Likvidna aktiva banaka na kraju oktobra prošle godine iznosila je 1,49 milijardi eura, što je 5,94 odsto niže nego u septembru.
Likvidna aktiva banaka u oktobru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2024. godine bila je niža 1,2 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju oktobra iznosila je 7,72 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,25 odsto u odnosu na septembar, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,27 odsto.&nbsp;
U strukturi aktive banaka, na kraju oktobra dominantno učešće od 67,88 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,09 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,56 odsto, dok se 3,47 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.&nbsp;
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,71 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,84 odsto, pozajmice sa 4,15 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,3 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju oktbra iznosio je 991,4 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi pad od 0,57 odsto, a na godišnjem rast od 9,87 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,49 milijardi eura

Građani ne smiju biti taoci banaka. Vlada mora da stane u odbranu prava ljudi - poručio je odbornik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini opštine Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić navodeći da sa ozbiljnom zabrinutošću reaguju na istupe predstavnika Udruženja banaka Crne Gore u kojima se povodom zamjene ličnih karata, prema njegovom stavu, širi panika među građanima i najavljuje mogućnost da banke samostalno, bez sudske odluke, blokiraju račune građana i preduzeća.
Takav pristup, cijeni Lisičić, ne samo da je protivzakonit - već predstavlja neprihvatljiv pritisak na građane i prijetnju pravnom poretku naše države.
On podsjeća da zakoni Crne Gore jasno propisuju da jedino sud može donijeti odluku o blokadi novčanih sredstava. Banke, dodaje on, imaju obavezu da poštuju zakon, a ne da ga tumače prema sopstvenim interesima.
- I dok iz banaka i pojedinih institucija poručuju da će građani koji ne zamijene lične karte u propisanom roku imati blokirana sredstva i neće njima moći raspolagati, pravni stručnjaci upozoravaju da za takvu mjeru ne postoji pravni osnov, jer se novac može blokirati isključivo na osnovu sudske odluke - navodi Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, stvaranje panike i ucjenjivački ton kojim se prijeti građanima, posebno onima koji još nisu zamijenili lične karte, dodatno urušava povjerenje u finansijski sektor i institucije države.
- Posebno ističemo da je, prema važećim propisima, građanima omogućeno da koriste i pasoš kao važeći identifikacioni dokument u bankama. Stoga nema nikakvog opravdanja za prijetnje blokadom računa i uznemiravanje građana koji nisu stigli da zamijene lične karte. Ovakvo ponašanje pokazuje spremnost banaka da zloupotrijebe svoj položaj kako bi nametnule dodatne pritiske na ljude koji već žive u ekonomskoj neizvjesnosti - ističe on.
Lisičić naglašava da Vlada Crne Gore snosi posebnu odgovornost za prostor koji je ostavila bankama da nastupaju kao da su iznad zakona.&nbsp;
- Ćutanje Vlade i nadležnih institucija je neprihvatljivo. Ako se sada ne povuče jasna crvena linija, sjutra ćemo gledati kako privatni interesi poništavaju osnovna prava građana i ugrožavaju principe socijalne pravde. Crna Gora ne smije postati država u kojoj banke zamjenjuju sudove i nameću volju građanima. Ako Vlada i regulatorne institucije dozvole da ove prijetnje prerastu u praksu, postaju saučesnici u urušavanju pravne sigurnosti i povjerenja u državu. Naša je obaveza da štitimo ljude, a ne interese moćnih - zaključio je Lisičić.

610x380

500x500

Lisičić: Građani ne smiju biti taoci banaka, ćutanje Vlade i nadležnih institucija neprihvatljivo

Britanska vlada danas je otkrila da postoji više od milijardu funti investicija američkih banaka u zemlji, a ta objava dolazi samo nekoliko dana prije državne posjete predsjednika SAD Donalda Trampa Velikoj Britaniji.
Sitigrup će uložiti 1,1 milijardu funti (1,27 milijardi eura) u svoje poslovanje u Velikoj Britaniji i 150 miliona funti u provajdera usluga onlajn plaćanja PayPal, navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine.
Očekuje se da će najavljene investicije, koje takođe uključuju Bank of America i S&amp;P, stvoriti 1.800 radnih mjesta u Londonu, Edinburgu, Belfastu i Mančesteru.
- Sarađujući sa našim saveznicima, stvaramo radna mjesta ovdje . rekao je britanski premijer Kir Starmer, koji trenutno prolazi kroz unutrašnju političku krizu nakon što je ove nedjelje otpušten njegov ambasador u Vašingtonu Piter Mandelson, zbog prijateljstva sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.
Velika Britanija se sprema da u srijedu i četvrtak dočeka Donalda Trampa u drugoj državnoj posjeti, poslije prve posjete 2019. godine tokom njegovog prvog mandata.
Prema pisanju britanske štampe, očekuje se da će američkog predsjednika pratiti nekoliko vodećih američkih rukovodilaca iz oblasti tehnologije i finansija, a očekuju se i ekonomski i investicioni sporazumi.

1250x600

1084x550

Američke banke ulažu više od milijardu funti u Veliku Britaniju pred Trampovu posjetu

Pozitivan rezultat na crnogorskom bankarskom tržištu na kraju prvog kvartala ove godine zabilježilo je svih 11 poslovnih banaka, čiji je ukupan profit iznosio 34,17 miliona eura.
Najveći profit od 12,79 miliona eura ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede Hipotekarna i NLB, sa dobitkom od po 5,72 miliona, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Centralne banke (CBCG).
Erste banka je imala profit od 3,2 miliona eura, Addiko 1,8 miliona, a Universal Capital 1,25 miliona eura.
Dobit Adriatic banke na kraju marta iznosila je 1,13 miliona eura, Lovćen 953 hiljade, Prve 878 hiljada, a Ziraat 389 hiljada eura.
Profit Zapad banke je iznosio 351 hiljadu eura.

Banke u plusu 34,17 miliona eura

Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva - poručili su u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Oni smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca.
Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji. Radi se o firmi Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder - rekli su iz ASP-a.
Oni su podsjetili da off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.
- Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su u ASP.
Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski.
- Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

ASP: Vlasništvo u bankama da bude transparentno

Američki nosač aviona i prateći ratni brodovi stigli su na Bliski istok, rekli su Rojtersu danas dvojica američkih zvaničnika.
Nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima stigli su u regiju Bliskog istoka, koja je pod Središnjim zapovjedništvom američke vojske, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ratni brodovi počeli su se raspoređivati ​​iz azijsko-pacifičke regije ranije ovog mjeseca, dok su napetosti između Irana i SAD eskalirale nakon ​gušenja protesta širom zemlje, prenosi Hina.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati ako Iran nastavi ubijati protestante , ali su se protesti u međuvremenu smirili.&nbsp;
Američka vojska je u prošlosti slala snage na Bliski istok u vrijeme pojačanih napetosti, što su često bili obrambeni potezi. Međutim, američka vojska je prošle godine izvela napade na iranska nuklearna postrojenja.
Osim nosača i ratnih brodova, Pentagon takođe premješta borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane na Bliski istok.
Tokom vikenda, američka vojska najavila je da će izvesti vježbu u regiji "kako bi demonstrirala sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbenog vazdušnog naoružanja".
&nbsp;Visoki iranski zvaničnik rekao je prošle sedmice da će Teheran svaki napad smatrati "sveopštim ratom" protiv zemlje.

Američka flota stigla na Bliski istok

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Tag: banke