Do kraja 2026. godine nemamo više pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić nakon jučerašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja pet.
On je rekao da je ovo važan trenutak u pristupnim pregovorima Crne Gore jer predstavlja korak bliže našem strateškom cilju punopravnog članstva u EU, te da se, kao eurofil i neko ko je dugo bio dio pregovaračke strukture, i pored svih izazova snažno vjeruje da možemo postati 28. država članica do 2028, raduje ovom događaju.
- Prvenstveno iz razloga što održavamo kontinuitet zatvaranja poglavlja i potvrđujemo vanjskopolitički prioritet države. Istovremeno, nemam nikakve sumnje da Crna Gora ima i ljudskog i institucionalnog i emancipatorskog potencijala da efikasnije realizuje neophodne reforme i brže zatvara preostala pregovaračka poglavlja - naveo je Radonjić.
Crna Gora kao predvodnica procesa i role model u regionu nesumnjivo, smatra on, može više od jednog zatvorenog poglavlja na polugodišnjem nivou.
- Imajući u vidu značajan broj preostalih poglavlja, a malo vremena koje nam stoji na raspolaganju, potrebno je da parlamentarna većina u narednih 18 mjeseci pokaže značajno više agilnosti, kredibilne političke volje i fokusiranosti na obaveze iz evropske agende. Brojke su neumoljive. Sedam poglavlja smo zatvorili, preostalo je još 26. Ulazimo u završnu etapu i mnogo posla je pred nama, i to u geopolitičkom okruženju koje svakim danom postaje sve neizvjesnije - ukazao je Radonjić.
U takvom ozračju, politika proširenja je, podvlači on, više nego ikad instrument koji može poslužiti za jačanje globalne pozicije EU.
- Zbog čega i ne iznenađuje neuporediva naklonost država članica i Evropske komisije Crnoj Gori kojoj svjedočimo. Drugim riječima: klatno odgovornosti je sada u potpunosti na strani Crne Gore i sve zavisi prvenstveno od naše posvećenosti i predanog rada - zaključio je savjetnik predsjednika Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radonjić: Do kraja 2026. više nemamo pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode

Evropska komisija (EK) i ja lično smo nedvosmisleno posvećeni pružanju kontinuirane podrške Crnoj Gori kako bi 2028. postala naredna članica Evropske unije (EU) - poručio je generalni direktor Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo u EK (DG ENEST) Gert Jan Kopman.
To je saopšteno iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića nakon što je sa Kopmanom održao sastanak u Briselu.
- Ivanović je iskazao čvrstu opredijeljenost Crne Gore ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Naglasio je da su očuvanje reformskog zamaha i institucionalna stabilnost posebno važni - kazali su u Ivanovićevom kabinetu.
Sagovornici su se, dodaju oni, osvrnuli na političku situaciju u Crnoj Gori i saglasili se da je od ključnog značaja održavanje fokusa na realizaciji glavnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore - članstva u EU.
- U tom smislu, poseban naglasak je stavljen na efikasno funkcionisanje zakonodavne grane vlasti u cilju usvajanja zakona važnih za dalji napredak na putu ka EU - dodali su u kabinetu Ivanovića.
Na sastanku je, kako su zaključili, bilo i riječi i o planovima Crne Gore za zatvaranje pregovaračkih poglavlja tokom poljskog predsjedavanja Savjetom EU.

1250x600

1084x550

Kopman: Nedvosmisleno smo posvećeni pružanju podrške da Crna Gora 2028. postane članica EU

Da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom sastanka sa ambasadorom Irske u u našoj zemlji, sa sjedištem u Budimpešti, Ragnarom Almkvistom.
Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da Crna Gora i Irska razvijaju prijateljske odnose na temelju zajedničkih evropskih vrijednosti, što je potvrđeno i tokom posjete bivšeg irskog premijera Lea Varadkara Crnoj Gori u januaru ove godine.
- Potpredsjednik Ivanović je izrazio zahvalnost na iskrenoj i konstantnoj podršci Irske integracionom putu Crne Gore ka EU i kazao da Irska predstavlja dobar primjer kako iskoristiti članstvo za obezbjeđivanje napretka cijele države i podizanje životnog standarda građana - navodi se u saopštenju.
Takođe je, kažu, naglasio spremnost Crne Gore za jačanje sveukupnih odnosa i konkretne bilateralne saradnje sa Irskom, posebno na planu investicija i turizma, kao i u oblastima obrazovanja, nauke, tehnologije i istraživanja.
- Ambasador Almkvist je čestitao Crnoj Gori na postignutim rezultatima, istakavši da je zvanični Dablin snažan zagovornik proširenja EU i integracije Zapadnog Balkana. Irska smatra Crnu Goru najnaprednijim kandidatom za članstvo na čijem bi primjeru trebalo pokazati da je članstvo u EU zasnovano na postignutom napretku moguće, naglasio je Almkvist. On je iskazao spremnost svoje zemlje da pruži političku, ekspertsku i tehničku pomoć Crnoj Gori na tom putu - ističu u Vladi.
Ivanović i Almkvist razmijenili su, zaključuju, mišljenja i o aktuelnim regionalnim pitanjima.

