Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

1250x600

1084x550

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Jačanje institucionalnih kapaciteta i primjene međunarodnih standarda važno je za uspješno procesuiranje ratnih zločina - ocijenio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u okviru konferencije posvećene unapređenju regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Hrvatskoj.
On i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović održali su sastanake sa predstavnicima tužilaštava iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), kako je saopšteno iz Tužilaštva, s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava u borbi protiv nekažnjivosti.
Tokom sastanka, Marković, Novović i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić razgovarali su sa glavnim tužiocem Mehanizma Seržom Bramercom o daljoj saradnji i pružanju podrške Crnoj Gori u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Novović je naglasio da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u značajnoj mjeri pruža pomoć specijalnim tužiocima prilikom izviđajnog i istražnog postupka, posebno u pogledu prikupljanja dokaza i razmjene informacija.
Bramerc je pohvalio aktivnosti Državnog tužilaštva Crne Gore i rezultate koji su ostvareni u procesuiranju ratnih zločina. Istakao je da Tužilaštvo i Mehanizam imaju odličnu saradnju i da očekuje da će u tom pravcu nastaviti ubuduće.
- Marković i Novović sastali su se i sa Glavnim državnim odvjetnikom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Ivanom Turudićem kako bi razgovarali o saradnji u konkretnim predmetima. Tom prilikom definisali su način unapređenja postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske 2006.godine - kazali su u tužilaštvu.
Marković i Novović razgovarali su sa predstavnicima tužilaštava iz regiona o zajedničkim aktivnostima na jačanju regionalne saradnje, razmjeni operativnih saznanja, kao i mehanizmima za prevazilaženje izazova u prekograničnim istragama i postupcima.

Marković: Primjena međunarodnih standarda važna za uspješno procesuiranje ratnih zločina

U predmetima ratnih zločina koji su ustupljeni Crnoj Gori imamo uspješno postupanje - poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na Regionalnoj konferenciji tužilaca o saradnji u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Republici Hrvatskoj koja je okupila tužioce i predstavnike pravosudnih institucija iz regiona, kao i međunarodnih organizacija, s ciljem jačanja saradnje i efikasnijeg procesuiranja u ovim predmetima.
Kada je riječ o ustupanju krivičnog gonjenja, rekao je da smatra da bi najefikasnije bilo da se takvi predmeti ustupaju nakon završene istrage ili podizanja optužnice.
Dodao je da vjeruje da će nastavak uspješne regionalne i međunarodne saradnje tužilaštava doprinijeti i ostvarivanju još boljih rezultata u procesuiranju učinilaca krivičnih djela ratnih zločina.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore ostvarilo značajan napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina, naročito kroz unapređenje saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS), kao i bilateralnu saradnju sa tužilaštvima iz regiona.
- U prethodnom periodu potpisani su bilateralni sporazumi koji se odnose na podršku žrtvama i svjedocima u krivičnim postupcima, a preduzeti su i konkretni koraci ka unapređenju postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim tužilaštvom Republike Hrvatske 2006.godine - istakao je Marković.
VDT je naglasio da su, uprkos izazovima, poput protoka vremena i ograničenih resursa Specijalnog državnog tužilaštva, kroz neposrednu komunikaciju između tužilaštava iz regiona ostvareni konkretni rezultati u procesuiranju ratnih zločina.
- Napredak Crne Gore u ovoj oblasti prepoznala je i Evropska komisija, koja je konstatovala da država gradi kredibilan i održiv bilans u procesuiranju složenih predmeta ratnih zločina - dodao je Marković.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić predstavila je institucionalna rješenja i iskustva Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u radu sa žrtvama i svjedocima u predmetima ratnih zločina, te govorila o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza prikupljenih u drugim državama.
Konferenciju su organizovali Državno tužilaštvo Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske komisije i drugih međunarodnih partnera.

Marković i Novović na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima: Saradnja tužilaštva ključna za efikasno procesuiranje

Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, piše Radio Slobodna Evropa. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. - Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice - ističe Čabarpkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. <h2>"Pljevlja kao pokazna vježba"</h2> Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. - Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU - upozorava za RSE Čabarkapa. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. - Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut - ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. <h2>Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?</h2> &nbsp;- Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice - ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. <h2>Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ih</h2> Sagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. - To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države - istakla je Čabarkapa. Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Glavni izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, na žalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/30/devedesete-suocavanje-ili-poricanje/" target="_blank">„Devedesete – suočavanje ili poricanje?“,</a> zasnovane na <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/01/Tranziciona-pravda-.pdf" target="_blank">nalazima istraživanja javnog mnjenja</a> iz januara 2025. godine.
U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2020/03/CGO_Tranziciona-pravda-FF.pdf" target="_blank">2020</a>. i <a href="https://media.cgo-cce.org/2021/05/CGO_Tranziciona-pravda_-izvjestaj-FF.pdf" target="_blank">2021</a>, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/09/Muzej-90ih-istrazivanje.pdf" target="_blank">2024. godine</a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.&nbsp;
Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje procesa suočavanja sa prošlošću.
&nbsp;- Vidjivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.&nbsp;
Dominantno je uvjerenje (60odsto) je, kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.
- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.
Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.
- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.
Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja.
- Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima - ističu u CGO.
Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor.
- Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.
U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.
- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unaprjeđenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO.
Autori publikacije su Ivana Matanović, Marlena Ivanović i Damir Suljević, a urednica Zvezdana Kovač.
Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta „Obrazovanje za budućnost - tranziciona pravda za pomirenje“, koji je dio regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autora i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je, za prvih šest mjeseci ove godine, formirano 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je šest završeno, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Iz VDT-a su kazali da je Državno tužilaštvo u tom periodu realizovalo 96,3 odsto aktivnosti predviđenih Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine, što, kako su naveli, predstavlja potvrdu institucionalne posvećenosti procesuiranju ratnih zločina i jačanju pravosudne saradnje u regionu.
- U navedenom periodu u SDT-u formirano je 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je 12 u radu, dok je šest predmeta završeno - ističu u saopštenju.
Navodi se da je u četiri od šest završenih predmeta postupano po zamolnicama u okviru međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, jedan predmet je arhiviran službenom zabilješkom, a jedan je dostavljen Višem sudu u Podgorici na nadležno postupanje.
Dodaje se da je iz ranijeg perioda u radu 13 predmeta koji su u fazi izviđaja i jedan koji je u fazi istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
Ističe se da je proaktivan pristup procesuiranju ratnih zločina zasnovan na Strategiji za istraživanje ratnih zločina koju je donijelo VDT, prepoznat i od međunarodnih partnera.
Iz VDT-a su podsjetili da je u najnovijem non-pejperu Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 istaknuto da Crna Gora, zahvaljujući unaprijeđenom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans u istraživanju, gonjenju i suđenju u predmetima ratnih zločina, uključujući i predmete na visokom nivou.
Kako su rekli, u izvještaju o Sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina za prva dva kvartala ove godine, usvojenom na sjednici VDT-a, detaljno i sveobuhvatno su predstavljene realizovane aktivnosti, uključujući donošenje Plana postupanja za predmete Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i deportacija.
Navodi se da je to urađeno sa ciljem analize pravosnažno okončanih predmeta, preispitivanja raspoložive dokazne građe, eventualnog pribavljanja novih dokaza i razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje.
- Tužilaštvo nastavlja da unapređuje saradnju sa međunarodnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave tranzicionom pravdom i pravdom za žrtve ratnih zločina - zaključili su u saopštenju.

Za pola godine formirano 18 predmeta ratnih zločina

Ukrajina je danas optužila Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi pogodili vojnu bolnicu u Harkivu u okviru napada u kojima su, prema tamošnjim vlastima, poginule dvije osobe.
U napadima u Harkivu pogođeni su i tržni centar, stambeni blok i druge mete, prenosi Slobodna Evropa.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" tokom napada, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".
U saopštenju se navodi da su među žrtvama vojnici na liječenju u medicinskom centru.
Sat vremena prije napada na Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova.
- Naši partneri treba jasno da razumiju: ovi udari nijesu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o Pavlu Bulatoviću u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.
Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;
Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom. 
 
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.
Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran. 
 
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. 
 
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti. 
 
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;
Potpisnici saopštenja su: 
 
Akcija za ljudska prava (HRA) 
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 
Antifašisti Cetinja 
Asocijacija Spektra 
Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG) 
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) 
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) 
Centar za ženska prava (CŽP) 
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro 
Crnogorski ženski lobi 
Crnogorski PEN centar 
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava 
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Društvo crnogorskih izdavača 
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 
Institut za medije Crne Gore 
Juventas 
Prima 
Sigurna ženska kuća 
Udruženje LBTQ žena „Stana“ 
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ 
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Na političkoj sceni u Crnoj Gori mnogo je paradoksa i laži - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije Novak Adžić.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), naveo da partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore.
- Partije vlasti nikako da podrže ono što se od Crne Gore traži u procesu pristupanja EU, a to je otkrivanje, krivične istrage i procesuisanje ratnih &nbsp;zločina i zločinaca iz Crne Gore na tlu eks Jugoslavije iz Crne Gore u ratovima 1991-1999 - istakao je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1887823632635711686%3Ft%3DqB27wwOCb3yXC7Ajqg-fMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Partije vlasti nikako da podrže procesuiranje ratnih zločina i zločinaca iz Crne Gore

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: ratni-zlocini