<p>Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe <b>Boris Mihajlović</b>.</p>
<p>Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.</p>
<p>Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.</p>
<p>- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.</p>
<p>- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.</p>
<p>Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.</p>
<p>- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

<p>Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor  o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva<b> Filip Radulović</b>, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.</p>

Miraš Dušević

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

<p>Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, <b>Filip Radulović</b>.</p>
<p>- Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost - rekao je Radulović na konferenciji za novinare.</p>
<p>On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.</p>
<p>- Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj - dodao je Radulović.</p>
<p>On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.</p>
<p>- Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema - rekao je Radulović.</p>
<p>On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.</p>
<p>- Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća - kazao je Radulović.</p>
<p>On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.</p>
<p>- Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital - dodao je Radulović.</p>
<p>Direktor Crnogorske plovidbe, <b>Vladimir Tadić</b>, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.</p>
<p>- Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD - rekao je Tadić.</p>
<p>On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.</p>
<p>- Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom - naveo je Tadić.</p>
<p>Direktor Barske plovidbe, <b>Boris Mihajlović</b>, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.</p>
<p>On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.</p>
<p>- Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi - dodao je Mihajlović.</p>
<p>On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.</p>
<p>- Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji - zaključio je Mihajlović.</p>

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

<p>Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor osaopštio je da će u narednim danima započeti potpisivanje peticije za očuvanje Crnogorske plovidbe AD, preduzeća koje, kako su rekli u toj stranci, ima neprocjenjiv značaj za Kotor, Boku Kotorsku i cjelokupno crnogorsko pomorstvo.</p>
<p>- Crnogorska plovidba, kao nasljednik nekadašnje Jugooceanije, predstavlja vezu našeg grada sa međunarodnim pomorskim krugovima, značajnu tačku obrazovanja pomorskih kadrova i stub egzistencije za više od stotinu porodica. Gašenje ovog preduzeća bilo bi direktan udar na pomorsku tradiciju i budućnost našeg regiona - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.</p>
<p>Zbog toga, Opštinski odbor DPS Kotor će pokrenuti peticiju koja će biti dostupna elektronski, ali i kroz fizičko potpisivanje na više lokacija, o čemu će, kako su rekli u toj partiji, građani biti blagovremeno informisani.</p>
<p>Ovom peticijom traže da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah zabrani i suspenduje sve zahtjeve Barske plovidbe prema Crnogorskoj plovidbi, koji nemaju zakonsko utemeljenje, a tiču se već planiranih radnji “primo-predaje” brodova.</p>
<p>Takođe, zahttijeva se da se odustane od predloženog Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji i da se otkažu vanredne skupštine akcionara oba društva na kojima je planirano njegovo zaključenje.</p>
<p>- Da se Ministarstvo pomorstva obaveže da organizuje tribine, tematske sastanke i okrugle stolove sa stručnom javnošću iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte, kako bi se izradile smjernice za oporavak kompanije bez njenog gašenja; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, što je jedan od ključnih preduslova za uspješno poslovanje i da novi Odbor direktora obezbijedi profesionalizaciju menadžmenta, angažujući priznate i kredibilne stručnjake iz oblasti pomorstva – ukoliko je potrebno i iz inostranstva - navedeno je u zahtjevima.</p>
<p>Ukoliko se nadležne institucije ne povuku od namjere da, mimo javnog interesa i struke, Crnogorsku plovidbu pripoje Barskoj plovidbi, Opštinski odbor DPS Kotor će razmotriti preduzimanje radikalnijih koraka u cilju zaštite dostojanstva, tradicije i budućnosti našeg grada i regije.</p>
<p>- Ovo nije samo borba za jedno preduzeće – ovo je borba za očuvanje pomorskog identiteta Kotora i Boke Kotorske, za pravo na rad, znanje i dostojanstvo - zaključeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.</p>

Kotorski DPS pokreće peticiju za spas Crnogorske plovidbe

<p>Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.</p>
<p>To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.</p>
<p>U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.</p>
<p>- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura</p>
<p>&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.</p>
<p>- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.</p>
<p>Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.</p>
<p>- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.</p>

