Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Na zahtjev vatrogasne službe isključen je dalekovod "Mrke Petrovići", saopšteno je iz CEDIS-a.
Iz te kompanije su rekli da su bez napajanja električnom energijom ostala domaćinstva u Crkvicama, Mrkama, Bliznama, Petrovićima, firma Bekom, dio Bioča iznad magistrale, Podsić, Ras, Crpna Bioči i Grudice.&nbsp;

CEDIS: Na zahtjev vatrogasne službe isključen dalekovod Mrke Petrovići

Kolašin je već sat bez struje pošto je dalekovod Mojkovac - Drijenak oštećen usljed sječe šume.
U objavi Crnogorskog elektrodistributivnog sistema na Fejsbuku se navodi da je bez napona ostao konzum koji se napaja iz TS 35/10Kv Drijenak, Breza, Jezerine, Manastir Morača, kao i TS 35/04Kv Kos1,2, Trebjesica i Mhe Rijeka Musovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid098Wm6tp6u2MVdSyQBQDXGRPtufDJdtbS5WhmZT4XrttFJiwwdMnqDLTc4Wa8bfNjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ekipa CEDIS-a su na terenu.
- Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog napajanja - naveli su oni.

500x500

1084x550

Kolašin sat bez struje zbog oštećenja dalekovoda Mojkovac - Drijenak usljed sječe šume

&nbsp;Dalekovod 35 kV Gradiošnica-Tivat biće uključen sjutra između 11 i 12 sati, čime će tokom turističke sezone biti podignut nivo kvaliteta napajanja korisnika na području Tivta, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Iz CEDIS-a su rekli da od 2015. godine kada je, usljed ugroženosti trase dalekovoda zbog nelegalne gradnje, odnosno izgradnje nelegalnih objekata, po nalogu Elektorenergetske inspekcije isključen dalekovod 35 kV Gradiošnica-Tivat-Opatovo, dvostruki kablovski vodovi položeni u jednom rovu Tivat 1 i Tivat 3 na dionici TS 110/35 kV Tivat - TS 35710 kV Tivat su predstavljali jedinu vezu za snabdijevanje korisnika sa trafostanice 35/10 kV Tivat.
- Upravljanje i održavanje ovih kablovskih vodova je predstavljalo veliki problem za CEDIS, jer pored njihove starosti i opterećenosti, nesavjesni izvođači radova su djelovanjem građevinskih mašina u dijelu trase gdje su položeni, nebrojeno puta ugrozili sigurno i pouzdano snabdijevanje korinika na teritoriji opštine Tivat - navodi se u saopštenju.
Zbog velikog broja mehaničkih oštećenja tih kablova i potrebe saniranja kvarova, kako sse dodaje, ekipe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV su instalirale brojne kablovske spojnice, ali na ovaj način, ostavljene su trajne posledice na izolacionu sposobnost višestruko oštećenih kablova, čime je ugrožena njihova pouzdanost.
- Posebno ističemo veliki napor koji su uložile službe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV, koje su od završetka prethodne turističke sezone bile aktivno uključene u niz aktivnosti, a naročito u stavljanje u pogon isključenog dalekovoda. Oni su operativnim djelovanjem na montaži stubova i opreme na 18 stubnih mjesta, instalacijom provodnika na trasi, zamjenom neophodne opreme u pripadajućim ćelijama priključenja dalekovoda, pripremili radove da se uz nalog elektroenergetske inspekcije ovaj dalekovod stavi pod napon na korist svih na početku ljetnje turističke sezone - rekli su iz CEDIS-a.
Procjena investicione vrijednosti materijala, opreme i radova na adaptaciji ovog dalekovoda premašuje 400 hiljada eura.
- U narednom periodu, nakon završetka turističke sezone, CEDIS će investicijom od preko 150 hiljada eura, modernizovati taj dalekovod ugradnjom kompozitnog provodnika većeg kapaciteta, čime bi se do izgradnje novih elektroenergetskih objekta korisnicima elektrodistributivnog sistema poboljšao kvalitet snabdijevanja, posebno u toku trajanja turističke sezone. Ove radove će izvoditi Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV - zaključili su iz CEDIS-a.

