<p>Naš spiritus movens danas je mistični algoritam, prompt response nam daje adrenalin, a sve što nam slučajno ostane nejasno ide pod finu ruku Chat GPT-a. Aktuelna linija razvoja savremenog čovjeka jednako se uvjerljivo može objasniti i kao revolucionarna i kao retrogradna. Ogroman tehnološki napredak nas je poštedio teškog fizičkog i umnog napora, efikasnost u izvršavanju zadataka je drastično uvećana, a čovjek je u mogućnosti da na nivou dana dostigne nivo produktivnosti koji je ranije iziskivao znatno više vremena. Sa druge strane, u dobroj mjeri smo delegirali i procese svojstvene čovjeku kao mislećem biću, sklonom ideji, kreativnosti, stvaranju, filozofskom i duhovnom traganju.</p>
<p>Čini se da izazovi življenja koje je kreirao savremeni čovjek otvaraju nova vrata nedokučivog života, druge stvarnosti koja postoji izvan nas, koja (više) nije duhovna već digitalna. Na digitalnom oblaku se dan odvija ljepše i raznovrsnije, u kolektivitetu gdje smo svi bliži nego što zaista jesmo. Može nam se učiniti da smo gotovo nedodirljivi i da je naša sigurna zona na kauču, sa otvorenim prozorom u digitalni svijet. Međutim, baš tu se otvaraju nova pitanja našeg povjerenja i preispituju nejasne granice dvije isprepletane stvarnosti.</p>
<p>Te granice su posebno maglovite kada se informacija, vijest, slika, video ili kakva druga animacija spusti sa digitalnog oblaka u stvarni svijet. A mi joj povjerujemo, u potpunosti. Koliko nas za to ne treba kriviti, postalo mi je jasno nakon što sam čitala da je jedna djevojka objavila svoju sliku na društvenoj mreži, u potpunosti generisanu uz pomoć AI-a, sistema vještačke inteligencije. Nije se radilo o doradi, lijepom Instagram efektu ili suptilnom Photoshop-u, u pitanju je bila fotografija koja nije stvarna, već u potpunosti generisana iz dobro formulisanog zadatka, odnosno prompta. Naime, u tako objavljenu sliku niko nije posumnjao, pa čak ni majka djevojke koja je samo sprovodila eksperiment u želji da sazna da li će neko primijetiti razliku. U toj mjeri je vještačka inteligencija zaličila na samog čovjeka, a medijska pismenost otkrila novo polje borbe.</p>
<h2>Sjaj na digitalnom nebu</h2>
<p>Uz takav potencijal kreiranja autentičnog sadržaja, gotovo da nema stvarnosti koju AI ne može replicirati, učiniti boljom, jasnijom, veselijom, baš onakvom kakvom želimo da je vidimo. Gotovo previše dobro da bi bilo istinito. Međutim, ovozemaljska stvarnost nije načisto šta raditi sa rizicima koje preuzimamo zarad sjaja na digitalnom nebu.</p>
<p>Spektar rizika je u tom smislu širok, od kreiranja lažnih identiteta na različitim aplikacijama, društvenim mrežama, platformama za upoznavanje ili pružanje usluga, zloupotrebe ličnih podataka, kreiranja društveno opasnih narativa i prijetnji po nacionalnu sigurnost, izazivanja panike, rasne, vjerske i svake druge netrpeljivosti…</p>
<p>U takvim okolnostima su uvijek i bez izuzetka važne uloge medijske pismenosti, pravnih regulativa i standarda upotrebe sistema vještačke inteligencije, koji treba da zaštite individualnog korisnika od ostatka digitalnog kolektiviteta, ali i od multinacionalnih kompanija koje prikupljaju lične podatke zarad kreiranja boljeg korisničkog iskustva kao paravana za digitalnu zavisnost, komercijalnu eksploataciju, ograničavanje informisanosti i manipulaciju mišljenjem.</p>
<h2>Pravo je (gvozdena?) čizma</h2>
<p>Po riječima jednog profesora veterana, pravo treba da je kao čizma koja se stalno mijenja i prilagođava rastu vlasnika, u ovom slučaju okoline koja ga stvara. U suprotnom, čizma žulja i svaki korak je neprijatan. Na planu regulisanja sistema vještačke inteligencije postoje bitni pomaci na nivou Evropske unije i Sjedinjenjih Američkih Država, koji propisuju zabranjene metode upotrebe, regulišu visokorizične AI sisteme uvodeći obaveznu registraciju, nadzor i testiranje, propisuju kazne za učinjene prekršaje i sl. Tako AI Act Evropske unije zabranjuje AI sisteme koji krše osnovna ljudska prava, poput onih koji sprovode biometrijsku kategorizaciju korisnika po osjetljivim podacima koji mogu upućivati na njihovu rasu, političke stavove, vjerska, filozofska i druga uvjerenja, seksualni život ili orijentaciju, zatim sisteme koji koriste namjerno manipulativne i obmanjujuće tehnike sa ciljem značajnog narušavanja ponašanja osobe i sprječavanja iste da donese informisanu odluku, itd.</p>
<p>Zabrane su detaljne i pažljivim čitanjem dodatno proširuju uvid u kompleksnost kako pravne regulative, tako i rizika koji se mogu realizovati upotrebom AI-a. Iako kod pravnih regulativa najprije primjećujemo njihov penalni karakter, one ujedno ostvaruju i odvraćajući efekat, sprječavajući da dođe do povrede prava korisnika. Ipak, kao ni u drugim oblastima, ovdje nije dovoljna jednostrana reakcija zakonodavca, tačnije, neophodna je edukacija samih korisnika. Takva edukacija se čini još nužnijom u sistemima poput crnogorskog, koje je još uvijek daleko od samostalnog uređivanja ove oblasti i trenutno su veći izgledi da će se prikloniti rješenjima u svijetu, posebno onim zastupljenim na nivou Evropske unije.</p>
<h2>Učionica nove stvarnosti</h2>
<p>Pod edukacijom treba prvenstveno podrazumijevati vještine obuhvaćene pojmom medijske pismenosti, u prvom redu vještinu kritičkog promišljanja i ocjene. Međutim, ni kritičko mišljenje kao takvo nije vještina koja se usvaja u jednom dahu, već podrazumijeva da smo prethodno svjesni opasnosti nekritičkog prijema informacija, kao i da smo osposobljeni da samostalno izvršimo provjeru informacija i materijala, upotrebom različitih digitalnih alata. U tome bi značajno pomoglo jačanje etičkog i transparentnog pristupa regulisanju AI sistema i zahtjev da svaki materijal nastao uz pomoć AI-a sadrži jasnu oznaku o tome (watermark).&nbsp;</p>
<p>Čini se da nikada nije postojala veća potreba da se medijska pismenost i upotreba digitalnih tehnologija uvrste u obavezne nastavne kurikulume i da se obezbijedi adekvatan stepen osposobljenosti i znanja koji će obuhvatiti nadolazeće generacije. Imajući u vidu etičke i šire društvene implikacije koje mogu nastati upotrebom AI-a, to je minimum na kojem Crna Gora treba raditi što prije, i to u oblastima koje znače suštinsku zaštitu – oblastima prava i obrazovanja.</p>
<p><i>Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;</i></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gvozdena čizma i medijska pismenost: Kako nas AI izaziva da redefinišemo stvarnost?