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

<p>Crna Gora ima dvije brodarske kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Obje imaju po dva broda i milionske dugove. Finansijsku krizu jedne - Crnogorske plovidbe - Vlada namjerava da riješi tako što će njene brodove unajmiti druga - Barska plovidba. Tome se protive manjinski akcionari Barske plovidbe koji kažu da ne žele da otplaćuju tuđe kredite. piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Iz Udruženja kapetana smatraju da je plan resornog Ministarstva kontradiktoran i da može voditi gašenju domaćeg pomorstva.</p> <p>Obje kompanije imaju milionske dugove, a država im je garant za kredite koje su uzeli 2010. i 2013. kod kineske Exim banke.</p> <p>Krajem januara Vlada je toj banci uplatila 4,2 miliona dolara za kreditne rate. Od toga je 2,4 miliona bila posljednja rata za Crnogorsku plovidbu.</p> <h2>Crnogorska plovidba</h2> <p>- Crnogorska plovidba je prezadužena i nelikvidna, i ne može da servisira svoje obaveze - navelo je Ministarstvo pomorstva u Informaciji o urgentnom rješavanju nelikvidnosti te kompanije.</p> <p>Njen ukupan dug je oko 37 miliona eura. Od toga 36,2 miliona duguje Vladi.</p> <p>Dospio je i dug za kredit, oko 400.000 eura kod Prve banke.</p> <p>U toj banci najveći akcionar sa 43 odsto je <b>Aco Đukanović</b>, brat bivšeg predsjednika Crne Gore <b>Mila Đukanovića</b>.</p> <p>Banka je sredinom aprila blokirala račun Crnogorske plovidbe, zbog čega kompaniji prijeti stečaj, naveli su u Ministarstvu.</p> <p>Kao privremeno rješenje su predložili dva broda Crnogorske plovidbe zakupi Barska plovidba i avansno joj plati milion eura.</p> <p>Time bi se, kako dodaju, spriječio stečaj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421130428_ebfa19d2170e826af85a6014399d355c201aef221a75e940f0535c38bf9bd96d" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Crnogorske plovidbe AD Kotor"> <figcaption>Jedan od dva broda Crnogorske plovidbe AD Kotor<span>(Photo: Crnogorska plovidba AD Kotor)</span></figcaption> </figure>  <p>Iz Prve banke navode da su na "zahtjev klijenta i resornog ministarstva" ponudili reprogram kredita kako bi se izmirili dugovi i izbjegao stečaj. No, dogovor još nije postignut.</p> <p>- Banka će i dalje težiti da u saradnji sa klijentom pronađe najpovoljniji aranžman, bez pokretanja stečajnog postupka - navodi se u odgovoru Prve banke Radiju Slobodna Evropa (RSE).</p> <p>Odgovore na ovu temu iz Crnogorske plovidbe i Ministarstva pomorstva RSE nije dobio.</p> <h2>Barska plovidba</h2> <p>I Barska plovidba ima veliki dug ali je, prema ocjeni Ministarstva, u nešto boljem položaju od Crnogorske plovidbe.</p> <p>Vladi duguju 9,3 miliona eura, ali su uspjeli da ugovore najam brodova na godinu, uz visoke cijene, i tako obezbijede likvidnost, ocjena je Ministarstva.</p> <p>Takođe, Barska plovidba je vlasnik poslovne zgrade u Baru i prostora u Beogradu, pa bi se sredstva od prodaje dijela tih nekretnina, kako dodaju, mogla utrošiti za otplatu kredita i druge svrhe.</p> <p>Međutim, manjinski akcionari Barske plovidbe, koji imaju 48 odsto vlasništva, protiv su plana Ministarstva.</p> <p>Kako su saopštili, otplata tuđih dugova nigdje u svijetu ne može biti u interesu onog ko ih plaća.