Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

Američke snage presrele su i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Potvrdilo je ovo više izvora za Rojters.
Ovo je potezu koji označava ozbiljnu eskalaciju napetosti između dviju zemalja.
Bijela kuća zasad nije odgovorila na upit za komentar, a državna naftna kompanija "Petroleos de Venezuela SA" i venecuelanska ministarstva za naftu i informiranje takođe nisu odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.
Zapljena bi mogla znatno otežati Venecueli izvoz nafte, jer će drugi prevoznici sada vjerovatno biti oprezniji pri utovaru njenih pošiljki.
Većina venecuelanske nafte ide u Kinu, najčešće preko posrednika, uz velike popuste zbog rizika od sankcija.

500x500

Američke snage zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama kod obale Venecuele

Predloženi budžet Pentagona predviđa drastično smanjenje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini. Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Zahtijeva da Pentagon, JUKOM i druge relevantne agencije dobiju odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih trupa u Evropi bude smanjen na manje od 76.000 vojnika.
Novi Zakon o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji (NDAA), koji je Kongres objavio u nedjelju uveče, poziva na održavanje finansiranja kupovine oružja za Ukrajinu, iako po stopi znatno manjoj nego ranije. Uključuje i dalju, mada ograničenu, podršku evropskim saveznicima. Zakon, koji još moraju zasebno da odobre i Predstavnički dom i Senat, pojavljuje se nekoliko dana nakon što je Bijela kuća objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojom se Sjedinjene Države distanciraju od intenzivne podrške Ukrajini i Evropi. Objavljen je i u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat.
S obzirom na to da su pod administracijom Džozefa Bajdena SAD pružile gotovo 70 milijardi dolara direktne vojne pomoći Ukrajini, planirana izdvajanja iz NDAA-e od svega 800 miliona dolara u dvije godine mogu se smatrati svojevrsnom simboličnom gestom namijenjenom uvjeravanju Kijeva da ga Sjedinjene Države nijesu u potpunosti napustile. Takav pristup nastavlja napore Trampove administracije da veći teret podrške Ukrajini prebaci na evropske članice NATO-a.
U ponedjeljak popodne, zvaničnik Bijele kuće rekao je za „Vor Zoun“ (The War Zone) da administracija „marljivo radi na formulisanju plana koji će donijeti trajan i održiv mir u ratu u Ukrajini“. Nacrt zakona predviđa da Pentagon izdvoji 400 miliona dolara i u fiskalnoj 2026. i u fiskalnoj 2027. godini za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI). Riječ je o fondu koji Ukrajina koristi za nabavku oružja od američkih odbrambenih dobavljača. U prošlosti je tim sredstvima omogućena kupovina municije, presretača protivvazdušne odbrane i druge vojne opreme. Ipak, poziv NDAA-e na nastavak finansiranja preko USAI-a daleko je od skoro 33 milijarde dolara dodijeljenih tom programu pod Bajdenovom administracijom i biće dovoljan samo za veoma ograničenu količinu oružja.
Ranije ove godine, Bijela kuća najavila je formiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), osmišljene da omogućava prodaju oružja iz američkih zaliha državama NATO-a, koje bi ga potom u tranšama od po 500 miliona dolara predavale Ukrajini. Pored toga, Trampova administracija do sada nije odobrila nikakvu isporuku Ukrajini kroz Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje oružja (PDA), koje finansira nadoknadu za naoružanje isporučeno saveznicima direktno iz američkih zaliha. Bajdenova administracija donijela je Ukrajini više od 33 milijarde dolara i kroz PDA, ali nije vjerovatno da će Tramp koristiti ovo ovlašćenje.
NDAA takođe zahtijeva da Pentagon obavijesti Kongres u roku od 48 sati ukoliko planira da prekine pružanje obavještajne podrške Ukrajini — što se desilo ranije ove godine. Obavještenje bi moralo da uključi obrazloženje prekida, njegovo očekivano trajanje i procjenu uticaja na „sposobnost Ukrajine da sprovodi efikasne vojne operacije“.
Prekid američke obavještajne podrške „značajno utiče na zaštitu ukrajinskih snaga u pogledu vremena reagovanja, kretanja i izbjegavanja sredstava visoke vrijednosti, kao i na indikacije i upozorenja o visokorizičnim vazduhoplovnim prijetnjama“, rekao je jedan penzionisani visoki ukrajinski oficir u vrijeme proljećnog prekida. „To znatno otežava sposobnost gađanja ruskih snaga i izvođenja udara na velikim daljinama protiv kritičnih, mobilnih ciljeva velike vrijednosti“, dodao je. Ipak, od oktobra su SAD pristale da Ukrajini dostavljaju obavještajne podatke za ciljanje udara dugog dometa na rusku energetsku infrastrukturu.
Nacrt zakona takođe poziva na „obračun“ ukupne vojne pomoći Ukrajini koju su SAD i saveznici ranije pružili, uključujući programe PURL i USAI. Pored Ukrajine, NDAA nastoji da nastavi podršku NATO saveznicima. Zakon predviđa da ministar odbrane, u koordinaciji sa komandantom Američke evropske komande, uspostavi „Baltičku bezbjednosnu inicijativu“ vrijednu 175 miliona dolara, usmjerenu na „produbljivanje bezbjednosne saradnje sa vojnim snagama baltičkih država“ (Estonije, Letonije i Litvanije). Cilj — prema dokumentu — jeste „ostvarivanje nacionalnih bezbjednosnih interesa SAD odvraćanjem agresije Ruske Federacije i sprovođenjem strateškog koncepta NATO-a, koji ima za cilj jačanje odvraćanja i odbrambene postavke Alijanse onemogućavanjem potencijalnim protivnicima bilo kakve mogućnosti agresije“.
Inicijativa takođe predviđa unapređenje regionalnog planiranja i saradnje među baltičkim državama, posebno u oblastima precizne paljbe dugog dometa, integrisane protivvazdušne i raketne odbrane, pomorske situacione svijesti, skladištenja municije velikog kalibra, komandovanja i kontrole, prikupljanja obavještajnih podataka i jačanja „otpornosti na hibridne prijetnje“. Iako inicijativa podržava baltičke zemlje, u dokumentu se navodi i da je „stav Kongresa“ da ove tri države treba da usklade sopstvenu potrošnju sa američkim izdvajanjima u okviru ove inicijative.
Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Od Pentagona, JUKOM-a i drugih relevantnih agencija zahtijeva se odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države počele povlačenje snaga sa kontinenta, gdje je trenutno stacionirano oko 85.000 vojnika. Ranije ove godine, američka vojska povukla je oko 800 vojnika iz Rumunije nazad u SAD.
Iako zakon signalizira trajnu, iako donekle simboličnu, posvećenost Ukrajini, on takođe navodi da NATO saveznici treba da snose finansijske troškove prisustva američkih trupa u Evropi i da ministar odbrane „uzme u obzir napredak NATO saveznika u ispunjavanju obaveze izdvajanja 5% BDP-a za odbranu“ pri donošenju odluka o stacioniranju i obuci američkih snaga. Iako NDAA predviđa samo skromna sredstva za Ukrajinu unutar ukupnog budžeta Pentagona, izmjene nacrta i dalje su moguće u Predstavničkom domu i Senatu.

SAD okreće leđa Kijevu? Pentagon predviđa drastično smanjenje novca za vojnu pomoć Ukrajini

Američki nosač aviona Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, stigao je na Karibe, saopštila je u nedjelju američka mornarica, izazvavši nagađanja o mogućim narednim potezima Vašingtona prema brodovima u regionu koji navodno krijumčare drogu. Raspoređivanje nosača naredio je Pentagon s ciljem „uništenja transnacionalnih kriminalnih organizacija i suzbijanja narkoterorizma u odbrani domovine“, saopštila je mornarica.
Nosač aviona već je prije nekoliko dana stigao do operativne zone Američkog južnog zapovjedništva, koja se proteže preko Karipskog mora i voda koje graniče sa Srednjom i Južnom Amerikom. U četvrtak je američki ministar odbrane Pit Hegset, koji se nedavno počeo nazivati „ministrom rata“, najavio operaciju „Južno koplje“ čiji je cilj borba protiv krijumčarenja narkotika u regionu. Nije otkrio detalje o konkretnim napadima ili lokacijama.
Proteklih sedmica američka vojska iznova je ciljala brodove koji navodno prevoze krijumčare droge na Karibima i Pacifiku. Pentagon je potvrdio agenciji dpa da je do početka sedmice izvedeno 20 napada u kojima je poginulo 79 ljudi. Vašington krivi bande, od kojih neke dolaze iz Venecuele, za priliv droge u SAD. Karakas je osudio snažnu američku vojnu prisutnost kao prijeteću gestu. Napadi su takođe izazvali međunarodne kritike i potaknuli Ujedinjene nacije da pozovu SAD na uzdržanost.
Raspoređivanje nosača aviona potaknulo je nagađanja da Vašington možda cilja na rušenje režima u Venecueli, koja ima najveće rezerve nafte na svijetu. Administracija Donalda Trampa optužuje predsjednika Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu drogom sa SAD. Tramp je takođe nedavno potvrdio da je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli.

