<p>Politikolog <b>Danilo Kalezić</b> ocijenio je da izraelski napad na Iran predstavlja prelomni trenutak u višemjesečnoj eskalaciji tenzija na Bliskom istoku, ali i duboku geopolitičku prekretnicu u kojoj se ogleda vakuum međunarodnog liderstva, naročito u SAD.</p>
<p>Kalezić za Portal Analitika ističe da je ovaj napad najteži udar na Iran u posljednjih nekoliko decenija, koji razotkriva njegove unutrašnje slabosti, dok istovremeno postavlja nova pitanja o ulozi Zapada i evropske bezbjednosti.</p>
<p>- Odbrambeni napad Izraela na Iran predstavlja kulminaciju višemjesečnih napora izraelskih vlasti u trenutku kada postoji vakuum u međunarodnim odnosima, s ciljem da se dugoročno riješi prijetnja koju Iran predstavlja za region i za svijet - smatra Kalezić.</p>
<p>Kako je dodao, napad ima i simboličku dimenziju.</p>
<p>- Ovo vidim i kao priliku da se iranskim građanima pošalje jasna poruka – da moraju i treba da pokušaju, vlastitim snagama, da se oslobode klerikalnog fašističkog režima koji ih uništava i destabilizuje cijeli region - naglasio je Kalezić.</p>
<h2>Kako će se ponašati američki predstavnici&nbsp;</h2>
<p>Kalezić upozorava da se u ovoj situaciji ne može zanemariti ni uloga Sjedinjenih Američkih Država, koje su suočene s ozbiljnom krizom strateškog vođstva.</p>
<p>- Veliko je pitanje i ogromna odgovornost na tome kako će se ponašati američki predstavnici. Ne smije se dovesti u pitanje strateško partnerstvo između Izraela i SAD, ali istovremeno ovaj događaj ogoljava krizu liderstva u Americi - ocijenio je Kalezić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ova kriza ne samo da ugrožava dugoročni mir na Bliskom istoku, već i osujećuje napore Izraela da se, kako kaže, odbrani od iranske prijetnje.</p>
<h2>Izrael uništava iransku mrežu uticaja</h2>
<p>Govoreći o taktici koju je Izrael primijenio, tj. direktni napad, Kalezić navodi da se ona može tumačiti iz dva ključna aspekta.</p>
<p>- Prvi je višemjesečno djelovanje u Pojasu Gaze, južnom Libanu i sjevernoj Siriji, gdje su uspješno uništene snage Hezbolaha, čime je ozbiljno narušena mreža iranskog uticaja. Drugi aspekt je činjenica da rat u Ukrajini iscrpljuje Iran, čineći ga manje sposobnim za snažan i organizovan odgovor - kazao je Kalezić.</p>
<h2>Iran bez kapaciteta za snažnu vojnu reakciju</h2>
<p>On smatra da se u narednih 48 sati može očekivati simboličan odgovor Irana, jer ova zemlja očigledno nema kapacitet za snažnu vojnu reakciju.&nbsp;</p>
<p>- Ovaj napad predstavlja najznačajniji udar koji je Iran iskusio u posljednjih nekoliko decenija i razotkriva sve njegove slabosti – od ekonomske iscrpljenosti pod sankcijama, preko preopterećenosti podrškom saveznicima, do sve slabije kontrole nad terorističkim mrežama širom regiona i svijeta - naglasio je Kalezić.</p>
<p>Posebnu pažnju, kako ističe, sada mora obratiti i Evropa.</p>
<p>- Odgovornost sada prelazi i na Evropu, čije bezbjednosne službe moraju biti u stanju visoke pripravnosti - upozorio je on.</p>
<h2>Mreža tzv. „vukova samotnjaka” za osveta</h2>
<p>Prema njegovim riječima, odgovor Irana najvjerovatnije neće doći direktnom vojnom konfrontacijom sa Izraelom.</p>
<p>- To se već sinoć vidjelo nakon serije neuspješnih napada na Tel Aviv. Umjesto toga, Iran će vjerovatno pokušati da upotrijebi mrežu tzv. „vukova samotnjaka“ kako bi se osvetio za ovaj napad - ocijenio je Kalezić.</p>
<p>Dodao je da se trenutno ne može ni sagledati obim operacije koju Izrael izvodi nad Iranom, niti šteta koju je Iran pretrpio.</p>
<p>- Sad je na Americi strateška, geopolitička, istorijska odgovornost da podrži napore Izraela na eliminisanju i neutralisanju nuklearne, ali i drugih prijetnji koje Iran izaziva po svijetu - zaključio je Kalezić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalezić: Ne može se sagledati obim operacije Izraela ni šteta koju je Iran pretrpio, ogoljena kriza liderstva u Americi

<p>Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.</p>
<p>To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.</p>
<p>Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.</p>
<p>Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.</p>
<p>Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.</p>
<p>Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.</p>
<p>To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.</p>
<p>Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.</p>
<p>Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.</p>

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

<p>Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova koristeći ukrajinski sukob kao primjer, izjavio je američki predsjednik <b>Donald Tramp.</b></p>
<p>U govoru na dodjeli diploma na Vojnoj akademiji SAD u Vest Pointu Tramp je istakao da se stvari brzo mijenjaju, kao i vrste ratovanja, što se, nažalost, vidi sa Rusijom i Ukrajinom.</p>
<p>- Proučavamo to, i to je veoma strašna stvar za proučavanje. Vidimo različite oblike ratovanja. Vidimo dronove koji se obrušavaju pod uglovima, brzo i precizno. Nikada nismo vidjeli takve stvari i učimo iz toga - rekao je Tramp.</p>
<p>Tramp je izjavio 15. maja da će stvoriti "veće, bolje i jače" oružane snage SAD zahvaljujući neviđenom paketu finansiranja od trilion dolara za Ministarstvo odbrane, usvojenom u aprilu, koji je namijenjen za restrukturiranje i modernizaciju vojske, prenose Nezavisne.</p>

Tramp: Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova

<p>Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.</p>
<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.</p>
<p>- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.</p>
<p>Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.</p>
<p>Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.</p>
<p>Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?</p>
<p>Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.</p>
<p>Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.</p>
<p>Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.</p>
<p>Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.</p>
<p>- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews <b>Helt Husejin Naci</b>, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.</p>
<p>Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.</p>
<p>Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.</p>
<p>- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.</p>
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
<p>Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.</p>
<p>U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.</p>
<p>- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.</p>

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

<p>U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.</p>
<p>Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine<b> Skota Besenta</b> i kineskog dopremijera H<b>e Lifenga</b> trajali čak osam sati.</p>
<p>Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.</p>
<p>Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.</p>
<p>Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> unilateralno uveo carine na robu iz Kine.</p>
<p>Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.</p>
<p>Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.</p>

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

<p>Iranski šef diplomatije <b>Abas Arakči</b> izjavio je da u ovom trenutku ne postoje uslovi za direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanju nuklearnog sporazuma.</p>
<p>Kako je objasnio, razlog za to su ekonomske sankcije i politika pritisaka koju sprovodi Vašington.</p>
<p>- U ovom trenutku vodićemo samo indirektne pregovore. Očigledno, zbog prijetnji koje je uputila vlada SAD i ekonomskih sankcija, kao i politike maksimalnog pritiska na nas, ne možemo da vodimo direktne pregovore sa njima. Ali diplomatski put je otvoren, indirektni pregovori nisu nešto komplikovano ili iznenađujuće, moguće je postići dogovore - poručio je Arakči nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova <b>Sergejem Lavrovim, </b>prenijela je agencija "RIA Novosti".</p>
<p>On je naglasio da iranska strana i dalje smatra da postoji šansa za dogovor, ali da su prepreka za to prevelika očekivanja iz SAD.</p>
<p>- Zahtjevi SAD koji su nerealni samo će smanjiti mogućnost postizanja sporazuma - istakao je Arakči, dodajući da će Teheran sjutra učestvovati u pregovorima "veoma ozbiljno i punom voljom" kako bi se pronašlo rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom.</p>
<p>Arakči je takođe potvrdio da će sjutradan otputovati u Rim, gdje će se priključiti novoj rundi posrednih razgovora između Teherana i Vašingtona, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Omana.</p>
<p>Podsjetimo, prethodna runda ovih posrednih pregovora održana je 12. aprila u Muskatu, glavnom gradu Omana, kada su se predstavnici SAD, predvođeni specijalnim izaslanikom<b> Stivom Vitkofom</b>, susreli sa Arakčijem.</p>
<p>Američki pregovarač opisao je tadašnje razgovore kao "pozitivne i konstruktivne", dok je i Arakči potvrdio da je atmosfera bila "konstruktivna i mirna". On se zahvalio ministru spoljnih poslova Omana, <b>Badru Al Busaidiju</b>, na uloženom trudu u olakšavanju komunikacije između delegacija i najavio da će naredni sastanak sa američkom stranom biti održan 19. aprila, prenosi "24Sedam".</p>

1250x600

1084x550

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

<p>Razgovori Rusije i Amerike o radu njihovih diplomatskih misija počeli su jutros u Istanbulu u vrijeme približavanja Moskve i Vašingtona i izražene spremnosti za rješenje sukoba u Ukrajini.</p>
<p>Sastanak koji se održava iza zatvorenih vrata vode ruske i američke diplomate u američkom konzulatu, i drugi je susret predstavnika dvije sile poslije onog na nivou ministara spoljnih poslova 18. februara u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji.</p>
<p>Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je kratak video snimak dolaska delegacije Moskve na sastanak, u crnom kombiju.</p>
<p>Prvi rusko-američki razgovori od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine održani su nekoliko dana poslije telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trampa kojim je prekinuta izolacija Moskve koju su Vašington i Zapadnjaci sprovodili tri godine.</p>
<p>Rusi i Amerikanci rekli su da žele da srede svoje bilateralne odnose, zbog čega Kijev i njegovi evropski saveznici strahuju da će biti zaobiđeni u rješavanju rata u Ukrajini.</p>
<p>Poslije razgovora u Rijadu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov američki kolega Marko Rubio rekli su da žele ponovo da uspostave funkcionisanje njihovih ambasada i konzulata, posle brojnih uzajamnih protjerivanja obavljenih u diplomatskim misijama posljednjih nekoliko godina.</p>
<p>Pored te teme Moskva i Vašington rekli su da rade na ponovnom uspostavljanju ekonomske i energetske saradnje, posebno na Arktiku i u svemiru.</p>

U Istanbulu počeli razgovori ruskih i američkih diplomata

<p>U pucnjavi u američkoj saveznoj državi Virdžinija ubijena su dva policajca, saopštili su lokalni zvaničnici.</p>
<p>Policijska uprava Virdžinija Biča potvrdila je njihovu pogibiju, ali još nije dala nikakvo objašnjenje, prenose agencije.</p>
<p>Iz Uprave policije zamolili su javnost za strpljenje dok traje istraga i poručili da tuguju zbog gubitka.</p>