Ivanović sa ambasadorom Irske: Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU

Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja za pristup Evropskoj uniji (EU) do kraja 2026. a do kraja 2028. i postati punopravna članica evropske porodice, to je u razgovoru za Televiziju Nikšić poručio glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.
Iako je to ambiciozan cilj, nije kako kaže, nerealan. &nbsp;Dodaje da je u tom pogledu neophodan konsenzus.
U tom pogledu, Vladina platforma „Barometar 26“ može biti, kaže, odlična uvertira.
- Mi imamo jako malo vremena za vrlo ambiciozan cilj, govorimo o svega dvije godine, da privremeno zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, dakle do kraja 2026. Sve to kako bismo ostvarili ambiciju da budemo 28. država članica do 2028. godine. I u tom pogledu vrlo je važno da sada imamo jedan fokus da sve one teme koje razjedinjuju, koje polarizuju javnost ostavimo po strani. Ili da ih rješavamo u okviru foruma koji su za to opredjeljeni. A da ostavimo da šira društvena energija, ili sinergija, budu opredjeljeni upravo tome - ostvarivanju ovog cilja koji mislim da je istorijski iskorak za Crnu Goru - navodi Zenović.
Iako je cilj ambiciozan, Zenović dodaje da postoji velika politička opredjeljenost država članica, ali i same Evropske unije za politiku proširenja.
- Istovremeno, ono je rezultat velike političke opredjeljenosti vladajuće većine i Vlade Crne Gore, da taj prioritet i cilj stavi u vrh svoje agende. I vjerujem da uprkos ambicioznosti, uprkos činjenici da to stvarno jeste zahtjevno, budući da govorimo o zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja u odnosu na deceniju za nama, u kojoj smo zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja. Znači to jeste ambiciozno, ali to nije nemoguće i nije nerealno - ističe Zenović.
U tom pogledu, ističe glavni pregovarač, svi trebaju biti na visini zadatka, prije svega u podršci reformama.
- Da reforme sprovedemo dovoljno brzo, ali i kvalitetno. Ne samo brzo, nego i kvalitetno i brzo. Kako bismo mogli da EK ubijedimo da smo spremni da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. i da onda naravno ostavimo onaj period za države članice da u svojim parlamentima ili na referendumima potvrde tu svoju volju da žele da vide Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU - kaže Zenović.
Da bi volju pokazali i naši susjedi, prije svega Hrvatska koja je punopravna članica, važno je, dodaje Zenović, njegovati dobre odnose Zagreba i Podgorice.
- Na tome se vrlo intenzivno radi, na tome radi MVP. Ja vjerujem da će se tu stvoriti jedna dobra platforma za razmjenu dijalog o svim spornim pitanjima, pitanjima koji stvaraju šumove u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, ali vjerujem da to neće biti ni na koji način prepreka da Crna Gora, budući da je ispunila sve koji su bili do nje kada su u pitanju ova četiri poglavlja, CG na bilo koji način na tom svom putu u zatvaranju tih poglavlja bude zaustavljena - ističe Zenović.
Komentarišući nezvaničan non pejper koji se pojavio u medijima, a u kojem se skreće pažnja da treba trajno da se suspenduje Zakon o dvojnom državljanstvu, Zenović ističe da postoji dijalog sa evropskim partnerima.
- U tom smislu ne postoji nikakva bojazan da će bilo što biti smetnja na našem evropskom putu u tom pogledu - rekao je Zenović.

Zenović: Crna Gora može zatvoriti sva poglavlja do 2026.

Postoje glasovi u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program - ocijenio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Aleksandar Kasanof.
On je u izjavi za Televiziju Crne Gore poručio da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u EU, te da prostora za napredak ima.
- Oni s kojima sam se sreo tokom posjete, uvjeren sam da su usredsređeni na reforme na putu evropskih integracija, kao i na stalnu posvećenost NATO-u. Međutim, postoje glasovi u vladajućoj koaliciji koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program. Smatramo da to nije od pomoći - kazao je on.
Fokus ove Vlade i svih u Crnoj Gori u ovom trenutku bi trebalo, poručuje on, da bude nastavak rada na zatvaranju poglavlja i unapređenja reformi koje su neophodne za integraciju u EU.