<p>Predsjednik Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) <b>Branko Bošković </b>izabran je za potpredsjednika Izvršnog odbora Evropske platforme regulatornih tijela (EPRA) na 61. zasijedanju ove organizacije, koje se održava od 14. do 16. maja u Kišinjevu (Moldavija).</p>
<p>&nbsp;Evropska platforma regulatornih tijela (EPRA) je, kako se navodi u saopštenju, mreža koja okuplja regulatorna tijela za medije iz cijele Evrope, sa ciljem razmjene iskustava, praćenja medijskih trendova i jačanja saradnje u oblasti medijske regulative.&nbsp;</p>
<p>- Učešće u njenim rukovodećim tijelima nosi značajnu odgovornost, ali i mogućnost uticaja na strateški razvoj evropskih regulatornih politika. Izbor Boškovića predstavlja važno priznanje za Agenciju, ali i za Crnu Goru, jer je prvi put predstavnik naše zemlje izabran u rukovodstvo ove veoma važne međunarodne mreže - ističu u AMU.&nbsp;</p>
<p>Dodatno, to se može posmatrati i kao simboličan uspjeh za čitav region Zapadnog Balkana, s obzirom na to da Crna Gora, kao lider u evropskim integracijama, ima priliku da doprinese regionalnoj vidljivosti i razmjeni znanja u domenu medijske regulacije.&nbsp;</p>
<p>- Učešće u Izvršnom odboru EPRA-e omogućava ne samo doprinos u određivanju strateških pravaca djelovanja mreže, već i aktivno uključivanje u definisanje i promovisanje najboljih evropskih praksi. Boškovićev izbor dolazi kao rezultat višegodišnjeg angažmana u domaćem i međunarodnom regulatornom prostoru, ali i njegovog poznavanja šireg društvenog konteksta koji oblikuje medijsko okruženje, posebno u zemljama kandidatima za članstvo u EU, što je i sam Bošković naglasio prilikom predstavljanja svoje kandidature - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Njegovo prisustvo u EPRA-inom rukovodstvu obogaćuje ovu mrežu iskustvima iz regiona koji se istovremeno suočava sa tranzicionim izazovima primjene evropskih standarda.&nbsp;</p>
<p>- Ovogodišnji skup EPRA-e fokusiran je na dvije ključne teme: zaštitu djece na internetu i društvenim mrežama, sa naglaskom na balansiranje bezbjednosti i prava djece, te na identifikaciju najboljih praksi kao osnove za kvalitetnu medijsku regulaciju. Zasijedanje u Moldaviji ima i svečani karakter, jer se njime obilježava 30 godina postojanja EPRA-e - kazali su iz AMU.&nbsp;</p>
<p>Izbor predstavnika Crne Gore u Izvršni odbor EPRA-e, kako zaključuju, potvrđuje rastući kredibilitet naše regulatorne institucije i njen doprinos širem evropskom dijalogu o slobodi medija, medijskom pluralizmu, medijskoj pismenosti i odgovoru na digitalne izazove savremenog društva.</p>

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković izabran za potpredsjednika Izvršnog odbora Evropske platforme regulatornih tijela

<p>Kampanji „Na istoj smo strani“, koju je pokrenula Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sa ciljem podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti i ohrabrivanja kritičkog promišljanja među građanima i građankama Crne Gore, pridružili su se glumica <b>Kristina Obradović</b> i frontmen grupe „Perper“ <b>Nikola Radunović</b>.</p>
<p>Glumica Kristina Obradović, kako se navodi u saopštenju, poznata po svom izraženom emotivnom pristupu i snažnoj poruci koju prenosi kroz umjetnički izraz, u okviru kampanje nas podsjeća da upravo od naših ruku, srca i uma zavisi kako ćemo koristiti medijski prostor.</p>
<p>- Njena poruka je snažan podsjetnik na ličnu odgovornost svakog pojedinca u vremenu preplavljenom informacijama - ističu iz AMU.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0dUeGAiP0tY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Muzičar Nikola Radunović, svojim autentičnim i ličnim pristupom, priključio se kampanji - iskreno, otvoreno i sa dubokim razumijevanjem za zajedničko dobro.&nbsp;</p>
<p>- Njegovo učešće šalje jasnu poruku da su svi aspekti društva važni saveznici u borbi za medijsku pismenost - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2S164LMP2bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kako ističu, upravo zahvaljujući angažmanu javnih ličnosti poruke kampanje „Na istoj smo strani“ dopiru do šire javnosti, a posebno do mladih, koji ih često prepoznaju kao uzore i izvore inspiracije.&nbsp;</p>
<p>- Njihovo prisustvo daje kampanji dodatnu snagu, povećava njenu vidljivost i doprinosi širenju svijesti o važnosti medijske pismenosti - u vremenu kada je kritičko promišljanje i razumijevanje medijskog sadržaja važnije nego ikada - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Agencija zahvaljuje Kristini i Nikoli što su svojim ugledom, prepoznatljivošću i ličnim zalaganjem odlučili da podrže kampanju i doprinesu širenju poruke o odgovornom i svjesnom korišćenju medijskih sadržaja.</p>
<p>- Kampanja „Na istoj smo strani“ podrazumijeva kreiranje serije od 12 video klipova u kojima učestvuje 12 javnih ličnosti iz različitih oblasti društvenog, sportskog, novinarskog i kulturnog života. Svaki od video klipova bavi se konkretnim aspektom medijske pismenosti. Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su putem zvaničnih kanala Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i putem kanala „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="https://www.medijskapismenost.me/">www.medijskapismenost.me</a>, posvećenom jačanju medijske pismenosti u Crnoj Gori - precizirano je u saopštenju.</p>

1250x600

1084x550

Glumica Kristina Obradović i frontmen benda "Perper" Nikola Radunović podržali kampanju AMU posvećenu medijskoj pismenosti

