<article>Banke u eurozoni pooštrile su u četvrtom kvartalu standarde kreditiranja kompanija, naglasivši smanjenu toleranciju na rizike, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB).Standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u zadnjim mjesecima prošle godine zbog šansi za tvrtke i ekonomiju u cjelini, pokazala je anketa, sprovedena između 15. decembra i 13. januara među 153 banke, prenosi Hrportfolio.Banke su blago pooštrile standarde i u trećem tromjesečju.U grupi vodećih ekonomija eurozone standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u periodu od oktobra do decembra u Njemačkoj i Francuskoj, dok su se u Italiji i Španiji zadržali na nivou iz tri ljetna mjeseca. Standardi za stambeno kreditiranje neto su pak donekle ublaženi u četvrtom tromjesečju. Građani su morali računati na još strože uslove za dodjelu pooštrenih kredita zbog procjene zajmodavaca o pojačanim rizicima.Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u tri mjeseca zaključno s decembrom. Banke su bilježile i umjereno pojačanu potražnju građana za stambenim kreditima, pokazalo je ECB-ovo istraživanje.Polovina anketiranih banaka navela je da je na njihovu kreditnu politiku uticala neizvjesnost u trgovinskoj politici, uglavnom ističući smanjenu toleranciju na rizik i slabiju potražnju koji će uticati na kreditiranje i u ovoj godini, prema rezultatima ankete.U prvom tromjesečju banke procjenjuju da će dodatno blago pooštriti kreditne standarde za kompanije. Planiraju i da blago pooštre i standarde za stambene kredite i izraženije za one potrošačke.Potražnja za kreditima trebalo bi da ojačati u većini privrednih grana, izuzev autoindustrije, veleprodaje i maloprodaje te segmenta komercijalnih nekretnina.Kreditiranje poduzeća i domaćinstava ubrzava već godinama, ali stopa rasta i dalje zaostaje za periodom prije pandemije, signalizirajući otporan, ali kontinuirano skroman rast ekonomske aktivnosti.</article>

Banke u eurozoni pooštrile su u četvrtom kvartalu standarde kreditiranja kompanija, naglasivši smanjenu toleranciju na rizike, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB).
Standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u zadnjim mjesecima prošle godine zbog šansi za tvrtke i ekonomiju u cjelini, pokazala je anketa, sprovedena između 15. decembra i 13. januara među 153 banke, prenosi Hrportfolio.
Banke su blago pooštrile standarde i u trećem tromjesečju.
U grupi vodećih ekonomija eurozone standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u periodu od oktobra do decembra u Njemačkoj i Francuskoj, dok su se u Italiji i Španiji zadržali na nivou iz tri ljetna mjeseca.&nbsp;
Standardi za stambeno kreditiranje neto su pak donekle ublaženi u četvrtom tromjesečju. Građani su morali računati na još strože uslove za dodjelu pooštrenih kredita zbog procjene zajmodavaca o pojačanim rizicima.
Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u tri mjeseca zaključno s decembrom. Banke su bilježile i umjereno pojačanu potražnju građana za stambenim kreditima, pokazalo je ECB-ovo istraživanje.
Polovina anketiranih banaka navela je da je na njihovu kreditnu politiku uticala neizvjesnost u trgovinskoj politici, uglavnom ističući smanjenu toleranciju na rizik i slabiju potražnju koji će uticati na kreditiranje i u ovoj godini, prema rezultatima ankete.
U prvom tromjesečju banke procjenjuju da će dodatno blago pooštriti kreditne standarde za kompanije. Planiraju i da blago pooštre i standarde za stambene kredite i izraženije za one potrošačke.
Potražnja za kreditima trebalo bi da ojačati u većini privrednih grana, izuzev autoindustrije, veleprodaje i maloprodaje te segmenta komercijalnih nekretnina.
Kreditiranje poduzeća i domaćinstava ubrzava već godinama, ali stopa rasta i dalje zaostaje za periodom prije pandemije, signalizirajući otporan, ali kontinuirano skroman rast ekonomske aktivnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Eurozona

