Američke snage presrele su i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Potvrdilo je ovo više izvora za Rojters.
Ovo je potezu koji označava ozbiljnu eskalaciju napetosti između dviju zemalja.
Bijela kuća zasad nije odgovorila na upit za komentar, a državna naftna kompanija "Petroleos de Venezuela SA" i venecuelanska ministarstva za naftu i informiranje takođe nisu odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.
Zapljena bi mogla znatno otežati Venecueli izvoz nafte, jer će drugi prevoznici sada vjerovatno biti oprezniji pri utovaru njenih pošiljki.
Većina venecuelanske nafte ide u Kinu, najčešće preko posrednika, uz velike popuste zbog rizika od sankcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američke snage zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama kod obale Venecuele

Predloženi budžet Pentagona predviđa drastično smanjenje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini. Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Zahtijeva da Pentagon, JUKOM i druge relevantne agencije dobiju odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih trupa u Evropi bude smanjen na manje od 76.000 vojnika.
Novi Zakon o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji (NDAA), koji je Kongres objavio u nedjelju uveče, poziva na održavanje finansiranja kupovine oružja za Ukrajinu, iako po stopi znatno manjoj nego ranije. Uključuje i dalju, mada ograničenu, podršku evropskim saveznicima. Zakon, koji još moraju zasebno da odobre i Predstavnički dom i Senat, pojavljuje se nekoliko dana nakon što je Bijela kuća objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojom se Sjedinjene Države distanciraju od intenzivne podrške Ukrajini i Evropi. Objavljen je i u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat.
S obzirom na to da su pod administracijom Džozefa Bajdena SAD pružile gotovo 70 milijardi dolara direktne vojne pomoći Ukrajini, planirana izdvajanja iz NDAA-e od svega 800 miliona dolara u dvije godine mogu se smatrati svojevrsnom simboličnom gestom namijenjenom uvjeravanju Kijeva da ga Sjedinjene Države nijesu u potpunosti napustile. Takav pristup nastavlja napore Trampove administracije da veći teret podrške Ukrajini prebaci na evropske članice NATO-a.
U ponedjeljak popodne, zvaničnik Bijele kuće rekao je za „Vor Zoun“ (The War Zone) da administracija „marljivo radi na formulisanju plana koji će donijeti trajan i održiv mir u ratu u Ukrajini“. Nacrt zakona predviđa da Pentagon izdvoji 400 miliona dolara i u fiskalnoj 2026. i u fiskalnoj 2027. godini za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI). Riječ je o fondu koji Ukrajina koristi za nabavku oružja od američkih odbrambenih dobavljača. U prošlosti je tim sredstvima omogućena kupovina municije, presretača protivvazdušne odbrane i druge vojne opreme. Ipak, poziv NDAA-e na nastavak finansiranja preko USAI-a daleko je od skoro 33 milijarde dolara dodijeljenih tom programu pod Bajdenovom administracijom i biće dovoljan samo za veoma ograničenu količinu oružja.
Ranije ove godine, Bijela kuća najavila je formiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), osmišljene da omogućava prodaju oružja iz američkih zaliha državama NATO-a, koje bi ga potom u tranšama od po 500 miliona dolara predavale Ukrajini. Pored toga, Trampova administracija do sada nije odobrila nikakvu isporuku Ukrajini kroz Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje oružja (PDA), koje finansira nadoknadu za naoružanje isporučeno saveznicima direktno iz američkih zaliha. Bajdenova administracija donijela je Ukrajini više od 33 milijarde dolara i kroz PDA, ali nije vjerovatno da će Tramp koristiti ovo ovlašćenje.
NDAA takođe zahtijeva da Pentagon obavijesti Kongres u roku od 48 sati ukoliko planira da prekine pružanje obavještajne podrške Ukrajini — što se desilo ranije ove godine. Obavještenje bi moralo da uključi obrazloženje prekida, njegovo očekivano trajanje i procjenu uticaja na „sposobnost Ukrajine da sprovodi efikasne vojne operacije“.
Prekid američke obavještajne podrške „značajno utiče na zaštitu ukrajinskih snaga u pogledu vremena reagovanja, kretanja i izbjegavanja sredstava visoke vrijednosti, kao i na indikacije i upozorenja o visokorizičnim vazduhoplovnim prijetnjama“, rekao je jedan penzionisani visoki ukrajinski oficir u vrijeme proljećnog prekida. „To znatno otežava sposobnost gađanja ruskih snaga i izvođenja udara na velikim daljinama protiv kritičnih, mobilnih ciljeva velike vrijednosti“, dodao je. Ipak, od oktobra su SAD pristale da Ukrajini dostavljaju obavještajne podatke za ciljanje udara dugog dometa na rusku energetsku infrastrukturu.
Nacrt zakona takođe poziva na „obračun“ ukupne vojne pomoći Ukrajini koju su SAD i saveznici ranije pružili, uključujući programe PURL i USAI. Pored Ukrajine, NDAA nastoji da nastavi podršku NATO saveznicima. Zakon predviđa da ministar odbrane, u koordinaciji sa komandantom Američke evropske komande, uspostavi „Baltičku bezbjednosnu inicijativu“ vrijednu 175 miliona dolara, usmjerenu na „produbljivanje bezbjednosne saradnje sa vojnim snagama baltičkih država“ (Estonije, Letonije i Litvanije). Cilj — prema dokumentu — jeste „ostvarivanje nacionalnih bezbjednosnih interesa SAD odvraćanjem agresije Ruske Federacije i sprovođenjem strateškog koncepta NATO-a, koji ima za cilj jačanje odvraćanja i odbrambene postavke Alijanse onemogućavanjem potencijalnim protivnicima bilo kakve mogućnosti agresije“.
Inicijativa takođe predviđa unapređenje regionalnog planiranja i saradnje među baltičkim državama, posebno u oblastima precizne paljbe dugog dometa, integrisane protivvazdušne i raketne odbrane, pomorske situacione svijesti, skladištenja municije velikog kalibra, komandovanja i kontrole, prikupljanja obavještajnih podataka i jačanja „otpornosti na hibridne prijetnje“. Iako inicijativa podržava baltičke zemlje, u dokumentu se navodi i da je „stav Kongresa“ da ove tri države treba da usklade sopstvenu potrošnju sa američkim izdvajanjima u okviru ove inicijative.
Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Od Pentagona, JUKOM-a i drugih relevantnih agencija zahtijeva se odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države počele povlačenje snaga sa kontinenta, gdje je trenutno stacionirano oko 85.000 vojnika. Ranije ove godine, američka vojska povukla je oko 800 vojnika iz Rumunije nazad u SAD.
Iako zakon signalizira trajnu, iako donekle simboličnu, posvećenost Ukrajini, on takođe navodi da NATO saveznici treba da snose finansijske troškove prisustva američkih trupa u Evropi i da ministar odbrane „uzme u obzir napredak NATO saveznika u ispunjavanju obaveze izdvajanja 5% BDP-a za odbranu“ pri donošenju odluka o stacioniranju i obuci američkih snaga. Iako NDAA predviđa samo skromna sredstva za Ukrajinu unutar ukupnog budžeta Pentagona, izmjene nacrta i dalje su moguće u Predstavničkom domu i Senatu.