</p> <p>Oni su za RSE naveli da neće dozvoliti da se njihovim novcem otplaćuju krediti drugog brodara i da im se "natovari na pleća" još devet zaposlenih i pet članova Odbora direktora.</p> <p>Na upit RSE su iz Ministarstva pomorstva saopštili da razumiju zabrinutost manjinskih akcionara, ali da donose odluke u cilju očuvanje crnogorske brodarske industrije.</p> <p>- Ovaj aranžman može dugoročno donijeti koristi i samoj Barskoj plovidbi, kroz dodatne prihode i jačanje tržišne pozicije, što može ići u korist svih akcionara - navodi se u odgovoru Ministarstva.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421130432_9d15b63f0752311aee90222f804b68907506fc0d5ac2bb1270945cd768a20407" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Brod Barske plovidbe AD Bar"> <figcaption>Brod za prevoz rasutog tereta Barske plovidbe AD Bar<span>(Photo: Barska plovidba AD Bar)</span></figcaption> </figure>  <h2>Hoće li Ministarstvo pomorstva zakup ili najam?</h2> <p>Plan Ministarstva pomorstva za urgentno rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe je kontradiktoran, ocjenjuju za RSE u Udruženju pomorskih kapetana.</p> <p>Naime, Ministarstvo navodi da će Barska plovidba uzeti u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, dok već u drugoj stavci svog plana navodi da će brodovi biti uzeti u najam.</p> <p>Iz toga se vidi da Ministarstvo i oni koji su pripremili ovakav model "spašavanja" ne znaju razlike između zakupa i najma, smatraju u Udruženju.</p> <p>Kapetan <b>Janko Milutin</b> objašnjava za RSE da se brod zakupljuje bez posade, zaliha i opreme, a zakupac preuzima odgovornost za zaposlene, održavanje broda i njegov komercijalni angažman.</p> <p>S druge strane, najmom broda se on preuzima sa posadom i opremom, a unajmitelj nije odgovoran za operativne troškove poput plata za posadu, održavanje i osiguranje broda.</p> <p>To ukazuje da Ministarstvo pomorstva ne zna elementarne modele poslovanja brodarskih društava, ocjenjuju u Udruženju.</p> <p>- Željeli bi da se varamo, ali imajući u vidu navedeno, sumnjamo da Ministarstvo pomorstva uopšte zna što radi, i da je predloženo rješenje uvod u gašenje pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori uopšte - kaže Milutin.</p> <p>&nbsp;S obzirom da je Ministarstvo navelo da opstanku Crnogorske plovidbe prijeti stečaj zbog duga od 400 hiljada eura, Udruženje je javno upitalo Ministarstvo da li se razmatrala mogućnost da se pod hipoteku u tom iznosu založi neki od dva njena broda.</p> <p>Time bi, kako smatraju, aranžman sa Barskom plovidbom bio bespredmetan.</p> <p>Oni su pozvali nadležne i da saopšte razloge zbog kojih Crnogorska plovidba nije uspjela da zaključi nove dugoročne ugovore.</p> <p>- Da li zbog uslova tržišta koji su tada važili ili zbog nesposobnosti menadžmenta kompanije? Ako je ovo drugo, postavlja se pitanje zašto Ministarstvo nije pozvalo na odgovornost Odbor direktora - kaže Milutin.</p> <p>Udruženje pomorskih kapetana je, kako dodaje, prije par mjeseci predložilo Ministarstvu pomorstva da angažuje nezavisnu agenciju koja bi izradila studiju o stanju u obje pomorske kompanije i dala preporuke za njihovo dalje poslovanje ili, pak, gašenje.</p> <p>Ministarstvo je odbacilo taj prijedlog.</p>