SAD: U pucnjavi ubijena dva policajca

<p><i>Nije prošlo ni dvadeset godina od svršetka „posljednjeg“ svjetskog rata – a rat je opet pred vratima. Približavanje te pošasti stavlja u pokret sve društvene snage. Opredjeljuje se – za rat, ili za mir, za fašizam ili za demokraciju. (Josip Broz Tito, Proleter – glasilo Komunističke partije Jugoslavije, 1937.)</i></p>
<p>Alexis de Tocqueville, francuski grof i filozof, koji je unatoč tome što mu je dio rodbine stradao na giljotini, bio simpatizer Francuske revolucije, otputovao je 1830-ih u Ameriku. Pored ostalih zanimljivosti iz Novoga svijeta, našao je da, za razliku od Francuske u kojoj je revolucija najavila slobodu, bratstvo i jednakost ali je potom uslijedila kontrarevolucija koja je potkopala te vrijednosti, u Americi demokracija funkcionira. Slobode i jednakosti, našao je ovaj Francuz u Americi, više nego u Evropi, a vlast bira, postavlja i opoziva narod.</p>
<p>Nije to, naravno, raj na zemlji, kaže Tocquivelle u izviješću francuskoj vladi koja mu je platila put, naprotiv, ima kriminala i zatvori su puni kao svugdje, a uz to se u mnogim dijelovima SAD-a, održava i robovlasnički sustav i rasizam, koji ni oslobođenim potomcima robova ne garantira jednaka prava i slobode. Ali, ipak, demokracija u Americi djeluje, kaže ovaj liberalni aristokrat, jer nema feudalne aristokracije, nema državne religije jer je ustav zabranjuje a svim vjerama daje slobodu djelovanja, a nema ni primjera da se neki moćni vojskovođa ili političar proglasio za diktatora napoleonskih ambicija. Tom zemljom, po ustavu, vladaju izabrani predstavnici naroda: od šerifa, gradonačelnika i guvernera federalnih država do članova federalnoga parlamenta Kongresa i predsjednika SAD, svi oni dolaze i odlaze s vlasti prema tome kako se odlučuje na izborima.</p>
<p>De Tocquivelle je vjerovao da će uznapredovala modernizacija i kapitalistička industrijalizacija u SAD do kraja devetnaestog vijeka osigurati još veću društvenu jednakost. Tu se prevario jer je razvoj kapitalizma stvorio nove nejednakosti i proturječja koja su kulminirale u dvadesetom vijeku ekonomskim krizama, imperijalističkim ratovima i revolucijama poput komunističkog boljševizma i kontrarevolucionarnog fašizma. Američka se demokracija ovih (kontra)revolucija bojala, komunizma više nego fašizma.</p>
<p>Tako je u državnim progonima za obranu poretka stradao puno veći broj američkih ljevičara nego desničara i puno više radnika koji su Ameriku gradili i u ratovima branili, nego kapitalista koji su te radnike iskorištavali i od njihovog truda profitirali. Ali se onaj tokvilski demokratski minimum – da na vrhu piramide nema ni faraona ni napoleonskog diktatora, da nema ni monopola državne religije ni po njoj posvećene ideologije, ni ekvivalenta feudalne aristokracije, uspijevao održati.</p>
<p>Otada pa do nedavno, nekako je ta američka narodna republika odolijevala svim ekstremnim autoritarnim izazovima. Od kojih je onaj fašistički, autoritarno-napoleonski model uortačen s krupnim kapitalom i njegovim oligarhijama koje su de facto naslijedile nekadašnju feudalnu aristokraciju, bio i ostao najozbiljnija opasnost. Ali tako vladajući u američkoj demokraciji nisu mislili jer je država anarhiste, sindikaliste, komuniste i socijaliste uvijek najviše od svih progonila.</p>
<p>Razloga za to ima više, recimo, obrana privatnog vlasništva koje garantira sreću kako ustav proklamira, ili mit da američka demokracija zbog sustava podjele i uzajamne kontrole između zakonodavne, sudske i izvršne vlasti, može odoljeti desnim autoritarnim izazovima. Taj je mit otpočetka bio problematičan jer je već u debatama pri donošenju ustava, političar iz Virdžinije, „američki Ciceron“, Patrick Henry, upozorio da predsjednik SAD ima kraljevske ovlasti koje ugrožavaju slobodu naroda i država članica federacije i da ih treba ograničiti jer se taj jaki predsjednik lako može prometnuti u tiranina i proglasiti za kralja poput onoga kojega je nedavno američki narod oružjem zbacio.</p>
<p>Sredinom 1930-tih, u godinama uzleta fašizma i mobilizacije svjetskog antifašističkog pokreta, prvi američki književni nobelovac, Sinclair Lewis, objavio je distopijski roman „To se ovdje ne može dogoditi“ (It Can’t Happen Here), o dolasku fašista na vlast u zemlji koja je vjerovala da joj je taj dugovječni demokratski sustav neprobojna brana svakom ekstremnom autoritarizmu. Tih je tridesetih, ipak propao pokušaj fašističkog udara na američku demokraciju kojega su vodili bogati industrijalac Henry Ford i nacistička partija SAD. Ford je poslao Francu u Španjolsku kamione a na izborima u Americi podržao pilota Lindberga, kandidata za američku verziju nacističkog firera ili fašističkog dučea koji je (kao poslije Trump) nastupao s izbornim sloganom America First!.</p>
<p>Taj put fašizam u Americi nije prošao. Ali never say never, kažu Angloamerikanci. Opet će se u, za fašizam povoljnim historijskim okolnostima, pojaviti neki novi Ford, ovaj put u automobilu nazvanog po jednom genijalnom Balkancu koji se danas okreće u grobu. I taj će se novi Henry Ford uortačiti se s novim kandidatom za američkog firera, bivšim plejbojem, građevinskim poduzetnikom i rentijerom, da ga ohrabri i ojača nakon neuspjelog „pivničkog puča“. Jer povijest se ponekad zna i ponoviti ako se ljudi oko toga potrude iako ne mogu znati hoće li se iz toga izroditi trijumf, tragedija ili farsa.</p>
