Rusija je, na zahtjev šefa Bijele kuće Donalda Trampa, pristala da se uzdrži od udara po Ukrajini do 1. februara, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
- Da, bilo je lično obraćanje predsjednika Trampa... sa molbom predsjedniku Putinu da se uzdrži na nedelju dana, do 1. februara, od izvođenja udara po Kijevu u dok se pripremaju uslovi za vođenje pregovora - odgovorio je on na pitanje da li je Moskva podržala inicijativu Vašingtona, piše N1.
Peskov je takođe naglasio da Putin nije nikoga pozvao i da nije predlagao sastanak sa režimom u Kijevu.
- Sastanak je tražio Zelenski i upravo Zelenski inicira sastanak. Kao odgovor na to, predsjednik Putin mu je rekao da smo spremni, ali da bude isključivo u Moskvi - precizirao je predstavnik Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kremlj: Rusija pristala da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara

Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Rusija je primila ono što su Sjedinjene Američke Države i Kijev opisali kao „ažurirani i pročišćeni mirovni okvir“ za okončanje rata u Ukrajini, a o njemu će se raspravljati naredne sedmice, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nacrt sporazuma, o kojem su SAD i Ukrajina razgovarale u Ženevi, može poslužiti kao osnova za buduće dogovore, ali je naglasio da će se Rusija nastaviti boriti ukoliko se dogovor ne postigne.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su detalji dokumenta dostavljeni Moskvi i da će o njima biti vođena zvanična rasprava.Očekuje se dolazak Vitkofa u Moskvu&nbsp;
Očekuje se da će Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, naredne sedmice u Moskvi razgovarati sa Putinom o prijedlozima za mirovno rješenje. Peskov je dodao da će tačan datum sastanka biti naknadno saopšten.

Peskov: Moskva razmatra novi američko-ukrajinski mirovni okvir

Rusija se danas distancirala od ideje da se uskoro održi lični sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini.
- „Nema potrebe“ da se žurno dogovara sastanak u ovom trenutku. Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora- rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Donald Tramp je rekao da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prijestonici Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini.
Ipak, čini se da su kasniji kontakti Vašingtona i Moskve uvjerili američke zvaničnike da Rusija nije spremna da ublaži svoje maksimalističke zahteve prema Ukrajini.
Tramp je potom odlučio da samit odloži na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio „uzaludan sastanak“. Zatim je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvijema ruskim &nbsp;naftnim kompanijama.
Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije početka pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije nego što borbe budu okončane.