Banke

Kreditiranje

Svijet

Banke u eurozoni pooštrile standarde kreditiranja

Banke u eurozoni pooštrile su u četvrtom kvartalu standarde kreditiranja kompanija, naglasivši smanjenu toleranciju na rizike, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB).
Standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u zadnjim mjesecima prošle godine zbog šansi za tvrtke i ekonomiju u cjelini, pokazala je anketa, sprovedena između 15. decembra i 13. januara među 153 banke, prenosi Hrportfolio.
Banke su blago pooštrile standarde i u trećem tromjesečju.
U grupi vodećih ekonomija eurozone standardi za dodjelu kredita kompanijama pooštreni su u periodu od oktobra do decembra u Njemačkoj i Francuskoj, dok su se u Italiji i Španiji zadržali na nivou iz tri ljetna mjeseca. 
Standardi za stambeno kreditiranje neto su pak donekle ublaženi u četvrtom tromjesečju. Građani su morali računati na još strože uslove za dodjelu pooštrenih kredita zbog procjene zajmodavaca o pojačanim rizicima.
Potražnja kompanija za kreditima blago je ojačala u tri mjeseca zaključno s decembrom. Banke su bilježile i umjereno pojačanu potražnju građana za stambenim kreditima, pokazalo je ECB-ovo istraživanje.
Polovina anketiranih banaka navela je da je na njihovu kreditnu politiku uticala neizvjesnost u trgovinskoj politici, uglavnom ističući smanjenu toleranciju na rizik i slabiju potražnju koji će uticati na kreditiranje i u ovoj godini, prema rezultatima ankete.
U prvom tromjesečju banke procjenjuju da će dodatno blago pooštriti kreditne standarde za kompanije. Planiraju i da blago pooštre i standarde za stambene kredite i izraženije za one potrošačke.
Potražnja za kreditima trebalo bi da ojačati u većini privrednih grana, izuzev autoindustrije, veleprodaje i maloprodaje te segmenta komercijalnih nekretnina.
Kreditiranje poduzeća i domaćinstava ubrzava već godinama, ali stopa rasta i dalje zaostaje za periodom prije pandemije, signalizirajući otporan, ali kontinuirano skroman rast ekonomske aktivnosti.

Dvije godine minimalne penzije bile su zamrznute, pa se očekivalo njihovo usklađivanje i povećanje na osnovu stope inflacije, koje je za 2025. godinu, kako je naveo, trebalo da iznosi vrijednost jedne penzije godišnje, kazao je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televizija E predsjednik NVO Udruženje penzionera Crne Gore – za život dostojan čovjeka Dragoljub Janković.
On je istakao da kašnjenja u isplati penzija, činjenica da do 31. decembra nije isplaćena decembarska – 12. penzija, kao i ranija obećanja o mogućoj isplati čak i 13. penzije, najbolje oslikavaju odnos vlasti prema penzionerima. Na kraju je, kako je rekao, penzija uvećana – kod minimalnih za svega 1,70 eura, a kod ostalih za oko dva eura.
Januarsko povećanje penzija od 0,38 odsto u praksi znači da će penzioneri sa minimalnim primanjima osjetiti rast od jedva 1,70 eura, dok oni sa prosječnim penzijama ne mogu računati ni na puna tri eura povećanja.
– Teško je objasniti članovima Udruženja, nakon dvije godine zamrzavanja minimalnih penzija, da će dobiti povećanje od 0,38 odsto, s obzirom na to da više od polovine ukupnog broja penzionera prima minimalnu penziju – kazao je Janković.
Prema njegovim riječima, riječ je o proračunu koji je, iako formalno urađen, po mišljenju Udruženja upitan, prije svega zbog podataka Monstata i same metodologije obračuna.
– Ono što primjećujemo je da ne postoji razuman kontakt između Fonda PIO i nadležnih državnih organa sa penzionerima. Imamo situaciju koja je s pravom shvaćena kao uvredljiva – da se nakon dvije godine minimalna penzija uvećava za 1,7 eura, što u praksi znači da penzioneri mogu kupiti tek jedan hljeb i jedan litar mlijeka više mjesečno – rekao je Janković.
On je podsjetio da su penzioneri tokom dvije godine zamrzavanja minimalnih penzija, po osnovu inflacije, izgubili po jednu penziju godišnje.
– U 2025. godini ne samo da su izgubili jednu penziju po stopi inflacije, već nijesu dobili ni decembarsku penziju do kraja godine, već tek 20. januara ove godine. To je druga penzija koja nije isplaćena u toku 2025. godine. Istovremeno, bilo je najava pojedinih ministara da će čak biti isplaćena i 13. penzija, što se takođe nije dogodilo – naveo je Janković.
Kako je zaključio, odnos vlasti prema penzionerima nije adekvatan, posebno kada se u javnosti olako govori o dodatnim penzijama i redovnim isplatama.
– Ako smo 40 godina izdvajali za penzije, onda smo ih zaradili i podrazumijeva se da moraju biti isplaćene na vrijeme. Ukoliko eventualno nedostaje novca, to ne bi smjelo da se prelama preko leđa penzionera – poručio je Janković.