<p>Na ovom mjestu, treba dopuniti poznatu marksističku tezu o sprezi fašizma i krupnog kapitala uvjetovane prirodom kapitalizma. Ta alijansa krupnog kapitala i ekstremne desnice nije proizišla samo iz ekonomskih proturječja nego i dinamike revolucije i kontrarevolucije u kojoj, kako su pokazali Jakobinci i Pariški Komunari a potom Lenjin i Trocki, male grupe „profesionalnih revolucionara“ mogu poput biblijskih sila u desetak dana mijenjati povijest i stvarati novi svijet. Drugim riječima, lijevi ekstremizam je hranio desni. Podsjetimo se stoga da je antifašizam narodne fronte protiv fašizma i rata od 1935, bio populistički masovni pokret koji jest označio fašizam kao glavnog protivnika ali nije tolerirao ni lijevo „sektaštvo“ ni takozvana „lijeva skretanja“. A još prije, u francuskoj revoluciji jakobinski ekscesa pripremili su teren za cara Napoleona i kontrarevoluciju koja se predstavljala kao revolucija, a potom ekscesi revolucionarnog boljševizma pogodovali pojavi kontrarevolucionarnog fašizma. Ta će se dinamika ponoviti i kod pojave najnovijih oblika fašizma.</p>
<p>Putin će tako opravdati invaziju Ukrajine obranom Rusije od sotonizma i transrodne ideologije a Trump obećati demontažu ideologije različitosti i wokizma u ime zaštitite tradicionalne obitelji u onih 77 milijuna Amerikanca koji su velikim dijelom zbog tog lijevog ekstremizma njemu dali glas, a uskratili ga liberalnoj partiji koja se srodila s tom ideologijom tobožnje ljevice preokupirane kulturom a ne ekonomijom a radničku klasu odbacila pa je i ona glasovala za Trumpa. To sve, naravno, ne znači da kapitalizam i liberalna demokracija nisu u sebi nosili rizik fašizma kao i boljševizam ekscesa koji su vodili prema gulagu i gladomoru. I nije samo Sinclair Lewis predvidio fašistički udar protiv američke demokracije, već i mnogi drugi, čak i u popularnoj kulturi. Kao što su, na primjer, filmovi o Jamesu Bondu 007 u kojima negativac utjelovljuje globalnu kapitalističku korporaciju moćniju od mnogih država, koja želi preuzeti svijet i urediti ga kao „diktaturu krupnog kapitala“, kako je fašizam svojedobno definirala Kominterna.</p>
<p>Trump-Muskov blitzkrieg protiv američke demokracije pokrenut početkom 2025, scenarij je iz Jamesa Bonda ali ovaj put s uspjehom negativca pa čak i bez nekoga sposobnoga protivnika poput Jamesa Bonda koji ga pokušava zaustaviti. De ne spominjemo da tom blitzkriegu ne stoji na putu danas ni nekoć jako sindikalno organizirano radništvo, ni SSSR ni svjetski antifašistički pokret kojega vode komunisti. U nekim filmovima o Jamesu Bondu kapitalističke i komunističke zemlje poput SSSR-a, udružuju se usred međusobnoga hladnog rata, protiv te zle korporacije. Ali danas ne postoje komunističke velesile kakav je bio Sovjetski savez. Njega je naslijedila Putinova Rusija s Putinom kao ruskim Trumpom okruženog lojalnim oligarsima.</p>
<p>A tamo gdje su na vlasti komunističke partije kao kapitalistički menadžeri, kao u Kini i Vijetnamu, ili kao pseudoreligijske sekte i kultovi kao u Sjevernoj Koreji i Kubi, izgleda ne žele ili nisu u stanju zaustaviti to fašističko korporativno preuzimanje nekoć slavne liberalne demokracije pa makar to izgledno metastaziralo po svijetu. Ili smatraju da će to naškoditi samo zapadu što bi oni pozdravili. Ali propast zapada bi izazvao ipak nešto opasniji globalni potres od propasti SSSR-a.</p>
<p>Po čemu je (sve), osim spomenutih analogija, američki trumpizam fašistički i kako bi mogao metastazirati globalno? Koje bi se još neke prikladne analogije iz povijesti dale izvući? Krenimo od liberalne kapitalističke demokracije koja je mirno, putem demokratskih izbora i voljom većine, tamo između dva svjetska rata predala vlast i fašističkom dučeu i nacističkom fireru, a nedavno i njihovoj inačici Trumpu. Uz „truli liberalizam“, fašizmu, vidjeli smo, pogoduje i lijevi ekstremizam. Boljševizam je zaprijetio ukidanjem privatnog vlasništva, uništenjem religije, nacije i obitelji a ekonomska kriza i liberalni međunarodni poredak taj su kaos učinili još gorim.</p>
<p>Duče i firer obećali su svojim nacijama da će sve te izazove i boljševizma i trulog liberalizma zaustaviti a svoje narode i nacije opet učiniti sigurnima, prosperitetnima i velikima. Slično je svoju priliku dočekao i Trump, kad se trideset godina po svršetku hladnog rata nije dogodio ni kraj povijest ni trijumf liberalnog kapitalizma i demokracije, nego su ekstremi globalizacije i neoliberalnog kapitalizma donijeli koncentraciju ogromnog bogatstva u rukama oligarha i vrtoglavi rast masa svijetom lutajućih siromaha, demontažu države blagostanja, kaos migracija u koje se ubacuju kriminalci i teroristi, i nove ratove. Da ne spominjemo i novu pseudo ljevicu — takozvane identitetske politike koje su otuđile radništvo i predale ga oligarsima i desnim populistima.</p>
<p>Od ostalih analogija iz uspona historijskog fašizma zanimljiva je ona Trumpova pokušaja državnog udara od 6. januara 2020, kao paralela s Hitlerovim prvim propalim minhenskim pivničkim pučem. Ali potom slijedi drugi uspješni državni udar nakon demokratski legitimnog dolaska na vlast. Slijedeća je analogija današnjeg i historijskog fašizma u demonizaciji kolektiva koji se okrivljuje za sve probleme i „konačno rješenje“ u koncentracijskim logorima u koje će se te žrtve koncentrirati (Trump gradi takav logor u zaljevu Guntanamo na Kubi). Ono što za naciste nekada bili Židovi, za današnje su fašiste migranti, siromašni radnici koji pokušavaju ući u bogate zemlje. U njihove su se redove ubacile grupe terorista i kriminalaca, i to će bit dovoljno da ih današnji fašisti sve takvima smatraju.</p>
