<article>Na putu Kolašin - Mateševo dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.Na licu mjesta je hitna pomoć, a saobraćaj je obustavljen.Više detalja za sada nije poznato.</article>

Na putu Kolašin - Mateševo dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila.
Na licu mjesta je hitna pomoć, a saobraćaj je obustavljen.
Više detalja za sada nije poznato.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

udes

Autoput

Kolašin - Mataševo

Saobraćajka

Saobraćajna nezgoda

Hronika

Udes kod Kolašina: Na licu mjesta hitna pomoć, saobraćaj obustavljen

Puno je problema koji spadaju u oblast Poglavlja 27, a jedan od ključnih je zagađenje vazduha, koje je prisutno u svim većim gradovima u Crnoj Gori. Osim Pljevalja, gdje je glavni zagađivač Termoelektrana, tu su Bijelo Polje, Podgorica i Nikšić, koji loš kvalitet vazduha duguju grijanju na fosilna goriva, izduvnim gasovima iz automobila i maloj industriji. Osim vazduha, veliki problem je i ispuštanje zagađenih voda u ekosistem, što negativno utiče na životnu sredinu i zdravlje ljudi, pa je prioritet izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – rekla je, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, direktorica NVO Green Home Azra Vuković.
Sa jučerašnjim zatvaranjem Poglavlja 32, Crna Gora je zatvorila 13 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, a do kraja 2026. godine trebalo bi da zatvori i preostala poglavlja, među kojima su neka izazovnija, a jedno od takvih je i Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
Poglavlje 27, objašnjava Vuković, podrazumijeva set mjera i aktivnosti koje treba da pokažu da je Crna Gora spremna i sposobna da uspostavi standarde u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
- Mi u ovoj oblasti imamo puno problema koji se odnose na zagađenje vazduha, upravljanje otpadom, zaštitu prirode i cijeli niz drugih pitanja, s obzirom na to da ovo poglavlje obuhvata 10 podoblasti, odnosno 10 tema kojima se bavi. U tom poglavlju su i hemikalije, buka, civilna zaštita u kontekstu zaštite životne sredine i klimatskih promjena, i ono obuhvata niz mjera i aktivnosti koje je neophodno implementirati. Ne znači da u okviru Poglavlja 27 moramo postići dobar status u svim oblastima, već treba da radimo na tome, da pripremimo odgovarajuće strategije, zakone i da uspostavimo infrastrukturu koja nam može obezbijediti da u određenom periodu dostignemo standarde Evropske unije u ovoj oblasti -rekla je Vuković.
Kaže da Crna Gora u procesu pregovora dogovara s Evropskom komisijom prelazne periode za određene oblasti, što podrazumijeva da država neće implementirati sve mjere do momenta ulaska u EU, već će dio aktivnosti biti ostavljen za tranzicioni period nakon pristupanja.
Sistem za prečišćavanje otpadnih voda jedna je od obaveza iz Poglavlja 27, ističe ona, jer sve neprečišćene otpadne vode koje se ispuštaju u ekosisteme nanose štetu životnoj sredini i zdravlju građana.
- Kroz sisteme i lance ishrane na kraju dolazimo u direktan kontakt s tim zagađenjima, jer konzumiramo proizvode koji su na određeni način kontaminirani, a u kontakt dolazimo i kroz vodu za piće i vazduh koji udišemo. Nepročišćene materije koje kao društvo proizvodimo ne bi smjele da završavaju u prirodi, već ih moramo prečišćavati. Konkretno govorimo o sistemu za prečišćavanje otpadnih voda koji je planiran za Glavni grad i šire područje, a koji je odavno trebalo da bude realizovan, kako u kontekstu pregovora, tako i u kontekstu zaštite životne sredine - zaključila je Vuković.

Vuković: Imamo puno problema koji se tiču poglavlja 27, odnose se na zagađenja vazduha, upravljanje otpadom i zaštitom prirode