Kremlj: ''Nema potrebe'' za skorim susretom Putina i Trampa

Rusija pojačava svoj uticaj unutar Bugarske, u tamošnjim vjerskim, političkim i vojnim institucijama. Posljednjih sedmica sve je više upozorenja koja dolaze iz prozapadnih krugova u ovoj zemlji.
Bugarska pravoslavna crkva (BPC) nalazi se u terminalnoj krizi jer je izgubila nezavisnost i postala instrument geopolitičkog uticaja Moskve, jasno je svoju Crkvu kritikovao arhimandrit Dionizije u opsežnom intervjuu za portal Faktor.bg. Dionizije je osudio politiku novog poglavara BPC-a, patrijarha Danila, i njegovih saradnika, optužujući ih da žele učiniti Crkvu zavisnom od Moskve i podrediti je interesima Kremlja.
Otvoreno i kategorički, arhimandrit je podsjetio da je 2018. ruski patrijarh Kiril izjavio kako članovi Svetog sinoda BPC nisu bili otvoreno i kategorički proruski orijentisani te zaprijetio da se to mora promijeniti. Upravo se to dogodilo nakon prošlogodišnjeg izbora vladike Vidinskog Danila (svjetovno ime Atanas Trandafilov Nikolov) za novog patrijarha, koji je još prije javno izrazio podršku ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Dionizije je BPC opisao kao „najjeftiniji ured Kremlja“ u čitavom svijetu i dodao da su patrijarh Danil (kojeg opisuje kao dio ruskog „službenog osoblja“) i njegova pratnja spremni žrtvovati svoj duhovni autoritet iz političkih razloga.
Patrijarh Danil nije usamljen u podršci Putinovom režimu; tu su i bugarski predsjednik Rumen Radev, čije ponašanje odražava skriveno razumijevanje motiva Kremlja na međunarodnoj sceni, bivši premijer Bojko Borisov, poznat po pragmatičnom približavanju Moskvi, i Deljan Pevski, oligarh i političar, vođa etnički proturske stranke „DPS – Novi početak“, čiji su finansijski interesi usko povezani s Rusijom.
Takva podrška, prema Dioniziju, jača ulogu Ruske pravoslavne crkve u upravljanju BPC-om, što bi trebalo zabrinuti Evropsku uniju.
Vrijedi podsjetiti da je u septembru 2023. arhimandrit Vasijan (Zmejev), rektor ruskog manastira u Sofiji, proglašen personom non grata i protjeran iz Bugarske zajedno s dvojicom mlađih klerika zbog učešća u „hibridnoj strategiji“ uticaja na bugarske unutrašnje političke procese u korist ruskih geopolitičkih interesa i zbog predstavljanja „prijetnje nacionalnoj bezbjednosti“. Vasijan je istovremeno proglašen nepoželjnom osobom u Sjevernoj Makedoniji zbog pokušaja uticaja na crkvenu diplomatiju te zemlje u korist Rusije.
Međutim, Moskva je brzo reagovala: u roku od nekoliko sedmica, novi rektor, protojerej Vladimir Tiščuk, poslat je direktno iz Moskovskog patrijarhata u Sofiju.
Politička slagalica&nbsp;
Politički segment slagalice, nastavlja Dimitar Ivanov, također je duboko uznemirujući. U bugarskom parlamentu postoje tri otvoreno proruske i antieuropske stranke: Vazraždane (Preporod), Veličina i MECH (Moral – jedinstvo – čast). Prema riječima lidera Veličine Ivelina Mihajlova, dolazak vanjskog osvajača (Rusije) „bio bi dočekan hljebom i solju, jer su Bugari siti Evropske unije“.
Ove stranke, s 54 mjesta u parlamentu i oko 22 odsto glasova, ujedinjuju uznemirene ljude koji sanjaju o ruskoj vojsci u Bugarskoj.
„Rat kuca na vrata, i to ne samo za cijelu Evropu, nego i za nas u Bugarskoj. Vrijeme je da shvatimo da nas neće mimoići zbog bratskih osjećaja ili pognutih glava. Potrebna je jedinstvena volja u parlamentu kako bismo se suprotstavili i ruskim napadima, koji su još uvijek samo hibridni, i velikoj ruskoj petoj koloni u Bugarskoj. Pogotovo petoj koloni!“ zaključio je Ivanov.
Ministar: „Ruski špijuni savjetuju migrante“
Bugarski ministar unutrašnjih poslova Daniel Mitov ovih dana u Londonu upozorio je da ruski špijuni daju migrantima savjete o tome kako izbjeći deportaciju iz Evrope. Mitov je izjavio da režim Vladimira Putina i krajnje lijeve grupe sarađuju s krijumčarima kako bi „preplavili Evropu migrantima“.
Dimitar Ivanov, jedan od vodećih bugarskih komentatora, podsjetio je na izvještaj o ruskim subverzivnim aktivnostima i šokantne podatke o strukturama lojalnim Rusiji u Bugarskoj. Tamo djeluje mreža organizacija: „Brod za Bulgariya“ (Prijelaz za Bugarsku), pokret „Rusofili“, „Savez pričuvnih časnika i narednika“ i „Ratnici za mir“, a sve su uključene u proruske aktivnosti. Bugarska vojska i obavještajni časnici aktivno rade kao ruski agenti, tvrdi izvještaj.

Ruski uticaj snažno ojačao u još jednoj članici EU: "Dio ljudi sanja ulazak Putinove vojske, rat nam kuca na vrata!"

Kremlj je odbio da komentariše noćašnji upad i presrijetanje dronova iznad Poljske, zemlje NATO, koja je optužila Moskvu da je lansirala te letilice i da se radi o "provokaciji".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftusk-zbog-ruskih-dronova-poljska-aktivira-clan-4-sporazuma-nato&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Više bi voljeli da ne komentarišemo, to ne spada u našu nadležnost. To spada u nadležnost Ministarstva odbrane - rekao je portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov tokom redovnog dnevnog brifinga.
Varšava i njeni saveznici danas su osudili kao rusku "provokaciju" upad dronova u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu i objavili da je presretnuto više tih letilica od poljske vojske i NATO.
Peskov je rekao da vođe evropskih zemalja i NATO "svaki dan optužuju Rusiju za provokacije".
- Obično čak ne pokušavaju ni da pokažu bilo kakvo rezonovanje - dodao je on.
Rusko Ministarstvo odbrane još nije komentarisalo optužbe.
Poljska je pozvala ruskog otpravnika poslova Andreja Ordaha, prenijeli su ruski državni mediji.
Diplomata je pred sastanak rekao da nijedan element nije predstavljen da se dokaže da se radi o ruskim dronovima.
- Znamo jednu stvar, ti dronovi su letjeli sa ukrajinske strane - rekao je on napuštajući poljsko Ministarstvo spoljnih poslova, bez dodatnih objašnjenja, prenijeli su ruski mediji.

Kremlj odbio da komentariše upad dronova u Poljsku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije kovao zavjeru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom protiv SAD, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je "veoma razočaran" Putinom i u objavi na svojoj društvenoj mreži sugerisao da Si, Putin i Kim kuju zavjeru protiv SAD.
Na pitanje ruske državne televizij o Trampovim komentarima, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Tramp možda bio ironičan.
- Želio bih da kažem da niko nije kovao zavjeru, niko nije ništa smišljao. Nijedan od ove trojice lidera nije imao takvu pomisao - rekao je on.
- Mogu reći da svi razumiju ulogu koju igraju SAD, sadašnja administracija predsjednika Trampa i predsjednik Tramp lično u trenutnoj međunarodnoj situaciji - dodao je, prenosi Rojters.

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".
Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".
- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.
Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.
Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.
- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.
- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.
Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.
- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.
Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.
Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.
Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.
Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.
- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.
Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".
- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.
Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.
Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.
A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.
Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".
Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".
- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".
Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.
- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.
Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".
- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.
Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".
- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.
&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.
- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.
Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.
- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.
To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

Bivšim srpskim ministarima Tomislavu Momiroviću i Goranu Vesiću, osumnjičenim da su zajedno sa još nekoliko uhapšenih vršili koruptivna krivična djela prilikom projekta rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad-Subotica-Kelebija danas je ukinut kućni pritvor.
Ovo je za agenciju Beta potvrdila Ivona Čogurić, portparolka Specijalnog suda koja je dodala da je pritvor ukinut po sili zakona, jer se tromjesečna mjera pritvora može odrediti maksimalno dva puta zaredom prije podizanja optužnice.
- Kako optužnica do danas nije potvrđena, Sud je to učinio po službenoj dužnosti - navela je ona.
Njima je za još tri mjeseca produžena mjera zabrane sastajanja i komuniciranja sa potencijalnim svjedocima u ovom postupku.
Momiroviću, Vesiću i osumnjičenima A.D, N.Š, S.K, S.J, V.N, I.P. i Z.M. kućni pritvor uz elektronski nadzor (nanogicu) produžen je za još tri mjeseca u novembru.
Svi oni su osumnjičeni da su korupcijom na modernizaciji željeznice oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.

Vesiću i Momiroviću ukinut pritvor jer nema optužnice

Prevoznici iz Srbije dogovorili su se da danas prekinu blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima, potvrđeno je agenciji Beta. Nakon ove odluke i kolege iz BIH su odučule da obustave blokadu graničnih prijelaza za teretni saobraćaj sa zemljama Evropske unije.
Njihove kolege u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji to su učinile dan ranije, 29. januara, dok se odluka prevoznika iz Bosne i Hercegovine čeka.
Vozači kamiona iz Srbije su u saopšenju naveli da poslije pet dana obustavljaju blokade jer je Evropska komisija “prvi put jasno objavila da su profesionalni vozači posebna kategorija radnika koja zahtjeva duži boravak na teritoriji Evropske unije od 90 dana”.
Evropska komisija je 30. januara saopštila da radi na rješavanju problema profesionalnih vozača kamiona iz zemalja Zapadnog Balkana u državama Šengena nakon uvođenja digitalnog sistema za kontrolu granica.
Predstavnici EU i ambasadori šest država regiona prije dva dana održali su sastanak zainteresovanih strana u vezi sa blokadom granica zaposlenih u međunarodnom transportu, dok je naredni suret planiran za iduću sedmicu.
Portparol Evropske komisije Markus Lamber je naveo da su na sastanak pozvani resorni ministri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova.
On nije želio da govori o mogućem roku za rješavanje tog problema.
- Tom prilikom istražiće se i moguće uvođenje novih specifičnih pravila za produženi kratki boravak na nivou EU - rekao je Lamber.

