Nakon teksta objavljenog na Portalu ETV pod naslovom “<a href="https://etv.me/drustvo/video-haos-u-amu-boskovic-ne-zna-je-li-rad-savjeta-blokiran-nakon-njegove-ostavke-ni-kome-da-se-obrate">Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate</a>”, oglasio se član Savjeta AMU Branko Bošković i pojasnio da je Savjet jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije.
Cilj obraćanja, kako je dodao, jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Reagovanje prenosimo integralno:
Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge postupa u potpunosti u skladu sa zakonom i u interesu očuvanja stabilnog i zakonitog funkcionisanja institucije. Odluka Agencije za sprječavanje korupcije stvorila je novu pravnu situaciju u kojoj tri člana Savjeta, iako obezbjeđuju kvorum za rad, nijesu u mogućnosti da izaberu predsjednika Savjeta. Istovremeno, poslovnik predviđa da najstariji član Savjeta može sazivati i predsjedavati sjednicama, ali mu ne daje izričitu nadležnost za potpisivanje odluka koje Savjet donese.
U takvim okolnostima, a imajući u vidu potrebu da se obezbijedi pravna sigurnost i nesmetano ostvarivanje nadležnosti Agencije, Savjet je jednoglasno odlučio da se obrati Skupštini Crne Gore, kao osnivaču Agencije. Cilj obraćanja jeste da se ukaže na novonastale okolnosti, otkloni pravna neizvjesnost i obezbijedi tumačenje ili smjernice koje će omogućiti Savjetu da u potpunosti i ispravno izvršava svoje obaveze.
Savjet ostaje u potpunosti posvećen odgovornom radu, zaštiti integriteta Agencije i dosljednoj primjeni pravnog poretka Crne Gore, sa punom sviješću o značaju institucije za medijski sistem i javni interes.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bošković: Savjet AMU će se nakon moje ostavke obratiti Skupštini

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

(VIDEO) Haos u AMU: Bošković ne zna je li rad Savjeta blokiran nakon njegove ostavke ni kome da se obrate

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je Branko Bošković, prije više od četiri godine, prekršio Zakon o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta tadašnje Agencije za elektronske medije.
On za Antenu M, međutim, kaže da nije bio svjestan da takvo postupanje predstavlja kršenje zakona, i poručuje da odluku ASK poštuje, ali da ona ne utiče na njegov status ni na period trajanja mandata. Ipak, prema saznanjima ovog portala, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na njoj podnio ostavku na mjesto predsjednika.
U odluci od 12. novembra 2025. godine, a u koju je Antena M imala uvid, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.
Takođe, ASK je utvrdila da je Bošković prekršio i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, jer, kako su naveli u Odluci, nije preduzeo mjere za rješavanje sukoba interesa, niti je Agenciji podnio zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa, iako je, kako kažu, bio dužan da to učini prije glasanja o sopstvenom izboru.
- Imajući u vidu dugogodišnju praksu u pravnom sistemu Crne Gore, prema kojoj se u različitim procedurama izbora na javne funkcije dešava da učesnici glasačkih procesa istovremeno mogu biti i kandidati, kao i moje tadašnje tumačenje relevantnih odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, nijesam bio u saznanju da bi moje učešće u glasanju moglo predstavljati kršenje zakonske norme - rekao je Bošković za Antenu M.
Ipak, kaže, poštuje odluku nadležne institucije.
- I prema njoj ću se ponijeti maksimalno odgovorno, uvažavajući integritet pravnog sistema i organa čiji sam član - navodi Bošković.
Dodaje da je postupao u skladu sa uvjerenjem koje je proizašlo iz prakse i dosadašnjeg institucionalnog postupanja u sličnim situacijama.
- Na osnovu tada dostupnih informacija i uobičajenog načina funkcionisanja sličnih tijela, nijesam smatrao da postoji obaveza izuzimanja. Razumijem, međutim, da je naknadnim tumačenjem Agencije ukazano na drugačiji pravni stav, i to prihvatam sa dužnom pažnjom i odgovornošću - objašnjava Bošković.
Njemu, inače, mandat ističe u aprilu naredne godine. Nije htio da komentariše to što je Agencija nakon više od četiri godine utvrdila kršenje zakona.
- Iz poštovanja prema pravnom poretku, nadležnostima institucija i principu institucionalne nezavisnosti, ne komentarišem rad drugih organa. Ono što mogu da istaknem jeste da odluke nadležnih institucija uvijek poštujem i postupam u skladu sa njima. Što se tiče mog odnosa prema Odluci, želim pojasniti da se ona odnosi isključivo na postupak mog izbora za predsjednika Savjeta, a ne na trajanje mandata člana Savjeta. Dakle, Odluka ne utiče na moj status ni na period trajanja mandata, koji je definisan zakonom i ističe u aprilu 2026. godine - zaključuje Bošković.&nbsp;
Prema saznanjima Antene M, Bošković je, u međuvremenu, zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU, kako bi na toj sjednici podnio ostavku na mjesto predsjednika.

