Po prognozama ishoda današnjih lokalnih izbora u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) ostaje najjača stranka, slijedi Socijal-demokratska partija Njemačke (SPD), pa krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD).
Ovi izbori su i važan pokazatelj raspoloženja prema saveznoj politici Njemačke, piše RTV Dojče vele.
CDU ostaje najjača stranka i sa 34,6 odsto sada je čak malo jača nego na lokalnim izborima prije pet godina.
Premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Hendrik Vist (CDU) izrazio je za Radio ARD veliko zadovoljstvo ishodom: "Izborni cilj je postignut. Mi smo najjača partija, mi smo broj jedan među lokalnim partijama. Rješenja i pragmatična politika hrišćanskih demokrata pokazali su se uspješnim".
SPD je osvojila 22 odsto – što bi bio njen najgori rezultat u istoriji lokalnih izbora u toj industrijskoj pokrajini, najmnogoljudnijoj u Njemačkoj.
AfD bilježi najveće dobitke na ovim izborima: sa danas postignutih 15,3 odsto utrostručila je svoj rezultat iz 2020. godine. Zeleni su najveći gubitnici iako su osvojili 12,9 odsto glasova jer je to minus od 7,6 procentnih poena. Ljevica bilježi 5,3 odsto, a FDP ima 3,3 odsto glasova.
Lokalni izbori u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji održavaju se svake pete godine i na njima ne važi cenzus od pet odsto. Pravo glasa ove nedjelje imalo je 13,7 miliona građana starijih od 16 godina koji su birali gradska i opštinska veća, okružne skupštine, gradonačelnike i okružne načelnike u ukupno 427 opština.
Birači su mogli da biraju između 20.000 kandidata koji predstavljaju pet glavnih stranaka, kao i regionalne ili lokalne grupe i nezavisne liste.
Ovi izbori su prvi otkako je nova savezna vlada stupila na dužnost u maju ove godine i važe kao svojevrstan test raspoloženja i za saveznu poltiku u Berlinu.
Po istraživanju instituta Infratest Dimap, 36 odsto birača je navelo da je ekonomska politika bila ključna tema na osnovu koje su se odlučili kome da daju svoj glas. Potom slijedi imigracija/integracija sa 32 odsto.
Javna bezbjednost (24 odsto) i školski sistem (23 odsto) slijedili su kao odlučujući za birače kada su se pitali kome će dati svoj glas.
Zaštita životne sredine i klima bili su važni za svega 19 odsto, dok su saobraćaj (16 odsto), stambeno tržište i kirije (14 odsto) te politika porodice i briga o djeci i tržište rada (13 odsto) našli pri dnu liste.
Najmanje presudno pitanje bilo je upravljanje javnim finansijama u gradovima i opštinama (devet odsto).
Smrt sedam kandidata dijelom ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) tokom predizborne kampanje izazvala je spekulacije na internetu, a oglasio se čak i milijarder i simpatizer stranke Ilon Mask, koji je te smrti nazvao „čudnim".
Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel podstakla je teorije zavjere tako što je podijelila članak penzionisanog ekonomiste Štefana Homburga, u kojem se tvrdi da je broj smrti kandidata AfD-a „statistički gotovo nemoguć".
Međutim, Martin Vincens, lider AfD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, podržao je policiju navodeći da nema dokaza o bilo kakvom zločinu. On je, ipak, sugerisao da nagađanja o mogućim kriminalnim uzrocima smrti odražavaju „nemilosrdnu borbu koju već godinama vlast vodi protiv AfD-a".
Iako je to bio najveći broj smrtnih slučajeva u jednoj partiji uoči ovih izbora, po zvaničnim podacima tokom predizbornog perioda umrlo je i devet kandidata drugih stranaka.
Portparol Izborne komisije Sjeverne Rajne-Vestfalije izjavio je za agenciju DPA da broj umrlih kandidata „nije značajno veći" u poređenju sa ranijim kampanjama.
AfD je posljednjih godina zabilježila svoj najveći rast, postavši druga najsnažnija politička snaga na nacionalnom nivou, poslije demohrišćana. Ali, pošto nijedna stranka ne želi u koalciju sa AfD, ona je trenutno najjača opoziciona partija u Bundestagu, a pod istragom je domaće obavještajne službe zbog sumnje na desničarski ekstremizam.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dojče vele: CDU ostaje najjača u Sjevernoj Rajni Vestfaliji

Njemački sud je danas odbacio žalbu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) uloženu zbog procjene domaće tajne službe iz maja ove godine da je AfD, trenutno druga po snazi stranka iza CDU-a, "ekstremno desničarska organizacija".
To znači da je presuda regionalnog upravnog suda u Kelnu, koja je potvrdila klasifikaciju Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka o AfD-u kao "ekstremno desničarskoj organizaciji", konačna.
Savezni ured, koji je ujedno unutrašnja tajna služba, je početkom maja cijeli AfD, uključujući i sada raspušteni ogranak mladih, proglasio ekstremno desničarskom organizacijom koja širenjem nacionalne i rasne mržnje djeluje protiv ustavnog poretka Njemačke.
Dotad su tako okvalifikovani bili samo ogranci stranke u saveznim pokrajinama Saska, Saska-Anhalt i Tiringija.
Klasifikacija stranke kao ekstremističke omogućuje BfV-u da nadzire AfD metodama tajne službe poput prisluškivanja i infiltriranja doušnika.

