Američka državljanka Fej Hol izjavila je da ju je talibanska administracija oslobodila nakon što je prošlog meseca pritvorena u Avganistanu.
- Nikada nisam bila ponosnija što sam američka državljanka - rekla je Hol u video snimku koji je objavio predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp na platformi Truth Social.
- Hvala vam, gospodine predsedniče - dodala je.
Tramp joj je odgovorio: "Počastvovan sam vašim riječima".
Bivši specijalni predstavnik SAD za Avganistan Zalmaj Halilzad ranije je na platformi Iks objavio vijest o njenom oslobađanju.
Zvaničnik SAD rekao je da je Adam Boler, specijalni predsednički izaslanik za pitanja talaca sa katarskim zvaničnicima i drugim posrednicima pregovarao o njenom oslobađanju.
Hol je uhapšena u februaru zajedno sa britanskim parom, Barbom i Piterom Rejnolds.
Britanski mediji izvestili su da je par, koji je u sedamdesetim godinama, 18 godina sprovodio projekte u avganistanskim školama i odlučio da ostane u zemlji čak i nakon povratka Talibana na vlast 2021. godine.
Nije bilo pomena o sudbini ovog para, čija porodica apeluje na njihovo oslobađanje, izražavajući zabrinutost za njihovo zdravlje.
Izvor je ranije naveo da je Hol oslobođena 27. marta po sudskom nalogu i uz logističku podršku Katara.
Hol je primljena u katarsku ambasadu u Kabulu, gdje su medicinski pregledi potvrdili da je u dobrom zdravstvenom stanju, rekao je izvor.
Nekoliko američkih državljana i dalje se nalazi u pritvoru u Avganistanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Talibani oslobodili pritvorenu američku državljanku

Pakistanski i avganistanski vojnici pucali su jedni na druge na graničnom prelazu koji je zatvoren više od sedam dana, zbog spora između dva susjeda, saopštili su zvaničnici danas.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Avganistana saopštilo je da je jedan pripadnik avganistanske vojske ubijen, a drugi povijređen u incidentu na prelazu Torkam, koji je zatvoren već 11 dana zbog toga što Pakistan osporava izgradnju novih graničnih prelaza koju organizuje Avganistan.
Obje zemlje su u prošlosti zatvarale granične prelaze Torkam i Čaman, najčešće zbog sukoba vojnika.
Prelazi su od vitalnog značaja za trgovinu i putovanja između Pakistana i Avganistana.
Jedan pakistanski zvaničnik, rekao je da su avganistanski Talibani „počeli da pucaju rano jutros, gađajući pakistansku graničnu ispostavu“, a Pakistanci su uzvratili istom mjerom.
Pakistansko osoblje je uzvratilo vatru, rekao je zvaničnik.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Avganistana Abdul Maten Kani rekao je da je Pakistan inicirao nasilje i da je avganistanska granična policija pokušala da to pitanje riješi dijalogom.
- Ali oni (Pakistan) su nastavili borbu i naše bezbjednosne snage su prešle u odbrambeni režim i odgovorile na vatru - rekao je Kani.
Kani je rekao da je Pakistan takođe pretrpio žrtve, ne navodeći cifru i štetu na graničnim prelazima. Hiljade kamiona i vozila zaglavljeno je sa obje strane prelaza Torkam.

Vojnici Avganistana i Pakistana razmijenili vatru na graničnom prelazu

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzai pozvala je muslimanske lidere da ne "legitimizuju" Vladu koju predvode talibani u Avganistanu, te da umjesto toga "podignu glas" i "iskoriste (svoju) moć" protiv ograničavanja obrazovanja žena i djevojčica od strane militantne skupine.
- Nemojte ih legitimizovati - rekla je Jusafzai 12. januara, obraćajući se na samitu o obrazovanju djevojčica koji su predvodili muslimani u njenoj domovini, Pakistanu.
- Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića. Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem - rekla je Jusafzai, koja ima 27 godina, na skupu u Islamabadu.
Ovaj događaj predstavlja puni krug za Malalu Jusafzai, koju su 2012. upucali pakistanski talibani u sjeverozapadnoj dolini Svat jer se zalagala za obrazovanje djevojčica.
Oko 50 muslimanskih nacija poslalo je svoje predstavnike na događaj, ali su ga talibani iz Avganistana izbjegli, za koje aktivisti kažu da su među vodećim kršiteljima prava žena i djevojčica u svijetu.
Uoči okupljanja, Jusafzai je izjavila da će se fokusirati na Avganistan - koji je sada jedina nacija među 57 članica Organizacije islamske saradnje koja zabranjuje obrazovanje žena. Zabranu je osudila međunarodna zajednica i mnogi ljudi unutar Avganistana.
- Uzbuđena sam što ću se pridružiti muslimanskim liderima iz cijelog svijeta na kritičnoj konferenciji o obrazovanju djevojčica - napisala je na Iksu (X) uoči događaja.
Govoriće, kako dodaje, o zaštiti prava svih djevojčica da idu u školu i zbog čega vođe moraju pozvati talibane na odgovornost za njihove zločine nad avganistanskim ženama i djevojčicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMalala%2Fstatus%2F1877477238964191261%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877477238964191261%7Ctwgr%5E1c3d172dd48bbc3f0f8eb085e7db04d5ca2a44ee%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napad na Jusafzai, koja je postala meta zbog svoje kampanje za obrazovanje djevojčica, šokirao je Pakistan i izazvao međunarodni bijes.
Jusafzai, koja je tada imala 15 godina, preživjela je nakon mjeseci liječenja kod kuće i u inostranstvu te postala međunarodno poznata ličnost, osvojivši Nobelovu nagradu za mir 2014. godine.
Šefica Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) Roza Otunbajeva pozvala je lidere islamskih zemalja da zaštite prava avganistanskih djevojčica.
- Zaista pozivam sve ove ministre…koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da omoguće onlajn obrazovanje, da pruže sve vrste obrazovanja za njih. To je zadatak dana - rekla je tokom panel diskusije.
<h2>"Zločin protiv čovječnosti"</h2>
Otac Malale Jusafzai, Ziadin Jusafzai, kritikovao je muslimanske zemlje zbog onoga što je opisao kao "ili šutnju, saučesništvo ili izvinjavanje" prema ograničavanju prava avganistanskim ženama od strane talibana.
Ponavljajući osude Ujedinjenih naroda, koji su talibanski tretman žena označili kao "rodni aparthejd", Ziadin Jusafzai je za RSE rekao da bi "međunarodna zajednica, posebno muslimanske zemlje, (vladu u Kabulu) trebala nazvati režimom aparthejda".
Rekao je da je ograničavanje prava djevojčica i žena od strane talibanske administracije "zločin protiv čovječnosti".
Dana 11. januara, među učesnicima dvodnevne konferencije koja je okupila ministre i zvaničnike za obrazovanje iz desetina zemalja s muslimanskom većinom, uz podršku Muslimanske svjetske lige, nije bilo predstavnika talibana.
Visoki talibanski diplomata u Islamabadu rekao je za Radio Mašal Radija Slobodna Evropa da "do sada, Kabul nam nije rekao ništa o ovom događaju".
Pakistanski ministar obrazovanja Kalid Makbul Sidiki rekao je da niko iz avganistanske vlade nije bio na konferenciji, ali da su talibanski lideri formalno pozvani na događaj.
Talibanska vlada zabranila je obrazovanje tinejdžerkama ubrzo nakon povratka na vlast u augustu 2021. godine.
Od tada, islamistička grupa je nametnula drakonske zabrane na rad, obrazovanje i mobilnost žena, uprkos domaćem protivljenju i globalnom negodovanju.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif rekao je u svom uvodnom govoru da sprječavanje djevojčica da se obrazuju "znači uskraćivanje njihovog glasa" i ograničavanje njihovih izbora.
- Muslimanski svijet, uključujući Pakistan, suočava se sa značajnim izazovima u osiguravanju ravnopravnog pristupa obrazovanju za djevojčice - rekao je Šarif.
Saudijski klerik i generalni sekretar Muslimanske svjetske lige Muhamad al-Isa, koji je organizovao događaj zajedno s pakistanskom vladom, rekao je da se cijeli muslimanski svijet složio da je obrazovanje djevojčica važno.
- Griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko - dodao je on.

Malala poziva muslimanske vođe da ne "legitimizuju" avganistanske talibane

Vrhovni vođa talibana izdao je naredbu kojom se zabranjuje gradnja prozora u stambenim objektima koji gledaju na područja koja koriste Afganistanke, navodeći da postojeće treba blokirati.
Prema izjavi koju je u subotu objavio portparol talibanske vlade, nove zgrade ne bi smjele imati prozore kroz koje je moguće vidjeti "dvorište, kuhinju, susjedov bunar i druge prostore koje obično koriste žene".
- Vidjeti žene kako rade u kuhinjama, u dvorištima ili kako uzimaju vodu iz bunara može dovesti do neprimjerenih radnji - navodi se u dekretu koji je na mreži Iks (X) objavio portparol vlade Zabihulah Mudžahid, piše AFP.
Gradske vlasti i drugi relevantni odjeli će morati da nadziru gradilišta kako bi osigurali da nije moguće gledati u kuće susjeda.
U slučaju da takvi prozori postoje, vlasnicima će biti preporučeno da podignu zid ili blokiraju pogled "kako se ne bi smetalo susjedima", navodi se u dekretu.
Od povratka talibana na vlast u avgustu 2021. godine, prisustvo žena u javnom prostoru je sve manje, što je navelo Ujedinjene nacije da osude "rodni aparthejd" koji je uspostavila administracija.
Talibanske vlasti zabranile su obrazovanje za djevojčice i žene nakon osnovne škole, ograničile zapošljavanje i blokirale pristup parkovima i drugim javnim mjestima.
Nedavni zakon zabranjuje ženama da čak pjevaju ili recituju poeziju u javnosti uslijed stroge primjene islamskog zakona. Zakon im nalaže i da "prikrivaju" svoje glasove, a tijela pokrivaju kada su izvan kuće.
Neke lokalne radio i televizijske stanice su prestale da emituju ženske glasove.
Talibanska administracija tvrdi da islamski zakon "garantuje" prava muškaraca i žena u Afganistanu.

1250x600

1084x550

Vođa talibana zabranio prozore koji gledaju na mjesta gdje se nalaze žene

U vazdušnim napadima pakistanske vojske na istočni Avganistan poginulo je 46 osoba, uglavnom žena i djece, rekao je danas zvaničnik talibanske vlade.
Zamjenik portparola avganistanske Vlade rekao je da je šest osoba ranjeno u provinciji Paktika koja se graniči sa Pakistanom.
Portparol pakistanskih talibana tvrdi da je 50 osoba, uključujući 27 žena i djece, poginulo u napadima.
Stanovnici u okolini rekli su da je najmanje 13 osoba poginulo, a ranjeni su prevezeni u lokalnu bolnicu.
Pakistan nije komentarisao napade. Međutim, danas je pakistanska vojska saopštila da su snage bezbjednosti ubile 13 pobunjenika u operaciji u Južnom Vaziristanu, okrugu koji se nalazi duž istočne avganistanske provincije Paktika.
Ti napadi će vjerovatno dodatno povećati tenzije između dvije zemlje. Vladajuća talibanska vlada u Avganistanu osudila je napad i obećala odmazdu, rekavši da su većina žrtava izbjeglice iz regiona Vaziristan.
Pakistanski zvaničnici optužili su talibane da ne čine dovoljno u borbi protiv militantnih aktivnosti duž zajedničke granice, što avganistanska talibanska Vlada negira, tvrdnjom da nikome ne dozvoljava da izvrši napade na bilo koju zemlju.

U pakistanskim vazdušnim napadima 46 žrtava

U napadu bombaša samoubice u glavnom gradu Avganistana Kabulu je ubijen talibanski ministar za izbjeglice Halil Hakani, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Eksplozija se dogodila unutar ministarstva i ubila Hakanija, saopštili su zvaničnici.
On je najistaknutija žrtva nasilja u Avganistanu otkako su se talibani vratili na vlast prije tri godine. Još niko nije preuzeo odgovornost za eksploziju.
Halil Hakani je ujak Siradžudina Hakanija, vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova.

U napadu bombaša samoubice u Kabulu ubijen talibanski ministar za izbjeglice

Rusija će talibane uskoro skinuti sa svog spiska terorista, saopštila je talibanska vlada Avganistana prenoseći riječi današnjeg gosta u Kabulu, Sergeja Šojgua, nekadašnjeg ministra odbrane Rusije, sada sekretara Savjeta bezbjednosti.
Šojgu je sa nekoliko avganistanskih ministara iz redova talibana razgovarao o „jačanju političkih odnosa i ekonomske saradnje i načinima povećanja trgovine i ruskih investicija u Avganistanu“, navodi se u saopštenju talibanskih vlasti.
Posjete visokih stranih zvaničnika Avganistanu su rijetke jer nijedna zemlja svijeta nije priznala talibanske vlasti, na vlasti od avgusta 2021. godine.
Kada je u martu 145 ljudi ubijeno u koncertnoj dvorani u Moskvi u napadu pripadnika grupe „Islamska država u Horasanu (EI-K)“ što je regionalni ogranak džihadističke grupe prisutan u Avganistanu, ruske vlasti su saopštile da žele da sa svoje liste terorista uklone tamo vladajuće talibane.
- Talibani su svakako naši saveznici u borbi protiv terorizma - rekao je u julu otpravnik poslova Ambasade Rusije u Avganistanu Dmitrij Žirnov i dodao da talibani „rade na eliminaciji terorističkih grupa“.

Rusija uklanja talibane sa spiska terorista

Talibani su obustavili kampanju vakcinacije protiv poliomijelitisa u Avganistanu, saopštile su danas Ujedinjene nacije.
Avganistan je jedna od dvije zemlje u kojima nikada nije zaustavljeno širenje potencijalno fatalne, paralizirajuće bolesti. Druga je Pakistan.
Vijest o suspenziji je prenijeta agencijama UN neposredno prije početka septembarske kampanje imunizacije.
Nije naveden razlog za suspenziju, a niko iz vlade pod kontrolom talibana nije dao komentar.
Kampanje protiv poliomijelitisa u susjednom Pakistanu redovno su obilježene nasiljem.
Militanti napadaju timove za vakcinaciju i policiju koja im je dodijeljena da ih zaštiti, lažno tvrdeći da su kampanje zapadna zavjera za sterilizaciju djece.

Talibani suspendovali vakcinaciju protiv poliomijelitisa

Avganistan zatvara svoju ambasadu u Norveškoj, dan poslije najavljenog zatvaranja predstavništva u Londonu. U saopštenju ambasade na mreži Iks (X) najavljeno je da će zatvaranje biti u četvrtak i da će prostorije u Oslu biti predate Ministarstvu spoljnih poslova Norveške.
- Ambasada Islamske Republike Avganistan, kao i mnoga druga politička i konzularna predstavništva Avganistana, nastaviće svoje aktivnosti uz vrijednosti poštovanja ljudskih prava, pluralizma i mira, uprkos brojnim poteškoćama i ograničenim resursima - navodi se u saopštenju ambasade.
Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije saopštilo je juče da Avganistan zatvara svoju ambasadu u Londonu.
Talibanske vlasti u Kabulu nisu bile dostupne za komentar o zatvaranju ambasada u Oslu i Londonu.

Avganistan zatvara ambasadu u Norveškoj, dan nakon najavljenog zatvaranja u Londonu