Crnogorski zakonski okvir u oblasti zaštite ličnih podataka je zastario i ne prati savremene tehnološke tokove, posebno razvoj algoritama i nagli porast korišćenja vještačke inteligencije, ocijenila je direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović.
Govoreći u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vuksanović je kazala da je u toku izrada novog zakonskog rješenja koje bi trebalo da bude usklađeno sa evropskim normama, prije svega sa GDPR regulativom.
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, Vuksanović je podsjetila da Crna Gora i dalje primjenjuje zastarjela zakonska rješenja, iako je proces usklađivanja sa evropskim standardima započet.
- Postojećim zakonom imamo mehanizme kojima se možemo zaštiti, međutim možemo reći da taj zakonski okvir nije u skladu sa onim što je modernizacija donijela, niti sa algoritmima, niti sa porastom korištenja vještačke inteligencije, ali sa druge strane nije ni svijest građana na nekom velikom nivou o tome kako se mogu zaštiti i da li treba da zaštite, već reagujemo nakon što se određena zloupotreba dogodi - rekla je Vuksanović.
GDPR (General Data Protection Regulation) je evropska regulativa donijeta 2018. godine i, kako je istakla Vuksanović, znatno je savremenija u odnosu na važeći crnogorski zakon. Zbog toga smatra ohrabrujućim to što će doći do usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa tom direktivom.
- Zakon koji nas trenutno štiti je stariji, ima daleko slabije mehanizme zaštite, daleko slabije kazne. Možemo reći da taj okvir nama daje alatke da se kao građani zaštitimo, daje alatke i državi, ali to nije dovoljno, najčešće u primjeni su te kazne dosta slabe, iako zakonska varijanta propisuje zatvorske kazne, najčešće to budu novčane kazne ili neke uslovne kazne. Kaznena politika koja bi u ovom momentu bila možda i najefikasnija za građane da se negdje ustroje prilikom te zloupotrebe je izrazito mala. Sa druge strane mi vrlo svjesno iz civilne zloupotrebe automatskom podjelom određenog sadržaja prelazimo na teren krivične odgovornosti i to je usklađeno sa evropskim regulativama, ali kaznena politika ne ide toliko često u skladu sa najvišim mogućim kaznama, već slabijim, uslovnim - zaključila je Vuksanović.

Vuksanović: Svijest građana o zaštiti ličnih podataka nije na zavidnom nivou

Skupština Crne Gore biće domaćin ovogodišnjeg sastanka Komiteta i Biroa Parlamentarne skupštine Frankofonije (APF), koji će biti održan naredna tri dana u Podgorici.
Kako je najavljeno iz crnogorskog parlamenta, sastanak Biroa otvoriće u petak predsjednik Skupštine Andrija Mandić.&nbsp;
- U uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti i predsjednica Delegacije Skupštine Crne Gore u APF-u Anđela Vojinović i predsjednik APF-a Ilarion Etong - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Parlamentarna skupština Frankofonije (PSF), nastala 1967. godine, međunarodna je organizacija koja okuplja 99 članica iz parlamenata ili međuparlamentarnih organizacija sa pet kontinenata, sa posebnošću dijeljenja francuskog jezika.&nbsp;
To je politički prostor za debate, predloge i razmjenu informacija o svim temama od zajedničkog interesa za njegove članove.
Skupština Crne Gore pridružena je članica PSF-a od 2022. godine.&nbsp;

Crnogorski parlament domaćin sastanka Parlamentarne skupštine Frankofonije

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači jedva dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ali ni to Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje. To su stope rasta o kojima druge države mogu samo da sanjaju, piše Dojče vele.
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
- Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu - smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
<h2>„Indiji su potrebni terenci“</h2>
U prvoj fazi carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-djelove bi carine trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment iz Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kad je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju novih kupaca.
- SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda - naveo je Švope.
<h2>Šta s fabrikama u samoj Indiji?</h2>
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a ta zemlja bi sve više mogla da postane ogromno tržište kakvo su sada SAD i Kina.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer nešto je oprezniji. Po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosjekli mač“: novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
- S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje još čekaju proširenje. To bi opet donekle postavilo pitanje smisla tamo izvoziti vozila iz Evrope - kazao je Štirmer.
<h2>I Indijci sve više vozi „na struju“</h2>
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, prije svega zato što je zagađenje vazduha u nekim gradovima postalo ozbiljan problem.
- Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle s malom i mikro mobilnošću - kaže Štirmer.
o uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
- U nekim su gradovima već u potpunosti prešli na električne autobuse. Slijediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija - dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
<h2>Mnoštvo domaćih vozila i „japanaca“</h2>
Teško je procijeniti u kojoj će mjeri njemački proizvođači moći da profitiraju od tog procvata u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone. Ulažu milijarde u izgradnju novih fabrika i razvoj novih modela. Snažno nadiru i južnokorejski proizvođači automobila poput Hjundaija i Kije. S druge strane, vlada podstiče i domaće proizvođače:
- Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta - objašnjava Gal.
Frank Švope ipak je optimista i smatra da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.
Sporazum je barem prilika da se ponovno pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. Sa tim je saglasan i Gal.
- U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju da izgube iz vida - poručio je Gal.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU-Indija

ODBRANA KNEŽEVIĆA: Šuković i Vukotić žele da me eliminišu, nijesam htio da smijenim ljude pod pritiskom Novovića

Zašto, kad Demokrate zapošljavaju, pada broj policajaca?!

Društvo

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Udes kod Kolašina: Na licu mjesta hitna pomoć, saobraćaj obustavljen

Tagovi

Vuković: Imamo puno problema koji se tiču poglavlja 27, odnose se na zagađenja vazduha, upravljanje otpadom i zaštitom prirode

Vuksanović: Svijest građana o zaštiti ličnih podataka nije na zavidnom nivou

Crnogorski parlament domaćin sastanka Parlamentarne skupštine Frankofonije

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU-Indija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO