„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Svetlana Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Portal ETV

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Poslanica Demorkatske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč kazala je da se uzda da će Crna Gora 2030. godine, kada Nikšić bude Evropska prijestonica kulture, prestati biti staklena kuća bez privatnosti i gdje se vrši najužasniji državni nadzor jer je je bezbjednosni sektor koncentrisan u rukama jedna političke opcije koja nema veliku podršku građana.
- Kao što će Nikšić 2030. biti veliko javno okupljalište, nadam se da će Crna Gora za pet godina biti sve suprotno onome danas - država vladavine prava, a ne policijska država, da će to biti društvo slobodnih medija i mimera, a ne hapsana slobode govore, da će to biti država građana, a ne naroda, država gdje će pobijediti građanski koncept, a ne nacionalizam i šovinizam koji danas vladaju Crnom Gorom - rekla je Vuković Kuč u parlamentu.
Očekuje da će Crna Gora biti država u kojoj će se oni koji rade u tužilaštvu, policiji, represivno ili bezbjednosnom aparatu jednako baviti vlašću i opozicijom.
- Vjerujem da onaj represivni aparat koji se bavi samo opozicijom u nekom društvu, duboko nije u redu. Uzdamo se da će Crna Gora 2030. godine prestati biti staklena kuća, đe niko od nas neće imati privatnost, đe ćemo živjeti iza providnih zidova đe nas prisluškuju, atakuju na privatne posjede, đe nas prate i vrše najužasniji državni nadzor, jer je je bezbjednosni sektor koncentrisan u rukama jedna političke opcije koja nema veliku podršku građana - poručila je Vuković Kuč.

Vuković Kuč: Uzdam se da Crna Gora 2030. neće biti staklena kuća sa bezbjednosnim sektorom u rukama političke opcije bez velike podrške građane