Iako je već svima jasno, kako građanima Nikšića, tako i svim relevantnim akterima, da će Evropski savez biti ključni faktor za formiranje lokalne vlasti u Nikšiću, sinoćna debata na RTCG-u je dodatno potvrdila da je politička konkurencija zabrinuta i da se nalazi u potpunoj panici - poručio je na press konferenciji nosilac liste Ivan Radojičić.&nbsp;
Poručio je da su politički protivnici shvatili da se vlast u Nikšiću neće formirati bez Evropskog saveza.&nbsp;
- Nakon što su se upoznali sa rezultatima najnovijih istraživanja, postalo je očigledno da njihov glavni problem nije ni njihov rejting, ni njihova politička snaga, već nezaustavljivi rast Evropskog saveza. Jasno je da politički protivnici shvataju da se vlast u Nikšiću bez nas jednostavno neće formirati. To izaziva strah, koji je, nažalost, rezultirao neviđenim napadima na mene i Evropski savez - kazao je on.&nbsp;
Sada je, poručuje Radojičić, u potpunosti jasno da građani na lokalnim izborima biraju uzmeđu dvije vizije.&nbsp;
- Jedne &nbsp;nacionalističke, klerikalne, antievropske, koju simbolizuje Kovačević, i druge- građanske, sekularne, antifašističke, evropske, koju simbolizujemo Evropski savez i ja. Svjedoci smo besprizornog udruženog napada na nas, u kojem su učestvovali politički akteri za koje do sinoć nismo ni mogli zamisliti da bi mogli da udruže snage, a još manje na ovakav način – prljavim, nepristojnim i neistinitim metodama - kazao je nosilac liste Evropskog saveza.&nbsp;
Svjesni su, poručuje, da će se oni koristiti ovakvim metodama, ako ne i gorim, do samih izbora, što medijski, što terenski, ali neće uspjeti u tim namjerama, jer građani Nikšića znaju da je Evropski savez najčistiji izbor.
- Ipak, građani Nikšića zaslužuju da imaju sve relevantne informacije i odgovore na pitanja o tome ko je ko u ovoj političkoj utakmici. Zbog toga pozivam Marka Kovačevića i Nemanju Vukovića, kao koordinatora i predvodnike ove prljave kampanje, na javno sučeljavanje - kazao je Radojičić.
Kako je istakao, &nbsp;on ih &nbsp;poziva da biraju vrijeme, mjesto , uslove i moderatora.
- Pozivam ih da izaberu bilo koje vrijeme i mjesto do utorka, u uslovima koje će oni kontrolisati, sa moderatorima po svom izboru. Cilj ovog sučeljavanja je da građanima Nikšića jasno pokažemo ko zaista radi na štetu grada, zloupotrebljava resurse i sprečava razvoj, a ko ima jasnu ideju, čistu biografiju i snagu da vodi Nikšić ka napretku- poručio je Radojičić.
Ako su voljni da prihvate ovaj poziv, ističe, iz ES su spremni da preuzmu organizaciju sučeljavanja, u potpunosti prema njihovim uslovima. &nbsp;
- Ponovo ću naglasiti – debata može biti održana bilo gdje, bilo kada, osim u Beogradu, jer trenutno nemam vremena za putovanja. Nikšić zaslužuje odgovor na sva pitanja, a mi smo na to uvijek i svuda spremni - zaključio je on.&nbsp;

Radojičić: Vladajuća većina u panici jer građani biraju između dvije jasne vizije

Podgoričanin Vanja Đurišić danas je oko 11 sati i 50 minuta ispred Osnovnog suda prijetio i vrijeđao advokata Nikolu Martinovića, koji ga je nakon toga prijavio Osnovnom državnom tužilaštvu. &nbsp; Sve se dešavalo dok je novinarka Portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića kada su ulazili u zgadu Osnovnog suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCbqcAhhsgoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokatu Martinoviću obratio se Đurišić pitanjem - da li ste vi advokat Martinović - &nbsp;a nakon potvrdnog odgovora, Đurišić je povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo". Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi”. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati” i da će se ,,obračunati" sa njim. U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih je stalo sudsko obezbjeđenje. Advokat Zdravko Begović, kada je izlazio iz Suda čuo je galamu i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji. Advokat Martinović kazao je za Portal ETV da je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Vanje Đurišića. Pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao je što se događalo ispred Osnovnog suda, konstatujući da Đurišića ,,jedino zna iz novina”, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata. Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo. Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, za koje su tvrdili da je zemljište njihovo vlasništvo i poručivali da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je i 2017 prošle godine u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine"> <figcaption>ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišiće je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Prodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njegovo i vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje su svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. &nbsp;

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Crna Gora je pouzdana saveznica, a jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, gdje su razmatrana ključna pitanja Alijanse, u susret predstojećem Samitu u Hagu.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, istakao snažnu posvećenost Crne Gore zajedničkim vrijednostima i aktivnostima, te posebno ukazao na važnost očuvanja bezbjednosti Zapadnog Balkana, kao regiona od strateškog značaja za Alijansu.
- Izuzetno smo ponosni što će krajem aprila, Crna Gora biti domaćin NATO Samita mladih, koji će otvoriti zamjenica generalnog sekretara Radmila Šekerinska. To je još jedna potvrda našeg odgovornog članstva i posvećenosti snaženju pozicije Crne Gore u Alijansi, kao i sprovođenju NATO politika - poručio je Ibrahimović.
U fokusu razgovora bilo je jačanje evroatlantske solidarnosti i jedinstva, sa posebnim osvrtom na povećanje izdvajanja za odvraćanje i odbranu, kao ključnom konceptu za očuvanje mira u Evropi i Sjevernoj Americi u posljednjih 76 godina.
Bilo je riječi i o Ukrajini, a saveznice su potvrdile spremnost za pronalaženje rješenja koje bi vodilo pravednom i trajnom miru, uz dugoročne bezbjednosne garancije od strane Evrope i SAD-a.
U kontekstu globalnih bezbjednosnih izazova, razgovarali su sa partnerima iz indopacifičkog regiona, a razmotreni su i načini produbljivanja saradnje sa Južnim susjedstvom, koja će biti dodatno osnažena otvaranjem NATO kancelarije u Amanu.
Tokom prethodna dva dana u Briselu, Ibrahimović je imao kraći susret sa državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom, te razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, kao i kolegama, šefovima diplomatija Ujedinjenog kraljevstva Dejvidom Lamijem, Luksemburga Havijerom Betelom i Slovenije Tanjom Fajon.