Portal ETV

Bošković zatražio zakazivanje sjednice Savjeta AMU da bi podnio ostavku pošto je ASK utvrdila da je prekršio zakon glasanjem za sopstveni izbor

Pitanje medijskog vlasništva za Crnu Goru nije samo profesionalno, već strateško i demokratsko, poručeno je na konferenciji za novinare Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), na kojoj je predstavljena platforma kojom je građanima omogućeno da vide ko su vlasnici pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga.
Platforma www.transparentnostmedija.me prvi je javni jedinstveni digitalni registar medijskog vlasništva u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković rekao je da se Agencija pozicionirala kao primarni akter u oblasti regulacije medija i da je to institucija koja vodi računa o interesima građana i štiti interes građana. 
On je naveo da se AMU, znanjem i iskustvom, pozicionirao i na međunarodnoj sceni kao važan regulator.
- Važno je da je AMU izašao van klasičnih nadležnosti koje se tiču regulacije i postali smo institucija koja djeluje proaktivno - kazao je Bošković.
Kako je kazao, transparetnost je jedan od ključnih procesa demokratije i demokratizacije, jer se tako može vidjeti ko ima uticaj i na koji način ga vrši i može širiti.
- U tom smislu transparentnost vlasništva medija je takođe važna i na ovaj način preko platforme svi mogu vidjeti ko su oni koji odlučuju u medijima i ko su vlasnici - rekao je Bošković.
On je ocijenio da je trenutno stanje vlasništva medija u Crnoj Gori prilično nezadovoljavajuće, jer postoji veliki broj medija koji nije u vlasništvu fizickih i pravnih lica iz Crne Gore. 
- Mislim da je to nešto što potencijalno može biti vrlo sporno i alarmantno - dodao je Bošković. 
Kako je naveo, doprinos Agencije i digitalne mape je to što građani mogu da vide ko su zaista vlasnici. 
Bošković je rekao sadašnji Savjet i ljudi koji vode AMU ne mogu popraviti stanje od prethodne jedne ili dvije decenije, ali, kako je naveo, digitalnom mapom mogu doprinijeti unapređenju postojećeg stanja. 
On je istakao da mapa sadrži veliki brpoj ličnih podatka, podataka o fizičkim i pravnim licima, pa je važno da podaci koji su ovdje prezentovani budu tačni.
- AMU na ovaj način daje i drugim institucijama primjer kako se mogu ponašati i dati doprinos van njihove uobičajene djelatnosti. Pokazujemo kako jedna oblast koja je važna može biti dodatno unaprijeđena - rekao je Bošković.
Direktorica AMU-a Sunčica Bakić rekla je da je crnogorski medijski prostor mali, osjetljiv i izložen uticajima, a da se o tome nedovoljno često i otvoreno govori.
- Država sa 620 hiljada stanovnika funkcioniše u okruženju u kojem su medijska tržišta susjednih država višestruko veća, snažnija i uticajnija. Naša publika svakodnevno konzumira sadržaje iz regiona i šire - kazala je Bakić.
Kako je navela, to samo po sebi ne treba da bude problem, ali jeste izazov, jer uz sadržaj prelaze i okviri moći - politički uticaji, finansijski interesi, poslovne veze i vlasničke strukture. 
- Zbog toga je pitanje medijskog vlasništva u Crnoj Gori ne samo profesionalno, već strateško i demokratsko pitanje. Budimo potpuno jasni: onaj ko finansira - utiče, onaj ko utiče – oblikuje medijski narativ, a ko oblikuje narativ – utiče na javno mnjenje, institucije i procese demokratije - rekla je Bakić.
Kako je navela, Crna Gora ima liberalan pristup kada je u pitanju ulazak kapitala na medijsko tržište, gotovo bez ograničenja koncentracije.
Bakić je istakla da istovremeno zakon prepoznaje nešto izuzetno važno - da svaka medijska kuća jasno objavi ko je njen vlasnik, ko su povezana lica, i ko zapravo stoji iza informacija koje stižu do građana.
Ona je rekla da je ključno pitanje da li je u crnogorskom kontekstu transparentnost sama po sebi dovoljna.
- I moramo priznati da postoje sumnje, jer iako podaci formalno postoje, oni su rasuti, teško dostupni, nedovoljno razumljivi i često skriveni iza složenih vlasničkih konstrukcija. Upravo zato smo razvili platformu transparentnostmedija.me - navela je Bakić.
Ona je rekla da je misija platforme da se javno pokaže ono što zakon zahtijeva od vlasnika medija. 
- Želimo da novinarima, istraživačima, regulatorima i građanima damo alat za provjeru, analizu i razumijevanje medijskog vlasništva - kazala je Bakić.
Ona rekla da je cilj i da se testira koliko su zakonske norme zaista efikasne u praksi, a ne samo u teoriji.
Bakić je objasnila da platforma omogućava pregled vlasništva svih pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga u Crnoj Gori, prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama, omogućava vizualizaciju mreža vlasništva jer ponekad je dovoljno da vidite sliku pa da shvatite strukturu moći.
- Ovaj alat nije napravljen da upire prstom, već da razjasni. Nije napravljen da sudi, već da pokaže činjenice i nije napravljen da ograničava, već da omogući odgovornije i slobodnije medijsko tržište - rekla je Bakić.
Kako je navela, transparentnost je temelj povjerenja, a povjerenje u medije danas je krhko u cijelom svijetu, posebno u malim i polarizovanim društvima kao što je crnogorsko.
- Sada je odgovornost na svima nama – na institucijama, medijima, civilnom društvu i istraživačima - kazala je Bakić.
Ona je istakla da je platforma alat, ali istovremeno i test efikasnosti zakonskih normi, test spremnosti za suočavanje s realnošću medijskog tržišta i test regulatornog sistema i demokratskog kapaciteta.
Bakić je istakla da je transparentnost vlasništva u medijima i zahtjev koji pred Crnu Goru stavlja Evropski akt o slobodi medija i AMU taj zahtjev ispunjava i prije formalne obaveze. 
- Ova platforma može imati za rezultat ili da ogoli uticaje na uredničke politike i doprinese jačanju povjerenja, profesionalnih standarda i odgovornosti, ili da pokaže da postojeća rješenja nijesu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija - rekla je Bakić.
Kako je navela, bilo koji od ta dva ishoda biće koristan, ukoliko se razumije i stavi u svrhu razvoja Crne Gore i njenog približavanja evropskim praksama i principima.
Službenica za ekonomske i finansijske poslove Milica Krivokapić rekla je da su digitalnu mapu razvili u cilju podizanja svijesti o značaju transparentnosti vlasništva medija.
- Cilj je bio da široj javnosti predstavimo sve ono što je generalno dostupno na sajtovima subjekata nadzora, ali da ih objedimo na jednom mjestu kako bi povećali transparentnost - kazala je Krivokapić.
Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama definiše obavezu svih pružaoca i distributera tih usluga da do kraja godine dostave podatke o vlasničkoj strukturi. 
- Podaci o vlasničkoj strukturi ne sadrže samo podatke o stvarnim vlasnicima, već i povezanim licima i njihovim međusobnih odnosima - rekla je Krivokapić.
Ona je rekla da je AMU, da bi ispunila tu zakonsku obaveza, bila u obavezi da usvoji podzakonski akt - Pravilnik o uslovima i načinu realizacije obaveza identifikacije i objavljivanja podataka o transparaentnosti vlasništva.
- Taj pravilnik definiše i jedan obrazac, koji je bio polaznišna osnova za kreiranje digitalne mape, jer su se u njemu nalazili svi neophodni podaci koje su subjekti nadzora trebalo da popune - navela je Krivokapić.
Kako je kazala, podaci su u nadležnosti subjekata nadzora, pa je odgovornost za njihovu tačnost na tim subjektima, a Agencija može samo da kontroliše da li je ispunjen uslov objavljivanja podataka.
Krivokapić je rekla da su svi subjekti nadzora dostavili vlasničke strukture i da su to iskoristili da kreiraju digitalnu mapu.
- Ovi podaci su nam dostavljeni od osnivača medija i da smo ih na taj način unijeli - kazala je Krivokapić.
Ona je rekla da je platforma lako pretraživa i interaktivna.
Krivokapić je pozvala građane i novinare da, ako primijetite neke podatke koji nijesu tačni, da se obrate Agenciji. 
Konferenciji AMU-a prisustvovao je veliki broj predstavnika medija.