„Važno je reći da sektor bezbjednosti nije zakazao, jer stepen rasvijetljenosti ovakvih djela je iznad 95 odsto, a broj obračuna kriminalnih grupa je više nego duplo manji u prethodne četiri godine u odnosu na period 2016 - 2020“, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, nakon što su u mjestu Ugnji, prije nekoliko dana, pronađeni ubijeni Cetinjani Stefan Belada i Andrija Ivanović. Sa javnošću je podijelio i informaciju koju do danas nijesu potvrdili istražitelji, da su Cetinjani, koji su operativno važili za pripadnike škaljarskog kriminalnog klana - kako je rekao - namamljeni i ubijeni. Prema dostupnim informacijama, tužilaštvo ministra Šaranovića nije saslušavalo kako bi utvrdili otkuda mu ovaj podatak, jer, prema našim sazanjima, do sada sprovedenim istražnim radnjama nema dokaza koji bi ukazali na ovakvu sumnju. Nije prvi put da ministar unutrašnjih poslova pribjegava plasiranju neprovjerenih operativnih podataka u degutantnim pokušajima da javnost ubijedi kako je bezbjednosna situacija u zemlji, u vremenu njegovog ministrovanja, na visokom nivou, te da nije njegova i odgovornost njegovog tima što sukobi kriminalnih klanova eskaliraju i što je bilans u njegovom mandatu – više desetina mrtvih. Umjesto ostavke iz moralnih razloga, što bi jedino bilo odgovorno i etično, ministar Šaranović ubjeđuje da je on, jadničak, nemoćan, jer je organizovani kriminal najteže nasljeđe ostavljeno nakon 2020. godine. Naslijedili su, jadikuje on, stanje u kojem dvije organizovane kriminalne grupe imaju više od 700 članova. I što će tu policija?! Nemoćna?! Ali, ostavku ni u snu ne pominje. Ni mogućnost da resor unutrašnjih poslova preda nekom sposobnijem, nekom ko će umjesto političkih čistki u fokusu imati strategiju za poboljšanje bezbjednosne situacije i raskrinkavanje kriminalnih klanova. Ne smatra ministar da ima bilo kakvu odgovornost što je samo tokom prošle godine u Crnoj Gori ubijeno 16 osoba, među njima šest koje su operativno slovile za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa. Ne vidi svoju i odgovornost svoga tima ni za drugi masovni zločin u nepunih dvije i po godine na Cetinju, 1. januara ove godine kada je pobijeno čak 13 ljudi, među kojima i dva dječaka, rođena braća, niti za preostalih osam zločina tokom prethodnih devet mjeseci u kojima je pobijeno devet osoba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250102080148_c616fa98ed3140243f8e118529d979de8aeb1371c83ac9c64c04407018fb33b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250102080148_c616fa98ed3140243f8e118529d979de8aeb1371c83ac9c64c04407018fb33b8" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Tragedija Cetinje "><figcaption>Sa mjesta gdje je Martinović započeo krvavi pir(Photo: Reuters/Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Za sve je, ministru Šaranoviću, kriv prethodni režim, i začuđen je kako se od njega može tražiti bilo kakva odgovornost. Prema operativnim podacima, rat škaljarskog i kavačkog kriminalog klana počeo je 2014. godine kada je u Valensiji nestao tovar s kokainom. Te godine u tom španskom gradu, što su zvanični podaci službi, počinju vatreni okršaji, a godinu kasnije rat se seli na područja Crne Gore i Srbije. Narednih pet godina mafija u obračunima nije birala ni mjesto ni vrijeme, pa su u njihovim osvetničkim pohodima stradale i nevine žrtve. U izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova za 2015. godinu, dokument koji je dostupan svima, pa i ministru Šaranoviću, tokom tih 12 mjeseci registrovano je 17 ubistava, od čega su četiri bila posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa - i to ubistva Ivana Lopičića, Gorana Đuričkovića, Saše Markovića i Aleksndra Brajovića. Te godine, nakon eksplozije u podgoričkom naselju Blok pet, kada su do danas nepoznate osobe postavile eksplozivnu napravu ispod automobila visokorangiranog člana kavačkog klana Milana Vujotića, ostavku je podnio pomoćnik direktora Uprave policije i rukovodilac Sektora kriminalističke policije Milan Tomić. Godinu kasnije, rat