Udruženje pomorskih kapetana: Plan Ministarstva pomorstva za rješavanje nelikvidnosti Crnogorske plovidbe kontradiktoran

<p>Prva banka blokirala je prije dva dana žiro račun Crnogorske plovidbe zbog kredita koji je prije dvije godine uzela ta brodarska kompanija. Prva banka je već u januaru htjela da odobri novo zaduženje Crnogorskoj plovidbi, u tom iznosu, na rok od tri godine, ali je Ministarstvo finansija poslije mjesec i po odgovorilo da brodarska kompanija zbog akumuliranog duga prema državi, ne može ući u taj aranžman koji se može definisati kao nova državna pomoć. To je za Radio Crne Gore objasnio direktor Crnogorske plovidbe <b>Vladimir Tadić</b>.</p>
<p>Tadić ističe da je nažalost došlo do blokade računa prije dva dana i da je u pitanju overdraft kredit u iznosu od 500.000 eura koji je podignut prije dvije godine.</p>
<p>- Taj kredit je već dva puta produžavan. Zašto je produžavan i zašto nije ranije vraćan, ja sad nemam tu informaciju. Međutim, po mojim informacijama, on je trebao biti produžen u januaru ove godine. Znači, bio je dogovor sa Prvom bankom da se on produži. Nakon što je dobavljena saglasnost od Ministarstva finansija da produžimo taj overdraft kredit, Prva banka nas je obavijestila da po nalogu Centralne banke više ne može da nam produži taj kredit nego da mora da se taj kredit zatvori. Mi smo se tada našli u nekoj nezavidnoj situaciji. Obratili smo se Ministarstvu pomorstva, jer nijesmo imali ta sredstva na računu da nađemo neko najbolje rješenje. Čekali smo odgovor Prve banke na koji način je to moguće završiti i oni su nam odobrili jedan kredit na tri godine za dug od 400.000 u tom trenutku za taj kredit - naglašava Tadić.</p>
<p>Ističe da još nijesu riješili taj problem, zato što su čekali mjesec i po dana saglasnost od Ministarstva finansija koju na kraju nijesu dobili.</p>
<p>- Obrazloženo nam je da zbog duga prema državi od 36 miliona sada ne mogu da nam daju saglasnost za novi dugoročni kredit, jer, ipak, bi se to smatralo kao neka nova državna pomoć - objašnjava Tadić.</p>

Tadić: Novi kredit za Crnogorsku plovidbu nemoguć zbog duga prema državi

<p>Ako je već Crnogorska plovidba, kako tvrdi DPS, naslednica slavne Jugooceanije, postavlja se ključno pitanje - zašto onda upravo DPS nije bogatu imovinu Jugoceanije, koja se nalazila u Crnoj Gori, ustupio toj kompaniji? - pitali su u Pokretu Evropa sad.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdps-kotor-spajic-pokusava-da-ugasi-brodarstvo-u-kotoru-situacija-alarmantna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kažu da je umjesto toga ta imovina rasprodata.</p>
<p>- Po principu “pošto-zašto”, rasprodata DPS bliskim tajkunima, koji danas svoje privatne imperije grade upravo na ruševinama nekada slavnih državnih kompanija. Tim potezima, DPS je svjesno pokušao obesmisliti svaki pokušaj obnove crnogorske pomorske privrede i obespravio generacije pomoraca kojima je pomorstvo bilo više od profesije - bilo je dio identiteta - kazali su u PES-u.</p>
<p>Crnogorska plovidba, kažu oni, jeste kompanija s potencijalom i značajem, ali je važno podsjetiti javnost ko ju je stvorio, pod kojim uslovima i kako je do danas vođena.</p>
<p>- Dva broda su uzeta po izuzetno nepovoljnim uslovima, s kreditima koje su ispregovarali upravo kadrovi DPS-a. Skoro decenija upravljanja tom kompanijom bila je obilježena rentiranjem brodova po cijenama ispod tržišta, s netransparentnim ugovorima i sumnjivim poslovima. Ljudi koji su bili zaduženi za njen razvoj tada su bili partijski vojnici DPS-a – i rezultat takvog "upravljanja" bio je predvidiv: propast - naveli su oni.</p>
<p>Kažu da se DPS javlja kad se neko odvaži da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima.</p>
<p>- DPS se ponovo javlja - ne da bi pomogao, već da bi ,,branio" ono što je već ranije uništio - kazali su oni.</p>

PES: Loše stanje u Crnogorskoj plovidbi traži hitno i odlučno rješavanje problema

<p>Ministar pomorstva <b>Filip Radulović </b>saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.</p>
<p>- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.</p>
<p>Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.</p>
<p>- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.</p>
<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.</p>
<p>- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.</p>
<p>Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.</p>
<p>Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.</p>
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
<p>Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.</p>
<p>- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.</p>
<p>Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.</p>
<p>- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.</p>
<p>- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;</p>
<p>Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.</p>
<p>- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.</p>
<p>Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;</p>
<p>- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.</p>
<p>Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.</p>
<p>- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.</p>
<p>Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.</p>
<p>- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.</p>