<p>Dok su se otpočetka Trump-Musk blitzkriega pripremali konclogori, (detention centers) za deportirane imigrante pod optužbom da su kriminalci, Trump je oslobodio iz zatvora preko tisuću stvarnih pravomoćno osuđenih američkih kriminalaca iz njegove privatne pučističke paravojske osuđenih na vremenske kazne od jedne do dvadeset godina zatvora za sudjelovanje u šestojanuarskom puču u kome su ovi kriminalci napali u ugrozili živote policajaca na dužnosti i vandalizirali zgradu parlamenta. Zatim je Trump u paketu s otpuštanjem s posla viška zaposlenika federalne birokracije, također otpustio s posla sve državne službenike koji su na bilo koji način obavljali svoj posao u provedbi zakona protiv Trumpovih zloupotreba vlasti i kršenja zakona a za neke je pripremio i kazneni progon. Do likvidacije Trumpovih političkih protivnika među demokratski izabranim kongresnicima i drugim političkim dužnosnicima nećemo dugo čekati. Taj bi posao trebali obaviti profesionalci iz FBI-a i CIA-e ali tek nakon temeljite čistke koja je već počela i koja će u ove organizacije dovesti Trumpove dragovoljne krvnike (Trump’s willing executioners).</p>
<p>Ali Trump, unatoč psihopatskim osobinama, bešćutnosti i malignom narcizmu, čini se, nije baš sve isto što je bio Hitler. Nije Trumpu, recimo, palo na pamet služiti vojsku svoje države za vrijeme vijetnamske apokalipse kao što je kaplar Hitler u Velikom ratu služio svojoj domovini. A nema američki tajkun ni hrabrosti izvršiti suicid ako propadne, radije će prihvatiti suđenje pod uvjetom da ga prenosi televizija na kojoj će on pozirati s narančastom frizurom i tenom od kvarc lampe. Osim toga, Trump radije ne bi vodio svoju državu u neki veliki rat kao Hitler. Nego bi mirnim putem okupirao Greenland, Kanadu i Panamu i što mu zapne za oko, a u srušenoj palestinskoj Gazi sagradio bi mediteransku rivijeru pod uvjetom da se domicilna populacija na koju godinu iseli a džihadisti suzdrže od raketiranja, klanja i silovanja Izraelaca ako im ovi uplate luksuzne apartmane tamo gdje su im prije bili bunkeri. Pri tome bi Trump, u pauzama između partija golfa, otpuštanja nelojalnih državnih službenika i deportacija imigranata bijedno plaćenih radnika na crno koje naziva kriminalcima, igrao ulogu mirovnog posrednika u velikim ratovima po svijetu.</p>
<p>Ukrajina bi prošla kao Čehoslovačka 1938, zapadni ustupak nacizmu, ovaj put ruskom. A Palestina bi trebala biti kao Španjolska tridesetih. Ima, doista, tamo nasljednika Francovih Maura, Marokanaca i islamofašista. Ali nema antifašista ni interbrigada, jer nema ni komunista ni anarho-sindikalista ni radničke klase, svi su oni poslije pada berlinskog zida otišli u povijest. Ono što se poslije njihova odlaska nazivalo ljevicom moglo je samo natjerati milijune komunista i antifašista da se okreću u grobovima. Tako da se protiv islamofašista našeg doba tuku Židovi, od kojih su manjina poput onih koji su bili većina u mnogim internacionalnim brigadama u Španjolskom građanskom ratu i svjetskom antifašističkom pokratu 1930-tih. Jer većina Židova danas su uz izraelsku desnicu i ponašaju se u španjolskoj analogiji Palestine poput Kondor legije koja je sravnila Guernicu.</p>
<p>Doduše, u toj su Palestini kao Španiji našeg doba, s distance uključeni i neki koji se predstavljaju današnjim antifašistima. To su zapadni studenti koji podržavaju Palestince. Ali ne idu oni s njihovim džihadistima kao braća po oružju u rovove Gaze i zapadne obale. Ne pada im na pamet, nisu oni kao Veljko Vlahović, Matija Šiprak, Mirko Kovačević Lala, Branko Krsmanović, Lazar Udovički, Ivo Vejvoda i ostali jugoslavenski studenti sa praškog sveučilišta koji su u veljači 1937 poslali poruku kolegama iz studentske federacije Španjolske: „Računajte na nas, stižemo u Barcelonu za koji dan i uz vas smo s oružjem u rukama, a uvijek će biti i onih kolega koji će nam dati podršku prosvjedima na sveučilišnim kampusima!“</p>
<p>Tako se ovi današnji zapadni pro-palestinski studenti „Španci“, drže luksuza zapadnih sveučilišnih kampusa. Tu pregovaraju sa sveučilišnim vlastima o striktno veganskoj prehrani za hrabre demonstrante, ovaj put ne antifašiste interbrigadiste, nego „identitarce“, culture warriorse i zagovornike ideologija koje danas predstavljaju najutjecajniju ljevicu. A koje bi, da su živi, oni španski borci koji su iz Praga išli u Barcelonu, likvidirali po kratkom postupku zbog sektaštva, lijevih skretanja i uloge fašističkih korisnih budala.</p>
<p>Kako se globalni fašizam zahuktava, red je upitati se koje bi danas bile inačice sila osovine? To su domalo bile Rusija, Iran i Sjeverna Koreja. Ali od početka Trump-Muskova blitzkriega, Putinova Rusija nije više glavna poluga suvremene globalne fašističke Osovine nego je to Trumpova Amerika. Putinova Rusija, koja je otvorila proces, morat će se zadovoljiti analogijom s Mussolinijevom Italijom. Sad se čeka kojem će se carstvu prikloniti Evropa. Možda Bruxeless kapitulira pa Trump jeftino kupi i Grenland i Island a NATO iscijedi više nego Don Corleone iz svoga reketa. Ali nikada se ne zna, možda otkriju i nekog Tita u toj birokraciji pa ga postave za komesara namjesto Trule Ursule. Da deportira NATO tamo odakle je došao a EU krene nesvrstanim putem. Dalje od Zapada, bliže Istoku, Kini i Indiji, i u dobre s Muslimanima.</p>
<p>Ali kako će Evropa bez ruskog plina? Možda ipak briselski Tito nagovori Moskvu da krene uz nesvrstane a Trumpovu i Muskovu Ameriku prepusti analogiji sudbine Rimskog carstva koja se inače odavno spominje u debatama o promjenama u suvremenom svijetu. Trenutačno je, po toj analogiji, nakon senilnog Klaudija u starom Rimu našeg doba na vlasti Neron. On možda umoli bogove i vjetrove (winds of change) da prenesu požar iz Hollywooda u Washington. Što bi ubrzalo i Trumpove čistke u saveznoj upravi i njegovu pljačku novca poreznih obveznika što mu je otpočetka glavni cilj, a usput izazvalo aplauze potlačenih naroda na imperijalnoj periferiji.</p>

Fašizam u Americi i okolini

<p>Rusija će odgovoriti na nepromišljenu odluku administracije <b>Džozefa Bajdena</b> da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete duboko u Rusiju, koje će uvući SAD direktno u sukobe, rekao je portparol Kremlja <b>Dmitrij Peskov</b>.</p>
<p>- Ova odluka je nepromišljena, opasna, usmjerena na kvalitativnu promjenu, kvalitativno povećanje nivoa uključenosti SAD u ovaj sukob - rekao je Peskov.</p>
<p>On je naveo da je predsjednik <b>Vladimir Putin</b> jasno iznio stav Rusije kada je govorio u Sankt Peterburgu u septembru.</p>
<p>- Očigledno je da odlazeća administracija u Vašingtonu namjerava da preduzme korake kako bi nastavila da doliva ulje na vatru i da izaziva tenzije oko ovog sukoba - dodao je Peskov.</p>
<p>Putin je 12. septembra rekao da bi odobrenje Zapada za takav korak značilo "direktnu umiješanost zemalja NATO-a, SAD i evropskih zemalja u rat u Ukrajini", jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali da budu uključeni u gađanje i ispaljivanje projektila.</p>
<p>Izvori na koje se pozivaju "Njujork tajms" i Rojters predstavili su potez SAD kao odgovor na izvještaj o dolasku sjevernokorejskih vojnika u rusku oblast Kursk da pomognu u odbijanju ukrajinskog upada.</p>
<p>Zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD <b>Džon Fajner</b> rekao je da je Rusija eskalirala sukob "raspoređivanjem snaga strane zemlje na sopstvenoj teritoriji".</p>
<p>Ruski zvaničnici kažu da mogu da rasporede snage koje god žele u Rusiji, prenosi Srna.</p>

Peskov: Rusija će odgovoriti na nepromišljenju odluku Bajdena

<p>Najmanje dvije osobe preminule su u Francuskoj usljed velikih vrućina, saopštila je danas francuska ministarka za ekološku tranziciju <b>Anjes Panije-Rinaše</b>, prenijeli su francuski mediji.</p>
<p>Prema njenim riječima, ta dva smrtna slučaja su zvanično potvrđena kao povezana sa žegom.</p>
<p>- Dvije osobe su preminule nakon što im je pozlilo - rekla je ona i dodala da su 300 osoba spasili vatrogasci, prenosi "Parizjen".</p>
<p>Predsjednica Pariskog regiona <b>Valeri Pekres</b> izjavila je za Frans 2 da je taj region zbrinuo 500 osoba u teškoj situaciji, koje su sada smještene u klimatski odgovarajuće uslove.</p>
<p>- U ovakvoj situaciji ekstremne vrućine, ako se osobe ne sklone, mogu pretrpjeti smrtonosne posljedice - upozorila je ona, prenosi BFM TV.</p>
<p>Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je jutros francuska meteorološka služba Meteo-Frans.</p>
<p>Julski temperaturni rekordi su oboreni ili izjednačeni na mnogim mjestima, posebno na jugu zemlje, gdje je na gotovo cijeloj teritoriji juče na snazi bio narandžasti meteo-alarm, prenio je francuski BFM.</p>
<p>Zbog izuzetno visokih temperatura, Ministarstvo prosvjete je juče saopštilo da je zatvoreno 2.213 škola širom zemlje.</p>
<p>Meteo-Frans je saopštio da se lokalno očekuju temperature i do 39 stepeni.</p>
<p>Vrh Ajfelovog tornja juče je zatvoren za posjetioce zbog ekstremno visokih temperatura.</p>
<p>Očekuje se da će temperature u Parizu ove nedjelje dostići 36 stepeni Celzijusa, a u dijelovima južne Francuske i 40 stepeni.</p>
<p>Francuska vlada juče je izdala meteo-alarm zbog ekstremnih vrućina za 84 departmana.</p>
<p>Toplotni talas uticao je i na radno vrijeme drugih evropskih znamenitosti, pa je tako briselska atrakcija, Atomijum, iz tog razloga skratila vriijeme za posjete.</p>
<p>Sa talasom velikih vrućina već nekoliko dana bore se, pored Francuske, i Italija, Španija, Portugal, Grčka, Njemačka i Turska.</p>

Francuska: Najmanje dva smrtna slučaja zbog vrućina

<p>Osnovni sud u Pljevljima odredio je pritvor od 30 dana<b> T.B.</b> iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.</p>
<p>- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda u Pljevljima.</p>

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici, sud procijenio da bi na slobodi mogao ponoviti djelo

<p>Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.</p>
<p>Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.</p>
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
<p>Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.</p>
<p>Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.</p>
<p>„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.</p>
<p>Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.</p>
<p>Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.</p>
<p>„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.</p>
<p>Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?</p>
<p>Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.</p>
<p>Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.</p>

Na RTCG đeci nije mjesto

<p>Radnici Luke Bar pozvali su nadležne u državi da konačno ispune svoja data obećanja i pruže podršku koju su obećali ovom državnom preduzeću nakon havarije usled jakog, olujnog nevremena koje je pogodilo Crnogorsko primorje prije godinu dana.</p>
<p>- Danas se navršava godina od vremenske nepogode koja je nanijela  ogromnu materijalnu  štetu Luci Bar. Podsjećamo da su prije godinu dana srušena sva tri pretovarna mosta, kao i utovarni toranj za žitarice kapaciteta 300 tona na sat. Teško su oštećeni i vitalni elementi sistema za pretovar: transportna traka za prenos žitarica od broda do silosa, kao i usipni koševi na liniji brod–vagon–kamion. Podsjećamo  javnost i nadležne institucije da obećana pomoć države, ni nakon godinu dana, nije realizovana. Ministar pomorstva, gospodin <b>Filip Radulović</b>, odmah nakon nepogode je posjetio Luku, dao javno obećanje o podršci – i od tada se više nije oglasio. Sav teret sanacije, uključujući i nabavku nove mobilne dizalice, pao je isključivo na teret poslodavca i radnika, navodi se u zajedničkom saopštenju dva sindikata koje potpisuju predjednici: <b>Alis Šabotić</b> ispred Sindikalne organizacije Luka Bar AD i <b>Vladimir Obradović</b> – Sindikat lučkih radnika.</p>
<p>Čelnici sindikata navode da: “Uprkos svim izazovima, 2024. godinu završili smo s pozitivnim poslovnim rezultatom, a u 2025. godinu ušli smo radno i stabilno, zahvaljujući trudu zaposlenih i posvećenosti rukovodstva”.</p>
<p>- Pozivamo državu da konačno ispuni svoja data obećanja i pruži podršku koja nam s pravom pripada – u cilju očuvanja stabilnosti poslovanja i, što je još važnije, sigurnosti i budućnosti radnika Luke Bar i njihovih porodica - naveli su Šabotić i Obradović.</p>
<p>Krajem decembra prošle godine odbornici Skupštine opštine Bar jednoglasno su  na 25. sjednici Skupštine opštine Bar usvojili Zaključak na osnovu kojeg se AD Luka Bar oslobađa plaćanja poreza na nepokretnost za 2025. godinu.</p>

Luka Bar godinu dana nakon havarije bez podrške Vlade: "Država konačno da ispuni obećano"

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: amerika