<article>Kolašin je već sat bez struje pošto je dalekovod Mojkovac - Drijenak oštećen usljed sječe šume.U objavi Crnogorskog elektrodistributivnog sistema na Fejsbuku se navodi da je bez napona ostao konzum koji se napaja iz TS 35/10Kv Drijenak, Breza, Jezerine, Manastir Morača, kao i TS 35/04Kv Kos1,2, Trebjesica i Mhe Rijeka Musovića.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid098Wm6tp6u2MVdSyQBQDXGRPtufDJdtbS5WhmZT4XrttFJiwwdMnqDLTc4Wa8bfNjl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Ekipa CEDIS-a su na terenu.- Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog napajanja - naveli su oni.</article>

Kolašin je već sat bez struje pošto je dalekovod Mojkovac - Drijenak oštećen usljed sječe šume.
U objavi Crnogorskog elektrodistributivnog sistema na Fejsbuku se navodi da je bez napona ostao konzum koji se napaja iz TS 35/10Kv Drijenak, Breza, Jezerine, Manastir Morača, kao i TS 35/04Kv Kos1,2, Trebjesica i Mhe Rijeka Musovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid098Wm6tp6u2MVdSyQBQDXGRPtufDJdtbS5WhmZT4XrttFJiwwdMnqDLTc4Wa8bfNjl&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
Ekipa CEDIS-a su na terenu.
- Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog napajanja - naveli su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kolašin

Struja

Dalekovod

Društvo

Kolašin sat bez struje zbog oštećenja dalekovoda Mojkovac - Drijenak usljed sječe šume

Kolašin je već sat bez struje pošto je dalekovod Mojkovac - Drijenak oštećen usljed sječe šume.
U objavi Crnogorskog elektrodistributivnog sistema na Fejsbuku se navodi da je bez napona ostao konzum koji se napaja iz TS 35/10Kv Drijenak, Breza, Jezerine, Manastir Morača, kao i TS 35/04Kv Kos1,2, Trebjesica i Mhe Rijeka Musovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width:640px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid098Wm6tp6u2MVdSyQBQDXGRPtufDJdtbS5WhmZT4XrttFJiwwdMnqDLTc4Wa8bfNjl&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ekipa CEDIS-a su na terenu.
- Očekuje se brzo uspostavljanje redovnog napajanja - naveli su oni.

Cijene nafte porasle su i prošle sedmice, pete zaredom, pa su dostigle najviše nivoe u šest mjeseci, što je najviše posljedica napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 7,3 odsto, na 70,69 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,8 odsto, na 65,21 USD.
&nbsp;Rast cijena petu sedmicu zaredom uglavnom je posljedica napetosti između SAD-a i Irana, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američki ratni brodovi stigli su sredinom sedmice na Bliski istok, uz poruku predsjednika SAD-a Donalda Trampa Iranu da se nada da će "brzo sjesti za sto" i pregovarati o nuklearnom sporazumu.
&nbsp;U junu prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
&nbsp;U četvrtak je Tramp rekao da planira razgovarati s Iranom.
&nbsp;- Puno naših jako velikih, jako moćnih brodova plovi ovog trena prema Iranu i bilo bi sjajno da ih ne moramo upotrebiti - dodao je Trump.
&nbsp;Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da je Teheran spreman za ravnopravne razgovore, koji će se temeljiti na uzajamnim interesima i poštovanju.
&nbsp;Međutim, on je istakao da iranski odbrambeni kapaciteti i projektili nikada neće biti predmet rasprave.
&nbsp;Trgovci se plaše da bi Teheran na eventualni američki napad mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
&nbsp;Iran je prošle godine proizveo oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, što čini otprilike tri odsto svjetske proizvodnje.
&nbsp;Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte ove godine porasle gotovo 15 odsto, nakon što su prošle godine pale oko 20 odsto.

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Od toga kojim pravcem će krenuti Crna Gora u dobroj mjeri zavisi cjelokupna sudbina balkanskog mira i stabilnosti. I ne samo ovog dijela Evrope. Toga su svjesni i u Londonu i u Berlinu. I zato ohrabruju vlast u Podgorici da uloži maksimalne napore i da sve od sebe da iskoristi ukazanu šansu. Pa poručuju onom dijelu vlasti koju personifikuje premijer Milojko Spajić da jedino udruženi sa dokazanim proevropskim snagama iz opozicije i nevladinog sektora mogu da zaštite svoju državu i uvedu je u evropsku porodicu naroda.
Sa Crnom Gorom (i Kosovom) počelo je i sa Crnom Gorom se završava sa osvajačkom ratnom politikom koja Balkan drži u višedecenijskom mraku. Jasne poruke najznačajnijih evropskih zvaničnika, koje čuju svi oni koji žele dobro Crnoj Gori, vjerujemo dopiru do onih kojima su upućene. Premijeru Spajiću prije svega.
U suštini, ključno pitanje je pitanje odbrane i opstanka nezavisne države Crne Gore u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu. Od svih nedaća i nasrtaja sa kojima se Crna Gora susretala tokom svog viševjekovnog postojanja, „velikosrpski projekat“ (danas preimenovan u „srpski svet“) sa kratkim prekidima traje više od sto pedeset godina i ne pokazuje ni u naznakama popuštanje ovog “bratskog zagrljaja”. Štavise, nakon svih propalih pokušaja urušavanja i asimilacije posljednjih nekoliko decenija, beogradsko velikodržavlje, poduprto ruskim imperijalizmom, kao da je krenulo u posljednji odlučni boj za uništenje Crne Gore, to jest crnogorske države, nacije, jezika, kulture, crkve.
Sada, kada se zahvaljujući spletu geopolitičkih okolnosti, ukazala šansa za brzi prijem u punopravno clanstvo Evropske unije, maligni uticaj onog najznačajnijeg kolaborantskog dijela vlasti, oličenog u bivšem DF i Demokratama, dovodi u pitanje opstanak same države. Dovoljno je podsjetiti na njen potpuno narušeni suverenitet, naročito kad je u pitanju donošenje samostalnih odluka. Dakle, došao je trenutak kada se drzava Crna Gora (što ne znači bilo kakva) može spasiti ili konačno upropastiti. Redovni izbori, planirani za manje od godinu i po dana, ili eventualno vanredni, posljednja su raskrsnica u izboru dugrajnog mraka i zraka svjetlosti koji se ipak nazire.
Nacionalni Crnogorci nemaju rezervnu državu. Vjerujemo da se to odnosi i na ostale etničke zajednice. Potrebno je uvijek ponavljati da Crna Gora bez manjinskih naroda nije država za koju se treba boriti. Manjinski narodi su svoju privrženost Crnoj Gori dokazali i u nedavnoj prošlosti . Danas, nažalost, prvaci manjinskih stranaka, naročito Bošnjačke i dijela albanskih stranaka, sve više gledaju prema nekim drugim centrima van Crne Gore. To, naravno, najviše važi za sve stranke sa srpskim predznakom. Jedini izuzetak su predstavnici hrvatske manjine koji, ponosni na svoj hrvatski rod, dokazuju da im je domovina Crna Gora. Potrebno je napomenuti da za stranke manjinskih naroda koje participiraju u vlasti i daju legitimitet aktuelnoj većini, učestvujući u donošenju loših i po Crnu Goru štetnih odluka, ne glasa ni približno većina njihovih nacionalnih grupacija. Za Bošnjacku stranku ne više od trećine bošnjacko/muslimanske populacije.
Gradjanska država, kao optimalni oblik uređenja Crne Gore, znači CRNOGORSKA drzava ravnopravnih gradjana svih vjera i nacija koji u njoj žive. To je upravo obrnuto od pokušaja stvaranja nacionalnih feuda, sto Beograd i Moskva nameću i pokušavaju realizovati. Dok neki prvaci manjinskih stranaka nesvjesno ili, sto je mnogo opasnije, svjesno to prihvataju. Izgradnja i učvršćivanje modernog crnogorskog građanskog društva jedini je garant dugoročnog utemeljenja i opstanka crnogorske države.
Postojeći koalicioni savez takozvanih „pomiritelja“, a u stvari nacionalista/unitarista, političkih mešetara i zagovornika kratkoročnih dobiti iz krugova manjinskih stranaka ne može voditi ničemu dobrom. Aktuelna vlast, predvodjena dominantno srpskim nacionalistima/integralistima i navodjena iz Beograda, preduzima sve da zaustavi prijem Crne Gore u EU. Srpski radikalizam ne prihvata ni jedno razumno rješenje koje Crnu Goru „evropeizuje“ i otvara joj put razvoja utemeljenog na osnovama demokratskih, građanskih, sekularnih društava. Neće se riješiti ni jedan od problema, koji ce se u susret najznačajnijim izborima nakon referenduma stalno umnožavati, dok god srpski radikalni elementi iz bivšeg DF i Demokrata, budu “zastupali interese” crnogorske države, a premijerov PES i manjinske stranke ih (ne)voljno slijedili.
Svojevremeno je cijenjena srpska istoričarka Latinka Perović napisala da se “Jugoslavija nije raspala zato što nije bilo rješenja, već zato što je Srbija odbila svako rješenje”. Kako tada, tako i danas, eksponenti i sprovodnici iste te politike beogradskog režima svojim malignim uticajem nastoje da udalje Crnu Goru od Evrope i svijeta. Evropska Unija ne odredjuje našu sudbinu ni kada nas kritikuje ni kada nas hvali, ali svakako odredjuje opšte uslove u kojima se trasira i crnogorska sudbina. U sadašnjem preoblikovanju svijeta crnogorska politika morala bi biti samo i jedino ona evropska. Stoga ovu jedinstvenu priliku ne bismo smjeli propustiti ili proigrati kratkovidim i zlonamjerno donesenim odlukama koje bi usporile ili zakočile njen evropski put.
Svi ključni politički činioci iz aktuelne vlasti koji se izdaju za proevropske snage i oni dokazani iz opozicije (DPS i ES), zajedno sa najprogresivnijim iz nevladinog sektora, morali bi shvatiti značaj sudbonosnog trenutka u kome se Crna Gora danas nalazi. To znači ostaviti po strani maksimalističke zahtjeve i pripremiti se na kompromise kao znak snage i političke mudrosti a ne slabosti. I iskreno pripremiti na takve korake svoje sljedbenike, to jest svoje biračko tijelo. Samo takvim načinom može se Crna Gora odbraniti od uticaja malignih politika. Ako ne bude razumijevanja i sporazumijevanja slijedi ono što su zacrtali neprijatelji Crne Gore ostvarajući davnašnju maksimu: zavadi, pa vladaj. Naglašavamo da oko nezavisnosti, grđanskog karaktera i evropskog opredjeljenja naše države nema pogadjanja. I da će građani Crne Gore većinski stati iza takve politike. A osim Crne Gore druge nemamo. I ne treba nam!

Popravni iz istorije

Evropska unija namjerava uvesti mjere protiv prekomjernog uvoza jeftinog sirovog šećera kako bi olakšala situaciju na unutrašnjem tržištu i zaštitila evropske proizvođače šećerne repe.
Prema najavama EU agrarnog povjerenika Kristofa Hansena, Komisija će uskoro predstaviti predlog za privremeno zaustavljanje uvoza preko takozvane Inward Processing Procedure (IPP), posebnog carinskog režima koji dopušta bescarinski uvoz šećera za preradu i naknadni re-izvoz, prenose Nezavisne novine.
Ova posebna procedura, koja je trebalo da služi za industrijsku preradu, posljednjih godina se, kako ističu stručnjaci, pretvorila u put za uvoz jeftinog šećera koji ne zadovoljava evropske socijalne i ekološke standarde.
Prema dostupnim podacima, do avgusta prošle godine preko ovog režima u EU je ušlo čak 470 hiljada tona sirovog i 135 hiljada tona bijelog šećera, od čega gotovo 440 hiljada tona iz Brazila. Uvoz IPP-šećera gotovo se udvostručio u posljednjih pet godina, a u privrednoj godini 2024/25. u EU je uvedeno čak oko 587 hiljada tona, što čini više od 70 odsto ukupnog uvoza sirovog šećera u EU.
U poređenju s tim, kvota za zemlje Merkosura, koja iznosi 190 hiljada tona šećera, relativno je mala. Ipak, očekuje se da će te zemlje iskoristiti ovu kvotu, koja je otprilike ekvivalent proizvodnji jedne velike evropske šećerane.
Predstavnici evropske šećerne industrije smatraju da bi zaustavljanje IPP-uvoza moglo odmah olakšati situaciju na tržištu.&nbsp;
Mnogi proizvođači šećerne repe očekuju da će Savjet EU brzo prihvatiti predlog Komisije.
Problem je nastao jer je IPP‑uvoz u velikoj mjeri uticao na smanjenje cijena šećera u EU, pritiskom na cijene prema svjetskim nivoima, koje su često pod uticajem "dampinga i subvencija" na globalnom tržištu.
Jedan od najvećih faktora dampinga, prema analitičarima, jeste uvoz iz Indije. Međutim, proizvođači i industrija izražavaju zadovoljstvo jer šećer nije uključen u novi trgovinski sporazum između EU i Indije, koji je dogovoren početkom nedjelje.
Cilj predloga je da se stvori ravnoteža između domaće proizvodnje i uvoza, te da se smanji zavisnost od jeftinog, često subvencionisanog šećera iz trećih zemalja. Time bi se obezbijedila održivost evropskog tržišta ovog proizvoda i zaštita lokalnih poljoprivrednika.
- Stanje na tržištu šećera u Evropi već dugo je pod pritiskom niskih cijena koje ne odražavaju stvarne troškove proizvodnje. Zaustavljanje IPP‑uvoza je konkretan korak da se zaštite evropski proizvođači i omogući dugoročna stabilnost - poručuju iz industrije.
U narednim sedmicama očekuje se zvanična rasprava Savjeta EU i Komisije, kao i donošenje odluka koje bi mogle značajno da utiču na dinamiku evropskog tržišta šećera.

EU će zaustaviti uvoz sirovog šećera

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za danas dvije vanredne sjednice Skupštine, na čijem je dnevnom redu skoro 50 prijedloga zakona.
&nbsp;Na dnevnom redu prve vanredne sjedice su, između ostalih, prijedlozi izmjena zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i o Državnom tužilaštvu.
Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima i o Prijestonici.
Prva vanredna sjednica zakazana je za 11 sati.
Na drugoj vanrednoj sjednici, koja je zakazana za 12 sati, poslanici će se, između ostalog, izjašnjavati o dopuni zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i o izmjenama zakona o opštem obrazovanju i o socijalnom stanovanju.

Kolašin sat bez struje zbog oštećenja dalekovoda Mojkovac - Drijenak usljed sječe šume

Tagovi

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Popravni iz istorije

EU će zaustaviti uvoz sirovog šećera

Danas dvije vanredne sjednice Skupštine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO