Ili se druga dionica autoputa iza očiju javnosti gradi već dva mjeseca i sprema kao novogodišnji poklon Vlade, ili nas je premijer (Milojko) Spajić ponovo prevario paf-paf varijantama? Plašim se da je ipak ovo drugo - naveo je potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Ammar Borančić.
Podsjeća da je u decembru 2023. Spajić obećao da ćemo već u septembru 2024. godine vidjeti ašov u zemlji i početak izgradnje autoputa od Mateševa u “do sada neviđenom investicionom ciklusu”.&nbsp;
- Ispostaviće se, zaista, neviđenom. Ono što je još jedan raritet ovog projekta jeste da će, sva je prilika, ova dionica autoputa biti skuplja od najskuplje u istoriji, kako su nazivali prvu i najdužu dionicu autoputa od Podgorice do Kolašina. Naime, nova dionica duga 23km koštaće nas, za sad, gotovo 28 miliona eura po jednom izgrađenom kilometru ili ukupno 650 miliona eura - istakao je Borančić.
Dodaje i da nas je prva dionica od 42 kilometra koštala ispod 20 miliona po kilometru u odnosu na ugovorenu cijenu izgradnje, što je 
naišlo na silne kritike tadašnje opozicije a današnje vlasti.&nbsp;
- Postavlja se, zato, ključno pitanje, da li su u Vladi prosto nesposobni da obezbijede održiv i povoljan projekat državi ili se neko u ovoj Vladi 
“ugradio” u ove enormne sume ili se možda projekat namješta jednom srbijanskom konzorcijumu bliskom Vučiću - upitao je Borančić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Borančić: Druga dionica autoputa koštaće nas rekordnih 28 miliona eura po kilometru

Autoputem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo skoro 2.44 miliona vozila - pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Autoputem je u prošloj godini prošlo 2.29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1.14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su - Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Autoputem od početka godine prošlo 2.44 miliona vozila

Autoputem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,12 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 8. do 14. septembra iznosio 68,69 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Autoputem od početka godine prošlo 2,12 miliona vozila

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić poručio je da nam je premijer Milojko Spajić, nikad direktnije, za septembar obećao ašov na drugoj dionici auto-puta. Danas smo, kako je dodao, umjesto toga, dobili najavu idejnog projekta obilaznice oko Podgorice.
<a href="https://etv-pwa.superdesk.pro/ekonomija/spajic-raspisujemo-konkurs-za-idejni-program-obilaznice-oko-podgorice-autoput-ce-ici-do-budimpeste">https://etv-pwa.superdesk.pro/ekonomija/spajic-raspisujemo-konkurs-za-idejni-program-obilaznice-oko-podgorice-autoput-ce-ici-do-budimpeste</a>
- Ne postoji bolji dokaz pogubnosti politike trenutne Vlade od ovako tužnog i smiješnog odlaganja obećanih investicija godinama unazad. Ono što je sad već kristalno jasno jeste razlog zašto se ne može krenuti u realizaciju bilo koje ozbiljnije investicije - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Gotovo svaki cent brutalnih, učestalih zaduženja ide, kako je naveo Anđušić, na svaku drugu potrošnju sem investicionu.

Anđušić: Umjesto najavljene gradnje druge dionice autoputa, dobili smo najavu obilaznice

Skupština izglasala Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa UAE o ekonomskoj saradnji

Dragi naši čuvari demokratije i samoproglašeni tumači „poziva na linč“,
U ime redakcije Portala ETV, zahvaljujemo vam što ste nas, ničim izazvani, uveli u panteon medija koji „ugrožavaju bezbjednost“ poslanika - i to tako što smo objavili fotografije lica koje gledamo kako danas cijelog bogovetnog dana, tako već i godinama u štampi, na internetu, na televizijama, sa punim imenima i prezimenima, onako kako stoji &nbsp;i na zvaničnom sajtu Skupštine. Zaista, jezivo subverzivno od nas.
Još ako bilježimo stvarnost (incijativa građana je u pitanju, koji je dijele na društvenim mrežama, a među njima su i aktivistkinje Zenepa Lika, Đulija Kadrović i drugi građanski aktivisti), onda je neoprostivo.
Osim toga, iznijeti stav građana koji pozivaju svoje sunarodnike da se sjete kako su njihovi poslanici glasali – to jeste opasno, ali po vašu političku budućnost, ne po fizičku bezbjednost. No, razumijemo, kada vam neko pomene političku odgovornost, vi to automatski čujete kao „linč“. Slušali smo sličnu priču od vaših koalicionih drugova koji drže bezbjednosni sektor početkom godine.&nbsp;
Ako već tražite reakciju Agencije za elektronske medije, morate objasniti jeste li to ostvarili vječiti san entuzijasta i ovladali tajnom putovanja kroz vrijeme, jer, znate, AEM ne postoji od septembra prošle godine.
Nego, u strahu su velike oči. Hoće to da povuče na halucinaciju, pa se ne vidi razlika između kritike i neosnovanog etiketiranja medija zbog ličnog straha od političkih posljedica. Jer nije linč kad se kaže: „Zapamti kako ti je predstavnik glasao“. To se, u normalnim zemljama, zove – izbori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-optuzio-portal-etv-da-je-pozvao-na-linc-poslanika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozovite-ih-da-ne-glasaju-za-sporazum-sa-uae-zapamtite-ih-ako-vas-ne-poslusaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Poziv na političku odgovornost nije linč

Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio je na vanrednoj telefonskoj sjednici odluku kojom se subota, 26. april 2025. godine, proglašava Danom žalosti Bosne i Hercegovine povodom smrti Svetog Oca Franja, objavilo je Vijeće ministara BiH na X-u.
Dan žalosti označava se obveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na zgradama institucija BiH na pola koplja, odnosno jarbola.
Preporučuje se Javnom RTV servisu BiH da svoj programski sadržaj prilagodi Danu žalosti kao i organizatorima javnih manifestacija u kojima sudjeluju savezi i udruženja BiH.
Papa Franjo, rođen kao Horhe Mario Bergoglio u Buenos Airesu, Argentina, preminuo je 21. aprila u 88. godini. Sahrana će se održati u subotu, 26. aprila.

U subotu Dan žalosti i u BiH povodom smrti pape Franja

Pokret Evorpa sad optužio je večeras Portal ETV da je pozvao na linč poslanika vladajuće većine i tražio od institucija da zaštite pravo na njihovo slobodno djelovanje.
- Nepotpisani članak objavljen na portalu TV E, pod naslovom “Pozovite ih da ne glasaju za sporazum sa UAE – zapamtite ih ako vas ne poslušaju”, sadrži eksplicitan poziv na linč poslanika vladajuće većine, zbog njihove namjere da iskoriste ustavom zagarantovano pravo na slobodno izjašnjavanje o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U tekstu su objavljene fotografije svih poslanika većine, uz poziv građanima da ih “zapamte ako ih ne poslušaju”, što se jasno tumači kao poziv na direktno ugrožavanje njihove bezbjednosti. Ovakva poruka zahtijeva hitnu reakciju Agencije za elektronske medije i ostalih nadležnih institucija koje su dužne da zaštite bezbjednost i pravo na slobodno obavljanje poslaničke funkcije - navodi se u saopštenju PES-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpozovite-ih-da-ne-glasaju-za-sporazum-sa-uae-zapamtite-ih-ako-vas-ne-poslusaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju kako je Portal TV E "koji se u javnosti dovodi u vezu sa kompanijom Bemax i bivšim funkcionerima bezbjednosnog sektora pritvorenim zbog sumnje na učešće u organizovanom kriminalu" &nbsp;formalno u vlasništvu novinarke Sonje Drobac.
- Ovaj medij se pridružio do sada neviđeno agresivnoj kampanji koju vode političari bivše vlasti, njima bliske nevladine i medijske organizacije i pojedini ulcinjski biznismeni, koristeći uvrede, klevete, prijetnje i pozive na linč. Cilj ovakve propagande je da se poslanici vladajuće većine spriječe da, u skladu sa sopstvenim uvjerenjima, podrže usvajanje zakonskog okvira koji bi potencijalno omogućio dolazak stranih direktnih investicija, iako suprotno njihovom manipulativnom narativu nijedna konkretna investicija nije predviđena samim Sporazumom - zaključuju u PES-u.

PES optužio Portal ETV da je pozvao na linč poslanika

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: autoput