Janković: Penzioneri povećanje od 1,7 eura doživjeli kao uvredu

Saradnica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić koja je bila zadužena za finansijske istrage kazala je u Višem sudu da bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije od nje tražio da se za neku osobu iz kavačkog ili škaljarskog klana izmijeni dokument ili da nešto sakrije. Samo je, kako je istakla, dobijala pozitivne sugestije i Katnić je bio uključen u najsloženije istrage.
Krunić je u svjedočkom iskazu na suđenju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću saopštila i da je samo u toku jedne godine provjeravano više od 200 osoba iz kriminalnih klanova.
- Više od 90 osoba je procesuirano iz kavačkog klana a preko 80 iz škaljarskog klana - kazala je Krunić. Ona je dodala da je skoro sve te predmete radila sa tužiocem Sašom Čađenovićem.
Krunić je objasnila i da je prije 2022. godine za vrijeme dok je Katnić bio glavni specijalni tužilac dobila operativni podatak da Ljubo Milović planira da kupi banku u Crnoj Gori ili da posreduje u kupovini.
- Da li je kupovao ili posredovao nijesam sigurna. Trebalo je da propratimo da li će doći do kupoprodaje ali do realizacije nije došlo. Mislim i da su uključeni bili i ukrajinski državljani - kazala je Krunić.
Ona je saopštila da nije sigurna od koga je dobila taj podatak da li od Katnića, šefa SPO Dragana Radonjića ili od Čađenovića.
Ona je pred sudskim vijećem sudije Veljka Radovanovića saopštila da joj je na saslušanju u SDT-u bilo predočen dokument za Ljuba Milovića koji je bio kreiran na njenom računu pod nazivom "Milovići".
-Taj dokument je kreiran u septembru 2022. godine i najlogičnije je da je nalog dobila od specijalnog tužioca Zorana Vučinića - objasnila je Krunić.
Vučinić joj je dao nalog da provjeri novčanu transakciju, koja bila više od 40 miliona eura i, prema riječima svjedokinje, traženo je da dođe do podatka o realizaciji transakcije.
Ona je na pitanje Katnića saopštila da nijesu uspjelj da nađu novčana sredstva, ali su dobili smjernice odakle mogu da potiču.
Epilog tih provjera, kako kaže, ne zna jer su njene kolege nastavile da rade na tom slučaju a njoj su dodijeljeni drugi predmeti.

KRUNIĆ: Provjeravali smo podatak da li Milović planira da kupi banku, Katnić nikada nije tražio da izmijenim neki dokument

Poslanik Demokratske partije socijalista u Skupština Crne Gore, Elvir Zvrko, kritikovao je na mreži X najavljeno povećanje penzija od 0,38 odsto, ocjenjujući ga simboličnim i ponižavajućim za građane.
– 0,38 odsto je jednako dvije tablete andola. Toliko vrijedi „povećanje“ penzija – poručio je Zvrko.
Kako je naveo, građani Crne Gore danas plaćaju evropske cijene, dok, prema njegovim riječima, dobijaju balkanski tretman od strane vlasti.
– Vrijeme je za odgovornost – zaključio je Zvrko u objavi.

Zvrko: Najavljeno povećanje penzija vrijedi koliko i dvije tablete andola

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) podnijelo je Sudu za prekršaje zahtjev za pokretanje postupka protiv Đ.Č. iz Podgorice zbog sumnje da je vrijeđao poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića u komentarima na Fejsbuk objavi Portala Antena M.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Sudu za prekršaje u Podgorici zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Đ.Č. iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da je dana 26. januara 2026. godine, oko 18.30 sati, na društvenoj mreži Fejsbuk, ispod objave portala „Antena M“, vrijeđao drugo lice, upućujući uvredljive riječi oštećenom, poslaniku I.V., čime je narušio javni red i mir - naveli su u ODT-u.
Oni su ocijenili da je Đ.Č. time narušio javni red i mir. &nbsp;Vuković je ranije objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Banke u eurozoni pooštrile standarde kreditiranja

Tagovi

Janković: Penzioneri povećanje od 1,7 eura doživjeli kao uvredu

KRUNIĆ: Provjeravali smo podatak da li Milović planira da kupi banku, Katnić nikada nije tražio da izmijenim neki dokument

Zvrko: Najavljeno povećanje penzija vrijedi koliko i dvije tablete andola

Sudu za prekršaje podnijet zahtjev za pokretanje postupka zbog vrijeđanja Vukovića

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO