Predsjednik Bugarske Rumen Radev najavio je da će sjutra podnijeti ostavku na tu funkciju.&nbsp;
On je kazao da je ovo njegovo "posljednje obraćanje kao predsjednika", prenosi Anadolija.
&nbsp;Radev je u televizijskom obraćanju naveo da će sjutra podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i izrazio uvjerenje da će potpredsjednica Iliana Iotova biti dostojan šef države.
&nbsp;- Bitka za budućnost naše domovine je pred nama i vjerujem da ćemo se s njom suočiti zajedno sa svima vama - vrijednima, inspirisanima i nepopustljivima! Spremni smo. Možemo i uspjećemo - kazao je Radev, prenosi novinska agencija BTA.
&nbsp;Bugarska se kreće ka prijevremenim parlamentarnim izborima nakon što je Alijansa za prava i slobode (ARF) sredinom januara vratila Radevu treći i posljednji mandat za formiranje vlade koji nije ispunjen.
&nbsp;Radev je rekao da se zemlja nakon toga kreće prema novim izborima.
&nbsp;Bugarska je bez redovne vlade otkako je premijer Rosen Željazkov podnio ostavku 11. decembra prošle godine.
&nbsp;Radev je potom pokrenuo ustavnu proceduru formiranja vlade, održavajući konsultacije sa parlamentarnim grupama 51. saziva Narodne skupštine.
&nbsp;Prvi mandat dao je savezu GERB-UDF, a drugi grupi "Nastavi promjene - Demokratska Bugarska", a oba mandata su vraćena neispunjena.
&nbsp;Prema bugarskom ustavu, ako sva tri pokušaja formiranja vlade propadnu, predsjednik mora imenovati privremeni kabinet i zakazati prijevremene parlamentarne izbore u roku od dva mjeseca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Predsjednik Bugarske najavio ostavku

U Bugarskoj će još jednom biti održani vanredni parlamentarni izbori, izjavio je danas predsjednik države Rumen Radev, mjesec dana nakon pada posljednje vlade, prenosi Beta.
Radev je ove nedelje povjjerio mandat za formiranje vlade i trećoj stranci – centrističkoj Alijansi za prava i slobode, koja je odbila da predloži kandidata za premijera, navodi briselski Politiko.
Ponudu Radeva i povjeren mandat je prvo, u ponedjeljak, odbila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga (SDS), a zatim, u srijedu, i proevropska koalicija stranaka Nastavljamo sa promjenom i Demokratska Bugarska.
Prema Ustavu Bugarske, Radev sada mora da imenuje vršioca dužnosti premijera, posle konsultacija sa poslaničkim grupama, i zatim da raspiše nove izbore.
Posljednji bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku u decembru, poslije višenedjeljnih antikorupcijskih demonstracija protiv njegove vlade. Njegova vlada, izabrana u januaru 2025. godine, prethodno je šest puta preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu.
Naredni izbori biće osmi u Bugarskoj u posljednje četiri godine. Od izbora u aprilu 2021. godine, do kojih je Bojko Borisov bio premijer, Bugarska je imala čak šest predsjednika vlada, od kojih su neki bili samo vršioci dužnosti. Niko od njih šest nije ostao na mjestu premijera duže od godinu dana.

Bugarska ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore

Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske saopštilo je da je danas nepoznata osoba napala bugarsku ambasadu u Skoplju te je zatražilo od nadležnih organa u Sjevernoj Makedoniji da hitno identifikuju i kazne počinioca.
U saopštenju se navodi da Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske najoštrije osuđuje čin usmjeren protiv zgrade bugarskog diplomatskog predstavništva u Skoplju, koja predstavlja simbol državnosti i zvaničnog prisustva Republike Bugarske u Republici Sjevernoj Makedoniji.
- Ovo je neprihvatljiv napad na status diplomatskog predstavništva i grubo kršenje Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ministarstvo vanjskih poslova izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je ovakav čin rezultat sistematskog izostanka reakcije nadležnih institucija Republike Sjeverne Makedonije na ranije napade i vandalske akte usmjerene protiv objekata povezanih s Bugarskom i bugarskom zajednicom - navedeno je u saopštenju.
Dodaje se da je institucionalna pasivnost, u kombinaciji s tolerisanim, pa čak i podsticanim govorom mržnje prema Bugarskoj i Bugarima u susjednoj zemlji, stvorila ambijent u kojem se ovakva krivična djela ohrabruju i eskaliraju.
Nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji pozvani su da bez odlaganja preduzmu sve potrebne mjere kako bi identifikovali počinioca i priveli ga punoj krivičnoj odgovornosti, te da osiguraju sigurnost bugarskih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovog osoblja i imovine.
- Republika Bugarska očekuje od institucija u Republici Sjevernoj Makedoniji da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od govora mržnje, da se efikasno suprotstave ovakvim krivičnim djelima, da ozbiljno rade na stvaranju suštinski drugačijeg javnog narativa o odnosima s Bugarskom i da bezuslovno ispunjavaju svoje međunarodne obaveze . navodi se u saopštenju.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske poručilo je da će nastaviti pažljivo pratiti razvoj slučaja te da zadržava pravo na preduzimanje dodatnih mjera radi zaštite bugarskih interesa.

