Avganistanske talibanske vlasti danas su izvršile javno pogubljenje na stadionu u gradu Hostu na istoku zemlje.
Pogubljen je čovjek za kojeg je avganistanski vrhovni sud saopštio da je ranije ove godine ubio 13 članova porodice, uključujući nekoliko djece.
Desetine hiljada ljudi, uključujući rođake žrtava, prisustvovale su pogubljenju na sportskom stadionu.
Vrhovni sud naveo je da je to bilo 11. izvršeno javno pogubljenje otkako su talibani preuzeli vlast 2021.
Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za Avganistan Ričard Benet objavio je ranije danas na društvenoj mreži Iks da su izvještaji ukazivali na to da je javno pogubljenje neizbježno, i pozvao na njegovo zaustavljanje.
- Javna pogubljenja su nehumana, okrutna i neuobičajena kazna i suprotna su međunarodnom pravu- napisao je Benet.
Talibani su u Avganistanu uveli strogo tumačenje šerijatskog zakona, koje uključuje javna pogubljenja i zabranu avganistanskim ženama i djevojčicama da završe srednju školu i fakultet i da rade većinu poslova.
Prema saopštenju Vrhovnog suda, pogubljenje je naređeno nakon što su smrtnu kaznu izrekli sud, apelacioni sud i vrhovni sud, a odobrio ju je vrhovni vođa Avganistana Hibatulah Ahundzada.
Muškarca je pogubio rođak onih za čije je ubistvo osuđen, rekao je portparol policije Hosta Mustagfir Gorbaz.
Muškarac je osuđen sa grupom drugih za ulazak u porodičnu kuću u provinciji Host i ubistvo članova porodice, uključujući devetoro djece i njihovu majku, rekao je Gorbaz.
Sud je saopštio da je rođacima žrtava bila ponuđena opcija oproštaja i pomirenja, kojom bi osuđenom život bio pošteđen, ali su oni tražili smrtnu kaznu.
Tokom svoje prethodne vladavine Avganistanom krajem devedesetih godina 20. vijeka, talibani su redovno vršili javna pogubljenja, bičevanje i kamenovanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Javno pogubljenje na stadionu u Avganistanu, prisustvovale desetine hiljada ljudi