Kasanof: U većini ima onih što bi u Vladin program uvrstili ideje koje izazivaju podjele

Budvanska policija je uhapsila maloljetnika osumnjičenog za distribuciju opojne droge, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Policijski službenici Jedinice za borbu protiv droga u Budvi su, kako se navodi uz UP, postupajući po operativnim informacijama, izvršili kontrolu maloljetnika iz Nikšića, starosti 17 godina, i kod njega pregledom pronašli opojnu drogu kokain.&nbsp;
- Preduzimajući dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti, službenici policije su, shodno pribavljenoj naredbi suda, izvršili pretres stana koji koristi pomenuto maloljetno lice i tom prilikom pronašli oko 50 g opojne droge kokain, oko 200 g opojne droge marihuana, vagu za precizno mjerenje, predmete koji su koriščeni za pakovanje opojne droge, mobilni telefon za koji se sumnja da je korišćen prilikom prodaje opojne droge, kao i novac za koji se sumnja da je stečen vršenjem kriminalne djelatnosti - ističe se u saoptštenju.&nbsp;
Po nalogu postupajuće državne tužiteljke, maloljetnik je uahpšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti priveden u Više državno tužilaštvo, na dalju nadležnost.

Uhapšen sedamnaestogodišnjak osumnjičen za distribuciju opojne droge

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Bivši rukometni reprezentativac Mladen Rakčević govorio je u Ljetnjem programu Televizije E o svojim sportskim počecima, razvoju karijere, ali i uslovima u kojima danas treniraju mladi sportisti. Istakao je da je upornošću i uz mnogo sreće ispunio dječačke snove.
- Potičem sa Cetinja, pa je ta škola rukometa jako dobra, a kad je bilo odlučujuće da li ću ići u profesionalne vode ili ne, imao sam sreću da te ‘99. godine, kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena, koji je u tom trenutku bio najbolja ekipa u bivšoj Jugoslaviji i, malo po malo, stasao sam uz tim rukometnim gorostasima koji su bili u Lovćenu - rekao je Rakčević.
Naglašava da je sport „najčistija grana društva”, pozivajući se na poznatu misao Duška Vujoševića, te dodaje da bi takav i trebalo da ostane – zasnovan na fer igri i individualnom trudu.
- Sport je najčistija grana društva, govorio je Duško Vujošević, i trebalo bi takva da ostane, i da je fer, jer imate taj teren, izađete, rukometne dimenzije su 40 x 20 i pokažete šta znate. Ne pomaže ni finansijska situacija vaših roditelja, ni funkcije, politika, ništa, samo ono što vi znate - poručio je Rakčević.
Govoreći o savremenim uslovima za rad s mladima, ocijenio je da su današnje generacije u boljoj poziciji nego njegova, ali da postoje i novi izazovi.
- Treneri takođe puno ulažu u sebe, klubovi ulažu u trenere, daju značaj edukacijama i svemu onome što prati moderno vrijeme. Ono što mogu da kažem da je za njih negativno, a za nas bilo pozitivno je da smo drugačije odrastali, bez socijalnih mreža, telefona, fokus nam je upravo bio na sportu koji smo trenirali. Danas se snimaju utakmice, analize se prave iz mlađih selekcija, a ja svoju utakmicu nijesam mogao da odgledam dok nijesam došao do prvog tima. Danas postoje skautinzi i zaista se kvalitetno radi i to je ta neka povoljnost koju je donijelo neko modernije vrijeme - istakao je on.
Rakčević je ukazao na sveprisutnu zabludu da se uspjeh u sportu može postići brzo i lako.
- Do uspjeha se ne dolazi preko noći. To je karakteristično razmišljanje ljudi sa ovih prostora – da se do cilja može doći lagano - objasnio je bivši reprezentativac.
Posebno je naglasio važnost posvećenosti, želje i temeljnog rada u mladim uzrastima.
- U svakom slučaju, to je veliki problem za mlađe generacije koje dolaze, jer previše gledamo Instagram, previše to idealno izgleda svima nama, pa i njima, možete misliti, koji se još nijesu pozicionirali u društvu. Pričamo o toj nekoj dobi od 10 do 14, 15 godina, kad se razvijaju i imaju mnoga interesovanja. Kad radim sa mlađim selekcijama, sa mlađim naraštajem, uvijek pričam da treba temeljno da se radi, da je najbitnija želja, jer ona je ključ do uspjeha - zaključio je Mladen Rakčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3DLZXfAeZuILfbUw14&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Inicijativa crnogorske vlade da se Kotor skine s Liste svjetske baštine UNESCO-a, premda naizgled bizarna, itekako je poučna za Hrvatsku. Razlike su doduše značajne: u usporedbi s crnogorskom obalom, sve devastacije na hrvatskoj obali izgledaju kao promišljeni urbanistički zahvati. Uostalom, ekskluzivni turistički resort kod njih je niknuo čak i na otočiću Mamuli – u staroj austrougarskoj tvrđavi, fašističkom zatvoru i mjestu sjećanja.
