<article>Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.</article>

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Alternativa za Njemačku"

Politico

Kremlj

Svijet

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Bivši radnici Montenegro Airlines-a ističu da su od same najave gašenja te kompanije upozoravali na pogubnost takve odluke, putem saopštenja, medijskih izjava i razgovora s donosiocima odluka. Njihovi napori, kako tvrde, nisu imali efekta jer je odluka o gašenju bila već donesena, a motivi su, kažu, bili lični animozitet i revanšizam pojedinih članova tadašnje Vlade.
Pet godina nakon obustave rada, bivši zaposleni podsjećaju na &nbsp;tvrdnje koje su, kako navode, bile netačne.
Da ne postoji zakoniti način da se pomogne i održi kompanija. U to vrijeme je na snazi bio LEX SPECIALIS, zakon o konsolidaciji MA koji je samo trebalo primijeniti... Da MA nema resursa i da su tamo ostali samo “neki bezvrijedni radnici”, kako ih je okarakterisao tadašnji ministar finansija, rada i socijalnog staranja, a sadašnji premijer Milojko Spajić.
- MA je posjedovao značajne resurse, materijalne kao i nematerijalne prirode, a između ostalog i 11.2 miliona američkih dolara na posebnom računu za “maintenance reserve”, odnosno tehničko održavanje vazduhoplova što je Spajić znao prije donošenja odluke o gašenju kompanije. Sudbina tih sredstava nam nije poznata do današnjeg dana. Da će nova kompanija koštati državu 0 eura. Sada znamo da je osnivački ulog iznosio 30 miliona eura, plus ko zna koji iznos je upumpan od strane države u istu kompaniju na razne načine. Danas možemo zaključiti da nova kompanija ne obavlja funkciju zbog koje je osnovana, a to vidimo iz namjere Vlade da se oslanja na lowcost kompanije, pa mislimo da će i ToMontenegro u dogledno vrijeme biti ostavljen na cjedilu kao i prethodnik MA- ističu bivši radnici.
Bivši radnici podsjećaju i na neispunjena prava-sedam neisplaćenih ličnih dohodaka, neuplaćenih tri i po godine radnog staža, te neformiran socijalni program za sve bivše zaposlenike.
Njihova višegodišnja komunikacija s predstavnicima Vlade, ambasadama i kancelarijom EU, kažu , nije dovela do rješenja.
- Stečaj se bezrazložno odugovlači, dok stečajni upravnik i sudija ne unovčavaju najvrednije resurse MA, već ih rentiraju, produžujući agoniju bivših radnika- navodi se u saopštenju.
Takođe, Ombudsman nije dao mišljenje o njihovim zahtjevima, dok se procesi u Crnoj Gori, prema iskustvu bivših radnika, mogu otegnuti i više decenija.
- Na marginama medijske pažnje i nonšalantnosti institucija, čestitamo svima Novu godinu i Božićne praznike, uz želju da se nikome ne ponovi da bude izbačen na ulicu kao što smo mi bili u sred pandemije COVID-19 ljeta Gospodnjeg 2020. na Božić po gregorijanskom kalendaru, od strane apostolske Vlade Zdravka Krivokapića, gle ironije…- zaključuju bivši zaposleni Montenegro Airlinesa.

Pet godina od gašenja Montenegro Airlinesa: Bivši radnici optužuju Vladu za nepravdu i zanemarivanje

Zajednica opština Crne Gore podnijela je inicijativu za izmjene i dopune Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, sa ciljem unapređenja njegove primjene u praksi i obezbjeđivanja većeg stepena pravne sigurnosti za građane, uz puno uvažavanje osnovnih rješenja i ciljeva važećeg zakona.
Sekretarka Odbora za prostorno planiranje ZOCG Marija Kljajić je istakla da je Inicijativa zasnovana na potrebi dodatnog usklađivanja pojedinih zakonskih odredbi i njihovog prilagođavanja stvarnim okolnostima na terenu, na osnovu uspješne saradnje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Zajednice opština Crne Gore u ovoj oblasti.&nbsp;
- Poseban dio inicijative odnosi se na izmjene odredbi koje regulišu udaljenost objekata od granice susjedne katastarske parcele. Predloženo je da se posebni uslovi u pogledu udaljenosti primjenjuju isključivo na objekte neto površine preko 500 m², dok bi se za objekte do te površine omogućila legalizacija bez tog ograničenja. Ovakvo rješenje polazi od činjenice da se u najvećem broju slučajeva radi o objektima koji su izgrađeni prije više godina ili decenija, čiji se položaj ne može mijenjati bez značajnih tehničkih i finansijskih posljedica, a koji u praksi ne predstavljaju smetnju niti ugrožavaju susjedne parcele - istakla je Kljajić.&nbsp;
Inicijativom je takođe predloženo brisanje odredbi koje predviđaju formiranje opštinskih komisija za terenski pregled bespravnih objekata i provjeru podataka iz geodetskih elaborata. Kako je rekla Kljajić, kontrola tačnosti geodetskih elaborata već je uređena važećim propisima i u nadležnosti je geodetske inspekcije, pa se predloženim izmjenama izbjegava dupliranje postupaka i dodatno administrativno opterećenje lokalnih samouprava.
- Poseban segment inicijative odnosi se na produženje zakonskih rokova, imajući u vidu objektivne okolnosti koje su usporile primjenu zakona. Predloženo je da se rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produži sa šest na osamnaest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu. Takođe, predloženo je produženje roka za uspostavljanje evidencije bespravnih objekata sa šest na trideset šest mjeseci, roka za formiranje opštinskih komisija za popis bespravnih objekata sa trideset dana na dvanaest mjeseci, kao i roka za izbor geodetskih organizacija sa šest na dvadeset četiri mjeseca - naglasila je Klajić.&nbsp;
Kljajić smatra da će predložene izmjene u interesu građana, lokalnih samouprava i države.&nbsp;
- Krajnji cilj inicijative je ostvarivanje svrhe zbog koje je zakon i donesen – legalizacija svih postojećih objekata i uspostavljanje kvalitetne i pouzdane evidencije stvarnog stanja na terenu kada je u pitanju izgradnja objekata - zaključila je Kljajić.&nbsp;

Zajednica opština predložila izmjene Zakona o legalizaciji

Glasnik studenata Univerziteta Crne Gore predstavlja potvrdu zrelosti studenata i jasnu poruku da Univerzitet nije samo skup programa i zgrada, već zajednica koja njeguje trajne akademske vrijednosti. To je poručio rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović na svečanom prijemu povodom promocije trećeg broja Glasnika studenata Univerziteta Crne Gore.
- U vremenu u kojem mnoge vrijednosti koje su nekada činile temelje akademske zajednice , rad, znanje i knjiga, danas često ostaju u sjenci brzine, površnosti i kratkotrajne pažnje, jedna studentska organizacija, i to na naše veliko zadovoljstvo upravo Studentski parlament Univerziteta Crne Gore, bira drugačiji put - poručio je Božović.
Prema njegovim riječima, pokretanjem časopisa omogućava se da najbolji među studentima pišu svoje najbolje radove, da se otvori prostor za misao, argument i istraživanje.
- Ta činjenica sama po sebi dovoljno govori o svijesti i odgovornosti naših studenata - rekao je Bozović.
On je kazao da treći broj Glasnika studenata donosi kontinuitet i trajanje, ali istovremeno nosi poruku da se na ovome ne staje i da se ovim izdanjem ništa ne završava.
- Radovi sabrani u trećem broju Glasnika nijesu najbolji samo u formalnom smislu, o čemu brine vrlo kompetentna redakcija - rekao je Božović.
Oni su, prema njegovim riječima, dokaz da se trud, posvećenost i intelektualna radoznalost prepoznaju i vrednuju i mnogo šire.&nbsp;
- Vjerujem da smo spremni da kao akademska zajednica iskoraknemo daleko izvan okvira zajednice kojoj pripadamo - zaključio je Božović.
Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Jakov Vukčević poručio je da treće izdanja naučno-istraživačkog časopisa „Glasnik studenata“ potvrđuje da studenti Univerziteta Crne Gore posjeduju znanje, istraživačku zrelost i kapacitet da budu ravnopravni učesnici akademske zajednice.
- Glasnik studenata nije samo publikacija, već je on svjedočanstvo znanja, rada, istrajnosti i intelektualne zrelosti naših studenata - rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, događaj na kojem se promoviše Glasnik Studenta u potpunosti je posvećen onome što predstavlja suštinu Univerziteta "studentskom naučno-istraživačkom radu, akademskoj izvrsnosti i stvaranju novih znanja, koji često ostaju u sjenci svakodnevnih obaveza".
- Treće izdanje koje večeras promovišemo obuhvata najbolje master radove sa svih univerzitetskih jedinica i jasno pokazuje širinu i kvalitet istraživačkog potencijala Univerziteta Crne Gore - kazao je Vukčević.
Kako je naveo, izbor radova potvrđuje raznovrsnost tema, metodološku ozbiljnost i sposobnost studenata da se bave kompleksnim pitanjima iz različitih oblasti nauke i umjetnosti.
On je podsjetio da je Studentski parlament u prethodnom periodu bio snažno posvećen afirmaciji studentskog istraživačkog rada, inovacija i talenta, navodeći da Glasnik studenata predstavlja krunu tih nastojanja.
- Univerzitet nije samo mjesto gdje se stiču diplome, već prostor u kojem se postavljaju pitanja, preispituju znanja i traže nova rješenja - kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, upravo kroz projekte poput Glasnika studenata podstiče se istraživački duh i ohrabruju studenti da nauku doživljavaju kao priliku za lični i profesionalni razvoj.
- Ovaj časopis je poziv svim studentima da se ohrabre da pišu, istražuju i stvaraju. Nauka pripada svima koji su spremni da misle kritički - rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima Glasnik studenata treba da bude motivacija i onima koji još nijesu autori, ali imaju ideje i istraživačku radoznalost.
- Glasnik studenata nije kraj jednog procesa, već početak novih istraživačkih puteva - poručio je Vukčević.
On je zahvalio autorima, mentorima, uredništvu i svima koji su doprinijeli realizaciji trećeg izdanja, uz uvjerenje da će Glasnik studenata u godinama koje dolaze biti snažan stub razvoja istraživačke kulture i akademske afirmacije studenata Univerziteta Crne Gore.
Profesorica dr Dijana Vukčević, savjetodavna urednica naučno-istraživačkog časopisa „Glasnik studenata“, poručila je da ovaj časopis svjedoči o studentima Univerziteta Crne Gore koji su odlučili da naprave korak više i da, umjesto pukih konzumenata znanja, postanu njegovi aktivni kreatori.
- Studenti Univerziteta Crne Gore imaju šta da kažu i znaju način na koji to treba da urade - kazala je Vukčević, navodeći da Glasnik studenata jasno poručuje da studenti ne čekaju kraj studija da bi počeli ozbiljno, kritički i stvaralački da misle.
Kako je navela, svaki istraživački pokušaj, svaka hipoteza i svako istraživačko pitanje predstavlja mnogo više od akademske obaveze, jer pokazuje spremnost studenata da preuzmu odgovornost i za znanje koje stvaraju i za društvo u kojem djeluju.
- Studentske godine ne bi trebalo da budu samo zbir položenih ispita ili prosjek ostvarenih ocjena one su vrijeme u kojem se gradi ličnost, razvijaju vještine i stvara hrabrost - istakla je Vukčević.
Prema njenim riječima, to je prostor u kojem se razvija hrabrost da se postavljaju pitanja, sumnja, istražuje i sopstveno mišljenje izgovara jasno i argumentovano, poručujući da one nijesu priprema za život, već njegov pun i autentičan dio.
- U studentskim godinama oblikuju se ideje koje kasnije mijenjaju struke, institucije i cijelo društvo. Glasnik je prostor hrabrih početaka - kazala je Vukčević.
Prema njenim riječima, ovaj časopis okuplja radove mladih autora iz svih oblasti koje se izučavaju na Univerzitetu Crne Gore i pokazuje da istraživački duh ne poznaje granice ni po disciplinama, ni po metodama, ni po temama.
- Studenti, bilo da objašnjavaju prirodne procese, tumače društvene pojave ili umjetnički promišljaju stvarnost, učestvuju u istom zadatku da svijet učine razumljivijim i boljim - istakla je Vukčević.
Ona je posebno naglasila značaj mentorskog odnosa između profesora i studenata, ocijenjujući da upravo taj odnos potvrđuje da Univerzitet Crne Gore nije mjesto pukog prenošenja znanja, već zajednica u kojoj se znanje stvara kroz dijalog, povjerenje i uzajamno poštovanje.
- Beskrajno sam ponosna što danas sve manje savjetujem, jer oni koje sam nekada intenzivnije usmjeravala sada potpuno odgovorno preuzimaju brigu o Glasu i Glasniku studenata Univerziteta Crne Gore - kazala je Vukčević.
Prema njenim riječima, poseban razlog za ponos predstavlja činjenica da pojedini studentski članovi redakcije već imaju objavljene radove u časopisima koji su indeksirani u bazi Clarivate Analytics, što dodatno potvrđuje kvalitet i ozbiljnost njihovog istraživačkog rada.
Na kraju, ona je čestitala autorima i autorkama čiji su radovi objavljeni u trećem broju Glasnika studenata, kao i mentorima na podršci i povjerenju, poručivši studentima da ovaj uspjeh ne doživljavaju kao kraj, već kao početak dužeg istraživačkog puta i naviku postavljanja pitanja, sumnjanja i traganja za dubljim odgovorima.
Autori radova u trećem izdanju Glasnika studenata su: Iva Milatović sa Arhitektonskog fakulteta, Milovan Mandić Biotehnički fakultet, Sofija Sekulić sa Ekonomskog Fakulteta, Mitar Otašević Elektrotehnički fakultet, Sergej Pavlović Fakultet dramskih umjetnosti, Iva Đurović sa Fakulteta lilovnih umjetnosti, Aleksandra Babić sa Fakulteta političkih nauka, Milić Globarević Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Marija Ivanović sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Miljan Ječmenica sa Filološkog fakulteta, Alma Osmanagić sa Filozofskog fakulteta, Sanja Maslar sa Građevinskog fakulteta, Erdal Babaić sa Mašinskog fakulteta, Selveta Selmanović sa Medicinakog fakulteta, Sara Lukovac sa Metalurškog fakulteta, Jana Adzić sa Muzičke akademije, Srdjan Pešić sa Pomorskog fakulteta, Jovan Dabović sa Pravnog fakulteta, Marijana Vukčević sa Prirodnomatematičlog fakulteta.