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Talibani su zabranili pacijenticama, posjetiteljicama i medicinskom osoblju koje ne nosi burku da ulaze u javne bolnice na zapadu Avganistana, što je najnovije ograničenje ove radikalne islamističke grupe usmjereno na žene.
Nova zabrana odijevanja stupila je na snagu 5. novembra u zapadnom gradu Heratu, trećem po veličini u zemlji.
Nije poznato hoće li se mjera proširiti na ostatak zemlje.
Međunarodne organizacije upozoravaju da će ovaj potez dodatno otežati ženama pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.
Talibani, otkako su preuzeli vlast 2021. godine, žene su gotovo potpuno izbrisali iz javnog života i ozbiljno ograničili njihovo pravo na rad i obrazovanje.
- Ovo nas guši - rekla je stanovnica Herata, koja je govorila za Radio Azadi (Afganistanski servis Radija Slobodna Evropa) pod uslovom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Ona je ispričala da je bila prisiljena potrošiti oko 20 dolara kako bi kupila burku i mogla otići u bolnicu na liječenje.
Istakla je i da pripadnici talibanske tzv. policije za moral sprovode ovu zabranu ispred glavnih javnih bolnica i klinika u gradu koji ima oko 600.000 stanovnika.
Organizacija Ljekari bez granica (MSF), humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi, navela je da nove restrikcije talibana već dovode do toga da manje žena posjećuje javne zdravstvene ustanove u Heratu.
- Pacijentkinjama i njegovateljicama sada je zabranjen ulazak u bolnicu ako ne nose burku, što znači da pristup zdravstvenoj zaštiti zavisi od odjeće, a ne od medicinske potrebe - rekla je 7. novembra Sara Šato, menadžerka programa Ljekara bez granica.
Dodaje da svako ograničenje koje se nameće ženama kao pacijentkinjama znači kašnjenje ili uskraćivanje medicinske pomoći.&nbsp;
- Znamo da će to imati ozbiljne posljedice po djecu i majke koje se već suočavaju s ogromnim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama u Avganistanu - istakla je Šato.
Regionalna bolnica Herat je, kako navodi, jedna od najvećih u gradu, a zabilježila je pad od 28 odsto u prijemu pacijentkinja kojima je bila potrebna hitna pomoć.
<h2>Zakon o moralu</h2>
Talibani su u avgustu 2024. donijeli tzv. zakon o moralu, kojim su uvedena stroga ograničenja u pogledu izgleda, ponašanja i kretanja žena.
Prema tom zakonu, žene moraju u potpunosti pokrivati lice i tijelo na javnim mjestima, a zabranjeno im je nošenje "prozirne, uske ili kratke" odjeće.
Međutim, primjena ovog ekstremnog zakona nije ujednačena na nivou zemlje i često zavisi od odluke lokalnih talibanskih lidera.
Mnoge Avganistanke nose hidžab, maramu koja pokriva glavu i vrat, a neke dodatno stavljaju masku preko lica kako bi prikrile nos i usta.
Druge žene nose burku ili abaju i nikab koji prekrivaju kosu, tijelo i većinu lica, što je uobičajeno u arapskim zalivskim zemljama.
Avganistanke, naročito one iz urbanih sredina, smatraju da su burka i nikab strani afganistanskoj kulturi.
UN tvrde da su Avganistanke blizu nestanka iz javnog života četiri godine poslIJe povratka talibana
Prije povratka talibana na vlast, mnoge žene nosile su samo lagane marame koje su prekrivale kosu.
Saiful Islam Kajber, portparol talibanskog Ministarstva za promociju vrline i sprečavanje poroka, rekao je da sve Avganistanke moraju pokrivati tijelo od glave do pete.
U Heratu, multietničkom gradu s jakim kulturnim uticajima iz susjednog Irana, burka je tokom protekle godine postala obavezna na mnogim javnim mjestima, uključujući i vladine kancelarije.
Žene se žale na uznemiravanje i nasilje ako napuste dom bez burke.
- Prijetili su mi hapšenjem. Talibani su mi rekli da će mog muža poslati u zatvor ako ne budem nosila burku - rekla je jedna stanovnica Herata koja je željela ostati anonimna.&nbsp;
Druga žena iz Herata kazala je da pripadnici tzv. policije za moral prisiljavaju žene da kupuju burke u prodavnicama i na pijacama u gradu.
- To je nemoguća situacija za mene, jer nisam navikla da nosim burku - rekla je.

Talibani zabranili ženama bez burke ulazak u bolnice u Avganistanu

U zemljotresu koji je sinoć pogodio sjeverni dio Avganistana poginulo je više od 20 osoba, saopštilo je tamošnje Ministarstvo zdravlja novi bilans žrtava.
- U provincijama Balk i Samangan je stradalo 20 ljudi, a povrijeđeno 320 -rekao je portparol Ministarstva zdravlja Šafarat Zaman novinarima i dodao da je to privremeni bilans.
Zemljotres, koji se dogodio sinoć oko 20.30 sati po centralnoevropskom vremenu u Holmu u provinciji Samangan, blizu grada Mazar-e-Šarif, bio je na dubini od 28 kilometara, saopštio je Američki geološki zavodo (USGS).
Plava džamija u Mazar-e-Šarifu, dragulj iz 15. vijeka tog velikog grada na sjeveru Avganistana, oštećena je u zemljotresu, javio je novinar Frans pres.
Kamenje se odlomilo sa impozantne zgrade, ukrašene blistavim pločicama, posebno sa minareta.
Podrhtavanje se osjetilo tokom noći do Kabula.
Avganistan često pogađaju zemljotresi, posebno u planinskom vijencu Hindukuš, blizu spoja evroazijske i indijske tektonske ploče.