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

<p>U kompaniji Crnogorska plovidba nijesu zadovoljni prošlogodišnjim &nbsp;poslovnim rezultatima i za to prvenstveno krive niže brodske vozarine na &nbsp;svjetskom tržištu u prošloj godini. Iz tog razloga ova državna &nbsp;brodarska kompanija ne može sama otplaćivati kreditne obaveze prema &nbsp;kineskoj Exim banci ni u ovoj godini.</p>
<p>Podsjećamo da je taj kredit iskorišćen za kupovinu brodova „Kotor“ i &nbsp;„21. maj“, a za kredit je garantovala država, odnosno Vlada koja je i &nbsp;lani većinom otplaćivala obaveze prema Kinezima. Iz druge crnogorske &nbsp;brodarske kompanije Barska plovidba nijesu odgovorili na pitanja Pobjede &nbsp;o prošlogodišnjem poslovanju i planovima za ovu godinu.</p>
<p>U Crnogorskoj plovidbi još nemaju preliminarne podatke o finansijskim &nbsp;pokazateljima za svih 12 mjeseci u 2024. godini, ali je u prvih devet &nbsp;mjeseci prošle godine ostvarila negativan poslovni rezultat u iznosu od &nbsp;319.316 eura.</p>
<p><b>Smanjeni prihodi</b></p>
<p>Prihodi od prodaje su u tom periodu iznosili 6,5 miliona eura i &nbsp;smanjeni su za 561.000 eura, odnosno za osam odsto u odnosu na isti &nbsp;period u 2023. godini.</p>
<p>- Na ovakvo smanjenje prihoda su uticala &nbsp;negativna dešavanja sa pomorskog tržišta, koja su se manifestovala kroz &nbsp;znatno niže vozarine, što je uticalo da ugovorene najamnine budu na &nbsp;nižem nivou od prošlogodišnjih. Normalno je da nijesmo zadovoljni &nbsp;prošlogodišnjim poslovanjem, posebno u dijelu nemogućnosti &nbsp;obezbjeđivanja adekvatnih prihoda kojima bi se obezbijedila isplata svih &nbsp;planiranih obaveza koja se prvenstveno odnose na plaćanje rata kredita &nbsp;prema Exim banci – kazali su Pobjedi iz Crnogorske plovidbe.</p>
<p>Dodaju da je stanje na međunarodnom pomorskom tržištu karakterisao &nbsp;veliki pad vozarina u prošloj godini u odnosu na 2023. godinu, koje su &nbsp;krajem prošle godine bile dostigle nivo koji je znatno manji od &nbsp;pojedinih iz 2023. godine.</p>
<p>- Za 2025. godinu, što se tiče tržišta i &nbsp;cijena prevoza i najma ima nekih pozitivnih procjena, ali to nije ništa &nbsp;čvrsto utemeljeno – kazali su iz Crnogorske plovidbe.</p>
<p>Iz kotorske kompanije su naveli da se brodovi „Kotor“ i „21. maj“ &nbsp;zapošljavaju na bazi dugoročnog vremenskog najma, zavisno od tržišnih &nbsp;oscilatornih kretanja, na period od nekoliko mjeseci do godinu dana.</p>
