Postignuti su značajni rezultati u predmetima ratnih zločina. Izrečena presuda S.P. za zločine počinjene u Foči 1992. godine, kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od davdeset godina, predstavlja važan korak naprijed za crnogorsko pravosuđe i može podstaći druge žrtve seksualnog nasilja da se jave i potraže pravdu.
To se navodi u Izvještaju o napretku tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za Crnu Goru Serža Bramerca, za period od 16. maja do 15. novembra 2025. godine, koji je predstavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U dokumentu se ističe da je potvrđena optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv Z.G, zbog sumnje da je počinio zločine, što pokazuje da bliska saradnja između Tužilaštva Mehanizma i SDT-a daje pozitivne rezultate.&nbsp;
Ovom optužnicom se prvi put u Crnoj Gori optuženi tereti za zločine protiv čovječnosti.
Napominje se da je optužnica potkrijepljena obimnim dokaznim materijalom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma, u skladu sa nedavnim izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore.
Vrhovni državni tužilac je privremeno rasporedio dva tužioca iz Vrhovnog državnog tužilaštva radi pomoći u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
U izvještaju je istaknuto da će Tužilaštvo Mehanizma nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i izrazilo je očekivanje da će u narednom periodu izvještavati o još značajnijem napretku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bramerc pohvalio rad u predmetima ratnih zločina

Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Suočavanje s prošlošću nije samo čin pamćenja, već temelj izgradnje povjerenja i pravednijeg društva. Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju, zbog čega je drugi modul Školu tranzicione pravde Centra za građansko obrazovanje (CGO) uključio posjetu lokalitetima koji se vežu za ratne zločine u slučaju “Bukovica”, “Kaluđerski laz”, “Murino”, “Porodica Klapuh” i “Štrpci”.&nbsp;
Učesnici i učesnice programas u tokom dva dana, 7. i 8. novembra, imali priliku da razgovaraju sa porodicama žrtava i aktivistima. Prvog dana su posjetili Murino, gdje su se kod spomenika žrtvama NATO bombardovanja sastali sa Ivanom Vuletićem iz Udruženja NATO žrtava Murino, o zločinu u Kaluđerskom lazu, na tom mjestu, govorio im profesor i aktivista Haxhi Lajçi, a kod spomenika žrtvama zločina u Štrpcima sa Demirom Ličinom, predstavnikom NVO Štrpci protiv zaborava.
Drugog dana polaznici su posjetili Husein-pašinu džamiju u Pljevljima, a o zločinu u Bukovici razgovarali su sa politikologom i aktivistom Emirom Pilavom, a dok su o ubistvu porodice Klapuh na mostu Obrada Cicmila u Plužinama govorili predstavnici CGO tima.
Raniji dio studijske posjete obuhvatio je obilazak Centra bezbjednosti Herceg Novi i nekadašnjeg logora “Morinj”.
- Javnosti je poznato da ni nakon toliko godina nije donešena sudska odluka kojom bi se utvrdilo ko su izvršioci zločina nad albanskim civilima u Kaluđerskom lazu, koji su, u proljeće 1999. godine, potražili utočište na području rožajske opštine. Ne znam razlog ćutanja institucija, ali je očigledno da u Crnoj Gori nema istinske riješenosti da se taj zločin rasvijetli i počinioci privedu pravdi - istakao je Haxhi Lajci.
Dodao je da ga obeshrabruje i činjenica da se posljednjih godina u javnom prostoru afirmišu pojedinci i događaji obilježeni zločinima kojih bi se Crna Gora trebalo stidjeti.
- Zato smatram da bi podizanje spomen-obilježja žrtvama bilo više od simboličnog čina i jasan signal da sve nije izgubljeno, da istina ne umire i da postoji spremnost da se suočimo s našom neslavnom prošlošću - kazao je Lajci.
Demir Ličina, sin stradalog u zločinu u Štrpcima, kazao je da mu spomenik u Bijelom Polju predstavlja mjesto gdje može da dođe, u miru sjedne i prisjeti se oca.
- Tu osjećam mir i povezanost s uspomenom na njega - rekao je Ličina, dodajući da i ostali članovi porodica tako imaju priliku da se sjete svojih najmilijih.
Spomen-obilježje za njega, kaže, znači i to da su tu imena ljudi koji su stradali samo zbog svog imena.
- To je bila njihova jedina krivica - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ta imena su važna ne samo za porodice žrtava, već i za Crnu Goru i države regiona.
- To je svjedočanstvo jednog vremena i podsjetnik na stvari koje se nikada više ne bi smjele ponoviti. Važno je da mladi posjećuju spomen-obilježje i shvate da su to nevino stradali ljudi, kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - zaključio je.&nbsp;
Studentkinja Humanističkih studija, Nejla Javorovac, koja je učesnica programa, istakla je značaj studijske posjete u spajanju teorijskog učenja s ličnim doživljajem mjesta sjećanja na događaje iz devedesetih.
- Tokom prvog dijela programa slušali smo važna predavanja. To nam je omogućilo da bolje razumijemo kompleksnost procesa suočavanja s prošlošću. Posjete mjestima stradanja i sjećanja, kao i susreti s ljudima koji čuvaju uspomene na te događaje, ostavili su snažan utisak i podsjetili koliko je važno govoriti o prošlosti odgovorno i empatično, jer takav pristup može biti važna lekcija za pravedniju budućnost - kazala je Javorovac.&nbsp;
Mihana Škretović, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je studijska posjeta Škole tranzicione pravde bila jedinstvena prilika da učesnici i učesnice razgovaraju sa svjedocima i članovima porodica žrtava.
- Njihova svjedočanstva pružila su nam dublji uvid u posljedice ratnih zločina i podsjetila na važnost očuvanja sjećanja. Ovaj modul bio je izuzetno značajan jer smo kroz autentične priče članova porodica ojačali svijest o potrebi za suočavanjem s prošlošću i širenju kulture sjećanja među mladima - kazala je Škretović.
Škola tranzicione pravde je dio projekta “Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, omogućenog kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Posjeta mjestima sjećanja izgrađuje bolje razumijevanje i empatiju

Jačanje institucionalnih kapaciteta i primjene međunarodnih standarda važno je za uspješno procesuiranje ratnih zločina - ocijenio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković u okviru konferencije posvećene unapređenju regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Hrvatskoj.
On i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović održali su sastanake sa predstavnicima tužilaštava iz regiona i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), kako je saopšteno iz Tužilaštva, s ciljem jačanja saradnje i razmjene iskustava u borbi protiv nekažnjivosti.
Tokom sastanka, Marković, Novović i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić razgovarali su sa glavnim tužiocem Mehanizma Seržom Bramercom o daljoj saradnji i pružanju podrške Crnoj Gori u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Novović je naglasio da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u značajnoj mjeri pruža pomoć specijalnim tužiocima prilikom izviđajnog i istražnog postupka, posebno u pogledu prikupljanja dokaza i razmjene informacija.
Bramerc je pohvalio aktivnosti Državnog tužilaštva Crne Gore i rezultate koji su ostvareni u procesuiranju ratnih zločina. Istakao je da Tužilaštvo i Mehanizam imaju odličnu saradnju i da očekuje da će u tom pravcu nastaviti ubuduće.
- Marković i Novović sastali su se i sa Glavnim državnim odvjetnikom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Ivanom Turudićem kako bi razgovarali o saradnji u konkretnim predmetima. Tom prilikom definisali su način unapređenja postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske 2006.godine - kazali su u tužilaštvu.
Marković i Novović razgovarali su sa predstavnicima tužilaštava iz regiona o zajedničkim aktivnostima na jačanju regionalne saradnje, razmjeni operativnih saznanja, kao i mehanizmima za prevazilaženje izazova u prekograničnim istragama i postupcima.