Što se dakle događa u Crnoj Gori? Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović predložio je da građani Boke kotorske na referendumu odluče hoće li Kotor ostati na listi UNESCO-a. Učinio je to nakon što je UNESCO zatražio prestanak izgradnje na zaštićenom prostoru Kotora i u nekoliko područja u tom dijelu crnogorskog primorja gdje je uočena stihijska izgradnja i urbanistički kaos. UNESCO je zaključio da stvarna zaštita Kotora zapravo ne postoji, pa ga planira staviti na listu ugrožene baštine.
Logika ministra Radunovića ne iznenađuje. On smatra da UNESCO sprječava razvoj i investicije, a ne primjećuje devastaciju prostora do koje to dovodi, o ambijentalnoj devastaciji da i ne govorimo.
<h2>UNESCO jedini spas</h2>
Jer da primjećuje, niti bi Boka danas tako izgledala, niti bi divnu mletačku Budvu progutao galimatijas koji je izrastao iznad nje, niti bi se uopće razmatrao – kamoli bio izgledan – megalomanski plan gradnje svojevrsnog "Ulcinja na vodi" mimo nadležnosti lokalne vlasti.
Prošlog vikenda bio sam u Kotoru koji je, svemu unatoč, i dalje prelijep. Taj gradić izgradila je i definirala Venecija i tamo sam se osjećao skoro kao da sam u svojoj Korčuli. Iz razgovora s ljudima s nevladine i stručne scene jasno mi je da oni jedino u UNESCO-u vide autoritet koji može zaštititi Kotor od daljnje devastacije. Shvaćaju to i općinske vlasti. Načelnik Vladimir Jokić otklonio je ministrovu ideju o referendumu i nazvao ga talibanom.
Primjer Kotora upozorenje je na mnogo načina. Dovoljno je krenuti od Splita, gdje su konzervatori prije nekoliko godina skinuli Bačvice iz Zone B zaštite UNESCO-a, nakon čega je svaka zelena površina u kvartu pretvorena ili u hotel ili u stambenu zonu, a ambijent Bačvica trajno devastiran.
<h2>Lekcija za Hrvatsku</h2>
Bizarno, zaštita je nakon toga vraćena, ali sad više ničemu ne služi. Splitska aktivistička i stručna javnost uspjela je doduše spriječiti pretvaranje Katalinića briga i Ljetnog kina Bačvice u građevinsku zonu. S obzirom na okolnosti, i to je uspjeh, iako su Bačvice generalno upropaštene.
Opet u Splitu, referendum se zaziva i oko ideje rušenja Poljuda, koja se sad pokušava progurati. Istina je da bi češći lokalni referendumi podigli razinu demokratske svijesti i sudjelovanja u političkim procesima. Ali je i perfidno i besmisleno da se referendumom odlučuje o tretmanu nacionalne ili svjetske baštine.
Slučaj Kotora trebao bi stoga zanimati hrvatsku javnost, ponajprije jer je riječ o svjetskoj baštini. Pritom je umnogome riječ o hrvatskoj tradiciji. Ne manje bitno, sve se odvija u neposrednom susjedstvu, a na tako malom prostoru poput istočne obale Jadrana gotovo je nemoguće izbjeći širenje negativnih praksi preko granice. Uostalom, spomenuti odnos prema baštini UNESCO-a u Splitu, kao i onaj u Trogiru o kojem je pisao profesor Ivo Babić, više su nego dovoljno upozorenje da je od početka devastacije do njezine legalizacije samo mali korak.

Udar na svjetsku i hrvatsku baštinu: Skidanje Boke s liste UNESCO-a bilo bi žalosna pobjeda betonizacije

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Ni slutio Dior nije, 
kad je iste kreirao 
da je ovim papučama 
velju dramu režirao.
Sinonim za diktaturu 
lanac na slobodu riječi 
postadoše papučice 
model koji komleks liječi.
Ćuti tamo, glas ne puštaj 
poručuju papučice, 
stil, glamur i obrazovanje 
opisujuć' od vlasnice.
Na nogama dok se cakle 
možeš da ih gledaš samo 
i no koment, podanici 
to je za elitu samo.
Pa u takvim papučama 
kada se po Gradu gazi 
nobles, nobles, uzvikuju 
kad ih sretneš dobro pazi.
Čuvaj nogom đe ćeš stati 
skreni pogled kad su blizu, 
crvenu ne prelazi crtu 
ne traži im analizu.
Što te briga kol'ko para 
vlasnica je za njih dala 
nijeste isti - ti i ona 
biti Živka nije šala.
Zato kad se sa njom sretneš 
u kolonu hrabro stani, 
i ne gledaj u papuče, 
policija čast im brani!

Tag: clanstvo-u-eu