<p>Izborna tišina uoči lokalnih izbora koji će u nedjelju biti održani u Nikšiću i Herceg Novom počeće u ponoć.</p>
<p>Predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Nikšić <b>Rade Perišić</b> kazao je Agenciji Mina da pravo glasa u tom gradu ima 57.589 birača i da na izborima učestvuje deset lista.</p>
<p>Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac <b>Dragoljub Radulović</b>, a druga lista „Rad za moj grad – dr <b>Borislav Mišo Đurišić</b>“.</p>
<p>Na izborima u Nikšiću učestvovaće Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste <b>Boris Muratović</b>, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi <b>Nikola Čvorović</b>, URA čiji je nosilac <b>Dušan Golović</b>.</p>
<p>U izbornoj trci je lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi <b>Jelena Marković</b>, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je<b> Nemanja Vuković</b>, Evropski savez čiju listu predvodi <b>Ivan Radojičić</b>.</p>
<p>Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste <b>Zoran Mrkić</b> i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi <b>Marko Kovačević</b>.</p>
<p>Perišić je rekao da će građani Nikšića glasati na 131 biračkom mjestu.</p>
<p>Predsjednik OIK Herceg Novi <b>Dejan Radonić</b> kazao je Agenciji Mina da na izborima u toj opštini, na kojima učestvuje devet lista, pravo glasa ima 25.603 birača.</p>
<p>U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu <b>Rajko Komnenić</b>.</p>
<p>Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa <b>Nikolom Radmanom</b>, Bokeškog foruma koju predvodi <b>Milovan Baždar</b> i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu <b>Ivan Otović</b>.</p>
<p>U izbornoj trci je i lista "<b>Stevan Katić</b> – Znamo se po djelima", zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi <b>Dejan Stojadinović</b> i Socijalistička narodna partija na čelu sa <b>Milanom Jančićem</b>.</p>
<p>Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg novi čiju listu predvodi <b>Olivera Doklestić</b> i Novska lista na čelu sa <b>Milošem Konjevićem</b>.</p>
<p>Radonić je rekao da će birači glasati na 47 biračkih mjesta.</p>
<p>- Očekujemo da izborni dan, kao i uvijek u Herceg Novom, prođe u fer i demokratskoj atmosferi, da sve bude mirno i da izlaznost bude na odgovarajućem nivou kako bi se samim izborima dao što jači legitimitet - rekao je Radonić.</p>
<p>Kako je naveo, odradili su pripreme i obučili biračke odbore, kako bi mogućnost nekog ozbiljnijeg propusta na izborni dan sveli na minimum.</p>
<p>U periodu izborne tišine nije dozvoljeno medijsko predstavljanje nosilaca i kandidata sa izbornih lista, niti političko oglašavanje.</p>
<p>Tokom izborne tišine nije dozvoljeno objavljivanje procjene rezultata glasanja, objavljivanje rezultata telefonskog anketiranja, ili uličnih anketa sprovedenih među biračima.</p>
<p>U tom periodu nije dozvoljeno ni emitovanje slogana, rednih brojeva sa izborne liste ili drugih simbola koji se odnose na samo jednog ili određeni broj podnosilaca izbornih lista.</p>
<p>Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.</p>

U ponoć izborna tišina uoči izbora u Nikšiću i Herceg Novom

<p>Više nevladinih organizacija, koje su podržale kandidaturu <b>Dragoljuba Vukovića </b>za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, <b>Andriji Mandiću</b>, i ministarki kulture i medija <b>Tamari Vujović</b>, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite proces imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija</p>
<p>- Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela- poručuju iz nekoliko NVO.&nbsp;</p>
<p>Ukazuju da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su, kako ističu, u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.</p>
<p>- Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti. Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona- poručuju iz NVO.&nbsp;</p>
<p>Ovo, poručuju, nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nastavićemo da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona- navode u saopštenju koje potpisuju: <b>Goran Đurović</b>, Media centar, <b>Olivera Nikolić</b>, Institut za medije Crne Gore (IMCG), <b>Daliborka Uljarević</b>, Centar za građansko obrazovanje (CGO), <b>Milka Tadić Mijović</b>, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), <b>Mila Radulović,</b> Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, <b>Mustafa Canka,</b> NVO „Ul Info“, <b>Zdravko Janjušević</b>, Bjelopoljski demokratski centar, <b>Željko Đukić,</b> NVO Multimedijal Montenegro, <b>Nataša Nelević,</b> NOVA – Centar za feminističku kulturu. <b>Azra Hrapović,</b> NVO Đakomo Adriatic, <b>Boris Nedović</b>, NVU Centar sjevera i <b>Radomir Petrić</b>, NVU Sua Sponte Bar</p>

Više NVO pisalo Mandiću i Vujović: Selektivan pristup izboru članova Savjeta otvara prostor za pravnu nesigurnost i ugrožava primjenu evropskih standarda

<p>Influenseri su postali neizostavni dio digitalnog okruženja, utičući na emocije, stavove, mišljenja, odluke i potrošačke navike miliona ljudi, naročito mladih. Njihova moć i uticaj su neosporni, ali umjesto da osuđujemo ili potcjenjujemo one koji ih prate, važno je razumjeti ovaj fenomen i njegove posljedice. Smatram da stalna kritika mladih ljudi vodi ka tome da smo zarobljeni u zastarjelim shvatanjima, nesposobni da prihvatimo promjene koje su se desile i koje su oblikovale savremeno društvo. </p>
<p>Oduvijek su postojali influenseri – ljudi čije mišljenje i postupke cijenimo i slijedimo. To su nekad bili poznati i priznati pojedinci - učitelji, ljekari, naučnici, umjetnici, sportisti i drugi ugledni pojedinci koji su oblikovali stavove i vrijednosti mladih kroz porodicu, školu i društvene institucije. Ljudi su tada uzore tražili među pojedincima koji su bili primjer moralne ili profesionalne vrijednosti. </p>
<p>Danas je situacija drugačija. Influenseri su ljudi koji imaju veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, a njihove profesije najčešće su nepoznate. Popularnost influensera ne zavisi od stručnosti, već od sposobnosti da privuku pažnju kako bi se pratio njihov rad, prepričavale dogodovštine ili slijedile i prenosile ideje, koje znaju da budu površne i trivijalne. Među najuticajnijim influenserima, onima koji zarađuju milione, su MrBeast, Dhar Mann, Matt Rife, Dvejn Rok Džonson, Kajli Džener, Meredith Duxbury, Zoli Ganzirot... Da li ste čuli za njih? Ako jeste - znate li što je njihova profesija? </p>
<h2>Nevidljivi učitelji </h2>
<p>S obzirom na to da veliki dio vremena ljudi provode skrolujući kroz sadržaj na društvenim mrežama, ne iznenađuje što influenseri imaju ogroman uticaj na njihove stavove, ponašanje i potrošačke navike. Takođe, ne iznenađuje da mladi često doživljavaju influensere kao uzore, bilo da je riječ o modi, načinu života, ishrani ali i stavovima o važnim društvenim temama i fenomenima. </p>
<p>Za potrebe ovog teksta, a sa željom da uporište nađem u učionici, koja je po pravilu poseban društveni organizam, oslonio sam se na stavove šesnaestogodišnjaka/kinja. Kako pokazuju podaci iz ankete koju sam sproveo među učenicima i učenicama – većina njih svakodnevno prati sadržaj influensera. Od njih 40, samo sedmoro je odgovorilo da rijetko ili nikada ne prate sadržaje koje objavljuju influenseri na društvenim mrežama. Učenici i učenice koriste različite platforme - kao što su Instagram, TikTok i YouTube, a tip influensera koji ih najviše privlači zavisi od njihovih interesovanja – od gejminga i mode do fitnesa i motivacije. Edukativne i naučne sadržaje od njih 40 prati četvoro, a influensere koji promovišu zdrave stilove života samo jedno. Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da polovina učenika/ca priznaje da su barem jednom kupili proizvod ili koristili neku uslugu na preporuku influensera. Osmoro je odgovorilo da nije, ali razmišlja o tome. </p>
<h2>Izvor inspiracije ili zamka uticaja </h2>
<p>Uticaj influensera na svakodnevne odluke varira među ispitanicima. Značajan dio njih ističe da influenseri igraju važnu ulogu u oblikovanju stavova i odluka, često ih prateći i oslanjajući se na njihove savjete. Gotovo jednako velika grupa prepoznaje određen uticaj influensera, iako ga doživljava umjerenim – povremeno uzimaju u obzir mišljenja influensera pri donošenju svojih odluka. Manji broj učenika/ca rijetko se oslanja na njih, dok se tek jedan učesnik izjasnio da influenseri uopšte ne utiču na njegove izbore. </p>
<p>Ne možemo, a da se ne zapitamo koliko mladi kritički razmišljaju o porukama koje dobijaju od influensera. Iako ih najčešće prate iz čiste zabave – kako kažu, ipak neki vjeruju preporukama. </p>
<p>S jedne strane influenseri mogu imati pozitivan uticaj – inspirišući mlade na kreativnost, edukaciju, empatiju, humanost, toleranciju ili fizičku aktivnost – s druge strane, postoji rizik od nerealnih standarda ljepote, konzumerizma i zavisnosti od digitalnog sadržaja. Zato je važno kritički pristupati medijskom sadržaju koji se konzumira na društvenim mrežama. </p>
<p>Sve ovo nas dovodi do pitanja odgovornosti. U kojoj meri influenseri snose odgovornost za sadržaj koji plasiraju? Većina šesnaestogodišnjaka je stava da je ipak odgovornost na pratiocima, iako su svjesni da influenseri imaju moć da utiču na mlade i njihove odluke. </p>
<h2>Vidjeti, misliti, birati </h2>
<p>Možda razlika između nekada i sada nije samo u protoku vremena, već i u načinu na koji se stvari manifestuju. Oblici komunikacije i izražavanja su se promijenili, ali da li se suština zaista razlikuje? Oduvijek su postojali oni koji su znali što su prave vrijednosti, dok su široke mase, nažalost, birale senzacionalizam i površne sadržaje. Možda je jedina razlika to što je danas sve vidljivije i prisutnije. Nekada „obični ljudi“ nisu imali pristup javnom prostoru, dok su danas, zahvaljujući tehnološkom razvoju i demokratizaciji medija, dobili glas. Endi Vorhol je bio u pravu kada je rekao da će svako imati svojih petnaest minuta slave - danas je lakše nego ikada izreći svoj stav i učiniti ga dostupnim široj publici. </p>
<p>Ne smijemo da osuđujemo savremene trendove, već da uputimo glasan poziv na promišljanje i razumijevanje. Influenseri su dio savremenog društva i neće nestati, ali mladi treba da razvijaju kritičko mišljenje, zdravu skepsu i sposobnost da prepoznaju prave vrijednosti u moru digitalnog sadržaja. Uloga porodice, škole i društva u cjelini ostaje ključna u tome da mlade generacije oblikuju svoj identitet i donose odluke na osnovu informisanosti, a ne samo uticaja digitalnog okruženja. Mlade bi trebalo osnažiti da analiziraju informacije, postavljaju prava pitanja i ne prihvataju sadržaje nekritički u vremenu kada su informacije dostupnije nego ikad, ali istina često zamagljena.</p>

Moć influensera: Kako mijenjaju digitalni svijet i stavove mladih

<p>Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) raspio je konkurs za raspodjelu 1.337.154,57 eura iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2024. godinu, kao i Odluku o kriterijumima i metodologiji bodovanja prijava.</p>
<p>Od navedenog iznosa 1.210.878,19 eura će biti raspodijeljeno putem grantova za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude programskih sadržaja iz sopstvene produkcije posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa, a 126.276,38 eura za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela.&nbsp;</p>
<p>- Grantovima za emitere finansiraće se premijerne emisije programskih sadržaja iz sopstvene produkcije, koje su značajne za promociju kulturne raznolikosti, očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore, kao i evropske integracije. Obuhvatiće i teme iz oblasti nauke, kulture, umjetnosti i obrazovanja, zaštite prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od diskriminacije, stereotipa i predrasuda, kao i sadržaje posvećene djeci, sportu i mladima, zaštiti životne sredine, održivom razvoju i turizmu, te promociji zdravlja i zdravih stilova života - saopšteno je iz AMU.</p>
<p>Podrška će, kako je najavljeno, biti usmjerena i na promociju poljoprivrede i turizma, afirmaciju preduzetništva, zaštitu potrošača, borbu protiv korupcije i bolesti zavisnosti, te društvenu integraciju ranjivih kategorija društva, uključujući lica sa invaliditetom, nezaposlene, stare osobe, samohrane roditelje i žrtve porodičnog nasilja.&nbsp;</p>
<p>Dodatno, grantovi će podržavati razvoj civilnog društva i volonterizma, promociju medijske pismenosti i medijskog profesionalizma, edukaciju o radnim pravima i njihovu zaštitu, kao i zaštitu dostojanstva i promociju prava ugroženih grupa (LGBTQ+, rasa, pol i drugi osnovi).&nbsp;</p>
<p>- Biće obuhvaćena i promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija, zaštita prava žena, unapređenje rodne ravnopravnosti, borba protiv seksizma, te promocija tema od značaja za lokalnu samoupravu i vrijednosti lokalnih zajednica. U okviru sadržaja posvećenog promociji zdravlja i zdravih stilova života, posebno će biti vrednovani programi koji stavljaju akcenat na mentalno zdravlje, prepoznajući njegov značaj za sveukupno društvo - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Kako kažu u AMU prioritet će imati sadržaji usmjereni na borbu protiv nasilja u okviru tema koje se bave suzbijanjem govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija.</p>
<p>Prijave na konkurs se dostavljaju svakog radnog dana od devet do 14 sati, zaključno sa 7. aprilom do 15 sati, neposredno predajom na arhivi ili poštom na adresu Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).&nbsp;</p>
<p>Tekst javnog konkursa i obrasci za prijavu dostupni su <a href="https://amu.me/">na veb stranici Agencije</a>.</p>

