Australijska policija izjavila je da traga za naoružanim napadačem u bijegu nakon što su tri osobe upucane i ubijene u četvrtak u malom gradiću uz jezero na istoku zemlje.
Policajci su upozorili ljude da ostanu u kućama u ruralnom gradiću Lejk Kargeligo, 450 kilometara zapadno od Sidneja.
Policija Novog Južnog Velsa izjavila je da je pronašla muškarca i ženu mrtve u vozilu nakon što je reagovala na dojave o pucnjavi u gradu kasno poslijepodne.
Ubrzo nakon toga u drugoj pucnjavi ubijena je žena i ranjen muškarac koji je, kako se navodi, u "kritičnom stanju" u bolnici.
- U ovoj fazi, policija je identifikovala počinitelja koji je još uvijek na slobodi - rekao je Endrju Holand, pomoćni povjerenik policije Novog Južnog Velsa.
Holan je dodao: "Trenutno sprovodimo veliku potragu u tom području. Molimo ljude da ostanu u kućama", rekao je Holand novinarima.
Vjeruje se da je napadač pobjegao u vozilu, rekao je Holand, a prenosi "ThePeninsulaQatar".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Naoružani napadač ubio tri osobe u istočnoj Australiji

Društvene mreže ukinule su pristup za oko 4,7 miliona profila za koje je utvrđeno da pripadaju djeci u Australiji, otkako je ta zemlja zabranila korišćenje ovih platformi osobama mlađim od 16 godina.
- Suprotstavili smo se svima koji su govorili da se to ne može uraditi, nekima od najmoćnijih i najbogatijih kompanija na svijetu i njihovim pristalicama. Sada australijski roditelji mogu biti sigurni da njihova djeca mogu vratiti svoje djetinjstvo - izjavila je ministarka komunikacija Anika Vels u petak.
Podaci koje je 10 društvenih mreža dostavilo australijskoj vladi prvi put pokazuju razmjere ove istorijske zabrane, donešene u decembru zbog bojazni od štetnog onlajn okruženja za mlade.
Zakon je u Australiji otvorio burnu raspravu o upotrebi tehnologije, privatnosti, sigurnosti djece i mentalnom zdravlju te je podstakao i druge zemlje da razmotre slične mjere.
Prema australijskom zakonu, Fejsbuk, Instagram, Kik, Redit, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub i Tvič suočavaju se s kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara (55,5 miliona KM) ako ne preduzmu razumne korake da uklone naloge djece mlađe od 16 godina iz Australije.
Servisi za razmjenu poruka poput Vacapa i Fejsbuk mesidžera izuzeti su iz ovih pravila.
Kako bi provjerile dob, platforme mogu tražiti kopije identifikacijskih dokumenata, koristiti treću stranu koja primjenjuje tehnologiju procjene dobi na osnovu lica korisnika ili donositi zaključke iz već dostupnih podataka, poput toga koliko dugo postoji određeni nalog.
Oko 2,5 miliona stanovnika Australije ima između 8 i 15 godina, navela je povjerenica za e-sigurnost Džuli Inman Grant, a ranije procjene su govorile da 84 odsto djece uzrasta od osam do 12 godina ima naloge na društvenim mrežama.
Nije poznato koliko je ukupno naloga otvoreno na ovih 10 platformi, ali je Inman Grant rekla da je broj od 4,7 miliona profila koji su "deaktivirani ili ograničeni" ohrabrujući.
- Sprečavamo predatorske kompanije društvenih mreža da pristupaju našoj djeci - poručila je Inman Grant.
Dodala je da su deset najvećih kompanija obuhvaćenih zabranom poštovale zakon i na vrijeme prijavile broj uklonjenih naloga regulatoru. Takođe je naglasila da se od društvenih mreža očekuje da fokus prebace sa sprovođenja zabrane na sprječavanje djece da otvaraju nove naloge ili na druge načine zaobilaze pravila.
Australijske vlasti nisu objavile podatke po pojedinačnim platformama. No, Meta, koja je vlasnik Fejsbuka, Instagrama i Tredsa, saopštila je ove sedmice da je do dana nakon stupanja zabrane na snagu uklonila skoro 550.000 naloga za koje se smatralo da pripadaju korisnicima mlađim od 16 godina.
U objavi na blogu u kojoj je otkrila ove brojke, Meta je kritikovala zabranu i upozorila da manje platforme, na koje se pravilo ne odnosi, možda neće davati prioritet sigurnosti. Kompanija je takođe istakla da platforme za pregled sadržaja i dalje mogu djeci prikazivati sadržaj na osnovu algoritama - što je bio jedan od ključnih razloga za donošenje zabrane.
Zakon je među roditeljima i organizacijama koje se zalažu za sigurnost djece dočekan s odobravanjem. S druge strane, aktivisti za onlajn privatnost i neke organizacije koje predstavljaju tinejdžere protivili su se mjeri, ističući da ranjivi mladi ljudi ili oni koji žive u geografski izolovanim djelovima Australije često pronalaze podršku upravo u onlajn zajednicama.
Neki su kazali da su uspjeli prevariti tehnologije za procjenu dobi ili da su im roditelji i starija braća i sestre pomogli da zaobiđu zabranu.
Otkako je Australija 2024. godine počela raspravljati o ovim mjerama, i druge zemlje razmatraju sličan pristup. Među njima je i Danska, čija je vlada u novembru najavila da planira uvesti zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina.
- Činjenica da, uprkos određenom skepticizmu, ova mjera funkcioniše i sada se replicira širom svijeta, izvor je australijskog ponosa - izjavio je premijer Entoni Albaniz u petak.
Opozicioni političari tvrde da mladi lako zaobilaze zabranu ili prelaze na druge aplikacije koje su manje pod lupom javnosti od najvećih platformi. Inman Grant je kazala da su podaci kojima raspolaže njen ured pokazali skok u preuzimanjima alternativnih aplikacija kada je zabrana stupila na snagu, ali ne i skok u njihovom korištenju.
- Još nema dugoročnih trendova o kojima možemo govoriti, ali radimo na tome - rekla je.
Istovremeno je najavila da regulator koji vodi planira u martu uvesti "svjetski vodeća ograničenja za AI pratitelje i čatbotove". Nije otkrila više detalja.