Njemačka: AfD je službeno klasifikovan kao ekstremistička stranka

Poslanička grupa desničarske Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu saopštila je da će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta.
Alternativa je sada dvostruko jača nego u prethodnom sazivu parlamenta i ima odgovarajuće zahtjeve, rekao je prvi sekretar poslaničke grupe te stranke Bernd Bauman.
- Sada imamo skoro četvrtinu poslanika i biće veoma teško da nas neka crveno-zelena mejnstrim većina, pa čak i dio Hrišćansko-demokratske unije, još jednom isključe - rekao je Bauman za radio Dojčlandfunk, prenosi dpa.
Od ulaska u Bundestag 2017. godine AfD je jedina poslanička grupa koja nikada nije imala predstavnika u predsjedništvu parlamenta.
U odlazećem sazivu toj stranci su uskraćena i predsjednička mjesta u parlamentarnim odborima, a žalba koju je podnijela Saveznom ustavnom sudu je odbačena.
Na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, Alternativa za Njemačku je osvojila 20,8 odsto glasova i imaće 152 poslanika, skoro dvostruko više nego u prethodnom sazivu, kada je imala 77 mandata.

AfD će tražiti predsjednička mjesta u odborima i mjesto potpredsjednika parlamenta

Konzervativni kandidat za kancelara Fridrih Merc njemačkih demohrišćana (CDU) ponovo je potvrdio svoje odbijanje saradnje s krajnje desnom Alternativom za Njemačku (AfD), uprkos zajedničkom usvajanju prijedloga Bundestaga o migracionoj politici u srijedu.
- Ljudi iz AfD-a sada mogu da trijumfuju kako žele, ali to se neće dogoditi - rekao je u srijedu čelnik CDU-a kojeg mnogi smatraju budućim njemačkim kancelarom, prenosi DPA.
Dan nakon saveznih izbora, glas za AfD "vrijediće ništa", ustvrdio je Merc.
- Oni koji žele promjenu politike treba da glasaju za CDU - dodao je on.
Merc je obnovio ponudu socijaldemokratima (SPD) kancelara Olafa Šolca i Zelenima da razgovaraju o prijedlogu zakona demohrišćana i njihove bavarske sestrinske stranke, Hrišćansko-socijalne unije (CSU), o kojem se glasa u petak.
Merc je rekao da bi se o tome još moglo razgovarati.
- Želim većinu u političkom centru našeg parlamenta - riječi su čelnika CDU-a.
Istakao je da više nije voljan "da ga manjina odvraća od ispravnog glasanja pravu po tom pitanju".
Glavne stranke u Njemačkoj ne žele da sarađuju sa AfD-om i govore o "vatrozidu".
Merc je rekao da vatrozid "nije najbolja riječ", te je dodao: "Ne želim da se požar iza zida proširi cijelom Njemačkom. I zato se okrećemo rješavanju problema koje imamo."
Njemački poslanici su u srijedu uz podršku desničarskog AfD-a prihvatili prijedlog demohrišćanske Unije CDU/CSU za pooštrenje migracione politike, što je izazvalo burne reakcije ostalih stranaka u parlamentu.
Plan u pet tačaka predviđa zabranu ulaska u Njemačku bez adekvatnih putnih isprava i za one koji u Njemačkoj namjeravaju da zatraže azil.
AfD je glasanje o zahtjevu Unije nazvao "istorijskim trenutkom" u Bundestagu.
U Njemačkoj će se u februaru održati prijevremeni parlamentarni izbori.
Prema anketama, 30 odsto birača podržava Uniju CDU/CSU, 20 odsto AfD, a Zelene i SPD oko 15 odsto glasača.