Marković: Primjena međunarodnih standarda važna za uspješno procesuiranje ratnih zločina

U predmetima ratnih zločina koji su ustupljeni Crnoj Gori imamo uspješno postupanje - poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na Regionalnoj konferenciji tužilaca o saradnji u procesuiranju ratnih zločina održanoj na Brionima u Republici Hrvatskoj koja je okupila tužioce i predstavnike pravosudnih institucija iz regiona, kao i međunarodnih organizacija, s ciljem jačanja saradnje i efikasnijeg procesuiranja u ovim predmetima.
Kada je riječ o ustupanju krivičnog gonjenja, rekao je da smatra da bi najefikasnije bilo da se takvi predmeti ustupaju nakon završene istrage ili podizanja optužnice.
Dodao je da vjeruje da će nastavak uspješne regionalne i međunarodne saradnje tužilaštava doprinijeti i ostvarivanju još boljih rezultata u procesuiranju učinilaca krivičnih djela ratnih zločina.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore ostvarilo značajan napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina, naročito kroz unapređenje saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS), kao i bilateralnu saradnju sa tužilaštvima iz regiona.
- U prethodnom periodu potpisani su bilateralni sporazumi koji se odnose na podršku žrtvama i svjedocima u krivičnim postupcima, a preduzeti su i konkretni koraci ka unapređenju postojećeg Sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je zaključen sa Državnim tužilaštvom Republike Hrvatske 2006.godine - istakao je Marković.
VDT je naglasio da su, uprkos izazovima, poput protoka vremena i ograničenih resursa Specijalnog državnog tužilaštva, kroz neposrednu komunikaciju između tužilaštava iz regiona ostvareni konkretni rezultati u procesuiranju ratnih zločina.
- Napredak Crne Gore u ovoj oblasti prepoznala je i Evropska komisija, koja je konstatovala da država gradi kredibilan i održiv bilans u procesuiranju složenih predmeta ratnih zločina - dodao je Marković.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić predstavila je institucionalna rješenja i iskustva Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u radu sa žrtvama i svjedocima u predmetima ratnih zločina, te govorila o zakonitosti i prihvatljivosti dokaza prikupljenih u drugim državama.
Konferenciju su organizovali Državno tužilaštvo Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Evropske komisije i drugih međunarodnih partnera.

Marković i Novović na regionalnoj konferenciji o ratnim zločinima: Saradnja tužilaštva ključna za efikasno procesuiranje

Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, piše Radio Slobodna Evropa. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. - Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice - ističe Čabarpkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. <h2>"Pljevlja kao pokazna vježba"</h2> Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. - Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU - upozorava za RSE Čabarkapa. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. - Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut - ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. <h2>Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?</h2> &nbsp;- Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice - ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. <h2>Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ih</h2> Sagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. - To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države - istakla je Čabarkapa. Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Glavni izvori informacija o devedesetim godinama su porodica, mediji i neposredno okruženje, dok formalno obrazovanje, na žalost, ima marginalnu ulogu - jedan je od zaključaka iz publikacije Centra za građansko obrazovanje (CGO) <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/30/devedesete-suocavanje-ili-poricanje/" target="_blank">„Devedesete – suočavanje ili poricanje?“,</a> zasnovane na <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/01/Tranziciona-pravda-.pdf" target="_blank">nalazima istraživanja javnog mnjenja</a> iz januara 2025. godine.
U ovoj publikaciji je napravljen komparativni osvrt na podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2020/03/CGO_Tranziciona-pravda-FF.pdf" target="_blank">2020</a>. i <a href="https://media.cgo-cce.org/2021/05/CGO_Tranziciona-pravda_-izvjestaj-FF.pdf" target="_blank">2021</a>, koji se odnose na opštu populaciju, i podatke iz <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/09/Muzej-90ih-istrazivanje.pdf" target="_blank">2024. godine</a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. U njoj je, pored ostalog, naglašeno da ohrabruje što su mladi otvoreniji za suočavanje s prošlošću i promjene u obrazovnom pristupu.&nbsp;
Publikacija analizira stavove građana i građanki o ratnim zločinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motiviše donosioce odluka, kao i druge društvene aktere, na jačanje institucionalnih kapaciteta i unaprjeđenje procesa suočavanja sa prošlošću.
&nbsp;- Vidjivi su trendovi koji osnažuju društvene podjele, političku instrumentalizaciju prošlosti i izostanak konsenzusa o činjenicama. Većina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zločine, a brine i što određeni narativi negiranja ili relativizacije zločina imaju značajnu podršku - pokazuju nalazi CGO.&nbsp;
Dominantno je uvjerenje (60odsto) je, kažu oni, da su devedesete godine značajne za današnje društvo, a većina ispitanih (54.7 odsto) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zločina i dalje prisutne.
- Gotovo 72 odsto prepoznaje učešće Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7 odsto) vjeruje da su se ratni zločini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosnažnim sudskim presudama - navode u CGO.
Podaci, kako su kazali, opominju i na duboko nepovjerenje građanstva u institucije kada je riječ o tranzicionoj pravdi - tužilaštvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skupština ocijenjeni su kao najmanje posvećeni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, uživaju najveće povjerenje.
- Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosječne ocjene, a političke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suočavanje s prošlošću ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, što produbljuje podjele i političku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od ključnih kriterijuma - pokazuju podaci CGO.
Nalazi iz 2025. godine, kažu, ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja.
- Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili počinile podjednako teške zločine, paralelno preovlađuje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija činila najteže zločine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci jačanja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kritičko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima - ističu u CGO.
Svijetla tačka tog mračnog perioda bili su, kako navode, antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohuškačkoj politici pružali snažan i hrabar otpor.
- Uprkos njima, crnogorsko društvo još pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i površan institucionalni odgovor. Nepostojanje šire političke, ali i društvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograničen napredak u procesuiranju ratnih zločina, doprinijeli su tome da ni više od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera - navode u CGO.
U ovom kontekstu, CGO preporučuje jačanje obrazovnih sadržaja o ratovima devedesetih u školama, sa fokusom na činjenice, odgovornost i ljudska prava.
- Takođe, potrebne su javne kampanje koje afirmišu kulturu sjećanja i osudu ratnih zločina, ali i podstiču unaprjeđenje zakonskog okvira i praksi protiv govora mržnje i istorijskog revizionizma. CGO cijeni i da je neophodno veće uključivanje mladih u programe interkulturalne razmjene i memorijalizacije, kao i podrška programima alternativnog obrazovanja i dokumentovanja činjenica - navode u CGO.
Autori publikacije su Ivana Matanović, Marlena Ivanović i Damir Suljević, a urednica Zvezdana Kovač.
Publikacije je objavljena u okviru CGO projekta „Obrazovanje za budućnost - tranziciona pravda za pomirenje“, koji je dio regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autora i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove

Formalno obrazovanje ima marginalnu ulogu kad su u pitanju devedesete: Nalazi ukazuju na jačanje relativizacije i selektivnog sjećanja

U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je, za prvih šest mjeseci ove godine, formirano 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je šest završeno, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Iz VDT-a su kazali da je Državno tužilaštvo u tom periodu realizovalo 96,3 odsto aktivnosti predviđenih Strategijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. godine, što, kako su naveli, predstavlja potvrdu institucionalne posvećenosti procesuiranju ratnih zločina i jačanju pravosudne saradnje u regionu.
- U navedenom periodu u SDT-u formirano je 18 predmeta ratnih zločina, od kojih je 12 u radu, dok je šest predmeta završeno - ističu u saopštenju.
Navodi se da je u četiri od šest završenih predmeta postupano po zamolnicama u okviru međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, jedan predmet je arhiviran službenom zabilješkom, a jedan je dostavljen Višem sudu u Podgorici na nadležno postupanje.
Dodaje se da je iz ranijeg perioda u radu 13 predmeta koji su u fazi izviđaja i jedan koji je u fazi istrage, dok su u dva predmeta podignute optužnice.
Ističe se da je proaktivan pristup procesuiranju ratnih zločina zasnovan na Strategiji za istraživanje ratnih zločina koju je donijelo VDT, prepoznat i od međunarodnih partnera.
Iz VDT-a su podsjetili da je u najnovijem non-pejperu Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 istaknuto da Crna Gora, zahvaljujući unaprijeđenom proaktivnom pristupu tužilačkih organa, nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans u istraživanju, gonjenju i suđenju u predmetima ratnih zločina, uključujući i predmete na visokom nivou.
Kako su rekli, u izvještaju o Sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina za prva dva kvartala ove godine, usvojenom na sjednici VDT-a, detaljno i sveobuhvatno su predstavljene realizovane aktivnosti, uključujući donošenje Plana postupanja za predmete Morinj, Bukovica, Kaluđerski laz i deportacija.
Navodi se da je to urađeno sa ciljem analize pravosnažno okončanih predmeta, preispitivanja raspoložive dokazne građe, eventualnog pribavljanja novih dokaza i razmatranja pravnih mogućnosti za dalje postupanje.
- Tužilaštvo nastavlja da unapređuje saradnju sa međunarodnim institucijama i nevladinim organizacijama koje se bave tranzicionom pravdom i pravdom za žrtve ratnih zločina - zaključili su u saopštenju.