500x500

Australija: Ugašeno 4,7 miliona profila na društvenim mrežama nakon zabrane korišćenja za djecu

Australija je danas pozvala svoje državljane koji se nalaze u Iranu da odmah napuste zemlju.
- Napustite Iran odmah. Komercijalne opcije za odlazak su i dalje dostupne, ali postaju sve više ograničene. Uskoro bi moglo doći do zatvaranja vazdušnog prostora i otkazivanja letova, što će onemogućiti kasniji odlazak - piše u upozorenju na onlajn servisu Ministarstva spoljnih poslova Australije za pomoć domaćim putnicima.
U upozorenju piše da se i dalje ne preporučuje putovanje u Iran, te da državljani Australije koji uprkos upozorenju ne napuste zemlju sami odgovaraju za svoju bezbjednost.
Njima se savjetuje da budu spremni za boravak u skloništu na duže vrijeme, te da se naprave zalihe vode, hrane i ljekova.
U upozorenju se navodi da je rad australijske ambasade u Iranu obustavljen i da je pružanje konzularne pomoći „izuzetno ograničeno“.

1250x600

1084x550

Australija pozvala svoje državljane da odmah napuste Iran, moguće zatvaranje vazdušnog prostora

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Australija se obavezala na strožije zakone o oružju u ponedjeljak, dok je zemlja u žalosti zbog žrtava najtežeg masovnog napada vatrenim oružjem u posljednjih 30 godina.
Policija je saopštila da su otac i sin izveli napad u kojem je ubijeno 15 osoba na jevrejskoj proslavi na poznatoj plaži Bondi u Sidneju.
Incident je otvorio pitanje da li zakoni o oružju u Australiji, koji su među najstrožim na svijetu, zahtijevaju reviziju. Policija je navela da je stariji osumnjičeni imao dozvolu za nošenje oružja od 2015. godine, i to za šest različitih tipova.
Australijski premijer Entoni Albanese izjavio je da se njegov kabinet složio da pooštri zakone o oružju i radi na uspostavljanju nacionalnog registra vatrenog oružja kako bi se riješila pitanja poput broja oružja za koje se može izdati dozvola i izmjene perioda važenja dozvole.
- Okolnosti ljudi mogu se promijeniti. Ljudi se mogu radikalizovati u određenom vremenskom periodu. Dozvole ne smiju biti trajne- rekao je novinarima prije sjednice kabineta.
Od dvojice napadača, 50-godišnjak je ubijen na mjestu napada, dok je njegov 24-godišnji sin u kritičnom stanju u bolnici, saopštila je policija na konferenciji za medije.
Najmanje 40 osoba je prebačeno u bolnicu nakon napada, uključujući dva policijska službenika koji su u teškom stanju. Starost žrtava kreće se od 10 do 87 godina.
Policija je navela da je jedan od osumnjičenih bio poznat vlastima, ali nije smatran velikom prijetnjom.
Državni emiter ABC i druge medijske kuće identifikovali su muškarce kao Sajid Akram i Naveed Akram. Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke rekao je da je otac stigao u Australiju 1998. godine s studentskom vizom, dok je njegov sin rođen kao australijski državljanin.
Prema navodima ABC-a, u automobilu napadača pronađena su dvije zastave ekstremističke grupe Islamska država.

Australija planira strožije zakone o oružju nakon terorističkog napada u Sidneju

Izuzetno je važno da dvije zemlje u narednom periodu snaže bilateralne odnose, a pozitivan znak je što oba parlamenta imaju formirane grupe prijateljstva, poručeno je na sastanku predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa Piterom Trastvelom, ambasadorom Australije u Crnoj Gori.
Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog prvog susreta, dodajući da u Australiji postoji brojna zajednica ljudi koji svoje porijeklo upravo vode iz naše zemlje, a koji su se tamo mahom nastanili po završetku Drugog svjetskog rata.
On je uputio poziv predsjednicima oba Doma Australijskog parlamenta, kao i njihovoj grupi prijateljstva, da posjete Crnu Goru.
- Ambasador Trastvel se zahvalio na prijemu i na pozivu koji je uputio predsjednik Mandić, dodajući da će ga sa zadovoljstvom prenijeti, naglasivši da iako geografski udaljene, naše dvije zemlje imaju snažnu sponu u vidu iseljenika koji su svoju budućnost gradili u Australiji - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Trastvelom: Izuzetno važno da Crna Gora i Australija snaže bilateralne odnose

Snažno osuđujem užasni napad na nevine civile tokom proslave Haunke na Bondi plaži u Sidneju, poručio je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, i tim povodom izjavio najdublje saučešće porodicama žrtava.
- MIzražavam solidarnost sa jevrejskom zajednicom i sa narodom Australije- poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2000197881362333914&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Osuđujem užasni napad na nevine civile koji su slavili Hanuku, solidarni smo sa jevrejskom zajednicom i narodom Australije

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

Austrijski javni emiter ORF saopštio je da se i dalje nada kompromisu oko učešća Izraela na Eurosongu sljedeće godine u Beču, dok raste pritisak zemalja koje prijete bojkotom događaja.
Govoreći u Beču, generalni direktor ORF-a Roland Vajsman rekao je da je intenzivno radio na uvjeravanju kolega emitera da dođu u Austriju na 70. takmičenje sljedećeg maja, dodajući da je ovo vrijeme za diplomatiju.
Evropska radiodifuzna unija (EBU) odgodila je odluku o tome da li Izrael može da se takmiči 2026. godine. Glasanje koje se očekivalo na vanrednom sastanku u novembru sada će se održati na redovnoj generalnoj skupštini EBU-a u decembru.
Španija je saopštila da će bojkotovati takmičenje ako Izrael bude učestvovao, a Irska, Slovenija, Island i Holandija su izdale slična upozorenja. Drugi emiteri, uključujući one u Belgiji, Švedskoj i Finskoj, još uvijek razmatraju svoje stavove prije sastanka u decembru.
Austrijski državni sekretar za vanjske poslove Sep Šelhorn kritikovao je pozive na bojkot, opisujući kulturne bojkote kao "glupe i besmislene" i tvrdeći da bi Eurosong trebao ostati susret muzičara, a ne mjesto za političke sporove.
Njemačka je takođe upozorila protiv isključivanja Izraela, rekavši da bi to politizovalo kulturni događaj i bilo u suprotnosti s njenom "istorijskom odgovornošću".
Irska radiotelevizija je ranije saopštila da neće učestvovati na Eurosongu 2026. ako Izrael ostane među kandidatima, navodeći kao razlog "strašan gubitak života" u Gazi i zabrinutost zbog napada na novinare. Televizija je saopštila da će konačna odluka o učešću zavisiti od ishoda decembarskih diskusija EBU-a.
Debata se održava u trenutku kada se takmičenje priprema za svoje 70. izdanje. Austrija će biti domaćin u bečkoj Viner Štathale 12, 14. i 16. maja 2026. godine, nakon što je austrijski pjevač JJ (Johannes Pietsch) pobijedio na Eurosongu 2025. u Baselu s pjesmom "Wasted Love", koja je miješala tehno produkciju s opernim vokalima.