Napadnuta ambasada Bugarske u Skoplju, iz Sofije traže hitnu reakciju

Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

1250x600

1084x550

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Sutkinja Apelacionog suda Vesna Pean u januaru je primila 3.363 eura navodi se u objavljenim podacima o zaradama javnih funkcionera.
Odmah iza Pean po primanju je predsjednica te institucije Mirjana Popović i ona je u januaru zaradila 3.354 eura.
U Apelacionom sudu prema objavljenom spisku ima devet sudija jer je sutkinja Vesna Moštrokol 19. januara podnijela ostavku. Ona je kako je to naznačeno primila naknadu za funkcionera od 19. januara koja iznosi 3.152 eura.
Po primanjima poslije Pean, Popović je sutkinja Dijana Radulović sa platom od 3.175 eura.
Nakon nje slijedi sudija Predarga Tabaš čija je plata bila 2.801 eura, pa sutkinja Zorica Milanović koja je primila 87 eura menaje - 2.714 eura. Nakon njih slijede sutkinja Ognjana Boljević koja je primila 2.243 eura i sutkinja Danijela Vukčević sa platom za januar od 2.203. eura.
Podsjećamo, Sudski savjet je 19. januara konstatovao prestanak sudijske funkcije sutkinji Moštrokol. Kako su tada saopštili to je učinjeno na nen lični zahtjev.
Ona je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda u slučaju „državni udar“.
Apelacioni sud se nakon toga oglasio saopštenjem navodeći da statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti.

Sutkinja Pean primila 3.363 eura, iza nje Popović sa platom od 3.354 eura

Radna grupa za izradu Akcionog plana za unapređenje ključnih komponenti za sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite predstavila je ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, državnoj sekretarki Mileni Cojić i generalnom direktoru direktorata za kontrolu kvaliteta i nadzor zdravstvene zaštite Kenanu Kurtagiću, nacrt ovog strateškog dokumenta. 
Tom prilikom istaknuto je da se, zahvaljujući intenzivnom radu i visokom stepenu stručne usaglašenosti, očekuje da Akcioni plan bude finalizovan i usvojen u roku od mjesec, odnosno prije prvobitno planiranog roka.
- Akcioni plan predstavlja sveobuhvatan i sistemski dokument koji uspostavlja savremeni, strateški i održivi pristup sprječavanju i suzbijanju infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite. Dokument je zasnovan na detaljno sprovedenoj situacionoj analizi postojećeg stanja i identifikovanih izazova u zdravstvenom sistemu, te definiše jasno strukturisane ciljeve, mjere i aktivnosti usmjerene ka jačanju bezbjednosti pacijenata i kvaliteta zdravstvene zaštite - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako je pojašnjeno, planom je predviđeno značajno unapređenje sistema nadzora nad infekcijama povezanih sa zdravstvenom zaštitom, kao i unapređenje upravljanja upotrebom antibiotika, u skladu sa savremenim međunarodnim standardima i preporukama. 
- Poseban akcenat stavljen je na standardizaciju dijagnostičko-terapeutskih i njegovateljskih protokola, procedura i postupaka, uz preciznu identifikaciju standardnih operativnih procedura (SOP-ova) i stručnih vodiča koje je neophodno izraditi i dosljedno primjenjivati u zdravstvenim ustanovama - ističu iz Ministarstva zdravlja.
Takođe, Akcioni plan predviđa sprovođenje ciljanih obuka zdravstvenih radnika kroz program kontinuirane medicinske edukacije, čime se, navode u Ministarstvu zdravlja, obezbjeđuje jačanje profesionalnih kapaciteta i dosljedna primjena propisanih mjera u praksi. 
Pored navedenog, dokument obuhvata i niz dodatnih mjera i aktivnosti, kao i jasno definisane mehanizme praćenja, evaluacije i kontrole sprovođenja plana.
- Implementacijom Akcionog plana očekuje se značajno smanjenje rizika od infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite, unapređenje ukupnog kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i dodatno jačanje povjerenja građana u zdravstveni sistem Crne Gore - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.