Više od 1,3 miliona eura za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) pokrenula je novu kampanju "Na istoj smo strani", koju otvaraju podgorički bend <b>NeoneoN</b> i jedna od najtrofejnijih rukometašica Crne Gore <b>Milena Raičević</b>, sa ciljem podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti i podsticanja kritičkog razmišljanja među građanima i građankama Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Kampanja, kako je precizirano u saopštenju, podrazumijeva kreiranje serije od 12 video klipova u kojima učestvuje 12 javnih ličnosti iz različitih sfera društvenog, sportskog, novinarskog i kulturnog života.&nbsp;</p>
<p>- Svaki video klip bavi se određenom temom medijske pismenosti, sa ciljem širenja svijesti o važnosti odgovornog korišćenja medijskih sadržaja - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Kampanju „Na istoj smo strani“ otvara podgorički bend NeonoeN koji je, u njihovom prepoznatljivom stilu, podsjetio na zajedničku odgovornost svih nas da kritički razmišljamo o sadržajima koje pratimo i dijelimo.</p>
<p>- Video grupe NeonoeN imao je izuzetan broj pregleda, što ukazuje na značajan interes javnosti za ovu temu - ističu u saopštenju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpkjizQJt5lE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kampanja se nastavila učešćem Milene Raičević, jedne od najtrofejnijih rukometašica Crne Gore, nositeljkom olimpijskog srebra, evropske klupske i reprezentativne prvakinje.&nbsp;</p>
<p>- U okviru kampanje, Milena je u video klipu podijelila svoje viđenje značaja medijske pismenosti i odgovornog korišćenja medijskih sadržaja, naglašavajući da su, kao i na sportskom terenu, za uspjeh na polju medijske pismenosti potrebni dobra „tehnika i taktika“. U vremenu snažnog uticaja digitalnih platformi, medijska pismenost nije samo važna – ona je neophodna. Sa ogromnom količinom informacija koje su nam dostupne na dohvat ruke, sposobnost da se razlikuje činjenica od laži, dezinformacija i fikcije nikada nije bila važnija - kazali su iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge.&nbsp;</p>
<p>Medijska pismenost, kako dodaju, osnažuje građane da vide dalje od naslova, te donose odgovorne i informisane odluke.&nbsp;</p>
<p>- Ona podstiče pojedince da preispituju vjerodostojnost izvora, ali i narative, razumiju različite perspektive i odgovorno se ponašaju u medijskom prostoru. U vremenu kada se mišljenja lako oblikuju i dijele, moć kritičkog razmišljanja ključna je za zaštitu istine i očuvanje zdravog javnog prostora - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW4Th1igKd6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Kampanja će trajati 12 mjeseci, a u narednim video klipovima učestvovaće i druge istaknute ličnosti iz Crne Gore, koje će iz svog ugla govoriti o temama medijske pismenosti.&nbsp;</p>
<p>Video klipovi su dostupni putem zvaničnih kanala Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i putem kanala „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="https://www.medijskapismenost.me/">www.medijskapismenost.me</a>, posvećenom jačanju medijske pismenosti u Crnoj Gori.</p>

NeoneoN i Milena Raičević otvaraju novu kampanju o medijskoj pismenosti

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) je povodom obilježavanja Svjetskog dana radija u saradnji sa Fakultetom političkih nauka (FPN), organizovala tribinu za studente pod nazivom „Šta danas predstavlja radio?“.</p>
<p>Na tribini je govorio <b>Božo Bulatović,</b> osnivač i izvršni direktor Radija Titograd, koji je sa studentima podijelio svoje višedecenijsko iskustvo u novinarstvu.</p>
<p>Tokom razgovora, Bulatović je istakao vrijednost radija, njegovu sposobnost prilagođavanja savremenom medijskom prostoru i važnost kreativnog pristupa u oblikovanju radijskog programa.</p>
<p>- U moru svih novih medija, radio ima svoje mjesto. Radio ima svoju publiku, radio je i dalje najbolji regrutacioni centar za dobre novinare. Današnje inspirativno druženje sa mladima govori mi da će na radiju i dalje biti nekih dobrih, novih i glasova i novinara. Za mene je značajan dan koji podsjeća da, pored svih kampanja, radio nije zapostavljen medij, naprotiv, radio je najpraćeniji i najslušaniji medij koji je fleksibilan i najbrže plasira informaciju onim ljudima koji žele da je čuju- kazao je Bulatović.</p>
<p>Razgovaralo se o ulozi radija nekada i sada, te o tome da li u eri podkasta i društvenih medija radio može ostati relevantan i zadržati publiku. Posebno je istaknuta uloga mladih u kreiranju radio programa, uz interaktivni dijalog sa studentima koji je bio prilika za razmjenu praktičnih savjeta o profesionalnom govoru, tehnikama upravljanja glasom i kreiranju sadržaja za različite ciljne grupe.</p>
<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge uputila je čestitke svim novinarima, urednicima i zaposlenima u radijskim stanicama u Crnoj Gori povodom 13. februara – Svjetskog dana radija.</p>
<p>- Ovaj značajan datum podsjeća nas na neprolaznu vrijednost radija kao medija, koji uprkos ubrzanom tehnološkom napretku i modernizaciji, ostaje jedinstven u svom izrazu i nezamjenjiv u povezivanju ljudi, pružanju pravovremenih informacija te edukativnoj i zabavnoj ulozi- &nbsp;navode iz AMU.</p>
<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge se snažno zalaže da radio ostane snažan medij, posvećen prenošenju tačnih i relevantnih informacija. Radijski profesionalci igraju ključnu ulogu u izgradnji boljeg i informisanijeg društva, te im Agencija odaje priznanje za predan rad i doprinos medijskom prostoru Crne Gore, zaključuje se u saopštenju.</p>