Austrija traži kompromis oko učešća Izraela na narednom Eurosongu, glasanje će se održati u decembru

Australija će uložiti 12 milijardi dolara (6,8 milijardi eura) kako bi jedno od svojih brodogradilišta osposobila za izgradnju flote nuklearnih podmornica, saopštila je vlada u Kanberi.
Ovih 12 milijardi australijskih dolara biće potrošeno tokom deset godina na renoviranje i poboljšanje kapaciteta brodogradilišta Henderson, blizu Perta u Zapadnoj Australiji, rekao je ministar odbrane Ričard Marls.
Australija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države su 2021. godine potpisale sporazum Aukus, čiji je cilj suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u Azijsko-pacifičkom regionu.
Marls je za Skaj njuz rekao da je brodogradilište Henderson ključni dio sporazuma Aukus.
- Riječ je o onome što Australija treba da uradi da bi iskoristila ovu stratešku priliku - dodao je ministar odbrane.

Australija ulaže 6,8 milijardi eura u brodogradilište za izgradnju nuklearnih podmornica

Zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) nijesu uvršteni u dnevni red današnje sjednice Vlade.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade.&nbsp;
Članovi Vlade iz redova DNP-a danas su predali zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti.
Kako nam je rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić je na sjednici ponovio da ovim pitanjem treba da se bavi Skupština.&nbsp;
Spajić je, &nbsp;prije današnje sjednice, kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Vlada odbila da se bavi zahtjevima DNP-a, Spajić ponovio da je adresa Skupština