kriminalnih klanova bio je u jeku. U izvještaju iz 2016. piše da su registrovana 24 krivična djela ubistvo i teško ubistvo, od kojih osam ubistvo, 14 teško ubistvo, jedno teško ubistvo u saizvršilaštvu i jedno ubistvo djeteta pri porođaju. Za 11 ubistva vjeruje se da su posljedica sukoba kriminalnih klanova. Naredne godine - 2017., došlo je do smanjenja broja ubistva. Registrovano je 11 ovih krivičnih djela od kojih su četiri mafijaški obračuni. Ubistvo Gorana Lenca počinjeno 16. septembra u Kotoru, Slobodana Šaranovića 11. marta u Budvi, likvidacija Nika Roganovića 26. jula u Herceg Novom i Pera Damjanovića u oktobru, čije tijelo je pronađeno na području opštine Cetinje. Ni 2018. nije prošla bez mafijaških obračuna. Te godine stradalo je ukupno 12 osoba, a četiri krivična djela registrovana su kao sukob kriminalnih klanova. U jednom od tih obračuna život je izgubio i čovjek koji se slučajno zatekao na mjestu zločina. U februaru, u eksploziji bombe u Podgorici, ubijen je Dražen Čađenović, a tri dana kasnije, u samom centru Glavnog grada, i Miloš Šaković, kada je stradala i slučajna žrtva - Radivoje Jovanović. Poslije ovog zločina, iz objektivih razloga i pogoršane bezbjednosne situacije na teritoriji Podgorice, ostavke su podnijeli tadašnji direktor Uprave policije Slavko Stojanović i načelnik podgoričkog Centra bezbjednosti Jovica Rečević. Ispostavilo se da su ostavke dale rezultat - prema izvještaju policije, te godine spriječeno je čak 21. ubistvo pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Međutim, naredne, 2019. broj ubistava u Crnoj Gori opet je eskalirao. Stradale su čak 22 osobe, a kao posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa od toga su registrovana četiri ubistva. Tokom 2020. godine ubijeno je 15 osoba, od čega je pet slučajeva tretirano kao sukob mafijaških grupa. U izvještaju piše i da je spriječeno 13 ubistava koja su pripremali kriminalci. Prema policijskom izvještaju, 2021. registrovano je 14 ubistava, od kojih su tri počinjena godinu ranije, ali su se te osobe vodile kao nestale. Četiri ubistva tretiraju se kao obračun kriminalnih grupa. Prvi masovni zločin u Crnoj Gori registrovan je 2022. godine na Cetinju kada je pomahnitali ubica u naselju Medovina ubio 10 osoba, među kojima i dvojicu dječaka, dva rođena brata. Te godine jedno ubistvo registrovano je kao posljedica sukoba kriminalnih klanova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070840_6b90b288a8312ffa0db177dbe206792ea670df7fe0afeadcc68d3428a64c30eb.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250812070840_6b90b288a8312ffa0db177dbe206792ea670df7fe0afeadcc68d3428a64c30eb" data-rendition-name="original" width="900" height="556" loading="lazy" alt="Medovina "><figcaption>Neprihvatljivi propusti policije tokom akcije u Medovini</figcaption></figure>  Policijski izvještaj kaže da 2023. godine nije registrovano nijedno ubistvo koje bi se dovodilo u vezu sa mafijaškim obračunima, a registrovano je pet ubistava. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov zamjenik Saša Čađenović, i policijski timovi kojima su rukovodili Zoran Lazović, Dragan Radonjić i Milorad Žižić, prema zvaničnim podacima, od 2015. do kraja 2020. godine procesuirali su više od 250 pripadnika oba kriminalna klana, među kojima su bili i visokorangirani. To je bio ključni razlog zatišja mafijaških obračuna u Crnoj Gori 2021, 2022. i 2023. godine, što su proruske i prosrpske vlasti, koje su nakon izbora 2020. godine preuzele crnogorske institucije, pa i sektor bezbjednosti, pokušale da predstave kao rezultat njihovog „predanog rada“ kojim je zaustavljen rat kriminalnih klanova. Porazna bezbjednosna situacija, pogotovo u posljednjih dvije godine, međutim, ukazuje da je sektor bezbjednosti u rasulu, da mafijaški klanovi jačaju, a da su bezbjednosne službe nesposobne da odgovore na zabrinjavajući rast kriminalnih obračuna, koji su sve brutalniji i koji sve češće ugrožavaju i nevine ljude. Nažalost, o ostavkama i odgovornosti ne razmišljaju. A statistika je neumoljiva.