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Crna Gora pouzdana saveznica, jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet

Univerzitet Crne Gore ugostio je delegaciju Univerziteta u Đenovi, koju su činili profesori Paolo Piccardo, Pietro Marescotti i Roberto Spotorno, kao i studentkinja doktorskih studija Matilde Pedemonte, a posjeta je realizovana u okviru CORES projekta (Conservation and Restoration Sciences), internacionalnog zajedničkog master programa u oblasti primijenjenih nauka u konzervaciji i restauraciji kulturne baštine, saopšteno je iz UCG.
Kako navode, tokom sastanka sa prorektoricom za internacionalizaciju Univerziteta Crne Gore, prof. dr Sanjom Peković, predstavnici Univerziteta u Đenovi razgovarali su o značaju CORES projekta, njegovoj implementaciji i budućim koracima u okviru Univerziteta Crne Gore. Poseban fokus bio je na mogućnostima institucionalne podrške, akademske mobilnosti i jačanju saradnje među partnerskim univerzitetima u okviru ULYSSEUS mreže.
Nakon sastanka, pojašnjavju iz UCG, delegacija Univerziteta u Đenovi održala je prezentaciju na Metalurško-tehnološkom fakultetu UCG, gdje su predstavili CORES projekat i istraživačke aktivnosti koje se realizuju na njihovom univerzitetu. Goste je dočekala dekanica fakulteta prof. dr Irena Nikolić, a tokom prezentacije sa prisutnim profesorima i saradnicima razgovarano je o nastavnim planovima, modelima organizacije nastave i multidisciplinarnom pristupu u okviru CORES programa. Poseban akcenat stavljen je na koncept formiranja predmeta koji uključuju više predavača iz iste oblasti, ali sa različitih univerziteta unutar alijanse univerziteta. Prezentaciji su prisustvovali profesori i saradnici Metalurško-tehnološkog fakulteta, Prirodno matematičkog fakulteta, Arhitektonskog fakulteta, kao i Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije.
Iz UCG ističu da se internacionalni zajednički master program CORES realizuje u okviru ULYSSEUS alijanse &nbsp;univerziteta, a glavni partner ovog programa ispred Univerziteta Crne Gore je Fakultet likovnih umjetnosti. Radni tim koji rukovodi projektom čine prof.mr Nataša Đurović, doc. dr um. Maja Šofranac i saradnica mr Lidija Martinović. Koordinator projekta je Univerzitet u Đenovi, Italija, dok su pored Univerziteta Crne Gore partneri još četiri prestižna evropska univerziteta: Univerzitet Bordeaux Montaigne, Francuska, Univerzitet u Sevilji, Španija, Univerzitet &nbsp;Côte dAzur, Francuska i Univerzitet Münster, Njemačka.&nbsp;
Projekat je, kako navode, u septembru 2024. godine dobio odobrenje za akreditaciju od strane Evropske komisije nakon uspješne aplikacije u okviru poziva Erasmus Mundus Design Measure. U toku je aktivan rad na akreditaciji ovog internacionalnog master programa sa rokom izrade do februara 2026. godine.&nbsp;
- Cilj CORES programa je pružanje interdisciplinarnog obrazovanja u oblasti konzervacije i restauracije kulturne baštine, uz povezivanje teorijskih i praktičnih znanja, mobilnosti studenata i profesora, te saradnju sa relevantnim institucijama i stručnjacima iz različitih oblasti- poručuju iz UCG.

CORES program povezuje Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Đenovi u oblasti očuvanja kulturne baštine

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: avganistan