Bivši rudnik olova i cinka Brskovo je kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama, a projekat njegove remedijacije direktno je povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, poručeno je sa sastanka u Mojkovcu.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) su saopštili da je u tom gradu održan informativni sastanak povodom početka projekta „Razvoj opcija za sanaciju lokaliteta kontaminiranog živom – bivši rudnik olova i cinka Brskovo, Mojkovac“.
Kako su rekli, cilj tog projekta je povećanje zaštite stanovništva i životne sredine od antropogenih emisija i oslobađanja žive i njenih jedinjenja iz rudnika Brskovo kroz sprovođenje naučno zasnovanih analiza, predlaganje rješenja za remedijaciju i jačanje zakonodavnog okvira.
- Nosilac projekta je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), dok su partneri MERS, Institut za javno zdravlje (IJZ) i nevladina organizacija Ozon. Predviđeno je da realizacija traje 36 mjeseci, a ukupan budžet je 273.880 dolara - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su na sastanku nosioci i partneri na projektu upoznali predstavnike lokalne samouprave sa osnovnim informacijama o projektu, kao i daljim koracima.
Generalna direktorica Direktorata za ekologiju u MERS-u, Lana Radunović, ukazala je na to da bivši rudnik Brskovo, koji je bio aktivan u periodu od 1976. do 1991. godine, danas predstavlja kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama.
- Akreditovana laboratorijska ispitivanja sprovedena tokom 2024. godine ukazala su na zabrinjavajuće koncentracije žive, koje se na pojedinim tačkama kreću u rasponu od 24 do čak 556 ppm - rekla je Radunović.
Posebnu pažnju, kako je kazala, izaziva činjenica da rijeka Rudnica protiče kroz rudničke strukture i uliva se u rijeku Taru, prirodno dobro pod zaštitom UNESCO-a.
- Ovakva hidrografska povezanost otvara ozbiljna pitanja potencijalnog izlaganja stanovništva, ali i dugoročnog, kumulativnog uticaja na biodiverzitet, zemljište i vodne resurse šireg područja - naglasila je Radunović.
Ona je ocijenila da ovo pitanje ima za Crnu Goru zdravstveni, ekološki i ekonomski značaj, naročito u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Projekat je direktno povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Minamata konvencije o živi, posebno u dijelu koji se odnosi na ispuštanja u vodu i zemljište, upravljanje otpadom koji sadrži živu, kontaminirane lokalitete, kao i pitanja zdravlja, istraživanja i monitoringa - navela je Radunović.
Istovremeno, kako je kazala, projekat daje konkretan doprinos usklađivanju sa novom EU Direktivom o monitoringu i otpornosti zemljišta, što je od posebnog značaja u okviru Poglavlja 27.
- Važno je naglasiti da ovaj projekat ne finansira samu sanaciju, već stvara neophodnu osnovu za donošenje odluka o najefikasnijim i najodrživijim rješenjima - dodala je Radunović.
Ona je, kako je saopšteno, posebno istakla ulogu Opštine Mojkovac, koja je u tom projektu ravnopravan partner.
- MERS ostaje snažno posvećeno ovom procesu, u saradnji sa EPA, IJZ i lokalnom zajednicom - poručila je Radunović.
Koordinatorka projekta, Gordana Đukanović iz EPA, predstavila je ključne aktivnosti projekta, navodeći da je fokus na sagledavanju trenutnog stanja životne sredine na lokalitetu bivšeg rudnika Brskovo, kroz analize zemljišta, vode i vazduha, sa ciljem utvrđivanja prisustva žive i mogućih rizika po zdravlje ljudi i prirodu.
U saopštenju se navodi da će, na osnovu tih analiza, projekat razmotriti opcije za remedijaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja, kako bi se identifikovala održiva rješenja za smanjenje ekoloških i zdravstvenih rizika.
- Projekat takođe predviđa procjenu izloženosti lokalnog stanovništva, kao i unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti upravljanja starim kontaminiranim lokacijama, u skladu sa evropskim standardima - kaže se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da je istaknuta važnost partnerskog odnosa sa Opštinom Mojkovac i uključivanja lokalne zajednice u sve faze realizacije projekta.
- Članovi Upravnog odbora projekta i predstavnici IJZ-a Borko Bajić i direktorica Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Enisa Kujundžić govorili su o značaju humanog biomonitoringa i podizanja svijesti javnosti, dok je predstavnik Ministarstva zdravlja u upravnom odboru Adnan Efović ukazao na štetne efekte žive po zdravlje ljudi i važnost preventivnih mjera - kaže se u saopštenju.

Projekat remedijacije Brskova stvara neophodnu osnovu za najefikasnija i najodrživija rješenja

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je danas od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražio objavu informacije o svim do sada sačinjenim zabilješkama o kontroli poštovanja mjere kućnog pritvora za Miloša Medenicu. - Miloš Medenica je nakon izricanja presude postao nedostupan organima ove države, uprkos izrečenoj mjeri zabranje napuštanja domaćinstva – kućni pritvor. Imajući u vidu da je izricanje presude u predmetu protiv pripadnika OKG Miloša Medenice bila najavljeno u medijima makar 24 časa ranije, nije jasno kako nadzor poštovanja mjere kućnog pritvora nije inteziviran od strane službenika policije upravo u tom periodu - objavio je MANS na mreži X. U toj organizaciji navode da se predmet u javnosti već duže vrijeme profiliše kao jedan od onih koji bi trebalo da “poprave” takozvani track record Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa je bilo za očekivati da će, ako ne svi subjekti, onda makar tzv. šef organizovane kriminalne grupe biti pod pojačanim nadzorom, naročito uoči samog izricanja presude. - Zbog toga smatramo da je od nespornog javnog interesa da MUP objavi sve podatke koji se odnose na nadzor Miloša Medenice, odnosno na propuste u sprovođenju istog i bez odlaganja identifikuje odgovornost za činjenicu da optuženi Medenica danas nije dostupan nadležnim institucijama Crne Gore - ističu u MANS-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140144_d11f98a86dfcb3b9d6b32c0512a191b2c0bc53fffe671a0a7fbc8dcbbde9a613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140144_d11f98a86dfcb3b9d6b32c0512a191b2c0bc53fffe671a0a7fbc8dcbbde9a613" data-rendition-name="original" width="832" height="1191" loading="lazy" alt="zahtjev"> </figure>  Kapaciteti nadležnih državnih organa za procesuiranje važnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala i dalje nastavljaju da predstavljaju jednu od ključnih prepraka za održivu borbu protiv ovih problema, a ovaj slučaj je, navode u MANS-u, samo još jedna dokaz u prilog tim tvrdnjama. - Konačne presude za korupciju na visokom nivou predstavjaju jedno od ključnih mjerila za zatvaranje najtežih pregovaračkih poglavlja koje će podrazumijevati mnogo više odgovornosti za propuste koji se naprave na putu ka EU - zaključuje MANS.