Podaci o medijskom vlasništvu objedinjeni na digitalnoj platformi; Bošković: Stanje prilično nezadovoljavajuće

Epizodu PROUDCAST-a „RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija” Centra za građansko obrazovanje od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 14:20 sati.
Gosti saradnika na programima u CGO Nikole Obradović su direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić, dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, te politikolog i analitičar Marko Savić.
Sagovornici su govorili o aktuelnoj medijskoj situaciji u Crnoj Gori, razmatrajući značaj nezavisnog i odgovornog javnog servisa, načine na koje se on može izgraditi prema najvišim standardima, kao i važnost takvog sistema za svakog građanina u Crnoj Gori.
Ovaj PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) je sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Sadržaj emisije ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, već je isključiva odgovornost CGO-a i sagovornika u emisiji.

Epizoda PROUDCAST: "RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija" CGO-a sada i na TVE

Grupa nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje i aktivisti dali su punu podršku kandidaturi Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju za javnost, Vukovićeve osobine - stručnost, integritet i politička nesvrstanost su od ključnog značaja za rad tog nezavisnog regulatornog organa, koji štiti medijski pluralizam i pravo građana na informisanje zasnovano na profesionalnim standardima.
Podsjećaju da Agencija nadgleda rad elektronskih medija, izdaje dozvole za emitovanje, prati poštovanje profesionalnih standarda i štiti javnost od govora mržnje i manipulacija. Njen Savjet, napominju, mora biti sastavljen od nepristrasnih ljudi od integriteta, a ne od partijskih poslušnika.
- Izjave poslanice Jelene Nedović, koje sugerišu da u Savjetu AMU treba da sjedi predstavnik NVO sektora po ukusu vlasti, vrijeđaju integritet NVO i obesmišljavaju zakonsko rješenje koje NVO daje pravo da kandiduju člana Savjeta. NVO sektor nije i ne bi trebalo da bude produžena ruka vlasti – on postoji da bi vlast podsjećao na odgovornost. Ako vladajuća većina ima neki legitiman razlog da sumnja u namjere ili sposobnost kandidata NVO da zaštiti javni interes u AMU, neka to i kaže. Posle višegodišnjeg iskustva saradnje i sagledavanja javnog angažmana Dragoljuba Duška Vukovića mi za takav razlog ne znamo. On je simbol etičkog i odgovornog novinarstva, posvećen javnom interesu i slobodi medija, autor brojnih i kvalitetnih monitoring izvještaja i analiza rada medija i samoregulatornih medijskih tijela - navedeno je u saopštenju za javnost.
Grupa NVO i aktivisti podsjećaju da u najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija upozorava da su ključni koraci, poput imenovanja članova Savjeta AMU, višestruko odgađani, što narušava punu operativnost regulatornog tijela i ugrožava privremeno zatvoreno poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji.&nbsp;
Konsolidacija regulatorne nezavisnosti je, kažu, očigledno prioritet koji se dalje ne smije ugrožavati.
- Iako naše organizacije ne ispunjavaju formalne uslove da podrže Vukovićevu kandidaturu, jer se u protekle tri godine nijesmo u zahtjevanoj mjeri bavile medijskim projektima, smatramo našom građanskom obavezom da podržimo kandidata koji zastupa principe, a ne partije - navedeno je u saopštenju.
Uputili su poziv poslanicima i poslanicama da glasaju za kandidata NVO Dragoljuba Duška Vukovića i konačno pokažu da Skupština razumije i cijeni nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Potpisnici saopštenja:
<ol>
 <li>Akcija za ljudska prava (HRA)</li>
 <li>Asocijacija Spektra</li>
 <li>Centar za ženska prava (CŽP)</li>
 <li>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)</li>
 <li>Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA</li>
 <li>Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)</li>
 <li>Centar za romske inicijative (CRI)</li>
 <li>Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)</li>
 <li>Centar za građanske slobode (CEGAS)</li>
 <li>Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)</li>
 <li>Crnogorski ženski lobi (CŽL)</li>
 <li>Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro</li>
 <li>Crnogorski PEN centar</li>
 <li>Crnogorsko filološko društvo</li>
 <li>ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj</li>
 <li>Institut alternativa</li>
 <li>Ipso Facto</li>
 <li>Juventas</li>
 <li>Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje</li>
 <li>Otvoreni Centar “Bona Fide” - Pljevlja</li>
 <li>Prima</li>
 <li>Romska organizacija mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca”</li>
 <li>Sindikat medija Crne Gore</li>
 <li>Sigurna ženska kuća (SŽK)</li>
 <li>Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)</li>
 <li>Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”</li>
 <li>Paula Petričević, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milena Bešić, građanska aktivistkinja</li>
 <li>Milica Kankaraš Berber, umjetnica i aktivistkinja</li>
 <li>Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista</li>
</ol>