SAD okreće leđa Kijevu? Pentagon predviđa drastično smanjenje novca za vojnu pomoć Ukrajini

Američki nosač aviona Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, stigao je na Karibe, saopštila je u nedjelju američka mornarica, izazvavši nagađanja o mogućim narednim potezima Vašingtona prema brodovima u regionu koji navodno krijumčare drogu. Raspoređivanje nosača naredio je Pentagon s ciljem „uništenja transnacionalnih kriminalnih organizacija i suzbijanja narkoterorizma u odbrani domovine“, saopštila je mornarica.
Nosač aviona već je prije nekoliko dana stigao do operativne zone Američkog južnog zapovjedništva, koja se proteže preko Karipskog mora i voda koje graniče sa Srednjom i Južnom Amerikom. U četvrtak je američki ministar odbrane Pit Hegset, koji se nedavno počeo nazivati „ministrom rata“, najavio operaciju „Južno koplje“ čiji je cilj borba protiv krijumčarenja narkotika u regionu. Nije otkrio detalje o konkretnim napadima ili lokacijama.
Proteklih sedmica američka vojska iznova je ciljala brodove koji navodno prevoze krijumčare droge na Karibima i Pacifiku. Pentagon je potvrdio agenciji dpa da je do početka sedmice izvedeno 20 napada u kojima je poginulo 79 ljudi. Vašington krivi bande, od kojih neke dolaze iz Venecuele, za priliv droge u SAD. Karakas je osudio snažnu američku vojnu prisutnost kao prijeteću gestu. Napadi su takođe izazvali međunarodne kritike i potaknuli Ujedinjene nacije da pozovu SAD na uzdržanost.
Raspoređivanje nosača aviona potaknulo je nagađanja da Vašington možda cilja na rušenje režima u Venecueli, koja ima najveće rezerve nafte na svijetu. Administracija Donalda Trampa optužuje predsjednika Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu drogom sa SAD. Tramp je takođe nedavno potvrdio da je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli.