Poginulo najmanje 20 osoba u zemljotresu u Avganistanu, povrijeđeno 320

Zemljotres jačine 4,9 Rijtera pogodio je večeras region Hindukuš na sjeveroistoku Avganistana, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Potres je pogodio grad Fajzabad u 23.33 po lokalnom vremenu.
Dubina epicentra potresa nije utvrđena, ali se pretpostavlja da je bio plitak.
Za sada nisu objavljeni podaci o žrtvama i eventualnoj materijalnoj šteti.

Jak zemljotres pogodio Avganistan

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

Turska će sjutra biti domaćin drugog kruga pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu, objavilo je pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Portparol Ministarstva Tahir Husein Andrabi rekao je novinarima u Islamabadu da je cilj sjutrašnjeg sastanka uspostavljanje konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja za suzbijanje prekograničnog terorizma, prenosi Anadolija.
- Pozdravljamo sporazum između Pakistana i Avganistana koji je finalizovan u Dohi 19. oktobra kao prvi korak u osiguravanju regionalnog mira i stabilnosti - rekao je Andrabi.
On je dodao da se Pakistan raduje uspostavljanju konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku, kojem će Turska biti domaćin, kako bi se riješila prijetnja terorizma koja dolazi s avganistanskog tla prema Pakistanu i spriječili dalji gubici života Pakistanaca.
Nakon višednevnih smrtonosnih graničnih sukoba, prošle sedmice Doha je bila domaćin pregovora između Islamabada i Kabula, uz posredovanje Katara i Turske, a dvije strane su postigle primirje koje je trenutno na snazi.
Kabul još nije objavio saopštenje o subotnjem sastanku.

Istanbul sjutra domaćin pregovora između Pakistana i Avganistana

Avganistan i Pakistan dogovorili su u srijedu privremeni prekid vatre pošto su smrtonosni vazdušni udari i kopnene borbe izazvali strah od opšteg sukoba između dvije susjedne zemlje.
Pakistan je u srijedu izveo vazdušne udare u južnoj avganistanskoj pokrajini Kandahar, u kojima je bilo više žrtava, rekli su tamošnji stanovnici za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE).
Eksplozije su se čule i u Kabulu, prema riječima stanovnika grada koji su govorili za Radio Azadi. Neprovjereni snimci na društvenim mrežama prikazuju stubove dima kako se dižu u nebo u avganistanskoj prestonici. Uzrok eksplozija nije odmah bio poznat.
Kopnene borbe su izbile i duž granice dve zemalje duge 2.600 kilometara, u kojima je poginulo više ljudi s obje strane.
U saopštenju objavljenom kasnije u srijedu, pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su se strane saglasile oko "privremenog prekida vatre u narednih 48 sati" počev od 18 sati po lokalnom vremenu u Pakistanu.
Posljednji napadi su uslijedili pošto su 11. i 12. oktobra izbile žestoke borbe između boraca avganistanskih talibana i pakistanskih snaga bezbjednosti, u kojima su desetine ljudi poginule, poslije čega su zatvoreni ključni granični prelazi. To je najsmrtonosniji sukob između te dvije strane.
Granični sukobi uslijedili su samo nekoliko dana pošto je Pakistan izveo napade dronovima u centru Kabula, kao i vazdušne napade na istoku Avganistana.
Nasilje je izazvalo strah od opšteg rata između Pakistana i avganistanskih talibana, dugogodišnjih saveznika čiji su se odnosi pogoršali.
Islamabad optužuje avganistanske talibane da pružaju utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koja vodi pobunu u Pakistanu. Avganistanski talibani, koji su preuzeli vlast 2021. godine, poriču te optužbe.
Civili sa obje strane granice rekli su da su nedavne borbe primorale neke od njih da napuste svoje domove usled straha od šireg rata.
- Mnogi ljudi sa obje strane granice napustili su svoje kuće i pobjegli iz područja u potrazi za bezbjednijim lokacijama, plašeći se da bi se borbe mogle proširiti - rekao je Muhamed Naim, lokalni novinar u pograničnom gradu Čamanu, za Radio Mašal (Pakistanski servis RSE).
Stanovnici Spin Boldaka, okruga u avganistanskom pokrajini Kandahar koji se graniči s Čamanom, rekli su da su pakistanski vojni helikopteri bombardovali pijacu.
- Pogođeni su civilni automobili i kuće. Mnogo civila je ubijeno i povrijeđeno - rekao je jedan stanovnik koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime.&nbsp;
Talibanska vlada u Kabulu saopštila je da je 12 civila ubijeno u napadu u Spin Boldaku.
Nedavni talas nasilja doveo je do zatvaranja graničnih prelaza, što je uticalo na lokalna preduzeća i kretanje ljudi.