Grupa NVO i građanski aktivisti: Podrška kandidaturi Vukovića i nepristajanje na političke ucjene

Nedostajuće članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) treba imenovati što prije, zbog važne uloge nezavisnog regulatora, poručeno je na konferenciji „Medijski horizonti – efikasnost regulatornih organa“, koju su danas u Podgorici organizovali AMU i Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
Predsjednik Savjeta AMU-a Branko Bošković kazao je da Agencija nastavlja praksu kvalitetnog i odgovnornog rada i da je jedan od najvažnijih aktera u sferi medija u Crnoj Gori i šire.
&nbsp;- Prošlo je više od godinu od usvajanja medijskih zakona kojima su nadležnosti Agencije proširene i u vremenu izazova Agencija uspijeva da se izbori sa svim ili većinom- rekao je Bošković.
On je naglasio da AMU, u okviru nadležnosti, unapređuje okvir u kojem zajedno funkcionišu mediji i građani.&nbsp;
Bošković je kazao da je Zakon o audiovizuelnim uslugama uveo nove oblasti regulacije, a AMU je uspješno ušao u taj proces.
&nbsp;- Iskustvo i znanje koje imamo daju nam legitimitet da budemo institucija koja će predvodiit ovaj proces- rekao je Bošković.
&nbsp;On je istakao da regulacija zahtijeva međuinstitucionalnu saradnju.
&nbsp;- Potrebna nam je saradnja, da možemo reći da smo zaštitli građane od uticaja nedozvoljenih i neistinitih sadržaja- dodao je Bošković.
&nbsp;Kako je kazao, Crna Gora je pouzdan partner EU, a AMU je jedan od najstabilnijih segmenata te saradnje u svom dijelu rada.
&nbsp;Bošković je istakao da kapaciteti AMU-a moraju biti ojačani, jer ih čeka više obaveza, a to se posebno odnosi na akt o medijskim slobodama.&nbsp;
&nbsp;- Agencija treba da ostane lider u regulaciji, jer je instititucija koja najbolje poznaje regulaciju, ima iskustvo i kadar- naglasio je Bošković.
&nbsp;On je istakao da AMU kontinuirano unapređuje međunarodnu saradnju, navodeći da je intenzivirana saradnja sa nekim od najboljih regulatora iz Evropske unije (EU).
&nbsp;Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi kazao je da Misija sarađuje sa AMU-om na širenju medijske pismenosti.
On je podsjetio da je godišnji indeks medijske pismenosti od 2023. godine ukazao na to da Crna Gora ima ograničene kapacitete za suočavanje sa dezinformacijama.
&nbsp;Gabasi je naveo da ce Misija pružiti podršku Agenciji u sprovođenju dodatnih istraživanja 2026. godine, uključujući fokus grupe za mjerenje uticaja naših zajedničkih inicijativa na polju medijske pismenosti i analizu novih trendova.
&nbsp;Takođe, on je skrenuo pažnju na pitanje vlasništva nad medijima i njihove transparentnosti – posebno kada je riječ o onlajn medijima.
&nbsp;- Dosljedno sprovođenje pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima je neophodno kao zaštita od korupcije, neprimjerenog stranog uticaja &nbsp;i pranja novca- rekao je Gabasi.
&nbsp;Kako je dodao, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2024. godine, koji reguliše koncentraciju vlasništva u sektoru radiodifuzije, uveo je važne mehanizme nadzora i kontrole.
&nbsp;- Agencija je zadužena za sprovođenje ovog zakona. Misija se nada da će njegova primjena dovesti do transparentnijeg medijskog pejzaža u Crnoj Gori- kazao je Gabasi.
&nbsp;On je naveo da je implementacijom modernog hibridnog sistema mjerenja, jačanjem institucionalnih kapaciteta i promovisanjem veće dostupnosti, Crna Gora na putu da uspostavi kredibilan, inkluzivan i transparetan medijski okvir, koji podržava nezavisne medije sposobne da izdrže ekonomski i politički pritisak.
&nbsp;Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri kazao je da je Izvještaj Evropske komisije (EK), koji je predstavljen u utorak, izuzetno pozitivan, što pokazuje da je Crna Gora ostvarila odličan napredak i da je predvodnik u procesu pristupanja.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da se ne smije zaboraviti činjenica da Crna Gora nastavlja da vodi računa o pluralističkom medijskom okruženju i obezbjeđuje mogućnsot slobodnog izražavanja.
&nbsp;- Izvještaj je sam po sebi pozitivan, ali nije po svim tačkama pozitivan, navedeni su problemi koje treba riješiti- istakao je Seri.
Kako je kazao, AMU je zadužen za implementaciju medijskih zakona, a u tom kontekstu postoje određeni elementi koje treba popraviti.
&nbsp;- U saradnji sa EK je odrađen je odličan proces vezan za amandmane na medijske zakone, ukazivali smo na bitnost izmjena i dopuna zakona, ali implementacija ne ide u smjeru sa kojim smo zadovolji, treba poboljšati implementaciju i treba imenovati članove Savjeta AMU- rekao je Seri i naveo da to imenovanje treba što prije uraditi.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, to je neophodno jer nezavistan i transparetnan regulatorni okvir nije smao tehničko pitanje, već osnov povjerenja građana.&nbsp;
&nbsp;- Stabilnost, kredibilitet i nezavinost i jedan jak regulator je osnova za dobre informacije- naglasio je Seri.&nbsp;
&nbsp;On je dodao da bilo kakve izmjene medijskih zakona, koji su pozitivno ocijenjeni od EU, ukoliko do njih dođe, ne treba da uspore već ostvareni napredak.&nbsp;
&nbsp;- Što se tiče uređivačke, insituticionalne i finansijske nezavisnosti AMU-a i Radio Televizije Crne Gore, to ne smije da se mijenja i treba da ostane kako jeste- rekao je Seri.
&nbsp;On je dodao da mora postojati dobro medijsko okruženje, u kojem nezavisnost mora da postoji.
&nbsp;Kako je rekao Seri, nemjera je da Poglavlje 23 bude riješeno što je prije moguće, a dio tog poglavlja je sloboda govora i medija i taj proces mora da se zatvori tokom sljedeće godine.
&nbsp;- Moramo da imamo potpunu nezavisnost medijskih kuća. Implementacija postojećeg zakonodavnog okvira mora biti sprovedena što prije, zbog ispunjavanja privremenih mjerila- kazao je Seri.
&nbsp;On je naveo da je jedan od zahtijeva imenovanja članova Savjeta AMU i istakao da se nada da će u sljedećih mjesec biti riješeni to pitanje.
&nbsp;Predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović je, na panelu „Evropski standardi i slobodni mediji – gdje je Crna Gora na putu ka EU?“, rekla da AMU godinama pokazuje koliko je važna uloga nezavisnih regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Kroz izvještaj EK ukazuje na neophodnost biranja članova Savjeta AMU, to govori koliko je ta institucija značajna- kazala je Nedović.
Ona je istakla da to pokazuje da postoje stvari koje nijesu uradili, iako je država zatvorila Poglavlje 10.
&nbsp;- Ne smije se zaboraviti da je Crna Gora u izvještaju EK dobila pohvale. Izvještaj ukazuje da je napravljen određeni napredak, da smo napredovali u dijelu slobode medija- rekla je Nedović.
&nbsp;Ona je kazala da je, prema indeksu Reportera bez granica, Crna Gora u posljednje četiri godine napravila najveći napredak u regionu, pa je 2021. bila na 104. mjestu, a sada na 37. mjestu, među 180 država.&nbsp;
&nbsp;Nedović je rekla da je jako važna uloga regulatora i da AMU mora biti ojačan kroz neke nove nadležnosti.
&nbsp;Ona je, govoreći o javnim pozivima za izbor članova Savjeta AMU, kazala da je javni poziv za izbor jednog člana savjeta AMU povučen zbog tehničke greške, nakon čega je raspisan novi poziv za koji je odlučeno da su predlozi predlagača blagovremeni, ali nepotpuni.
&nbsp;- Mjera kompromisa je možda na ovom javnom pozivu da NVO predlože nekog drugog kandidata, možda se poslanici usaglase oko tog kandidata, jer zakon je takav da članove Savjeta bira parlament- kazala je Nedović i navela da bi, da je bilo predloženo više kandidata možda neki bio izabran.
Ona je kazala da je namjera Administrativnog odbora i Skupštine bila da pokažu da su transparentni, pozivanjem kandidata kako bi građani imali sliku o njima, ali ta ideja se na kraju nije nekima svidjela.&nbsp;
&nbsp;- I kada postoji volja da se neke stvari odrade kako treba i da su transparentne, opet se nađe grupa građana kojima to ne odgovara- kazala je Nedović i istakla da je suština da se Savjet mora popuniti.
&nbsp;Nedović je poručila da je Crnoj Gori neophodna depolitizacija svih institucija, a što je važno i za AMU.
&nbsp;Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša rekao je da, više od godinu nakon usvajanja IBAR zakona, Crna Gora nema popunjen Savjet AMU-a.
On je kazao da je tako jer se proces EU integracija u Crnoj Gori shvata kroz donošenje zakona, dodajući da suština nije donošenje zakona, već njihova primjena.
&nbsp;Mugoša je naveo da se kod neizbora članova Savjeta AMU-a radi o želji da se regulator politički kontroliše.
&nbsp;On je podsjetio da EK navodi da Crna Gora mora obezbijediti efikasnu primjenu zakona i da mora zaštiti nezavisnost medijskog regulatora.&nbsp;
&nbsp;- Ako neko kaže da morate zaštiti tu nezavisnost, to je znak da se nešto loše dešava po tu nezavisnost- dodao je Mugoša.
&nbsp;Govoreći o dešavanjima u vezi RTCG-a, on je kazao da ta dešavanja ne prožimaju samo jedno, nego sva poglavlja.
&nbsp;Mugoša je naveo da je zakon dobar i da ga ne treba mijenjati, već da treba proces imenovanja članova Savjeta dovesti do kraja.&nbsp;
&nbsp;- Ljudi koji budu imenovani u Savjetu će svojim radom pokazati da li će opravdati povjerenje nevladinog sektora- dodao je Mugoša.
&nbsp;On smatra da je suština da li se stvarno želi nezavisni medijski regulator.&nbsp;
&nbsp;- Mislim da u Crnoj Gori političari ne žele nijednu nezavisnu instituciju, a mislim da to nije dobro- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je ocijenio da se odlaže izbor članova Savjeta, da bi NVO mijenjale kandidate kako bi predložili one koji odgovaraju većini, navodeći da je ubijeđen da predlagači to neće uraditi.
&nbsp;- Pod ogromnim pritiskom EU će biti izabran Savjet, a samo je pitanje kad- kazao je Mugoša.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija izvršne i zakonodavne vlasti, medija, novinarskih udruženja, samoregulatornih tijela, nevladinih organizacija, akademske zajednice i diplomatskog kora.

Što prije imenovati članove Savjeta AMU, važna uloga nezavisnog regulatora

Mediji su značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema u odnosu na prethodne dvije godine, a među televizijskim emiterima sa nacionalnim pokrivanjem, koje su bile dio analize, najviše informacija emitovano je u programima Televizije E, koja je imala više od polovine (oko 54 odsto) svih priloga o „Neđelji ponosa“, dok u programu TV Prva u tom periodu nije zabilježeno izvještavanje o ovoj temi - podaci su Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Iz ove agencije su analizirali medijsko izvještavanja tokom „Neđelje ponosa“ od 29. septembra do 5. oktobra, kako bi se sagledao način na koji televizijski emiteri sa nacionalnim pokrivanjem obrađuju teme vezane za prava i položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo je da više od dvije trećine priloga imalo pozitivan ton izvještavanja, dok nijedan nije zabilježen kao negativan. - Analiza je pokazala da mediji u Crnoj Gori bilježe napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama. Uočena je veća kvantitativna zastupljenost, pozitivniji ton i manji stepen senzacionalizma u odnosu na prethodne godine. Međutim, evidentno je da se i dalje ne koriste puni potencijali medijskog prostora kako bi se o ovim temama govorilo analitički, kontinuirano i ravnopravno sa drugim društveno-političkim pitanjima - ističu u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge. Analizirane su centralne informativne emisije, jutarnji programi i sadržaji o aktuelnim društveno-političkim temama u programima sedam televizijskih emitera sa nacionalnim pokrivanjem: TVCG 1, Televizija Nikšić, TV Adria, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti i TV E. - Cilj analize bio je da se utvrdi kvantitativno prisustvo informacija i priloga o „Neđelji ponosa“ i drugim sadržajima koji se odnose na život i prava LGBTIQ zajednice, kao i da se ocijeni ton, karakter i način predstavljanja ovih tema u informativnim programima - navodi se u saopštenju.&nbsp; - Tokom posmatranog perioda evidentirano je ukupno 12 priloga koji su se odnosili na održavanje „Neđelje ponosa“ ili na teme prava i položaja LGBTIQ zajednice. Ukupno trajanje svih priloga iznosilo je 49 minuta i 25 sekundi. Statistički posmatrano, više od polovine informacija objavljeno je na dan održavanja „Neđelje ponosa“, 4. oktobra (30,08 odsto) i dan uoči centralnog događaja, 3. oktobra (28,56 odsto) - precizirano je u saopštenju.&nbsp; U posmatranom periodu, svi prilozi su emitovani u okviru jutarnjih programa i centralnih informativnih emisija, dok nijedna emisija o aktuelnim društveno-političkim temama nije bila posvećena „Neđelji ponosa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d" data-rendition-name="original" width="766" height="313" loading="lazy" alt="Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom"> <figcaption>Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom(Photo: Agencija za audiovizuelne medijske usluge)</figcaption> </figure>  - Informacije su najčešće realizovane u formi izvještaja i intervjua, pri čemu su prilozi uglavnom imali zastupajući karakter i pozitivan ton. U većini slučajeva tema je predstavljana kroz učešće sagovornika iz LGBTIQ zajednice, predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija - rekli su u AMU.&nbsp; Analiza je pokazala da je dvije trećine priloga (osam od ukupno dvanaest) imalo pozitivan ton izvještavanja, četiri su bila neutralna, dok negativan ton nije zabilježen.&nbsp; - Većina priloga emitovana je u drugom dijelu informativnih emisija, što ukazuje da teme vezane za LGBTIQ zajednicu još nijesu pozicionirane kao prioritetne u okviru udarnih informativnih sadržaja. Iako mediji sve češće prepoznaju značaj izvještavanja o pravima LGBTIQ osoba, analiza ukazuje da kvalitetan, analitički pristup i dalje izostaje - ističu u saopštenju.&nbsp; Pozitivan ton izvještavanja, kako dodaju, ne mora nužno značiti i dublje razumijevanje problema, jer su pojedine poruke imale formalni karakter, bez šireg konteksta i dublje analize izazova sa kojima se zajednica suočava.&nbsp; - To ukazuje da mediji ovu temu još tretiraju kao događaj, a ne kao trajno društveno pitanje - ocijenili su u AMU.&nbsp; Agencija ukazuje na značaj kontinuiranog i sadržajno raznovrsnog izvještavanja o LGBTIQ temama, koje prevazilazi događajni okvir i doprinosi stvaranju inkluzivnog medijskog prostora.&nbsp; - Dalji napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama zavisi od prelaska sa površnog na suštinski pristup, jačanja dubinskog novinarstva i uključivanja raznovrsnih glasova zajednice u javni diskurs - zaključili su u saopštenju.

AMU: Mediji značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema, najviše priloga o "Neđelji ponosa" na TV E

Borba za nijansu i ukus&nbsp;
Za naslov teksta poslužila mi je misao Hulija Kortasara, uz Borhesa i Sabata jednog iz izuzetne trojke argentinske književnosti, autora kultnog romana „Školice“. Koliko savremeni medijski univerzum briše nijanse u stavovima, izborima, vrijednostima? Da li su mladi sve više izloženi teroru zauzimanja jedne od samo dvije moguće strane? Gubimo li sposobnost nijansiranja mišljenja i stavova? Jesmo li svi podlegli opštoj krizi ukusa? Koliko smo se ubrzali u imperativu protočnog modela naše stvarnosti?&nbsp;
Liberalna ekonomija stvorila je svijet u kojem ono što nije potrošački aktivno, to i ne postoji, a do slojevitosti i nijanse dolazi se ozbiljnim promišljanjem, za koje je potrebno vrijeme. Stvaranje, baš kao i tumačenje i vrednovanje, računa na ozbiljno utrošeno vrijeme. No, iskustvo nas uči da takva „sporovozna“ aktivnost nije konzumerski atraktivna. Ko to onda uporno stvara površnog čitaoca, bezukusnog, jeftinog, navodno brzomislećeg, zapravo automatizovanog do lajka i klika? Prebacujemo li krivicu uvijek na neke neimenovane, zagonetne sisteme ili treba da dublje kopamo po sebi? Dopaminski smo pod uticajem brzih informacija, mozak je sve češće baždaren na 30-45 sekundi zaustavljanja na određenoj stranici, sadržaju. Šta je onda sa razvojem apstraktnog mišljenja kod mladih? Da li je realnost ekrana prava i jedino važna realnost? Jesu li odsustvo truda, površnost i instant estetika zakonomjernost našeg doba?&nbsp;
Nije nikakvo čudo što većina tekstova u vezi sa medijskom pismenošću počinje nizom pitanja. Da budem iskrena, ekrane danas svi volimo - uz njih smo svakodnevno, kroz njih se hvalimo i stvaramo (lažnu) identitetsku sliku, njima vjerujemo, kroz njih pamtimo. Na koji način onda da od toga „plitko“ (N. Kar), koristeći prednosti digitalnog svijeta, dođemo do gospodarenja sopstvenom složenošću? Jedan od trajnijih zadataka jeste razvijanje medijske pismenosti, naročito kod mladih.&nbsp;
Šta pojam pismenost zapravo obuhvata?&nbsp;
Ako se ne otvorimo kada ulazimo u čitanje teksta (pa i medijskog, prim. N. D.), onda ne dozvoljavamo ni da se tekst otvori prema nama... Naša predrasuda je preduslov za predrasude teksta (ma kog teksta, prim. N. D.) koji ćemo čitati. (D. Albahari) Poznato je da pismenost, u najširem smislu, odavno nije samo ona vještina koja se stiče u djetinjstvu i razvija u školi. Danas taj termin obuhvata skup znanja, vještina i strategija koje pojedinci stiču i unapređuju tokom života u raznorodnim situacijama, kroz interakciju sa različitim tipovima tekstova, sa sebi ravnima i širom zajednicom. Pismenost je nešto što treba osvojiti. (N. Milić) S promjenama u društvu, ekonomiji i kulturi mijenja se i definicija čitanja i čitalačke pismenosti. Danas bi bio poželjan/poželjna čitalac/čitateljka koji/koja otkriva značenje teksta koristeći prethodno znanje i čitav spektar tekstualnih i situacionih smjernica koje su često društveno i kulturno uslovljene. Kognitivno zasnovane teorije čitalačke pismenosti ističu interaktivnu prirodu čitanja i konstruktivističku prirodu razumijevanja štampanog medija. Preciznu definiciju pismenosti daje OECD u okviru PISA projekta i ona glasi: Čitalačka pismenost je razumijevanje, korišćenje napisanih tekstova i promišljanje o njima, kao i angažovanje na napisanim tekstovima, kako bi se ostvarili cijevi i razvili potencijali za aktivno učešće u društvu.&nbsp;
Čitalačka pismenost se može smatrati jednom od najvažnijih sposobnosti jer je ključna za intelektualni razvoj svakog pojedinca, a predstavlja i pretpostavku za doživotno obrazovanje i socijalnu interakciju. Čitanje svakog teksta, pa i medijskog, složen je proces koji sintetiše različite operacije, pristupe i vještine koje variraju u zavisnosti od čitaoca (njegovog iskustva, obrazovanja...), tipa teksta, kao i cilja čitanja ili situacije u kojoj se čita. U definiciji OECD-a zanimljiva je ova kategorija angažovanosti koja se odnosi na vještine i znanja pismene osobe da vrednuje i koristi čitanje u različite svrhe. To podrazumijeva motivaciju da se čita uz zainteresovanost i uživanje u čitanju, osjećaj kontrole nad onim što se čita, uključenost u društvenu dimenziju čitanja, kao i raznovrsno i stalno čitanje.&nbsp;
Medijska pismenost, „kćerka“ čitalačke pismenosti – razvoj čitalačkih strategija&nbsp;
Medijska pismenost se može posmatrati kao višedimenzionalni proces koji podrazumijeva sve što je pomenuto u vezi sa čitalačkom pismenošću, ali u nju spada i analiziranje izvora, svrhe i efekata teksta. UNESCO definiše medijsku i informatičku pismenost kao sposobnost pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskih poruka u različitim formatima. Tradicionalna čitalačka pismenost, iako ostaje nezaobilazna osnova za ove procese, djeluje ipak u linearnijem okviru, fokusirana na analizu pisanog jezika i razvijanje interpretativnih veština. Ono što je sigurno – u savremenom svijetu jedna bez druge ne mogu. Za obje pismenosti potrebne su razvijene strategije čitanja (strategija čitanja – kontinuirano nadgledanje stepena razumijevanja). Koriste se svjesno i namjerno i razvijaju se tokom čitavog života.
Iako ove dvije pismenosti dijele funkcije dekodiranja i kritičkog mišljenja, njihova razlika leži u modalitetima recepcije: čitalačka pismenost dominantno je verbalnosemiotička, dok medijska pismenost uključuje i kodove slike, zvuka i pokreta, zahtijevajući višeslojnu interpretaciju i dodatni oprez. Najvažniji izazov današnje digitalne kulture jeste fragmentacija pažnje i hiperlinkovana struktura informacija, koje mijenjanju način čitanja, sa sve kraćim vremenom zadržavanja na tekstu i sve većom dominacijom vizuelno-multimedijalnih sadržaja. Ovaj fenomen postavlja visoke zahtjeve na sinergiju čitalačke i medijske pismenosti kao neophodan odgovor na izazove zasićenosti informacijama i dezinformacijama. Zadatak obrazovanja jeste da jednako uporno kao što njeguje čitalačku pismenost, kod mladih razvija strategije recepcije medijskih tekstova, u najširem smislu. Za to je potreban dobar koncept, istrajnost i stalna procjena kvaliteta primjene.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Između da i ne koliko je možda?

Jačanje kapaciteta novinara ključno jje za očuvanje profesionalnih standarda i povjerenja javnosti u kriznim situacijama - saopšteno je iz Agencija za audiovizuelne medijske usluge nakon dvodnevne obuke organizovane u Baru za novinare elektronskih medija i predstavnika same agencije.
Ova obuka, kako navode u saopštenju, realizovana sa ciljem jačanja kapaciteta za profesionalno i etičko izvještavanje i praćenje izvještavanja u kriznim situacijama, doprinosi boljem informisanju građana, etičkom izvještavanju o osjetljivim temama i unapređenju medijskog okruženja u Crnoj Gori.
- Tokom obuke učesnici su diskutovali o izazovima, principima i odgovornosti medija u kriznim okolnostima, te dobili praktične smjernice za tačno i pravovremeno informisanje javnosti. Ova inicijativa predstavlja direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog 2024. godine, koje je ukazalo na potrebu dodatne edukacije novinara u izvještavanju tokom kriznih situacija - kazali su iz AMU. 
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić istakla je da su „mediji u kriznim situacijama pod ogromnim pritiskom brzine, ali da upravo tada profesionalni standardi moraju biti najviši“. 
- Naša obuka je direktan odgovor na nalaze istraživanja sprovedenog tokom 2024. godine, koje je pokazalo potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom novinara u izvještavanju u kriznim situacijama - istakla je Bakić i dodala „medijsko djelovanje u krizama može presudno uticati na povjerenje javnosti i dostojanstvo pogođenih ljudi“. 
Predavač Nenad Pejić, iskusni novinar i osnivač redakcije Radija Slobodna Evropa (RSE) na južnoslovenskim jezicima, govorio je o ulozi medija u kriznim vremenima, principima novinarstva u kriznim uslovima, izazovima poput političkih uticaja, pritisaka brzine i manipulacija, te važnosti etičke odgovornosti i tačnosti. 
- Tokom karijere bio je zamjenik direktora RSE, glavni i odgovorni urednik, a zatim i kopredsjednik kompanije. Specijalizovan je za izvještavanje u kriznim i postkonfliktnim situacijama, kao i za analizu medijskog uticaja u društvima u tranziciji - ističu u AMU. 
Fotoreporter Damir Šagolj, višedecenijski saradnik agencije Rojters i dobitnik Pulicerove nagrade, govorio je o etici fotografije i snimanja u kriznim uslovima, vizuelnoj manipulaciji i granicama pristojnosti u prikazivanju patnje. 
- Tokom više od dvije decenije karijere izvještavao je iz više od 40 zemalja, a njegove fotografije objavljivane su na naslovnicama najuglednijih svjetskih medija - navodi se u saopštenju. 
Tokom seminara, kako su precizirali, obrađene su brojne ključne teme za profesionalno izvještavanje u kriznim situacijama - definisanje krize i uloge medija, pet principa novinarstva u kriznim uslovima, prepreke profesionalnom izvještavanju, faze krize i zadaci medija, jezik u medijima, upotreba anonimnih izvora i spin, lojalnost i javni interes, govor mržnje i proces dehumanizacije, lažne vijesti i odgovornost medija, kao i vizuelna interpretacija i kontekst u izvještavanju o migrantima, civilnim žrtvama i drugim osjetljivim temama.

1250x600

1084x550

AMU: Profesionalno i etičko izvještavanje ključ povjerenja javnosti u krizama

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: agencija-za-audiovizuelne-medijske-usluge