1250x600

1084x550

Najveći američki nosač aviona stigao na Karibe: UN apeluje na suzdržanost

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u zapanjuju. Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Četrnaestog septembra, nakon što je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju pokazao 2000 godina stare blokove Zid plača, najsvetijeg mjesta u Jerusalemu, Benjamin Netanyahu je izjavio: „Savez između naših zemalja snažan je i trajan poput kamenja koje smo upravo dotakli.“ No realnost danas izgleda drugačije.
Što je Izrael izolovaniji zbog rata u Gazi, to se više oslanja na Ameriku. Na aktuelnoj Opštoj skupštini UN-a čak i stari saveznici – Australija, Britanija, Kanada i Francuska – priznaju palestinsku državu. No zbog izraelskog širenja naselja na Zapadnoj obali, ideja države čini se teško ostvarivom. Amerika je sada jedina preostala prepreka koja sprječava da Izrael sklizne u status parije, sa posljedicama koje bi bile razorne po njegovu diplomatiju, sigurnost i međunarodni položaj.
Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Svojim postupcima razljutio je Trumpovu administraciju, a pukotine u savezu postaju sve dublje.
Podrška Izraelu u samoj Americi ubrzano kopni. Demokrati se već godinama udaljavaju od najprivilegovanijeg američkog saveznika, a sve više i republikanci. Iznenadni gubitak američke podrške bio bi za Izrael katastrofa – za malu državu od 10 miliona ljudi u nesigurnom i neprijateljskom okruženju.
Istraživanja javnog mnijenja u Americi su zapanjujuća. Udio Amerikanaca koji podržavaju Izrael u odnosu na Palestince pao je na najniži nivo u posljednjih 25 godina. Godine 2022. 42 % američkih odraslih imalo je negativno mišljenje o Izraelu, dok ih je sada 53 %.
Nedavna anketa YouGov/Economist pokazuje da 43 % Amerikanaca vjeruje da Izrael u Gazi čini genocid. U posljednje tri godine nepovoljni stavovi o Izraelu među demokratama starijima od 50 godina porasli su za 23 procentna poena. Među republikancima mlađim od 50 godina stavovi su danas podijeljeni, dok je 2022. godine 63 % njih jasno podržavalo Izrael. Između 2018. i 2021. udio mladih evangelika u Americi, mlađih od 30 godina, koji su izražavali veću podršku Izraelu nego Palestincima, pao je sa 69 % na samo 34 %. Anketari smatraju da se taj dramatični pad nastavio i nakon 2021. godine.
Da bi se razumjelo zašto je ovo važno, treba se vratiti u period kada je američka veza s Izraelom bila snažna kombinacija vrijednosti i interesa. Obje zemlje su demokracije koje su utemeljili pioniri u potrazi za utočištem nakon progona. Obje su vjerovale da je njihova država izuzetna: jedna kao „svjetionik slobode“, druga kao „svjetlost narodima“. Istovremeno su im se interesi poklapali. Tokom Hladnog rata, Izrael je bio prepreka sovjetskoj ekspanziji u arapskom svijetu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i dalje su bili saveznici protiv Irana. Nakon napada 11. septembra 2001. ujedinila ih je mržnja prema islamističkom terorizmu.
Šta je krenulo po zlu?
Za demokrate, raskol s Izraelom prvenstveno je pitanje vrijednosti – posebno među mlađim generacijama. Iako je usporedba nategnuta, mladi često projiciraju ogorčenje zbog američke istorije ropstva i neokolonijalizma na Palestince kao žrtve i izraelske doseljenike kao tlačitelje. Taj trend dodatno pojačava izraelski politički zaokret udesno. Netanyahu je pritom jasno svrstao Izrael u republikanski tabor, računajući da će republikanci napadati svaku demokratsku administraciju koja ga bude pritiskala zbog naselja ili mirovnih pregovora.