MANS od MUP-a traži zabilješke o kontroli kućnog pritvora za Miloša Medenicu

Amid protests by freight transporters and blockades at border crossings, concerns have emerged in the public that Montenegro could run out of fuel. The Ministry of Energy and Mining, headed by Admir Šahmanović, told Portal ETV that there is no reason for panic and that the country’s fuel supply and energy stability are fully secured.
- If we speak exclusively about the quantities currently available at petrol stations, they are on average sufficient for two to three days of regular operations, depending on consumption. However, when we talk about total fuel quantities in Montenegro, including commercial and strategic reserves, these are stocks that allow for nearly two months of normal market functioning - the Ministry told Portal ETV.
According to them, it is important for citizens to know that there is enough fuel in the country, both in the commercial stocks of oil companies and in strategic reserves, which together ensure continuity of supply over a longer period.
- There are currently sufficient quantities of fuel in Montenegro, both in commercial stocks and in strategic reserves, which ensure stable market supply even over an extended period - the Ministry of Energy said in a statement to Portal ETV.
FUEL STOCKS AT PETROL STATIONS DO NOT REFLECT THE REAL SITUATION
They note that it is often incorrectly interpreted in the public that, under the current circumstances, operational fuel stocks at petrol stations could be depleted within a few days.
However, as explained by this government department, this does not mean that there is no fuel available; rather, it is a logistical challenge in delivery caused by the current blockades at border crossings, which the competent authorities are addressing in cooperation with oil companies.
STRATEGIC RESERVES – THE KEY TO ENERGY SECURITY
As they emphasized to Portal ETV in the context of the newly arisen situation, the existence of oil reserves is of exceptionally great importance in crisis and emergency situations, which may arise due to supply disruptions caused by extraordinary circumstances.
Strategic reserves of petroleum products represent one of the key pillars of supply security and, consequently, an important element of national security for every state.
- Montenegro has begun the process of forming strategic reserves of petroleum products in line with international and European standards, according to which the state is obliged to ensure reserves covering 90 days of average, that is, normal consumption. During 2025, around 40 percent of the prescribed quantities were formed, which corresponds to stocks sufficient for approximately one and a half months of normal market functioning - the Ministry of Energy said.
They added that activities to procure the remaining quantities will continue and that they expect the process to be completed by the end of 2027.
THIS IS NOT THE MOMENT TO ACTIVATE STRATEGIC RESERVES
- Strategic reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations and are not activated in circumstances that can be resolved through regular market and institutional mechanisms - the Ministry of Energy and Mining stated in its response to Portal ETV.
In the context of current developments and potential supply challenges due to blockades at border crossings, it is important to stress, they added, that this is not the moment to activate and release strategic reserves. Such reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations, while the current situation is being resolved through regular market mechanisms and institutional coordination.
INSTITUTIONS AND OIL COMPANIES ARE MONITORING SITUATION
Namely, there are currently sufficient quantities of commercial stocks held by oil companies in Montenegro, which can be placed on the market to ensure uninterrupted supply. Competent institutions, in cooperation with oil companies, are monitoring the situation in a coordinated manner and taking measures to overcome existing logistical challenges and prevent disruptions in supply.
- As already emphasized, the fact that operational capacities at petrol stations at a given moment are reduced to quantities sufficient for a few days of regular operations does not mean that there is no fuel in Montenegro, nor that there is any reason for panic. Existing reserves, both commercial and strategic, together with the active engagement of the competent authorities, represent a strong guarantee of market stability and security of supply - the Ministry of Energy said in its statement to Portal ETV.

Tag: australija