Nakon smrtonosnih vazdušnih udara i kopnenih borbi: Avganistan i Pakistan dogovorili prekid vatre

Kao predvodnica u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora je snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda u svim multilateralnim forumima, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na 32. zasijedanju Ministarskog savjeta OEBS-a, koji je održan u Beču u okviru finskog predsjedavanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  Ibrahimović je u obraćanju ukazao da, u trenutku kada se Evropa i svijet suočavaju sa povećanim bezbjednosnim izazovima, uloga multilateralizma ostaje od ključnog značaja za očuvanje principa međunarodnog prava i demokratskih vrijednosti. Ministar je podvukao da je nastavak nedvosmislene podrške Ukrajini ključan za odbranu međunarodnog prava i poretka zasnovanog na pravilima, pozdravljajući diplomatske napore ka uspostavljanju sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira.&nbsp; Posebno je istakao značaj Zapadnog Balkana za stabilnost šireg regiona, imajući u vidu rastuće bezbjednosne i političke izazove u OEBS regionu.&nbsp; - Posvećeni smo bliskoj saradnji sa OEBS-om i jačanju stabilnosti i otpornosti u regionu, koji predstavlja jedan od naših ključnih vanjskopolitičkih prioriteta - poručio je ministar.&nbsp; Na marginama Savjeta, ministar je imao više bilateralnih susreta, uključujući šefa diplomatije Holandije Davida van Vila, šefa diplomatije Bugarske Georga Georgijevog, ministarku vanjskih poslova Rumunije Oanu-Silviju Coju, kao i Visokog komesara OEBS-a za nacionalne manjine Kristofa Kampa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  U fokusu razgovora bilo je dalje unapređenje saradnje, jačanje uloge OEBS-a, kao i evropska integracija Crne Gore.&nbsp; Ibrahimović će, tokom dana, učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana, na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Mejnl Rajzinger.

Ibrahimović u Beču: Crna Gora snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) potvrdili su za Portal ETV da je Nikola Janović napustio tu stranku i poželjeli mu sreću u daljem radu.
U odgovoru DPS-a našem portalu navedeno je da je Janović imao je zapažen angažman u partiji obavljajući funkciju ministra sporta, poslanika i člana Predsjedništva.&nbsp;
- Kao što smo komentarisali da ne vidimo ništa sporno u odluci gospodina Duška Markovića da se nakon više od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci gospodina Janovića. Želimo mu sreću u daljem samostalnom djelovanju - poručili su iz te partije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

DPS: Ne vidimo ništa sporno u odluci Janovića da napusti stranku, želimo mu uspjeh u daljem radu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju, poručivši da ovakve kuće otvaramo zbog svih građana kako bi služila ljudima i donijela konkretne rezultate.&nbsp; - Put u EU je put za dobro svih naših građana. Za unapređenje vladavine prava, za socijalnu pravdu, za ekološku Crnu Goru. Zato za mene Evropska unija nije parola, zastava na zgradi ni bilbord, Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori - kazao je predsjednik. Govoreći o svrsi nove kuće, Milatović je istakao tri jasne uloge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204181236_a5a596e7a230a45e7b89ce35bbdb303b87b1c2049d3bb091a901556d9f4a679a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Prvo, mjesto znanja, da mladi uče po evropskim standardima, vrijednostima, i stiču nove vještine. Drugo, da bude mjesto dijaloga, da za istim stolom budu građani, lokalna vlast, privreda i nevladine organizacije. Treće, mjesto nove političke kulture, vlast mora da sluša građane, a ne da građani čekaju milost države ili opštine - istakao je on. Cilj je, ponovio je on, da Crna Gora do 2028. postane punopravna članica Evropske unije. Kako je istakao, Evropa neće riješiti naše probleme umjesto nas. - Ali hoće podržati svaku ozbiljnu ideju i pošten projekat koji dođe iz Crne Gore, iz Bijelog Polja, ako je urađen odgovorno i transparentno. Evropska kuća mora da bude ulazna kapija za te ideje: od poljoprivrede do turizma, od energetike do inovacija. Sjever ne smije biti zaboravljen dio naše države, sjever konačno mora da bude motor razvoja - naglasio je Milatović. Predsjednik je kazao da se evropska Crna Gora ne gradi samo u Podgorici i kabinetima, već i u Bijelom Polju, u Beranama, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, u svakoj opštini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204181236_251abff5993930aab7a0a8d40d3d324e025c64c392fe6268ac699abd9a63698a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Jakov Milatović na otvaranju Evropske kuće"> </figure>  - Spremni smo za našu evropsku budućnost. Spremni smo da završimo posao. Ne pristajemo da Crna Gora stoji. Vrijeme je da Crna Gora zakorači naprijed. Evropska kuća u Bijelom Polju je dom za sve dobronamjerne ljude.Neka bude dokaz da snaga Crne Gore nije u politikama iz prošlosti, već u građanima koji rade, uče i vjeruju da ova zemlja može i zaslužuje mnogo bolje - poručio je Milatović.

Milatović: Evropa je radna akcija u cijeloj Crnoj Gori, sjever ne smije biti zaboravljen

Ukrajinske vlasti optužile su danas Rusiju da šalje ukrajinsku decu koju je Moskva "otela" sa teritorija koje je okupirala ruska vojska u kampove za "prevaspitavanje" u Sjevernoj Koreji.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Dmitro Lubinec naveo je nove "izvještaje" o postojanju kampova u Sjevernoj Koreji gde su, prema njegovim riječima, ukrajinska djeca podvrgnuta prisilnoj "rusifikaciji" i "militarizaciji", preneo je francuski list 20 Minuta (20 Minutes)
- Svako dijete mora biti pronađeno, zaštićeno i vraćeno kući. Ukrajinska djeca ne mogu biti korišćena kao oružje u rukama agresora - rekao je Lubinec.
Tokom saslušanja pred Senatom SAD, zvaničnica ukrajinske nevladine organizacije Regionalni centar za ljudska prava Katerina Račevska rekla je u srijedu da je njena organizacija identifikovala 165 "kampova za prevaspitavanje" za ukrajinsku djecu koju je otela Moskva.
Prema njenim riječima, ti kampovi se nalaze na okupiranim ukrajinskim teritorijama, u Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji.
Ukrajina optužuje Rusiju da je otela najmanje 20.000 ukrajinske djece od početka rata u februaru 2022. godine i tvrdi da je pronađeno samo 1.850 njih.

Kijev optužio Moskvu da šalje ukrajinsku djecu u kampove za prevaspitavanje u Sjevernoj Koreji

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: avganistan