Božović: Glasnik studenata UCG svjedočanstvo znanja, rada, istrajnosti i intelektualne zrelosti visokoškolaca

Najmanje petoro ljudi poginulo je juče u Teksasu, nakon što se avion Meksičke mornarice srušio u gustoj magli u blizini Galvestona. Avion je bio u medicinskoj misiji i prevozio je dijete s teškim opekotinama, piše BBC.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flight Radar, avion je posljednji put zabilježen u 15.01 po lokalnom vremenu iznad zaliva Galveston. Let je bio organizovan za fondaciju Michou y Mau, koja pruža njegu meksičkoj djeci s teškim opekotinama. Ministarstvo mornarice Meksika saopštilo je da se jedna osoba i dalje vodi kao nestala, dok su dvije spasene žive.
Video-snimak koji je dobila novinska agencija AP prikazuje olupinu aviona u vodi, dok očevici i policajci ulaze u more kako bi pretražili ostatke. Sky Decker, lokalni kapetan jahte, ispričao je da je prevezao dvojicu policajaca do gotovo potopljenog aviona, nakon čega je i sam skočio u vodu i pronašao teško povrijeđenu ženu.
- Povrijeđena se zaista borila za život. Nijesam mogao vjerovati — imala je svega nekoliko centimetara vazdušnog prostora za disanje- rekao je. „Unutra je bilo mlazno gorivo pomiješano s vodom, isparenja su bila izuzetno loša. Zaista se borila za život“, dodao je.
Ranije je Ministarstvo mornarice Meksika saopštilo da su operacije potrage i spašavanja u toku, u koordinaciji s Obalskom stražom SAD-a. Video-snimak načinjen u blizini mjesta nesreće prikazuje spasioce, uključujući ronilački tim, kako rade u gustoj magli.
Fondacija Michou y Mau u objavi na društvenoj mreži X uputila je „najdublje saučešće porodicama žrtava ove tragedije“.

Teksas: Srušio se meksički avion koji je prevozio povrijeđeno dijete, petoro poginulo

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Tagovi

Pet godina od gašenja Montenegro Airlinesa: Bivši radnici optužuju Vladu za nepravdu i zanemarivanje

Zajednica opština predložila izmjene Zakona o legalizaciji

Božović: Glasnik studenata UCG svjedočanstvo znanja, rada, istrajnosti i intelektualne zrelosti visokoškolaca

Teksas: Srušio se meksički avion koji je prevozio povrijeđeno dijete, petoro poginulo

PRATITE TVe UŽIVO