Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Specijalno državno tužilaštvo pogidlo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića.
Naime, njemu je već počelo suđenje pred Višim sudom, pri čemu se tereti za zloupotrebu službenog položaja.
To je izvijestila televizija Vijesti, pri čemu navode kako je Delić osumnjičen zbog dva slučaja zapošljavanja iz 2022. godine. Preciznije, u pitanju je izbor čelnika Komunalne policije i Službe zaštite i spašavanja, koji je sproveden bez konkursa, a pri čemu izabrani kandidati nijesu ispunjavali uslove.
Delića, koji dolazi iz redova Nove srpske demokratije, terete za kršenje više zakona, ali i za nepoštovanje akta o sistematizaciji.
Njegov pravobranilac Velibor Marković kazao je kako se Delić izjasnio da nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Delić je istakao da on nije pravnik nego politikolog i da je takva praksa imenovanja postojala godinama unazad.

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

SDT podiglo optužnicu protiv Veska Delića: Slučaj već pred Višim sudom

Sukob u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede juče je podignut na viši nivo, i to politički, nakon što su dva funkcionera optužila ministra Vladimira Jokovića da neistinom i klevetama blokira početak primjene novog Zakona o šumama, koji je usvojen na inicijativu Svjetske banke i uz prethodni amin Jokovića koji je u međuvremenu promijenio mišljenje.
Dva funkcionera Pokreta Evropa sad u pomenutom ministarstvu, državni sekretar Andrija Delić i načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš, juče su javno reagovali na izjave koje su se mogle čuti prošlog petka na Javnom servisu u emisiji posvećenoj brojnim mahom nezakonitim radnjama u sektoru šumarstva.
Oglasili su se, kako su istakli, „povodom 21 izrečene brutalne neistine i niza podmetanja“ u emisiji „Okvir“, za što odgovornim smatraju ministra Jokovića, direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića, te građanskog aktivistu Aleksandra Dragićevića, za kojeg takođe smatraju da je „politički savjetnik“.
<h2>PROMJENA MIŠLJENJA</h2>
U pomenutoj emisiji, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede promijenio je svoj raniji stav i ustvrdio da je važeći Zakon o šumama „donesen u velikoj žurbi“ i zvanično stupio na snagu 1. januara. Taj dan ujedno je bio rok za formiranje novog državnog preduzeća koje bi upravljalo ovim prirodnim bogatstvom.
- Žurilo se sa usvajanjem zakona, jer je jedan od uslova za kredit Svjetske banke od 80 miliona eura bilo njegovo donošenje - kazao je Joković i dodao da formiranja nove firme neće biti jer „u budžetu nema sredstava da se izdvoji oko 20 miliona eura“, niti fizičkog prostora za tako nešto.
Po Jokoviću, iako je ranije podržavao taj zakon, nedostajućem preduzeću „data su nelogična, faraonska ovlašćenja preuzimanja potpune kontrole i nad privatnim i nad državnim šumama“. Zbog toga insistira na zaustavljanju sprovođenja novog zakona i vraćanju „starog stanja“ odnosno davanja šumskog bogatstva koncesionarima.
Isti stav da se zakon ne može sprovesti imao je i ekolog Dragićević.
Rajković koji mjesto direktora Uprave „duguje“ Jokoviću i SNP-u koji su ga preporučili, osvrnuo se u istoj emisiji na ranije dugogodišnje koncesione modele, na osnovu kojih je država izgubila milijarde, ali smatra da su ugovori o korišćenju šuma bili dobri. I on je, očekivano, kazao za novi zakon „da nijesu ispunjeni svi uslovi za njegovu primjenu“. A kada je riječ o njegovoj uluzi u haosu koji trenutno vlada u sektoru šumarstva, smatra da nije odgovoran za produžavanje ugovora koncesionarima do kraja septembra ove godine, a još manje za posljedice nesprovođenja novog zakona.
<h2>SARADNICI</h2>
Delić i Kankaraš najavili su juče kako će ovog petka i oni biti gosti iste emisije, gdje će „biti demantovane ključne izrečene neistine i isto potkrijepljeno dokazima koji nedvosmisleno razotkrivaju istinu i namjere zbog kojih su imenovani izrekli neistine“.
- I neistine i podmetanja imaju za cilj oslobađanje njihove odgovornosti za kršenje Ustava Crne Gore i blokiranje sprovođenja više zakona - od kojih je jedan Zakon o šumama - a sve radi svojih ličnih i partijskih interesa – istakli su funkcioneri PES-a angažovani u ministarstvu na čijem je čelu lider SNP-a.
Takođe, tvrde da je riječ o „vrlo ozbiljnom narušavanju ustavno-pravnog poretka i dovođenja Crne Gore do ekonomskog urušavanja“.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i druge nadležne organe da hitno preduzmu mjere i radnje radi sprečavanja negativnih posljedica po Crnu Goru i njene građane. Takođe, pozivamo SDT i druge nadležne organe da ispitaju sve navode izrečene u emisiji i utvrde njihovu istinitost - posebno kada smo nas dvojica u pitanju – najavili su Delić i Kankaraš, te dodali kako ih „raduje saradnja i dokazivanje istine“, jer posjeduju i dokazni materijal.
Na sve izrečeno, juče nije htio da reaguje resorni ministar Joković.
- Nije nivo da se ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) preko medija prepucava ili da odgovara nekome ko je u ministarstvu ispod njega – kazao je on u kratkoj izjavi za Pobjedu.
Kako je naglasio, ne želi da se „preko medija raspravlja sa zaposlenima“, tim prije što smatra da nije iznio nikakve neistine.
- Ništa ne objašnjavam i ne želim ništa da objašnjavam. A da komentarišem izjave zaposlenih u ministarstvu - to nije nivo ministra. I nijesu oni nivo da polemišem s njima, da razgovaramo preko medija – zaključio je naš sagovornik.
No, to ne znači da Joković nema što da kaže Pobjedi. Kako nam je najavio, svoj stav o pomenutim i drugim aktuelnim problemima u resoru kojim rukovodi daće narednih par dana u odgovorima na pitanja koja smo mu uputili.
<h2>ODNOSI SNAGA</h2>
Podsjećamo, SNP nije jedina stranka iz vlasti čiji se funkcioneri u Vladi suprotstavljaju onim stavovima kolega iz PES-a. U sve su uključeni i članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića, koji su već izrazili neformalnu podršku planu o povlačenju novog Zakona o šumama i vraćanju koncesionog modela.
Pobjeda je ranije pisala da je više izvora iz diplomatskih krugova i vrha vladajuće koalicije saopštilo kako su aktuelni predsjednik Skupštine Mandić i ministar Joković razgovarali sa predstavnicima PES-a koji su protiv takve inicijative.
Prema pouzdanim informacijama našeg lista, ministar poljoprivrede je o potencijalnim izmjenama zakona razgovarao i sa predstavnicima međunarodnih institucija, koji su bili šokirani njegovim tvrdnjama „da su mu ruke vezane“ i da se mora ići na izmjene zakona, čime je suštinski brojne probleme prebacio na ministra finansija Novicu Vukovića. To se potvrdilo i pismom koji je Svjetska banka adresirala na Vukovića i u kome se skreće pažnja crnogorskim institucijama da zbog (političke) igre sa Zakonom o šumama naša zemlja može ostati bez čak 80 miliona eura bespovratne pomoći, koji je u ovom trenutku Crnoj Gori izuzetno važan priliv u budžet.
Šef poslaničkog kluba najjače opozicione Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić, prije dva dana je u Skupštini izrazio očekivanja da će Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pojačati pritiske na premijera i predsjednika PES-a Milojka Spajića kako bi učvrstili saradnju unutar aktuelne parlamentarne većine. Glavni razlog je sporazum napravljen pod pokroviteljstvom šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, a na koji su potpise stavili Spajić – u ime Vlade, i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (SD) i Adrijan Vuksanović (HGI).
Sukob između SNP-a i PES-a unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavlja još jedan korak u neizvjesno u susret novoj rekonstrukciji Vlade koju je Spajić već najavio, ali ne i rok do kada će biti poznato na koji način će biti izmijenjeni odnosi snaga unutar izvršne vlasti.

1250x600

Primjena zakona o šumama zatresla Jokovićev resor, Delić i Kankaraš traže da se umiješa SDT

Uslovi za smještaj životinja u skloništu za napuštene kućne ljubimce u Budvi su dobri i oni borave u pristojnim uslovima. 
 
To je saopšteno tokom posjete skloništu državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Andrije Delića sa predstavnicama civilnog sektora koje se bave zaštitom i dobrobiti životinja u Crnoj Gori. 
 
- Utvrđeno je da su uslovi za smještaj životinja u ovom skloništu dobri, kao i da napušteni kućni ljubimci borave u pristojnim uslovima, te da su u dobrom fizičkom stanju bez vidljivih znakova gladi ili bolesti - saopšteno je iz MPŠV. 
 
Delić je kazao da je Ministarstvo uvijek spremno da pomogne institucijama tog tipa. 
 
Navodi se da su i predstavnice civilnog sektora bile zadovoljne zatečenim stanjem. 
 
- O stanju u budvanskom azilu obavijestio sam i direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i Savjet za zaštitu životinja, koji su takođe iskazali spremnost da pruže svu neophodnu pomoć - naveo je Delić. 
 
U saopštenju se navodi da je posjeta još jedna u nizu aktivnosti koje je Ministarstvo planiralo, a kao odgovor na performanse predstavnika nevladinog sektora ispred MPŠV i UBHFP. 
 
Ističe se da su svjesni činjenice da se sve lokalne samouprave ne odnose na isti način prema ovom problemu. 
 
Delić je kazao da posjeta azilu u Opštini Budva uliva nadu da se stanje može značajno popraviti i u drugim lokalnim samoupravama. 
 
U saopštenju se poručuje da će se Uprava za bezbjednost hrane i Ministarstvo oštro suprostaviti nehumanim uslovima u svim azilima. 
 
- Te institucije su spremne da oforme tim u saradnji sa lokalnim samoupravama i NVO sektorom kako bi se zajednički suprostavili nesavjesnim pojedincima kroz buduće izmjene Zakona o dobrobiti životinja i Zakona o veterinarstvu - navodi se u saopštenju.

Dobri uslovi u skloništu za napuštene kućne ljubimce u Budvi

Demokratska parija socijalista podržava inicijativu Unije slobodnih sindikata za izgradnju stanova za one koji nijesu u mogućnosti da riješe stambeno pitanje i iniciraće formiranje ekspertske multidisciplinarne grupe koja će da utvdi da li postoje preduslovi da ovakva ideja zaživi i u Crnoj Gori, kazao je šef Poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić tokom razgovora sa generalnim sekretarom USSCG Srđom Kekovićem.
Povod za organizovanje sastanka upravo je bila inicijativa USSCG da se pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se izdavali u zakup građanima/kama koji nijesu u mogućnosti da svoje stambeno pitanje riješe kupovinom stana.
Prema riječima Nikolića, Klub poslanika DPS podržava projekte kojima se na optimalan način može riješiti problem više od 30 hiljada podstanarskih porodica u Crnoj Gori, i omogućava mladim ljudima da bez straha od visokih nameta za stanovanje započnu svoj samostalni život.
Realizacija ideje UCG, kaže Nikolić, svakako bi ublažila i demografske probleme na koje opominju rezultati popisa.&nbsp;
- Zato je važno da rješavanje stambenog pitanja građana, kao najvažnijeg pitanja životnog standarda, postavimo kao priorite - poručio je Nikolić.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je projektu „socijalno stanovanje“, koje grad Beč primjenjuje već duže od sto godina, a što je nedavno ova sindikalna organizacija uz goste iz austrijske prijestonice prezentovala crnogorskoj javnosti.&nbsp;
Keković je naveo da je model socijalnih stanova jedan od najuspješnijih projekata kojim se stanovnicima jednog grada omogućava stanovanje po veoma povoljnim cijenama.&nbsp;
- Ukoliko bi ovakav ili sličan projekat bio uspješno preslikan na naše uslove, to bi značilo da bi mnogi mladi ljudi, bračni parovi koji stvaraju porodicu, građani koji nemaju dovoljna lična primanja da bi plaćali visoke kirije ili kupili stan, zapravo dobili od grada ili države na korišćenje stanove koje bi koristili do kaja života, po veoma povoljnoj cijeni zakupnine - kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Nikolić sa Kekovićem: Podrška projektu socijalnog stanovanja

Mali drvoprerađivači započeli su protest ispred Vlade Crne Gore jer nijesu uzeti u obzir njihovi zahtjevi da se poništi javni poziv Uprave za gazdovanje šumama i lovištima za redovnu sječu i organizuje novi kojim bi svi imali jednaku šansu za kupovinu sirovine. Razlog njihovog revolta je direktno ugrožavanje opstanka malih firmi, ali i egzistencije više od 480 radnika tog sektora.
Naime, po novom tenderu sistem bodovanja daje prednost velikim firmama: pošto je vrednovanje ponude takvo da se 55 odsto ponude odnosi na cijenu - a 45 na mehanizaciju i broj radnika. Time su velike firme u prednosti.
Dodatno, firme sa više od 10 radnika su mogle da dobiju 450 kubika po radniku, a ispod 10 radnika samo 250 kubika.
Prema njihovom mišljenju, ovaj tender je bio diskriminišući i podoban za zakulisne radnje. U izjavama medijima ranije su ukazali da je država izgubila više miliona zbog izmjena propozicija tendera koje su išle u korist velikim firmama.
<h2>PROBLEM NASTAO ODSUSTVOM DIJALOGA</h2>
Tokom današnjeg protesta okupljenima se obratio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Andrija Delić. On je kazao da su ga prijatelji prije dolaska ispred Vlade upozorili da će biti vrijeđanja i galame, ali i da se on na to oglušio.
- Rekao sam da idem tamo jer je to moj narod. Niko nikog ne može da ponizi kao čovjek sam sebe djelima i riječima. Nemam činjenice da je bilo ko od vas kriminalac. Da imam svakog bih rado procesuirao. Vi ste za mene slobodni građani jednaki pred zakonom i Ustavom. Vi kao i svi građani imate pravo na dostojanstvo i lični integritet. Vlada na čijem je celu Spajić, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, čini sve da izađemo iz ove nezavidne situacije – naveo je on.
Malim drvoprerađivačima je poručio da postoje naznake rješenja ovog problema.
- &nbsp;Razgovaraću i sa ministrom, dao mi je do znanja da će i on i članovi Vlade učiniti da vi ne ostanete bez sirovine. Do ove situacije je došlo jer je bilo odsustvo dijaloga gdje se trebalo pričati o ovom problemu prije nego je nastao - kazao je Delić okupljenima.
Na pitanje hoće li raskinuti tender, rekao je da nije došao da iznese subjektivno mišljenje, jer na rješenju ovog problema rade stručni ljudi.
- Kada zauzmemo stav sa ljudima koji se bave rješenjem ovog problema izaći ćemo sa zajedničkim stavom. Rok će biti najbrži mogući. Ministar je spriječen da prisustvuje, ali mi je rekao da rade uporno i predano na rješenju ove situacije - poručio je državni sekretar.
<h2>ŠUMSKA MAFIJA</h2>
Vukoman Marić iz Pljevalja kazao je da traže poništenje aktuelnog i ponavljanje tendera od prije tri godine, jer je inao mišljenje ministarstva, saglasnost privredne komore i svih drvoprerađivača.
- Ko god da stoji iza ovog tendera smatramo ga za dio šumske mafije - podvukao je Marić.
Dodao je da danas nijesu ispred Vlade da bi rušili nečiji integritet.
- Kao što Rajković čini nama. U njemu vidimo čovjeka koji svoj posao ne čini kako treba - istakao je Marić.
Rekao je da traže da se ovaj tender poništi i ponovi onaj od prije tri godine koji je, kako je istakao, imao mišljenje Ministarstva, Privredne komore i saglasnost svih njih.
Još jedan od okupljenih saopštio je da imaju saznanja da je ovaj tender napravila šumska mafija.
- Zovemo, apelujemo i molimo ministra i direktora Agencije za gazdovanje šumama Miloša Rajkovića da zajedno sa premijerom sarađujemo. Oni mogu ovo da povuku i da se raspiše tender koji zadovoljava sve. Moram da dam otpor ovome i pozivam svakog čovjeka koji je na strani pravde da nam se pridruži - poručio je on.
Podvukao je da bi trebalo da se napravi sastanak sa Spajićem, Jokovićem i Rajkovićem.
<h2>PLJAČKA DRŽAVE</h2>
Admir Kalač, pitao je premijera da li je malo pet miliona eura iz državnog budžeta i 500 radnika koji će ostati bez posla, te zbog čega ljudi koji su sve izgradili na svojoj đedovini ne mogu da rade svoj posao.
- Mi smo tokom protesta dobili podršku kompletne vladajuće većine koja može da završi ovaj posao, ali neće. Nastavićemo sa protestima. Boriću se da se ova pljačka države ne dozvoli - poručio je Kalač.
<h2>SJUTRA NOVI JAVNI POZIV ZA REDOVNE SJEČE</h2>
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima saopštia je nakon protesta da će sjutra raspisati Javni poziv 2 za redovne sječe u 2024. godini.
- Imajući u vidu pokušaj manipulacije zbog kriterijuma u vidu broja radnika, lokalnog faktora i lokalnog sjedišta privrednog društva, Javni poziv 2 će imati samo jedan jedini uslov, a to je cijena - naveli su u saopštenju.
Ovim će se, kako tvrde, razotkriti da li je sve vrijeme iza protesta cilj rušenje menadžmenta Uprave za gazdovanje šumama i lovištima zbog, kako tvrde, odgovornog rada i rezultata.

Anja Ivanović

Mali drvoprerađivači traže poništenje novog tendera, smatraju da iza njega stoji šumska mafija

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Španija legalizuje pola miliona migranata

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Prođoh Crnom Gorom - kada razglednica postaje priča o prostoru i identitetu

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je za Portal ETV da je prosto nevjerovatno da je Miloš Medenica „lagano nestao pred očima crnogorskog sektora bezbjednosti“, pogotovo imajući u obzir da je proces protiv njega jedan od možda najvažnihiji sudskih postupaka u prethodnih nekoliko godina.
Miloš Medenica juče je u Višem sudu osuđena na dest godina i dva mjeseca zatvora i za njim je raspisana nacionalna potjernica jer nije pronađen na adresi stanovanja.
- Odgovornost je vrlo jasna i ona je definisana zakonom o krivičnom postupku, odgovornost za nadzor navedene mjere koja je od nadležnog suda izrečena Milošu Medenici, mjere zabrane napuštanja objekta stanovanja je na pripadnicima policije. Koliko znam oni su noć prije izricanja mjere Medenicu pronašli u objektu stanovanja međutim imajući u vidu da se za sjutradan pripremalo izricanje presude i da je potencijalno kao što se na kraju desilo on mogao biti osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, mislim da je obaveza policije bila da makar te večeri prije izricanja presude do momenta izricanja stalno nadzire ne samo Medenicu nego i ostale osobe iz postupka – decidan je Zirojević.
Zbog čega je to izostalo, prema njegovim riječima, sada ostaje pitanje ali nije sklon da vjeruje da se to dogodilo slučajno.
Na pitanje da li očekuje smjene u bezbjednosnom sektoru, on je podsjetio na dva masakra na Cetinju u kojima je među žrtvama bilo i četvoro djece i niko nije podnio odgovornost zbog toga.
- Vidjećemo da li će neko biti smijenjen zbog propusta u slučaju Medenice. Do sada smo imali mnogo strašnije situacije u Crnoj Gori. Samo na Cetinju u dva tragična događaja ubijeno je četvoro djece i 19 osoba i niko nije podnio odgovornost. I kada govorimo o odgovornosti i potencijalnim smjenama plašim se da je Crna Gora postala društvo u kojem to ne postoji - kazao je Zirojević.

Tag: andrija-delic