Kod republikanaca, pak, pad podrške manje ima veze s ideologijom, a više s interesima. Nezadovoljstvo zbog milijardi dolara poreznih sredstava poslanih Ukrajini prelijeva se i na pomoć Izraelu – više od 300 milijardi dolara koje je Washington izdvojio od 1948. Nadalje, izraelski napadi na Katar i Siriju potkopali su Trumpove pokušaje da uspostavi regionalni mir. Dio donatorske elite, predvođene predsjednikom koji dobro zna gdje je novac, sve se više okreće bogatim zaljevskim monarhijama.
Rat u Gazi dodatno je pogoršao situaciju. Kada Amerikanci gledaju fotografije izgladnjele djece, s pravom osjećaju jezu. Neki republikanski komentatori, poput Tuckera Carlsona, negoduju zbog ideje da bi Izrael napadom na Iran mogao uvući Ameriku u još jedan rat na Bliskom istoku. Kad god se Izrael kritikuje, njegovi branitelji često uzvraćaju optužbama za antisemitizam – što nije uvijek opravdano. Pretjeranom uporabom, tako teška optužba gubi snagu. To je loše za Jevreje svuda, pa i u Izraelu. Optimisti će reći da netko samo želi proširiti paniku. Izraelske i američke vlade ranije su se sukobljavale, a njihovi vojnici su u junu prvi put u istoriji ratovali jedni uz druge, protiv Irana. Kada rat u Gazi završi i na vlast dođe novi izraelski premijer, interes Izraela za blisko savezništvo s Amerikom ponovno će se pojaviti. Izraelska dominacija na Bliskom istoku, tvrde optimisti, znači da ga Amerika ne može ignorisati.
To je opasno samozavaravanje.
Dugoročne promjene u javnom mnijenju znatno su opasnije od povremenih trzavica između vlada. One se razvijaju polako, ali kada jednom krenu, gotovo ih je nemoguće zaustaviti. A kada birači promijene stav, politički tabui ruše se preko noći. Neki izraelski analitičari upozoravaju da bi Joe Biden mogao biti posljednji američki predsjednik čija je podrška Izraelu duboko instinktivna, a ne rezultat političkog kalkulisanja.
Vojni ugovor s Izraelom počiva na višegodišnjem sporazumu. Sadašnji, koji zemlji svake godine donosi 3,8 milijardi dolara, ističe 2028. i uskoro bi trebao ući u novu fazu pregovora. U Jerusalemu, međutim, strahuju da bi Donald Trump mogao odbiti isplate. Zato se sporazum nastoji preoblikovati u „partnerstvo“. Ipak, novac je manje važan. Ključna je razmjena tehnologije i garancija pristupa najnaprednijem oružju, posebno u ratnim vremenima.
Nova vizija 
 Pogrešno je misliti da će Netanyahuov nasljednik ispraviti stvari. Izrael je duboko podijeljena demokratija u kojoj velik dio birača podržava nacionalističko-religijsku desnicu. Gaza će ostati otvorena rana, čak i kada borbe prestanu. Moćne frakcije odlučne su proširiti naselja i anektirati Gazu i dijelove Zapadne obale.
Ovog sedmice Benjamin Netanyahu opisao je Izrael kao „super-Spartu“, zemlju spremnu da stoji sama protiv svih. U toj viziji, sigurnost se gradi na potpunoj vojnoj dominaciji nad Bliskim istokom – što Izrael demonstrira ratom u Gazi i napadima na arapske prijestolnice kad god to poželi.
No uvjerenje da trajna sigurnost može biti osigurana isključivo silom i samodostatnošću opasna je iluzija i tragična zabluda. Takav put mogao bi udaljiti Izrael od jedinog saveznika kojeg ne može nadomjestiti – Sjedinjenih Država. Za Izrael, to bi bila kobna greška.

The Economist: Amerika okreće leđa Izraelu?

Politikolog Danilo Kalezić ocijenio je da izraelski napad na Iran predstavlja prelomni trenutak u višemjesečnoj eskalaciji tenzija na Bliskom istoku, ali i duboku geopolitičku prekretnicu u kojoj se ogleda vakuum međunarodnog liderstva, naročito u SAD.
Kalezić za Portal Analitika ističe da je ovaj napad najteži udar na Iran u posljednjih nekoliko decenija, koji razotkriva njegove unutrašnje slabosti, dok istovremeno postavlja nova pitanja o ulozi Zapada i evropske bezbjednosti.
- Odbrambeni napad Izraela na Iran predstavlja kulminaciju višemjesečnih napora izraelskih vlasti u trenutku kada postoji vakuum u međunarodnim odnosima, s ciljem da se dugoročno riješi prijetnja koju Iran predstavlja za region i za svijet - smatra Kalezić.
Kako je dodao, napad ima i simboličku dimenziju.
- Ovo vidim i kao priliku da se iranskim građanima pošalje jasna poruka – da moraju i treba da pokušaju, vlastitim snagama, da se oslobode klerikalnog fašističkog režima koji ih uništava i destabilizuje cijeli region - naglasio je Kalezić.
<h2>Kako će se ponašati američki predstavnici&nbsp;</h2>
Kalezić upozorava da se u ovoj situaciji ne može zanemariti ni uloga Sjedinjenih Američkih Država, koje su suočene s ozbiljnom krizom strateškog vođstva.
- Veliko je pitanje i ogromna odgovornost na tome kako će se ponašati američki predstavnici. Ne smije se dovesti u pitanje strateško partnerstvo između Izraela i SAD, ali istovremeno ovaj događaj ogoljava krizu liderstva u Americi - ocijenio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, ova kriza ne samo da ugrožava dugoročni mir na Bliskom istoku, već i osujećuje napore Izraela da se, kako kaže, odbrani od iranske prijetnje.
<h2>Izrael uništava iransku mrežu uticaja</h2>
Govoreći o taktici koju je Izrael primijenio, tj. direktni napad, Kalezić navodi da se ona može tumačiti iz dva ključna aspekta.
- Prvi je višemjesečno djelovanje u Pojasu Gaze, južnom Libanu i sjevernoj Siriji, gdje su uspješno uništene snage Hezbolaha, čime je ozbiljno narušena mreža iranskog uticaja. Drugi aspekt je činjenica da rat u Ukrajini iscrpljuje Iran, čineći ga manje sposobnim za snažan i organizovan odgovor - kazao je Kalezić.
<h2>Iran bez kapaciteta za snažnu vojnu reakciju</h2>
On smatra da se u narednih 48 sati može očekivati simboličan odgovor Irana, jer ova zemlja očigledno nema kapacitet za snažnu vojnu reakciju.&nbsp;
- Ovaj napad predstavlja najznačajniji udar koji je Iran iskusio u posljednjih nekoliko decenija i razotkriva sve njegove slabosti – od ekonomske iscrpljenosti pod sankcijama, preko preopterećenosti podrškom saveznicima, do sve slabije kontrole nad terorističkim mrežama širom regiona i svijeta - naglasio je Kalezić.
Posebnu pažnju, kako ističe, sada mora obratiti i Evropa.
- Odgovornost sada prelazi i na Evropu, čije bezbjednosne službe moraju biti u stanju visoke pripravnosti - upozorio je on.
<h2>Mreža tzv. „vukova samotnjaka” za osveta</h2>
Prema njegovim riječima, odgovor Irana najvjerovatnije neće doći direktnom vojnom konfrontacijom sa Izraelom.
- To se već sinoć vidjelo nakon serije neuspješnih napada na Tel Aviv. Umjesto toga, Iran će vjerovatno pokušati da upotrijebi mrežu tzv. „vukova samotnjaka“ kako bi se osvetio za ovaj napad - ocijenio je Kalezić.
Dodao je da se trenutno ne može ni sagledati obim operacije koju Izrael izvodi nad Iranom, niti šteta koju je Iran pretrpio.
- Sad je na Americi strateška, geopolitička, istorijska odgovornost da podrži napore Izraela na eliminisanju i neutralisanju nuklearne, ali i drugih prijetnji koje Iran izaziva po svijetu - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Ne može se sagledati obim operacije Izraela ni šteta koju je Iran pretrpio, ogoljena kriza liderstva u Americi