Kandidat za njemačkog kancelara isključio saradnju s desničarskom AfD

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Alternativa za Njemačku (AfD) izabrala je u subotu na stranačkoj konvenciji u istočnonjemačkoj Riesi, koja je počela s nekoliko sati zakašnjenja zbog blokade demonstranata, svoju potpredsjednicu Alis Vajdel za kandidatkinju za kancelarku na predstojećim izborima.
Vajdel, koja je aklamacijom sudionika konvencije potvrđena na mjestu kandidatkinje AfD-a za kancelarsku funkciju, u svom je govoru najavila promjenu u gotovo svim segmentima politike u slučaju preuzimanja vlasti.
Posebno je najavila promjene u migracijskoj politici koje ne isključuju ni masovne deportacije. Ona je najavila zatvaranje njemačkih granica za izbjeglice.
- Vlada na čelu s AfD-om će nepropusno zatvoriti njemačke granice i poslati natrag svakog ilegalnog migranta i onoga ko nema dokumente - rekla je Vajdel.
Najavila je i potpuni obrat klimatske politike u Njemačkoj.
- Porušićemo sve vjetrenjače za dobijanje struje. Dolje s tim sramotnim vjetrenjačama - rekla je Vajdel koja se zalaže i za ponovno aktiviranje ugašenih nuklearnih elektrana u Njemačkoj.
Vajdel, koja je deklarisana homoseksualka, najavila je i rat rodnim studijima i otpuštanje nastavnog osoblja na njima.
Potpredsjednica stranke je najavila borbu za bolji rezultat od onoga što trenutno predviđaju ispitivanja javnog mnjenja.
- Borimo se za rezultat viši od 20 odsto - rekla je Vajdel.
AfD je trenutno na drugom mjestu u istraživanjima javnog mnjenja i blago je porastao sa 19 na 20 odsto u prosjeku nedavnih anketa. Nalazi se iza demokršćanske Unije CDU/CSU koju trenutno podržava oko 30 posto ispitanih te ispred trenutno vladajućih socijaldemokrata koje bi biralo oko 15 odsto birača.
Hiljade ljudi protestiralo je u subotu protiv konvencije krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), blokirajući nekoliko puteva i odgađajući početak sastanka, na kojem je ta stranka započela kampanju za februarske izbore.
Veliko prisustvo policije zabilježeno je u subotu u Riesi, u istočnoj njemačkoj pokrajini Saksoniji, koja je uporište AfD-a.
Dvodnevna konvencija počela je s oko dva sata zakašnjenja jer mnogi delegati nisu stigli na vrijeme zbog blokada.
Policija je saopštila da se najmanje 8.000 demonstranata okupilo ispred gradskog kongresnog centra. Uzvikivali su slogane poput "ne nacistima".

Alis Vajdel izabrana za kandidatkinju AfD-a za kancelarsku funkciju

Desetine njemačkih univerziteta saopštile su u petak da više neće koristiti društvenu mrežu Iks (X) u vlasništvu najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska, navodeći kao razlog etičku zabrinutost.
Više od 60 njemačkih univerziteta i akademskih institucija navelo je u zajedničkom saopštenju da je mreža Iks (X) sada nespojiva s njihovim principima.
- Aktuelni smjer platforme nije kompatibilan s osnovnim vrijednostima tih institucija – otvorenošću prema svijetu, naučnim integritetom, transparentnošću i demokratskim diskursom - navodi se u saopštenju.
Mask je preuzeo platformu, ranije poznatu kao Tviter (Twitter), 2022. godine, poslije čega je otpustio oko 80 odsto njenog osoblja, uključujući i one u timovima za moderiranje sadržaja.
Istraživači navode da se ta društvena mreža pretvorila u utočište za dezinformacije.
Mask je branio promjene u intervjuu za britanski javni servis BiBiSi (BBC) 2023. godine, navodeći da su bile neophodne s obzirom na užasne finansije Tvitera.
Takođe je sebe opisao kao "apsolutistu slobode govora", s popustljivim stavom prema sadržaju na Iksu.
Mask je takođe izazvao kontroverzu u Njemačkoj u četvrtak zbog emitovanja razgovora s Alis Vajdel, liderkom ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Djelovi te partije privukli su pažnju njemačke unutrašnje obavještajne agencije zbog mogućeg desničarskog ekstremizma.
Akademske institucije koje su potpisale saopštenje u petak uključuju berlinski Humbolt univerzitet i brojne fakultete koji su već prestali da koriste Iks, kao što je berlinski Slobodni univerzitet (Freie Universitaet).
- Promjene na platformi Iks čine neodrživom njeno dalje korišćenje - naveli su univerziteti, navodeći kao primjer korišćenje algoritama za podsticanje "desničarskog populističkog" sadržaja.
Dva univerziteta u austrijskom gradu Insbruku takođe su se pridružili saopštenju, u kojem se navodi da povlačenje s Iksa "podvlači napore institucija zarad komunikacije zasnovane na činjenicama i protiv antidemokratskih snaga".
Univerziteti su posljednji u nizu njemačkih institucija koje su objavile da napuštaju Iks.
U četvrtak je Savezni sud pravde naveo da više neće objavljivati na toj mreži, kao i nekoliko sindikata.
Posljednjih mjeseci, druge kompanije i organizacije, kao što su bundesligaški fudbalski tim St Pauli i gigant supermarketa Aldi Nord, takođe su napustili Iks.
Njemačka Vlada je saopštila da zasad ne planira da prestane da koristi tu platformu.
Portparolka Vlade Kristin Hofman rekla je na konferenciji za novinare u petak da su veoma zabrinuti zbog toga kako se Iks razvio, ali u isto vrijeme moraju stalno da odmjeravaju kako da dođu do ljudi kojima inače ne bi mogli da se obrate.
- Zasad smo odlučili da nastavimo da koristimo naše kanale na Iksu, ali to je stalan proces evaluacije - rekla je ona.