1250x600

Sjutra uključivanje dalekovoda 35 kV Gradiošnica–Tivat

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Kaćuša Krsmanović

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih uslova, uzrokovanih olujnim vjetrom, došlo je do ispada 35 kV dalekovoda u Bjelišima, ka Ulcinju.
Zbog toga su bez napajanja električnom energijom Stari Bar, Baukovo, dio Čeluge, Bolnica, Belveder, Tomba, Veliki Pijesak, Mrkojevići… Struje nema ni Krajina, prenosi Portal Bar-info.
Kako je dežurni dispečer saopštio tom mediju, CEDIS-ove ekipe su na terenu i sprovode aktivnosti kako bi se u što kraćem roku uspostavilo redovno snabdijevanje električnom energijom.

Bez struje i dio Bara

Evropska komisija (EK) još nije dala zeleno svjetlo za Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima, ali su ova rješenja ponovo na dnevnom redu Skupštine, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti na njihovu sadržinu - ukazala je urednica istraživačkih i digitalnih projekata Raskrinkavanje.me Jovana Đurišić.
EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje im je dostavila crnogorska vlada, a kad procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. To su iz sjedišta EU u Briselu kazali za Raskrinkavanje.me povodom dva pomenuta zakonska rješenja koja su se ponovo našla na dnevnom redu sjednice Skupštine, koja je zakazana za 2. februar.
Proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno je “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika NVO i stručne javnosti, ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
- Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog zasijedanja koje je zakazano za prvi ponedjeljak u februaru. Ipak, “poboljšanja komunikacije sa javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije učinjena transparentnom. Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom - ukazala je Đurišić.
Iz EK je ranije saopšteno da se svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava.
Da su vlasti zanemarile briselske apele potvrđuje, kako je ukazala Đurišić, i najnoviji odgovor iz Evropske komisije, u kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
- Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara - poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su, podsjeća Đurišić, ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
- Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije. Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar - navela je Đurišić.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije, podvlači ona, prošlo bez kritika.
- Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije”. Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“ - navela je Đurišić.
Ipak, kako je istakla, ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo značiti ozbiljna kršenja prava i procedura.
- Zato se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi - zaključila je Đurišić.

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Veća finansijska pismenost mladih smanjuje rizike u digitalnom finansijskom prostoru - poručili su iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES), koji će sprovesti istraživanje za procjenu postojećeg stanja u toj oblasti.
Da bi se kreirao ozbiljan odgovor na sve složenije izazove digitalne finansijske pismenosti mladih neophodno je, ukazuju oni, razumjeti sa kakvim se rizicima mladi svakodnevno suočavaju u digitalnom finansijskom prostoru.
&nbsp;- Od prekomjerne potrošnje i zaduživanja, obmanjujućih digitalnih prodajnih praksi i online finansijskih prevara, do zloupotrebe ličnih i finansijskih podataka i moguće krađe identiteta - dodali su u CEES-u.
Oni su naveli da, uprkos rastućoj dostupnosti digitalnih finansijskih usluga, u Crnoj Gori i dalje ne postoji dovoljan broj istraživanja koja se sistematski bave nivoom digitalne finansijske pismenosti mladih i njihovom sviješću o rizicima.
Iz CEES-a su dodali da se u praksi ti rizici manifestuju kroz obrasce ponašanja koji uključuju ostavljanje podataka platnih kartica u online prodavnicama i nesigurnim prodajnim stranicama na internetu, izloženost nepoštenim i obmanjujućim oblicima digitalnog oglašavanja, kao i različite oblike online finansijskih prevara.&nbsp;
- Iako je potreba za jačanjem digitalne finansijske pismenosti mladih široko prepoznata, u Crnoj Gori nije razvijen jasan i sistemski pristup praćenju i adresiranju tih izazova. Njihova složenost dodatno se povećava ubrzanim razvojem naprednih tehnologija i vještačke inteligencije, što zahtijeva kontinuirano prilagođavanje obrazovnih programa, veće uključivanje pružalaca finansijskih usluga, kao i jačanje kapaciteta institucija vladavine prava - rekli su iz CEES-a.
Oni su najavili početak istraživanja koje će biti usmjereno na procjenu postojećeg stanja digitalne finansijske pismenosti mladih u Crnoj Gori i njihove svijesti o rizicima prevara u digitalnom finansijskom prostoru.
Istraživanje, koje će obuhvatiti mlade od 15 do 25 godina, treba da doprinese formulisanju preporuka za unapređenje sistemskog pristupa prevenciji, kao i zaštiti mladih kao potrošača u slučajevima kada do prevara dođe.
Istraživanje se sprovodi u okviru projekta pod nazivom Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih, koji realizuje CEES, a dio je šireg projekta Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS).&nbsp;
Projekat u Crnoj Gori sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku EU, i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CEES: Veća finansijska pismenost smanjuje rizike

S.F. (18) iz Bijelog Polja, sa boravkom u Budvi, uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla sedam pakovanja sa sadržajem materija za koje se sumnja da su marihuana i kokain. Od njega je, kako je saopšteno iz policije, oduzet nož i sredstvo za komunikaciju.
- Nizom preduzetih aktivnosti iz nadležnosti policije službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva došli su do sumnje da je vršio uličnu prodaju narkotika i da je iz tih razloga i posjedovao - kazali su u policiji uz napomenu da je sinoćnja akcija izvršeno ciljano i u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Budvi.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu S.F. uhapšen zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
On će u zakonom predviđenom roku uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Budva: Osamnaestogodišnjak iz Bijelog Polja uhapšen zbog sumnje na uličnu prodaju narkotika

Apelacioni sud će odlučivati o zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva koje traži određivanje pritvora mojoj klijentkinji Vesni Medenici bivšoj predsjednici Vrhovnog suda - kazao je za Portal ETV njen advokat Zdravko Begović ali je dodao da on nije dobio žalbu ali pretpostavlja da je odluka na Apelacionom sudu.
Begović je kategoričan da objektivno ne postoji bilo koji razlog da bi Vesni Medenica pobjegla.
- Vesna Medenica je sve vrijeme vođenja glavnih preetresa bila prisutna i nijedan glavni pretres zbog nje nije odgođen iako je bila ozbiljno bolesna. Podsjetiću i da je vještak konstatovao da se prave pauze zbog njenih zdravstvenih problem - kazao je Begović.
Aposlutno je sve opravdano osim, kako kaže, zahtjeva SDT- a da joj se odredi pritvor jer ona nikada nije prekršila mjeru koja je bila izrečena od Suda.
On ističe i da Vesni Medenici nije bio oduzet pasoš, putna isprava i kod nje je bio sve vrijeme tokom trajanja postupka. Kada je sutkinja Vesna Kovačević na izricanju presude saopštila da putne isprave treba da joj budu oduzete i da ne smije da napušta Kolašin njegova klijentkinja je, kako kaža, sama predala dokumenta.
- Nakon objavljivanja presude ona je pošla u Odjeljenje bezbjednosti Kolašin i predala svoj pasoš kao jedan vid ozbiljne garancije da neće pobjeći i mi smo odmah o tome obavijestili sud. Dostavili smo potvrdu o oduzetom pasošu - kazao je Begović.
Vesna Medenica osuđena je 28. januar na deset godina zatvora, a njen sin Miloš Medenica na deset godina i dva mjeseca i da plate po 50.000 eura. Policija od srijede nakon izricanje presue traga za Milošem Medenicom. Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Tag: dalekovod