Za pola godine formirano 18 predmeta ratnih zločina

Ukrajina je danas optužila Moskvu za "ratni zločin" nakon što su ruski dronovi pogodili vojnu bolnicu u Harkivu u okviru napada u kojima su, prema tamošnjim vlastima, poginule dvije osobe.
U napadima u Harkivu pogođeni su i tržni centar, stambeni blok i druge mete, prenosi Slobodna Evropa.
Generalštab ukrajinske vojske optužio je Rusiju za "kršenje normi međunarodnog humanitarnog prava" tokom napada, koji je osudio kao "namjerno, ciljano granatiranje".
U saopštenju se navodi da su među žrtvama vojnici na liječenju u medicinskom centru.
Sat vremena prije napada na Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev očekuje snažan odgovor zapadnih zemalja na skoro svakodnevne napade ruskih dronova.
- Naši partneri treba jasno da razumiju: ovi udari nijesu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

Ukrajina optužuje Rusiju za ratni zločin poslije napada na vojnu bolnicu

Izražavamo oštar protest zbog promocije monografije o Pavlu Bulatoviću u Javnoj ustanovi Kulturno-informativni centar „Zeta". Ovaj događaj predstavlja pokušaj rehabilitacije i glorifikacije osobe koja je naredila najmanje jedan ratni zločin - Deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore - poručilo je više od 20 nevladinih organizacija.
Javno odavanje počasti Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i ministru odbrane SRJ, kako su podvukli, vrijeđa žrtve i njihove porodice, kao i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike.&nbsp;
Oni navode da se time direktno doprinosi institucionalnoj rehabilitaciji ratnih zločinaca i negiranju odgovornosti za zločine počinjene pod njegovom komandom. 
 
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio direktni nalogodavac nezakonite deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je bez zakonskog osnova uhapsila i predala Vojsci Republike Srpske najmanje 66 osoba, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu <a href="http://www.sudovi.me/" target="_blank">www.sudovi.me</a>) - naveli su u reagovanju.
Ovo nijesu, ističu, spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen jer je ubijen u atentatu 2000. godine ne znači, smatraju oni, da nije bio odgovoran. 
 
- Međutim, ne prećutkuje se samo njegova uloga u zločinu Deportacija, već i period u kojem je obavljao funkciju ministra odbrane SRJ (1993–2000). Tokom njegovog mandata, pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je "ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu - naglasili su u saopštenju. 
 
Ovakvi događaji nijesu samo uvreda za sjećanje na žrtve – oni su, dodaju u nevladinom sektoru, opasan pokušaj prekrajanja istorije, produbljuju podjele u društvu i udaljavaju Crnu Goru od evropskih demokratskih vrijednosti. 
 
- Smatramo da je dužnost svakog odgovornog pojedinca i institucije da se protive bilo kakvoj glorifikaciji ratnih zločinaca - zaključili su u NVO sektoru.&nbsp;
Potpisnici saopštenja su: 
 
Akcija za ljudska prava (HRA) 
ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje 
Antifašisti Cetinja 
Asocijacija Spektra 
Centar za građansko obrazovanje (CGO) 
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) 
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG) 
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) 
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) 
Centar za ženska prava (CŽP) 
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro 
Crnogorski ženski lobi 
Crnogorski PEN centar 
Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava 
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja 
Društvo crnogorskih izdavača 
ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj 
Institut za medije Crne Gore 
Juventas 
Prima 
Sigurna ženska kuća 
Udruženje LBTQ žena „Stana“ 
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“ 
Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT

Javno odavanje počasti Bulatoviću vrijeđa žrtve, njihove porodice i druge koji su na razne načine stradali zbog njegove politike

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: ratni-zlocini