1250x600

1084x550

Najveći američki nosač aviona stigao na Karibe: UN apeluje na suzdržanost

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u zapanjuju. Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Četrnaestog septembra, nakon što je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju pokazao 2000 godina stare blokove Zid plača, najsvetijeg mjesta u Jerusalemu, Benjamin Netanyahu je izjavio: „Savez između naših zemalja snažan je i trajan poput kamenja koje smo upravo dotakli.“ No realnost danas izgleda drugačije.
Što je Izrael izolovaniji zbog rata u Gazi, to se više oslanja na Ameriku. Na aktuelnoj Opštoj skupštini UN-a čak i stari saveznici – Australija, Britanija, Kanada i Francuska – priznaju palestinsku državu. No zbog izraelskog širenja naselja na Zapadnoj obali, ideja države čini se teško ostvarivom. Amerika je sada jedina preostala prepreka koja sprječava da Izrael sklizne u status parije, sa posljedicama koje bi bile razorne po njegovu diplomatiju, sigurnost i međunarodni položaj.
Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Svojim postupcima razljutio je Trumpovu administraciju, a pukotine u savezu postaju sve dublje.
Podrška Izraelu u samoj Americi ubrzano kopni. Demokrati se već godinama udaljavaju od najprivilegovanijeg američkog saveznika, a sve više i republikanci. Iznenadni gubitak američke podrške bio bi za Izrael katastrofa – za malu državu od 10 miliona ljudi u nesigurnom i neprijateljskom okruženju.
Istraživanja javnog mnijenja u Americi su zapanjujuća. Udio Amerikanaca koji podržavaju Izrael u odnosu na Palestince pao je na najniži nivo u posljednjih 25 godina. Godine 2022. 42 % američkih odraslih imalo je negativno mišljenje o Izraelu, dok ih je sada 53 %.
Nedavna anketa YouGov/Economist pokazuje da 43 % Amerikanaca vjeruje da Izrael u Gazi čini genocid. U posljednje tri godine nepovoljni stavovi o Izraelu među demokratama starijima od 50 godina porasli su za 23 procentna poena. Među republikancima mlađim od 50 godina stavovi su danas podijeljeni, dok je 2022. godine 63 % njih jasno podržavalo Izrael. Između 2018. i 2021. udio mladih evangelika u Americi, mlađih od 30 godina, koji su izražavali veću podršku Izraelu nego Palestincima, pao je sa 69 % na samo 34 %. Anketari smatraju da se taj dramatični pad nastavio i nakon 2021. godine.
Da bi se razumjelo zašto je ovo važno, treba se vratiti u period kada je američka veza s Izraelom bila snažna kombinacija vrijednosti i interesa. Obje zemlje su demokracije koje su utemeljili pioniri u potrazi za utočištem nakon progona. Obje su vjerovale da je njihova država izuzetna: jedna kao „svjetionik slobode“, druga kao „svjetlost narodima“. Istovremeno su im se interesi poklapali. Tokom Hladnog rata, Izrael je bio prepreka sovjetskoj ekspanziji u arapskom svijetu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i dalje su bili saveznici protiv Irana. Nakon napada 11. septembra 2001. ujedinila ih je mržnja prema islamističkom terorizmu.
Šta je krenulo po zlu?
Za demokrate, raskol s Izraelom prvenstveno je pitanje vrijednosti – posebno među mlađim generacijama. Iako je usporedba nategnuta, mladi često projiciraju ogorčenje zbog američke istorije ropstva i neokolonijalizma na Palestince kao žrtve i izraelske doseljenike kao tlačitelje. Taj trend dodatno pojačava izraelski politički zaokret udesno. Netanyahu je pritom jasno svrstao Izrael u republikanski tabor, računajući da će republikanci napadati svaku demokratsku administraciju koja ga bude pritiskala zbog naselja ili mirovnih pregovora.