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova koristeći ukrajinski sukob kao primjer, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
U govoru na dodjeli diploma na Vojnoj akademiji SAD u Vest Pointu Tramp je istakao da se stvari brzo mijenjaju, kao i vrste ratovanja, što se, nažalost, vidi sa Rusijom i Ukrajinom.
- Proučavamo to, i to je veoma strašna stvar za proučavanje. Vidimo različite oblike ratovanja. Vidimo dronove koji se obrušavaju pod uglovima, brzo i precizno. Nikada nismo vidjeli takve stvari i učimo iz toga - rekao je Tramp.
Tramp je izjavio 15. maja da će stvoriti "veće, bolje i jače" oružane snage SAD zahvaljujući neviđenom paketu finansiranja od trilion dolara za Ministarstvo odbrane, usvojenom u aprilu, koji je namijenjen za restrukturiranje i modernizaciju vojske, prenose Nezavisne.

Tramp: Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova

Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.
- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.
Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.
Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.
Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?
Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.
Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.
Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.
Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.
- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews Helt Husejin Naci, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.
Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.
Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.
- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.
U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.
U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.
- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Iranski šef diplomatije Abas Arakči izjavio je da u ovom trenutku ne postoje uslovi za direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanju nuklearnog sporazuma.
Kako je objasnio, razlog za to su ekonomske sankcije i politika pritisaka koju sprovodi Vašington.
- U ovom trenutku vodićemo samo indirektne pregovore. Očigledno, zbog prijetnji koje je uputila vlada SAD i ekonomskih sankcija, kao i politike maksimalnog pritiska na nas, ne možemo da vodimo direktne pregovore sa njima. Ali diplomatski put je otvoren, indirektni pregovori nisu nešto komplikovano ili iznenađujuće, moguće je postići dogovore - poručio je Arakči nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, prenijela je agencija "RIA Novosti".
On je naglasio da iranska strana i dalje smatra da postoji šansa za dogovor, ali da su prepreka za to prevelika očekivanja iz SAD.
- Zahtjevi SAD koji su nerealni samo će smanjiti mogućnost postizanja sporazuma - istakao je Arakči, dodajući da će Teheran sjutra učestvovati u pregovorima "veoma ozbiljno i punom voljom" kako bi se pronašlo rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Arakči je takođe potvrdio da će sjutradan otputovati u Rim, gdje će se priključiti novoj rundi posrednih razgovora između Teherana i Vašingtona, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Omana.
Podsjetimo, prethodna runda ovih posrednih pregovora održana je 12. aprila u Muskatu, glavnom gradu Omana, kada su se predstavnici SAD, predvođeni specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, susreli sa Arakčijem.
Američki pregovarač opisao je tadašnje razgovore kao "pozitivne i konstruktivne", dok je i Arakči potvrdio da je atmosfera bila "konstruktivna i mirna". On se zahvalio ministru spoljnih poslova Omana, Badru Al Busaidiju, na uloženom trudu u olakšavanju komunikacije između delegacija i najavio da će naredni sastanak sa američkom stranom biti održan 19. aprila, prenosi "24Sedam".

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Službenici Uprave policije preduzeće danas pojačane preventivne mjere i radnje povodom odigravanja fudbalske utakmice XIII kola 1. CFL Meridianbet između FK „Dečić“ iz Tuzi i FK „Budućnost“ iz Podgorice, koja će biti odigrana sa početkom u 14 časova na stadionu FK „Dečić“ u Tuzima (Tuško polje).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, mjere se preduzimaju u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika i posjetilaca, s obzirom na to da je utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policijski službenici biće raspoređeni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba odvijala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi.
U skladu sa članom 93 Zakona o unutrašnjim poslovima, policija će vršiti snimanje sportske priredbe u periodu od 13 do 17 časova, odnosno do završetka utakmice i potpunog razilaska okupljenih građana.
Iz Uprave policije poručuju da je cilj ovih mjera pravovremena identifikacija eventualnih prekršaja i krivičnih djela, kao i efikasno postupanje u skladu sa zakonom.
Policija je uputila apel građanima i navijačima da se tokom utakmice ponašaju u skladu sa zakonom i pravilima sportskog ponašanja, te da se uzdrže od nasilja, nedoličnog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira, kako bi sportski događaj protekao bez incidenata.

UP: Pojačane bezbjednosne mjere povodom utakmice Dečić – Budućnost u Tuzima

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: amerika