1250x600

Umjesto ostavke Šaranović lažima čuva fotelju

U Informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Urušavanje sistema bezbjednosti &nbsp;
- Obračuni kriminalnih klanova u Crnoj Gori&nbsp;
- Odbačena krivična prijava koju je podnio predsjednik države Jakov Milatović Upozorenja MMF-a
Gošća emisije je novinarka Biljana Jovićević.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Biljana Jovićević

Od kada počinje odgovornost sadašnje vlasti? To pitanje postavlja šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić. Podsjeća da je trenutna vlast skoro šest godina na tim pozicijama, pa bi trebalo, kako kaže i da se izjasne od kada su odgovorni za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori.
- Ako nijesu odgovorni neka ustupe svoja mjesta drugima, a ako su odgovorni neka odgovaraju pred građanima za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Crna Gora sa trenutnom vlašću, kaže, postaje nefunkcionalna država, zbog čega je DPS podnio prijedlog za interpelaciju i pozvao predsjednika Vlade da smijeni koordinatora za oblast bezbjednosti, odbrane i unutrašnje politike Aleksu Bečića.&nbsp;
- Jednako kao što sam siguran da građani vide kako je nefunkcionalna politička uprava u državi, siguran sam da se danas niko u Crnoj Gori ne može osjećati bezbjedno. Imamo institucije koje su pasivni posmatrači u krvavim obračunima organizovanih kriminalnih grupa. Država stoji po strani, institucije ne reaguju, pojave se na kraju kada treba izbrojati leševe i onda nam nekom pukom statistikom objašnjavaju kako je stanje u Crnoj Gori redovno - rekao je Nikolić.
Smatra da je od bezbjednosne situacije u Crnoj Gori još gora činjenica što čelni ljudi iz tog sektora nemaju nimalo savjesti o vlastitoj odgovornosti.&nbsp;
- Naša interpelacija je izraz odgovornosti prema građanima Crne Gore. Govorimo da vidimo problem i da smo spremni da o tom problemu razgovaramo, ali na način da se iz tog razgovora dogode i određene promjene koje će unaprijediti rad bezbjednosnog sektora - istakao je Nikolić.
Podsjeća da je obaveza ljudi koji upravljaju bezbjednosnim sektorom da odgovarajućim politikama osiguraju da se ne ponavljaju isti obrasci nasilja, kao što se to sada u Crnoj Gori dešava.&nbsp;
- Svjedočimo da nije ništa naučeno iz tragičnih događaja na Cetinju od prije dvije godine, kada je Borilović usmrtio deset ljudi, pa smo 1.januara 2025.godine na Cetinju imali devet policajaca kada je izvršen drugi masovni zločin u izvedbi Aca Martinovića. Tada je ubijeno 13 osoba, nakon čega je presudio i sebi. Uprkos najavi predsjednika Vlade da na Cetinju boravi preko 120 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, na Cetinju je u vrijeme tih novogodišnjih praznika bilo devet policajaca, od čega je, vjerovatno, dio bio u sjedištu policijske stanice na Cetinju, dio u patrolama - podsjetio je Nikolić.
Komentarišući jučerašnje dvostruko ubistvo u blizini Cetinja, podsjeća, da je na jednog od ubijenih pokušan atentat i prije 15 dana. Slično se dogodilo i prije par mjeseci u slučaju Igora Nedovića.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost i policija nijesu uradili ono što je azbuka politike bezbjednosti, nijesu operativno pokrivali lica kojima je život ugrožen, kako zbog ugroženosti njihovog života, tako zbog otkrivanja mogućih počinilaca krivičnog djela iz prethodnih neuspješnih pokušaja - rekao je Nikolić.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je u nedavno kazao da će staviti tačku na kolektor ili će kolektor staviti tačku na njega, a Nikolić smatra da je ta, kako kaže, hamletovska dilema gradonačelnika egzemplar nefunkcionalnosti države.
- Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je važan projekat za Podgoricu. To je projekat koji je nastao u vremenu vlasti DPS-a i projekat dominantno međunarodnih eksperata. Niti je vlast DPS-a, niti ova današnja vlast odredila lokaciju u Botunu za izgradnju tog kolektora. Čuo sam na početku mandata gospodina Mujovića da razmišlja o promjeni lokacije u Botunu, to je bilo jedno od predizbornih i postizbornih obećanja. Nakon razgovora sa ekspertima vratio se onome što je bila njihova formula izgradnje tog kolektora i rekao bih današnje neodgovorne izjave, ili nezrele izjave koje dolaze od čelnika vlasti su posljedica neznanja i nezrelosti u upravljanju državom - zaključio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFyiM3gIiZ0I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Čelni ljudi bezbjednosnog sektora ne znaju što je odgovornost

Najnovije dvostruko ubistvo koje se juče desilo na Cetinju nastavak je tragičnog i krvavog niza koji je, u posljednje tri godine, doveo do ubistva 34 osobe i još jednom potvrdio apsolutnu nesposobnost sektora bezbjednosti da garantuje bezbjednost građanima Cetinja - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Prijestonice.
Jučerašnje ubistvo Andrije Ivanovića i Stefana Belade, bliskih škaljarskom klanu, potvrdilo je, decidni su u DPS-u, da sektor bezbjednosti više ne postoji, te da Uprava policije nije u stanju da spriječi zločin za koji je čitava javnost znala da se može dogoditi budući da je ubijen Belada koje je prije samo 15 dana bilo žrtva pokušaja ubistva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvije-osobe-ubijene-na-putu-cetinje-budva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tako se u kratkom roku ponovio tragični slučaj poput onog u Staroj Varoši, kada je ubica iz bjekstva, nakon svega par mjeseci, dovršio posao i lišio života žrtvu (Igor Nedović) koju je ranio neposredno prije toga - ukazali su u cetinjskom DPS-u.
Oni su konstatovali da aktuelna vlast, nažalost, i dalje umjesto ljudskog priznanja da nijesu sposobni da se izbore sa aktuelnom situacijom, nastavlja da ponavlja otrcane fraze i politikanske komentare zaboravljajući da sektor bezbjednosti nije tema za politička prepucavanja već da zbog njihove zadrtosti i nesposobnosti građani svakodnevno ginu na crnogorskim ulicama.&nbsp;
- Građanima treba sigurnost, a ne politički marketing. Institucije koje bi trebalo da štite građane, pretvorene su u nijeme posmatrače krvavih obračuna, a građani su poslije sve češćih likvidacija u permanentnom strahu za sebe i svoje porodice - jasni su u cetinjskom DPS-u.
Odbor DPS Prijestonice nastaviće, poručuju oni, da insistira na odgovornosti svih aktera iz sektora bezbjednosti, jer samo tako ispunjavamo obavezu prema građanima koji zaslužuju dostojanstven život bez straha za sebe i svoje najmilije.

DPS Prijestonice: Više od 30 ubistava na Cetinju za tri godine nijesu dovoljne da bilo ko preuzme odgovornost, sektor bezbjednosti više ne postoji

Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, oštro je kritikovao rad bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori, ističući da aktuelne mjere i procedure nijesu dovoljne za zaštitu građana.
- Ministre, nesposobni sektor bezbjednosti ne da je zakazao, nego je postao predmet sprdnje i kod građana koji poštuju zakone, ali i kod pripadnika kriminalnih grupa - naveo je Zirojević.
On je podsjetio na nedavne incidente, uključujući pokušaj ubistva Belade prije 20 dana, kada je ranjena i njegova djevojka, ističući da je bilo očekivano da bezbjednosne strukture adekvatno reaguju. Zirojević je upozorio da se identične greške dogodile i u slučaju Igora Nedovića.
- Čini se da trenutno nema dovoljno kvalifikovanih službenika, jer je veliki broj iskusnih policajaca protjeran zbog političkih obračuna - kazao je poslanik, dodajući da proces „vetinga“ ne doprinosi rješavanju problema.
Zirojević je zaključio da bezbjednosnom sektoru ne treba interpelacija, već „metla“ – temeljno čišćenje i reorganizacija kako bi se povratilo povjerenje građana i efikasnost službi.

Zirojević: Bezbjednosnom sektoru ne treba interpelacija nego metla

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Marija Žižić

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

Vlasti koja krene beskrupulozno da proganja svoje kritičare slijedi brzi sunovrat i kraj. To je politička zakonomjernost a presedana ima napretek, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
- I to baš oni koji kontrolišu bezbjednosni sektor od kojeg, očekivano, prave partijski feud prijete i žigošu ne prezajući ni od čega. Takvi nemaju ni svijesti ni savjesti, a o odgovornosti tek da ne govorimo. To je najbolje pokazala cetinjska tragedija- ističe Vujović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kada padnu, a već broje sitno, taj pad će biti bolan.&nbsp;
- Crna Gora je, očigledno i nažalost, morala da prođe i tu fazu da i takvi njome vladaju. Podrška Tei Gorjanc Prelević da slobodno iznosi stavove, sviđali se ili ne bilo kom političaru, a posebno onima na vlasti- zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1959951012631834701%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Vlasti koja krene beskrupulozno da proganja svoje kritičare slijedi brzi sunovrat i kraj

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: bezbjednosni-sektor