Kod republikanaca, pak, pad podrške manje ima veze s ideologijom, a više s interesima. Nezadovoljstvo zbog milijardi dolara poreznih sredstava poslanih Ukrajini prelijeva se i na pomoć Izraelu – više od 300 milijardi dolara koje je Washington izdvojio od 1948. Nadalje, izraelski napadi na Katar i Siriju potkopali su Trumpove pokušaje da uspostavi regionalni mir. Dio donatorske elite, predvođene predsjednikom koji dobro zna gdje je novac, sve se više okreće bogatim zaljevskim monarhijama.
Rat u Gazi dodatno je pogoršao situaciju. Kada Amerikanci gledaju fotografije izgladnjele djece, s pravom osjećaju jezu. Neki republikanski komentatori, poput Tuckera Carlsona, negoduju zbog ideje da bi Izrael napadom na Iran mogao uvući Ameriku u još jedan rat na Bliskom istoku. Kad god se Izrael kritikuje, njegovi branitelji često uzvraćaju optužbama za antisemitizam – što nije uvijek opravdano. Pretjeranom uporabom, tako teška optužba gubi snagu. To je loše za Jevreje svuda, pa i u Izraelu. Optimisti će reći da netko samo želi proširiti paniku. Izraelske i američke vlade ranije su se sukobljavale, a njihovi vojnici su u junu prvi put u istoriji ratovali jedni uz druge, protiv Irana. Kada rat u Gazi završi i na vlast dođe novi izraelski premijer, interes Izraela za blisko savezništvo s Amerikom ponovno će se pojaviti. Izraelska dominacija na Bliskom istoku, tvrde optimisti, znači da ga Amerika ne može ignorisati.
To je opasno samozavaravanje.
Dugoročne promjene u javnom mnijenju znatno su opasnije od povremenih trzavica između vlada. One se razvijaju polako, ali kada jednom krenu, gotovo ih je nemoguće zaustaviti. A kada birači promijene stav, politički tabui ruše se preko noći. Neki izraelski analitičari upozoravaju da bi Joe Biden mogao biti posljednji američki predsjednik čija je podrška Izraelu duboko instinktivna, a ne rezultat političkog kalkulisanja.
Vojni ugovor s Izraelom počiva na višegodišnjem sporazumu. Sadašnji, koji zemlji svake godine donosi 3,8 milijardi dolara, ističe 2028. i uskoro bi trebao ući u novu fazu pregovora. U Jerusalemu, međutim, strahuju da bi Donald Trump mogao odbiti isplate. Zato se sporazum nastoji preoblikovati u „partnerstvo“. Ipak, novac je manje važan. Ključna je razmjena tehnologije i garancija pristupa najnaprednijem oružju, posebno u ratnim vremenima.
Nova vizija 
 Pogrešno je misliti da će Netanyahuov nasljednik ispraviti stvari. Izrael je duboko podijeljena demokratija u kojoj velik dio birača podržava nacionalističko-religijsku desnicu. Gaza će ostati otvorena rana, čak i kada borbe prestanu. Moćne frakcije odlučne su proširiti naselja i anektirati Gazu i dijelove Zapadne obale.
Ovog sedmice Benjamin Netanyahu opisao je Izrael kao „super-Spartu“, zemlju spremnu da stoji sama protiv svih. U toj viziji, sigurnost se gradi na potpunoj vojnoj dominaciji nad Bliskim istokom – što Izrael demonstrira ratom u Gazi i napadima na arapske prijestolnice kad god to poželi.
No uvjerenje da trajna sigurnost može biti osigurana isključivo silom i samodostatnošću opasna je iluzija i tragična zabluda. Takav put mogao bi udaljiti Izrael od jedinog saveznika kojeg ne može nadomjestiti – Sjedinjenih Država. Za Izrael, to bi bila kobna greška.

The Economist: Amerika okreće leđa Izraelu?

Politikolog Danilo Kalezić ocijenio je da izraelski napad na Iran predstavlja prelomni trenutak u višemjesečnoj eskalaciji tenzija na Bliskom istoku, ali i duboku geopolitičku prekretnicu u kojoj se ogleda vakuum međunarodnog liderstva, naročito u SAD.
Kalezić za Portal Analitika ističe da je ovaj napad najteži udar na Iran u posljednjih nekoliko decenija, koji razotkriva njegove unutrašnje slabosti, dok istovremeno postavlja nova pitanja o ulozi Zapada i evropske bezbjednosti.
- Odbrambeni napad Izraela na Iran predstavlja kulminaciju višemjesečnih napora izraelskih vlasti u trenutku kada postoji vakuum u međunarodnim odnosima, s ciljem da se dugoročno riješi prijetnja koju Iran predstavlja za region i za svijet - smatra Kalezić.
Kako je dodao, napad ima i simboličku dimenziju.
- Ovo vidim i kao priliku da se iranskim građanima pošalje jasna poruka – da moraju i treba da pokušaju, vlastitim snagama, da se oslobode klerikalnog fašističkog režima koji ih uništava i destabilizuje cijeli region - naglasio je Kalezić.
<h2>Kako će se ponašati američki predstavnici&nbsp;</h2>
Kalezić upozorava da se u ovoj situaciji ne može zanemariti ni uloga Sjedinjenih Američkih Država, koje su suočene s ozbiljnom krizom strateškog vođstva.
- Veliko je pitanje i ogromna odgovornost na tome kako će se ponašati američki predstavnici. Ne smije se dovesti u pitanje strateško partnerstvo između Izraela i SAD, ali istovremeno ovaj događaj ogoljava krizu liderstva u Americi - ocijenio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, ova kriza ne samo da ugrožava dugoročni mir na Bliskom istoku, već i osujećuje napore Izraela da se, kako kaže, odbrani od iranske prijetnje.
<h2>Izrael uništava iransku mrežu uticaja</h2>
Govoreći o taktici koju je Izrael primijenio, tj. direktni napad, Kalezić navodi da se ona može tumačiti iz dva ključna aspekta.
- Prvi je višemjesečno djelovanje u Pojasu Gaze, južnom Libanu i sjevernoj Siriji, gdje su uspješno uništene snage Hezbolaha, čime je ozbiljno narušena mreža iranskog uticaja. Drugi aspekt je činjenica da rat u Ukrajini iscrpljuje Iran, čineći ga manje sposobnim za snažan i organizovan odgovor - kazao je Kalezić.
<h2>Iran bez kapaciteta za snažnu vojnu reakciju</h2>
On smatra da se u narednih 48 sati može očekivati simboličan odgovor Irana, jer ova zemlja očigledno nema kapacitet za snažnu vojnu reakciju.&nbsp;
- Ovaj napad predstavlja najznačajniji udar koji je Iran iskusio u posljednjih nekoliko decenija i razotkriva sve njegove slabosti – od ekonomske iscrpljenosti pod sankcijama, preko preopterećenosti podrškom saveznicima, do sve slabije kontrole nad terorističkim mrežama širom regiona i svijeta - naglasio je Kalezić.
Posebnu pažnju, kako ističe, sada mora obratiti i Evropa.
- Odgovornost sada prelazi i na Evropu, čije bezbjednosne službe moraju biti u stanju visoke pripravnosti - upozorio je on.
<h2>Mreža tzv. „vukova samotnjaka” za osveta</h2>
Prema njegovim riječima, odgovor Irana najvjerovatnije neće doći direktnom vojnom konfrontacijom sa Izraelom.
- To se već sinoć vidjelo nakon serije neuspješnih napada na Tel Aviv. Umjesto toga, Iran će vjerovatno pokušati da upotrijebi mrežu tzv. „vukova samotnjaka“ kako bi se osvetio za ovaj napad - ocijenio je Kalezić.
Dodao je da se trenutno ne može ni sagledati obim operacije koju Izrael izvodi nad Iranom, niti šteta koju je Iran pretrpio.
- Sad je na Americi strateška, geopolitička, istorijska odgovornost da podrži napore Izraela na eliminisanju i neutralisanju nuklearne, ali i drugih prijetnji koje Iran izaziva po svijetu - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Ne može se sagledati obim operacije Izraela ni šteta koju je Iran pretrpio, ogoljena kriza liderstva u Americi

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova koristeći ukrajinski sukob kao primjer, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
U govoru na dodjeli diploma na Vojnoj akademiji SAD u Vest Pointu Tramp je istakao da se stvari brzo mijenjaju, kao i vrste ratovanja, što se, nažalost, vidi sa Rusijom i Ukrajinom.
- Proučavamo to, i to je veoma strašna stvar za proučavanje. Vidimo različite oblike ratovanja. Vidimo dronove koji se obrušavaju pod uglovima, brzo i precizno. Nikada nismo vidjeli takve stvari i učimo iz toga - rekao je Tramp.
Tramp je izjavio 15. maja da će stvoriti "veće, bolje i jače" oružane snage SAD zahvaljujući neviđenom paketu finansiranja od trilion dolara za Ministarstvo odbrane, usvojenom u aprilu, koji je namijenjen za restrukturiranje i modernizaciju vojske, prenose Nezavisne.

Tramp: Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova

Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.
- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.
Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.
Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.
Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?
Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.
Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.
Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.
Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.
- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews Helt Husejin Naci, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.
Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.
Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.
- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.
U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.
U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.
- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: amerika