Desetine njemačkih univerziteta napuštaju mrežu Iks

Američki milijarder Ilon Mask podržao je njemačku desnu stranku Alternativu za Njemačku (AfD) u tekstu za njemačke novine Velt am Sontag objavljenom u subotu, a u znak protesta urednica rubrike podnijela je ostavku.
U komentaru koji je na njemačkom objavio vodeći list medijske grupe Aksel Springer Mask je proširio svoju objavu na mreži Iks (X) od prošle sedmice u kojoj je naveo da "samo AfD može spasiti Njemačku", piše Rojters.
- Prikazivanje AfD-a ekstremno desnim očito je lažno, s obzirom na to da čelnica stranke Alis Vajdel ima istopolnu partnerku iz Šri Lanke! Zvuči li vam to kao Hitler? Molim vas - napisao je Mask.
Njemačka domaća obavještajna agencija je 2021. klasifikovala AfD kao ekstreman na nacionalnom nivou.
Ubrzo nakon što je članak objavljen na internetu, urednica rubrike Eva Mari Kogel napisala je na Iksu da je podnijela ostavku.
- Demokratija i novinarstvo napreduju kroz slobodu izražavanja. To uključuje suočavanje s različitim stajalištima i njihovu novinarsku klasifikaciju - rekli su za Rojters glavni urednik novina Jan Filip Burgard i Ulf Pošart, koji preuzima dužnost izdavača 1. januara.
Mask je branio pravo da utiče na njemačku politiku zbog svojih "značajnih ulaganja" i podržao AfD uoči parlamentarnih izbora 23. februara iduće godine, do kojih dolazi nakon pada koalicione vlade kancelara Olafa Šolca.
AfD je drugi u anketama i mogao bi spriječiti desni ili lijevi centar da osvoje većinu, ali glavne njemačke stranke obećale su da neće sarađivati s njim na nacionalnom nivou.

Mask podržao desni AfD u njemačkim novinama

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Danas je u Multimedijalnoj sali Sportsko-kulturnog centra održano XVIII Studentsko prvenstvo Crne Gore u Stonom tenisu, a titulu šampiona je osvojio Miloš Rahović sa Elektrotehničkog fakulteta saopšteno je iz Stonoteniskog saveza Crne Gore.
Na prvenstvu je nastupio dvadeset jedan takmičar.
Na putu do titule Miloš je sve mečeve riješio maksimalnim rezultatom u svoju korist a u finalu je savladao Demira Hadžialijagića sa Pravnog fakulteta.
Treća mjesta osvojili su Bogdan Bubanja sa Ekonomskog fakulteta, koji je zaustavljen u polufinalu od šampiona, dok je Muamer Trnčić sa Mašinskog fakulteta treće mjesto osvojio porazom u polufinalu od Demira Hadžialijagića rezultatom 3:1.
Aktivnosti Studentskog sportskog saveza se nastavljaju sjutra kada je na programu četvrto kolo Studentske lige u futsalu.

Studentsko prvenstvo u stonom tenisu: Titula za Miloša Rahovića

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Crnoj Gori otvorena su vrata za zatvaranje pet pregovarčkih poglavlja nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emaneula Makrona, saznaje nezvanicno CdM.
Pored susreta sa Makronom, prema saznanjima CdM-a, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne administracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu.
Na Međuvladinoj konferenciji Crna Gora će zatvoriti poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Slobodno kretanje kapitala, 6 – Pravo privrednih društava, kao i poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Podsjećamo, Francuska je ranije na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, direktni razgovori na najvišem političkom nivou doveli su do promjene stava i davanja zelenog svjetla za zatvaranje svih planiranih poglavlja.
Premijer Spajić će 16. decembra boraviti u Briselu, gdje će nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja održati konferenciju za medije zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Spajić razgovarao sa Makronom: Otvorena vrata za zatvaranje pet poglavlja

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: alternativa-za-njemacku