Prevoznici iz Srbije i BiH obustavili blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima

Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj potpisale su Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode „Ulcinjska solana“.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Ministar Ćulafić je tim povodom rekao da Ulcinjska solana nije klasično zaštićeno područje, "ona je simbol naše svijesti, kao države sa malom teritorijom, da je izuzetno važno sačuvati ono što imamo."
- Solana je dokaz patriotizma, naša ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo - kazao je on.
Istakao je da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rješenje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspješno priveli kraju.
- Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susrijeću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred našim evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao društvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja. Iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, vjerujem da se neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada dešavaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred naš finalni krug završavanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27” - zaključio je ministar Ćulafić i zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da "potpisujemo odluku da se Ulcinjska solana trajno zaštiti, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, bivših radnika Solane i budućih generacija."
- Politički dogovor o proglašenju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skupština opštine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do 2025. godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje - istakao je Nimanbegu.
Kazao je da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, "da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo."
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Advokat Zoran Piperović kazao je juče za TV E da je predložio da se sasluša izvršna direktorica Vijesti Marijana Bojanić u predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
- Bio sam kod Mijajlovića u UIKS-u i rekao mi je da je primijetio da su skoro svi novinari sa kojima je komunicirao, a koji se pominju u naredbi za sprovođenje istrage, tretirani kao svjedoci, ali da jedna osoba iz svijeta medija nije pozvana kao svjedok, a sa njom je komunicirao ništa manje nego sa, na primjer, urednicom Standarda Jasminom Muminović. To je Marijana Bojanić - izvršna direktorka Vijesti, i ja sam predložio da se i ona sasluša na okolnosti - rekao je Piperović za TV E.
On je istakao da je Mijajlović, u vrijeme kada je komunicirao sa novinarima targetiranih medija, bio u kontaktu sa Bojanić, te da bi, shodno tome, imao nekoliko pitanja za nju.
- Mijajlović nije prejudicirao da bi tu bilo išta spektakularno, ali treba da ispoštujemo princip i da vidimo da li je imao inputa prema Vijestima, i da li su ljudi iz tog medija imali impute prema Aleksandru Mijajloviću, ako je već uticao na ostale mediji koji su se poslije karakterisali kao mafijaški - naglasio je Piperović.
Očekuje da će tužioci Miroslav Turković i Ivana Petrušić Vukašević uvažiti njegov zahtjev. Ukoliko njegov prijedlog ne prihvati Specijalno državno tužilaštvo, hoće, uvjeren je, Vrhovni sud.
- Ako SDT ne prihvati moj prijedlog, onda ulazi u opasnost da se svi zapitamo zašto je neko toliko ekskluzivan da ne smije, ili ne treba da daje izjavu upravo zbog onoga zbog čega su drugi novinari dali izjavu, a koji su kontaktirali sa Mijajlovićem. Ako je deset novinara bilo u kontaktu sa njim, a devet se saslušaju, što ne bi i desiti? Zašto bi bio privilegovan? Te poruke su tužioci već vidjeli i pomalo "zažmurili". Evo, da vidimo o čemu su se dopisivali u vremenu kada je Mijajlović sa ostalim medijima pravio "mafijaške medije" koji će "da ruše sistem bezbjednosti", "ustavni sistem" i sve ono što piše u naredbi za sprovođenje istage - poručio je Piperović.
Komentarišići jučerašnje davanje izkaza izvršne direktorice i glavne i odgovorne urednice portala Standard Jasmine Muminović, Piperović je kazao da je bila vrlo koncizna i korektna, te da će njeni odgovori na tužilačka pitanja biti od velike pomoći i njima. 
- Objasnila je koji su to bili aranžmani sa Mijajlovićem i da tu nema ništa posebno u odnosu na druge ljude sa kojima je sarađivala -medijskim kućama i sponzorima. Kazala je da njena kuća posluje godišnje oko 300.000 eura uz sponzorske aktivnosti, a da je udio Montemedia 5-6 odsto i da Aco Mijajlović nikada nije rekao, niti tražio što da piše. Ako je nešto poslao ili pitao, ona je to provjeravala pa tek onda objavljivala - kazao je Piperović.
Muminović je juče detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Pored Muminović, u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića ranije su saslušani izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović i glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović...

Tag: kremlj