Očekuju da Akcioni plan za sprečavanje infekcija u zdravstvenoj zaštiti bude usvojen prije planiranog roka

Podgorička policija uhapsila je sedam osoba zbog sumnje da su, u proteklih mjesec i po, počinili 11 krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - razbojništvo, dvije razbojničke krađe, četiri teške krađe, tri krađe i oduzimanje vozila.
Uhapšen je albanski državljanin M.Dž. (30) koji se sumnjiči da je na Skalinama u Podgorici fizički napao ruskog državljanina i ukrao mu torbicu u kojoj su se nalazili mobilni telefon, novac, bankovne kartice, ključ od stana i lična dokumenta. 
- Osumnjičeni je nakon toga nastavio sa fizičkim napadom i oštećenom sa ruke ukrao dva prstena, nakon čega se udaljio sa lica mjesta - navedeno je u saopštenju policije.
Takođe, uhapšen je i D.Š. (32) zbog sumnje da je, nakon što je ukrao više artikala iz jednog supermarketa u Podgorici, fizički napao zaposlenog, koji je pokušao da ga spriječi krađu. Osumnjičeni mu je zadao više udaraca u predjelu glave.
Osumnjičeni Š.B. (28) i maloljetnik star 15 godina sumnjiče se da su, krajem januara, fizički napali radnika obezbjeđenja jednog trgovinskog objekta, nakon što su pokušali da ukradu metalne i bakarne profila težine oko 300 kilograma, vrijednosti od preko 1.000 eura.
Po nalogu nadležnog tužioca, protiv maloljetnika biće podnijeta krivična prijava, zbog sumnje da je počinio četiri krivična djela teška krađa. 
On se sumnjiči da je, sredinom januara, iskoristio to što je automobil otvoren, izvršio premetačinu, ali ništa nije ukrao. Takođe, polomio je staklo na jednom vozilu i ukrao 250 eura. Takođe, osumnjičeni je početkom februara izvršio premetačinu u prostorijama džamije u Milješu, oštetivši kutiju sa dobrotvornim prilozima iz koje nije uspio da ukrade novac. Tog dana je prijavljena i krađa mobilnog telefona iz iste džamije, koji je pronađen i vraćen vlasniku, a za što se takođe sumnjiči ovaj maloljetnik. 
Podgorička policija uhapsila je i dva maloljetnika starosti 15 i 16 godina zbog sumnje da su, krajem decembra 2025. godine, iz jednog maloprodajnog objekta na Cetinju, ukrali razne tehničke uređaje. Takođe, šesnaestogodišnji maloljetnik je krajem januara ove godine, iz jednog trgovinskog objekta na Cetinju ukrao proizvode u vrijednosti od oko 400 eura.
Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo oduzimanje vozila, policijski službenici su identifikovali i po nalogu državnog tužioca uhapsili N.M. (25).
N.M. se sumnjiči da je ispred jednog ugostiteljskog objekta ukrao motocikl u vlasništvu jednog Podgoričanina, nakon čega je pobjegao. Policijski službenici su pronašli motocikl i vratili ga vlasniku.
- Lica lišena slobode će, uz krivične prijave, biti privedena nadležnom državnom tužiocu, zbog sumnje da su počinila navedena krivična djela - poručuju iz Uprave policije.

Podgorica: Uhapšeno sedam osoba zbog pljački prodavnica, upada u džamiju, napada na radnike, krađe novca i motocikla...

Odgovorno članstvo u NATO i doprinos njegovom budućem razvoju kroz povećanje izdavanja za odbranu moraju biti prioriteti državne politike Crne Gore, poručio je iz Vašingtona predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković. Živković je bio gost na radnoj večeri čiji je domaćin bio američki kongresmen Ben Klajn, kopredsjedavajući ovogodišnjeg Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260207110220_ab4bdc3a5cee47382ea729d94f6db19ac1c2b9c328e8a2241ff0d11bbbd4aff3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260207110220_ab4bdc3a5cee47382ea729d94f6db19ac1c2b9c328e8a2241ff0d11bbbd4aff3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1186" loading="lazy" alt="Živković na radnoj večeri u Vašingtonu"></figure>  On je Klajna i ostale kolege bliže upoznao sa političkim prilikama u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, naglašavajući značaj snažnog vanjskopolitičkog prisustva Sjedinjenih Američkih Država u regionu. - Živković je posebno istakao da su odnosi između Crne Gore i SAD tradicionalno prijateljski, te da postoji značajan potencijal za njihovu nadogradnju kroz intenziviranje političkog dijaloga i ekonomske saradnje - navedeno je u saopštenju DPS-a.

Tag: bugarska