<p>- &nbsp;Stalno zaposlenje i kontinuirani prihod su od najveće važnosti za &nbsp;kompaniju. U trenutku ugovaranja najmova brodova, koriste se trenutne &nbsp;cijene brodskih vozarina koje daju vodeće svjetske brokerske kompanije &nbsp;sa određenim procjenama za budući period. U toku trajanja ugovorenog &nbsp;vremenskog najma broda, bez izričite saglasnosti brodovlasnika i &nbsp;unajmitelja, ne postoji mogućnost da se isti raskine – pojasnili su iz &nbsp;Crnogorske plovidbe i dodali da su od 2012. godine, kada su brodovi &nbsp;počeli svoju komercijalnu eksploataciju, pa sve do kraja 2024. godine &nbsp;sklapani ugovori o najmu sa četiri brodarske kompanije, „Sea Pioneer“ iz &nbsp;Londona, od 2012. do 2022. godine, „Global American Transport“ (Gat) iz &nbsp;Čikaga, od 2022. do 2024. godine, „Cargill“ iz Singapura i „Clipper“ iz &nbsp;Kopenhagena u toku 2024. godine.</p>
<p>- U dijelu očekivanih prihoda za &nbsp;ovu godinu, teško je, u ovom trenutku, praviti ozbiljnije procjene. &nbsp;Razlog je u tome što u posljednja dva mjeseca vozarine na globalnom &nbsp;pomorskom tržištu bilježe konstantan pad za „handyisize“ tip brodova &nbsp;kojima pripadaju i brodovi Crnogorske plovidbe Kotor – rekli su iz &nbsp;Crnogorske plovidbe.</p>
<p><b>Planovi&nbsp;</b></p>
<p>Navode da se &nbsp;planovi za ovu godinu zasnivaju na obezbjeđenju nesmetanog &nbsp;funkcionisanja brodova, tehničkom održavanju, kao i što boljem uposlenju &nbsp;brodova u okviru tržišnih uslova.</p>
<p>U prošloj godini je na ime rata kredita prema Exim banci ukupno plaćeno 4,92 miliona dolara.</p>
<p>- &nbsp;Rata u iznosu od 2,47 miliona dolara je plaćena 21. januara prošle &nbsp;godine, a rata u iznosu od 2,44 miliona dolara je plaćena 21. jula 2024. &nbsp;godine. Znatno veći iznos uplatila je Vlada Crne Gore – saopšteno je iz &nbsp;Crnogorske plovidbe.</p>
<p>Dodaju da naredna rata, a ujedno i posljednja dospijeva za plaćanje 21. januara u iznosu od 2,4 miliona dolara.</p>
<p>- &nbsp;I već sada je izvjesno da ovu ratu nećemo biti u mogućnosti da platimo &nbsp;iz sopstvenih sredstava bez pomoći Vlade – kazali su iz kotorske &nbsp;kompanije.</p>
<p>Brodovi ,,Kotor“ i „21. maj“ su kupljeni 2012. godine, &nbsp;preko kredita Exim banke. Koštali su 55,8 miliona dolara, sa kamatom od &nbsp;12,1 miliona dolara, što je sve ukupno iznosilo 67,9 miliona dolara. Rok &nbsp;otplate kredita je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina, počev od &nbsp;momenta gradnje.</p>
<p>- Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, &nbsp;ukupno otplaćeno, na ime kupovine brodova oko 65,5 miliona dolara, od &nbsp;čega je Crnogorska plovidba uplatila 24,5 miliona dolara, a Vlada oko 41 &nbsp;milion dolara. Još je ostala samo jedna rata do konačne otplate kredita &nbsp;u iznosu od 2,4 miliona dolara, sa dospjećem 21. januara ove godine – &nbsp;navedeno je iz Crnogorske plovidbe.</p>

