Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da se izvini zbog izjava u kojima je sugerisao da su američki NATO saveznici u Avganistanu izbjegavali službu na prvim linijama fronta, pridruživši se talasu kritika evropskih političara i vojnih veterana.
Tramp je izazvao duboku uvrijeđenost među američkim saveznicima kada je prošle sedmice za Fox Business Network rekao da Sjedinjene Američke Države „nikada nijesu trebalo“ da imaju transatlantski savez, optužujući saveznike da su u Avganistanu ostajali „nešto dalje od prvih linija“.
- Jednostavno nije u redu i predstavlja nepoštovanje govoriti o žrtvama iz redova vaših saveznika na takav način. Svi su oni stajali uz Sjedinjene Američke Države. Tvrditi danas nešto drugo jednostavno nije istina - rekao je Pistorijus u tok-šou emisiji na njemačkoj javnoj televiziji ARD, u nedjelju uveče.
Hiljade njemačkih vojnika učestvovalo je u NATO misijama Operacija Trajna sloboda i Odlučna podrška u Avganistanu, a 59 ih je poginulo. Operacije su pokrenute nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Pistorijus je kazao da će to pitanje pokrenuti prilikom narednog razgovora sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, te je direktno pozvao Trampa da se izvini.
- To bi bio znak pristojnosti, poštovanja, ali i uvida - rekao je on.
Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih reakcija drugih evropskih političara, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, koji je Trampove izjave nazvao „iskreno užasnim“, odstupajući od dosadašnje prakse izbjegavanja direktne kritike američkog predsjednika.
Tramp je u subotu pohvalio „hrabre“ britanske vojnike, ali se nije izvinio zbog ranijih komentara, niti je pomenuo žrtve drugih NATO saveznika. Velika Britanija je u Avganistanu izgubila 457 vojnika.
Zvaničnici Trampove administracije u više navrata kritikovali su evropske zemlje zbog neispunjavanja NATO ciljeva u vezi sa izdvajanjima za odbranu i zbog prevelike zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Pistorijus, koji predvodi kampanju za obnovu njemačkih oružanih snaga, poručio je da Evropa mora prihvatiti činjenicu da se više ne može oslanjati na Sjedinjene Američke Države kao tokom posljednjih 70 godina, ali je dodao da je njemačka vojska na „odličnom putu“ da do 2029. godine ponovo ispuni zadate ciljeve i povrati snagu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Njemački ministar odbrane traži izvinjenje od Trampa zbog komentara o ratu u Avganistanu

Snijeg i kiša širom Avganistana u protekla tri dana izazvali su smrt 61 osobe, a 110 ljudi je povrijeđeno, saopštila je danas Nacionalna služba za upravljanje katastrofama.
Portparol službe Jusaf Hamad rekao je da je 458 kuća potpuno ili djelimično uništeno i da su stotine životinja uginule u 15 od 34 provincije, prenose agencije.
Avganistan je posebno ranjiv na ekstremne vremenske uslove, a 2024. godine u proljećnim poplavama poginulo je više od 300 ljudi.
Analitičari su istakli da su decenije sukoba, zajedno sa lošom infrastrukturom, teškom ekonomijom, krčenjem šuma i sve intenzivnijim efektima klimatskih promjena, pojačale uticaj prirodnih nepogoda, posebno u udaljenim područjima, prenosi Mina.
Ujedinjene nacije su tokom januara upozorile da će Avganistan i u ovoj godini ostati jedna od najvećih humanitarnih kriza i pokrenule su apel za prikupljanje 1,7 milijardi dolara, kako bi pomogle skoro 18 miliona ljudi kojima je hitno potrebna pomoć.

1250x600

1084x550

Avganistan: Najmanje 60 osoba poginulo, više od 100 povrijeđeno u nevremenu

Avganistanske talibanske vlasti danas su izvršile javno pogubljenje na stadionu u gradu Hostu na istoku zemlje.
Pogubljen je čovjek za kojeg je avganistanski vrhovni sud saopštio da je ranije ove godine ubio 13 članova porodice, uključujući nekoliko djece.
Desetine hiljada ljudi, uključujući rođake žrtava, prisustvovale su pogubljenju na sportskom stadionu.
Vrhovni sud naveo je da je to bilo 11. izvršeno javno pogubljenje otkako su talibani preuzeli vlast 2021.
Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za Avganistan Ričard Benet objavio je ranije danas na društvenoj mreži Iks da su izvještaji ukazivali na to da je javno pogubljenje neizbježno, i pozvao na njegovo zaustavljanje.
- Javna pogubljenja su nehumana, okrutna i neuobičajena kazna i suprotna su međunarodnom pravu- napisao je Benet.
Talibani su u Avganistanu uveli strogo tumačenje šerijatskog zakona, koje uključuje javna pogubljenja i zabranu avganistanskim ženama i djevojčicama da završe srednju školu i fakultet i da rade većinu poslova.
Prema saopštenju Vrhovnog suda, pogubljenje je naređeno nakon što su smrtnu kaznu izrekli sud, apelacioni sud i vrhovni sud, a odobrio ju je vrhovni vođa Avganistana Hibatulah Ahundzada.
Muškarca je pogubio rođak onih za čije je ubistvo osuđen, rekao je portparol policije Hosta Mustagfir Gorbaz.
Muškarac je osuđen sa grupom drugih za ulazak u porodičnu kuću u provinciji Host i ubistvo članova porodice, uključujući devetoro djece i njihovu majku, rekao je Gorbaz.
Sud je saopštio da je rođacima žrtava bila ponuđena opcija oproštaja i pomirenja, kojom bi osuđenom život bio pošteđen, ali su oni tražili smrtnu kaznu.
Tokom svoje prethodne vladavine Avganistanom krajem devedesetih godina 20. vijeka, talibani su redovno vršili javna pogubljenja, bičevanje i kamenovanje.

Javno pogubljenje na stadionu u Avganistanu, prisustvovale desetine hiljada ljudi

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Talibani su zabranili pacijenticama, posjetiteljicama i medicinskom osoblju koje ne nosi burku da ulaze u javne bolnice na zapadu Avganistana, što je najnovije ograničenje ove radikalne islamističke grupe usmjereno na žene.
Nova zabrana odijevanja stupila je na snagu 5. novembra u zapadnom gradu Heratu, trećem po veličini u zemlji.
Nije poznato hoće li se mjera proširiti na ostatak zemlje.
Međunarodne organizacije upozoravaju da će ovaj potez dodatno otežati ženama pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.
Talibani, otkako su preuzeli vlast 2021. godine, žene su gotovo potpuno izbrisali iz javnog života i ozbiljno ograničili njihovo pravo na rad i obrazovanje.
- Ovo nas guši - rekla je stanovnica Herata, koja je govorila za Radio Azadi (Afganistanski servis Radija Slobodna Evropa) pod uslovom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Ona je ispričala da je bila prisiljena potrošiti oko 20 dolara kako bi kupila burku i mogla otići u bolnicu na liječenje.
Istakla je i da pripadnici talibanske tzv. policije za moral sprovode ovu zabranu ispred glavnih javnih bolnica i klinika u gradu koji ima oko 600.000 stanovnika.
Organizacija Ljekari bez granica (MSF), humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi, navela je da nove restrikcije talibana već dovode do toga da manje žena posjećuje javne zdravstvene ustanove u Heratu.
- Pacijentkinjama i njegovateljicama sada je zabranjen ulazak u bolnicu ako ne nose burku, što znači da pristup zdravstvenoj zaštiti zavisi od odjeće, a ne od medicinske potrebe - rekla je 7. novembra Sara Šato, menadžerka programa Ljekara bez granica.
Dodaje da svako ograničenje koje se nameće ženama kao pacijentkinjama znači kašnjenje ili uskraćivanje medicinske pomoći.&nbsp;
- Znamo da će to imati ozbiljne posljedice po djecu i majke koje se već suočavaju s ogromnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama u Avganistanu - istakla je Šato.
Regionalna bolnica Herat je, kako navodi, jedna od najvećih u gradu, a zabilježila je pad od 28 odsto u prijemu pacijentkinja kojima je bila potrebna hitna pomoć.
<h2>Zakon o moralu</h2>
Talibani su u avgustu 2024. donijeli tzv. zakon o moralu, kojim su uvedena stroga ograničenja u pogledu izgleda, ponašanja i kretanja žena.
Prema tom zakonu, žene moraju u potpunosti pokrivati lice i tijelo na javnim mjestima, a zabranjeno im je nošenje "prozirne, uske ili kratke" odjeće.
Međutim, primjena ovog ekstremnog zakona nije ujednačena na nivou zemlje i često zavisi od odluke lokalnih talibanskih lidera.
Mnoge Avganistanke nose hidžab, maramu koja pokriva glavu i vrat, a neke dodatno stavljaju masku preko lica kako bi prikrile nos i usta.
Druge žene nose burku ili abaju i nikab koji prekrivaju kosu, tijelo i većinu lica, što je uobičajeno u arapskim zalivskim zemljama.
Avganistanke, naročito one iz urbanih sredina, smatraju da su burka i nikab strani afganistanskoj kulturi.
UN tvrde da su Avganistanke blizu nestanka iz javnog života četiri godine poslIJe povratka talibana
Prije povratka talibana na vlast, mnoge žene nosile su samo lagane marame koje su prekrivale kosu.
Saiful Islam Kajber, portparol talibanskog Ministarstva za promociju vrline i sprečavanje poroka, rekao je da sve Avganistanke moraju pokrivati tijelo od glave do pete.
U Heratu, multietničkom gradu s jakim kulturnim uticajima iz susjednog Irana, burka je tokom protekle godine postala obavezna na mnogim javnim mjestima, uključujući i vladine kancelarije.
Žene se žale na uznemiravanje i nasilje ako napuste dom bez burke.
- Prijetili su mi hapšenjem. Talibani su mi rekli da će mog muža poslati u zatvor ako ne budem nosila burku - rekla je jedna stanovnica Herata koja je željela ostati anonimna.&nbsp;
Druga žena iz Herata kazala je da pripadnici tzv. policije za moral prisiljavaju žene da kupuju burke u prodavnicama i na pijacama u gradu.
- To je nemoguća situacija za mene, jer nisam navikla da nosim burku - rekla je.

Talibani zabranili ženama bez burke ulazak u bolnice u Avganistanu

U zemljotresu koji je sinoć pogodio sjeverni dio Avganistana poginulo je više od 20 osoba, saopštilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja novi bilans žrtava.
- U provincijama Balk i Samangan je stradalo 20 ljudi, a povrijeđeno 320 -rekao je portparol Ministarstva zdravlja Šafarat Zaman novinarima i dodao da je to privremeni bilans.
Zemljotres, koji se dogodio sinoć oko 20.30 sati po centralnoevropskom vremenu u Holmu u provinciji Samangan, blizu grada Mazar-e-Šarif, bio je na dubini od 28 kilometara, saopštio je Američki geološki zavodo (USGS).
Plava džamija u Mazar-e-Šarifu, dragulj iz 15. vijeka tog velikog grada na sjeveru Avganistana, oštećena je u zemljotresu, javio je novinar Frans pres.
Kamenje se odlomilo sa impozantne zgrade, ukrašene blistavim pločicama, posebno sa minareta.
Podrhtavanje se osjetilo tokom noći do Kabula.
Avganistan često pogađaju zemljotresi, posebno u planinskom vijencu Hindukuš, blizu spoja evroazijske i indijske tektonske ploče.

Poginulo najmanje 20 osoba u zemljotresu u Avganistanu, povrijeđeno 320

Zemljotres jačine 4,9 Rijtera pogodio je večeras region Hindukuš na sjeveroistoku Avganistana, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Potres je pogodio grad Fajzabad u 23.33 po lokalnom vremenu.
Dubina epicentra potresa nije utvrđena, ali se pretpostavlja da je bio plitak.
Za sada nisu objavljeni podaci o žrtvama i eventualnoj materijalnoj šteti.

Jak zemljotres pogodio Avganistan

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina, dok se u popodnevnim satima i tokom noći, povremeno očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, popodne i tokom noći padavine

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor će se baviti neradnom nedjeljom, realizacijom projekta auto-puta, koncesijom za Aerodrome...

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Tag: avganistan