prostor za izgradnju jačih, inkluzivnijih institucija i njegovanje kulture sjećanja, kako se zločini iz prošlosti nikada ne bi ponovili. Samo na ovaj način možemo napredovati ka mirnijem, pravednijem i otpornijem svijetu - poručila je Paniklova.</p>
<p>Javno predstavljanje Strategije organizovano je u okviru regionalnog projekta,,Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu", koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Projekat podržava aktivnosti izgradnje povjerenja u regionu, jačanja vladavine prava i društvene otpornosti i kohezije, te pristupanja Evropskoj uniji, razvoja i održivog mira u regionu.</p>

Strategija za istraživanje ratnih zločina osnov za intenziviranje procesuiranja

<p>U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu.<br/>
<br/>
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati.<br/>
<br/>
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.</p>

Danas oblačno sa kišom

<p>Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, <b>Draško Đuranović</b>.</p>
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
<p>Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.</p>
<p>- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.</p>
<p>Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.</p>
<p>- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.</p>
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, <b>Anu Raičković</b>, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.</p>
<p>- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera <b>Dritan Abazović</b> direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena <b>Zorana Bećirovića</b> i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.</p>
<p>- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.</p>
<p>Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.</p>
<p>- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.</p>
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
<p>Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.</p>
<p>-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.</p>

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković</b> pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.<br/>
<br/>
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića.<br/>
<br/>
Poslanika Demokrata <b>Momčila Lekovića</b> interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.<br/>
<br/>
On će pitati Spajića i da li <b>Vesna Medenica</b>, <b>Zoran Lazović</b>, <b>Veselin Veljović</b>, <b>Petar Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić </b>i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.<br/>
<br/>
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> pitao je Spajića gdje je <b>Alija Balijagić</b>, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.<br/>
<br/>
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević </b>pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.<br/>
<br/>
<b>Radinka Ćinćur</b> iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.<br/>
<br/>
<b>Mehmet Zenka</b> iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.<br/>
<br/>
Poslanik Nove srpske demokratije <b>Dejan Đurović </b>pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.<br/>
<br/>
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.<br/>
<br/>
Poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića</b> interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.<br/>
<br/>
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović.<br/>
<br/>
Poslanika Albanskog foruma <b>Artana Čobija</b> interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.<br/>
<br/>
Poslanik Bošnjačke stranke <b>Amer Smailović</b> kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.<br/>
<br/>
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.<br/>
<br/>
Poslanik Socijaldemokrata <b>Branislav Nenezić </b>pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“.<br/>
<br/>
Poslanika Pokreta Evropa sad <b>Vasilija Čarapića</b> interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.</p>

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

<p>Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom <b>Rankom Radulovićem </b>koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.</p>
<p>Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.</p>
<p>Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.</p>
<p>Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.</p>
<p>Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.</p>
<p>On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.</p>
<p>Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina <b>Igora Vukotića</b> bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora <b>Zoran Lazović</b>, <b>Duško Golubović</b> i <b>Duško Koprivica</b>.&nbsp;</p>
<p>Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.</p>
<p>Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata <b>Srđana Lješkovića. </b>Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.</p>
<p>Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.</p>

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ratni-zlocini