Crnogorska plovidba: Zbog prošlogodišnjeg lošeg poslovanja, Vlada mora da plaća rate kineskoj banci

<p>U Budilniku na Televiziji E razgovaramo sa <b>Dijanom Maraš</b>, prvom studentkinjom iz Crne Gore koja je dobila priliku da pohađa Master program na Kembdrižu - šta za nju predstavlja ova prilika i koliko su institucije spremne da joj pruže podršku?&nbsp;</p>
<p>Biće riječi i o zabrinutosti Evropske komisije o pitanju ljudskih prava LGBT osoba zbog odluke Vlade da ne uvrsti u proceduru Nacrt zakona o samoodređenju.&nbsp;</p>
<p>Analiziramo i na koji način treba unaprijediti bezbjednost na crnogorskim cestama, na kojima je od početka mjeseca poginulo 10 osoba.&nbsp;</p>
<p>Bavimo se i problemima stanovnika Ulice Ljubović, koji negoduju zbog nezavršenih radova.</p>

Jutro na TV E

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> prisustvovao je u rezidenciji ambasade Velike Britanije svečanosti povodom rođendana <b>Kralja Čarlsa Trećeg</b>, saopšteno je iz kabineta predsjednika.&nbsp;</p>
<p>- Izuzetno mi je zadovoljstvo da u ime Crne Gore i njenih građana večeras poželim uspjeh i prosperitet našim britanskim prijateljima povodom proslave službenog rođendana Njegovog Veličanstva Kralja Čarlsa III. Prijateljstvo između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva je nadživjelo mnoge epohe i sačuvalo svoje plemenito lice kroz vjekove uzajamnog poštovanja i bogatih iskustava. Danas su naši odnosi istinski saveznički u okviru NATO saveza–utemeljeni u saradnji, solidarnosti i međusobnom razumijevanju - poručio je predsjednik Milatović, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kazao je da su dvije zemlje zbližila čvrsta uvjerenja bazirana na slobodi, demokratiji, pravdi i ljudskom dostojanstvu.</p>
<p>- Još od Berlinskog kongresa, Crna Gora je u britanskim političkim i diplomatskim krugovima bila prepoznata kao zemlja koja je uspjela da sačuva svoju slobodu, čast i državnost. Tekovine tog kongresa i danas predstavljaju temelje modernog evropskog poretka, a u njima ime Crne Gore stoji uspravno i postojano. Našim političkim vezama prethodile su one kulturne, formirane kroz brojna svjedočanstva britanskih putopisaca o hrabrosti, snazi duha i jedinstvenom karakteru crnogorskog naroda. Pjesnici poput Alfreda Tenisona i Lorda Bajrona svojim su sonetima i stihovima podizali mostove kulture između naših naroda, neki su među njima ostavili snažan pečat, poput Tenisonovih stihova: „O najmanji od naroda! Tvrda stijeno tvrđeg kraja! Prijestolje od slobode, ti velika Crna Goro - rekao je Milatović.</p>
<p>Dodao je da danas, kada se govori o britanskoj kruni, ne može a da se ne istakne posebna uloga koju u prijateljstvu dvije države ima kralj Čarls III.</p>
<p>- Njegove dvije posjete Crnoj Gori, 1978. i 2016. godine, tada kao princa od Velsa, predstavljaju snažne simbole poštovanja i uvažavanja naše zemlje. Te posjete, iako razdvojene decenijama, nose jednu zajedničku poruku – poruku prijateljstva, iskrene podrške i duboke povezanosti naših naroda. Bila bi nam istinska čast da u bliskoj budućnosti Njegovo Veličanstvo i članovi uvažene kraljevske porodice opet budu naši gosti u Crnoj Gori - rekao je predsjednik Milatović.</p>
<p>On je dodao da je Ujedinjeno Kraljevstvo i u modernoj istoriji bilo jedan od ključnih partnera Crne Gore – naročito nakon obnove nezavisnosti države 2006. godine.</p>
<p>- Podrška demokratskoj tranziciji, jačanju vladavine prava, razvoju institucija i civilnog društva, ali i vanjskopolitičkim prioritetima naše zemlje – članstvu u NATO i EU, ostaje trajno upisana u istoriji naših odnosa. Odnos Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva nije slučajan, ni prolazan – on je rezultat iskrenog viševjekovnog međusobnog poštovanja. Neka nas nasljeđe tog prijateljstva obavezuje i inspiriše – da čuvamo mir, njegujemo razumijevanje i ostanemo dosljedni idealima slobode, dostojanstva i demokratije - zaključio je predsjednik Milatović.</p>

Milatović: Prijateljski odnos Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva rezultat iskrenog viševjekovnog međusobnog poštovanja

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u drugomn dijelu dana, u kontinentalnim oblastima i na širem području Boke Kotorske mjestimično se očekuje jači razvoj oblačnosti, uz uslove za lokalnu pojavu kratkotrajne kiše i grmljavine.

Vjetar će biti uglavnom slab, u blizini eventualnih grmljavinskih oblaka kratkotrajno može biti pojačan, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha od deset do 22, najviša dnevna od 21 do 33 stepena.</p>

Sjutra promjenljivo, do 33 stepena

<p>Crna Gora ostaje u potpunosti fokusirana na ostvarenje svog glavnog strateškog cilja – članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, poručio je premijer <b>Milojko Spajić</b>.</p>
<p>On je najavio da će predstojeća Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU, saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) na drugoj dionici auto-puta, kao i investiciona konferencija planirana za jesen, jasno pokazati ozbiljnost evropskog kursa države.</p>
<p>- Zahvalni smo na podršci i otvorenom dijalogu sa ambasadorima zemalja članica EU, koji je danas organizovala Delegacija EU u Crnoj Gori i ambasador Sattler - naveo je Spajić u objavi na X-u</p>
<p>On je istakao da su posvećen i efikasan rad na svim nivoima, te prioritetno usvajanje evropskih zakona u parlamentu – uključujući izbornu reformu – ključni za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2026. godine.</p>
<p>- Zajedno gradimo evropsku budućnost zasnovanu na reformama, rezultatima i partnerstvu - poručio je premijer.</p>

Spajić: Crna Gora potpuno posvećena članstvu u EU do 2028.

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: crnogorska-plovidba