Tribina AMU sa studentima FPN-a: ''Šta danas predstavlja radio''

<p>Nevladine organizacije Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i Crnogorski P.E.N. centar, dostavili su danas šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, <b>Johanu Satleru</b>, informaciju u vezi sa opstrukcijom sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u Skupštini Crne Gore i blokadi rada Agencije za audiovizuelne medijske usluge, navodi se u zajedničkom saopštenju.</p>
<p>- Kao ovlašćeni predlagači, detaljno smo informisali Satlera o poništenju javnog poziva za dva člana Savjeta Agencije od strane predsjednika Skupštine Crne Gore, <b>Andrije Mandića</b>, za koji on do danas nije dao uvjerljivu argumentaciju - navedeno je u informaciji grupe NVO.</p>
<p>Oni su podsjetili da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio je jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.</p>
<p>- S obzirom da se drugo završno mjerilo u okviru Poglavlja 10 odnosi na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za audiovizuelne medijske usluge, jasno je da postupanje predsjednika Skupštine i Administrativnog odbora predstavlja ozbiljan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja - ističe se u informaciji.</p>
<p>Napominju da predsjednik Skupštine i Administrativni odbor kontinuirano opstruiraju sprovođenje ovog zakona, uključujući odlaganje raspisivanja konkursa za skoro pola godine, kao i ovo poništenje zbog navodne “tehničke greška koja je mogla izazvati konfuziju” i to posljednjeg dana trajanja konkursa.</p>
<p>Podsjećaju i da su na konkurs prijavila dva kandidata iz nevladinog sektora – <b>Dragoljub Vuković</b>, koji je imao podršku 14 NVO i <b>Nikola Vujanović</b>, sa podrškom jedne NVO. </p>
<p>- Takođe, Crnogorski P.E.N. centar nominovao je predstavnika za drugu upražnjenu poziciju u Savjetu. Znači, nije bilo nikakvih konfuzija, ali se čini da neki planirani kandidati nijesu uspjeli dobiti kredibilnu podršku i odustali su, što je dalje dovelo do otvorene politički motivisane opstrukcije procesa - naglasili su iz grupe NVO.</p>
<p>Direktna posljedica ovakvog djelovanja predsjednika Skupštine je, kako navode, da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše.</p>
<p>- Dodatno, sprovođenje novog procesa izbora dva člana trajaće najmanje dva mjeseca, a u tom će periodu Agencija biti nefunkcionalna. Uputili smo apel šefu Delegacije EU da iskoristi svoj autoritet i podsjeti rukovodstvo Skupštine Crne Gore da je sprovođenje ovog zakona dio pregovaračkog procesa i da podrži napore NVO kako bi se obezbijedio nesmetan rad Agencije za audiovizuelne medijske usluge - zaključeno je u informaciji.</p>
<p>Zajedničko saopštenje grupe NVO potpisali su <b>Goran Đurović </b>iz Media centra, <b>Milka Tadić Mijović </b>iz Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), <b>Tea Gorjanc Prelević</b> iz Akcije za ljudska prava (HRA), <b>Olivera Nikolić</b> iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG),<b> Daliborka Uljarević </b>iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), <b>Mila Radulović </b>iz Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, <b>Radomir Kračković </b>iz Sindikata medija Crne Gore i <b>Adnan Čirgić </b>iz Crnogorskog P.E.N. centra.</p>

Opstrukcija primjene medijskih zakona i blokada AMU usluge pod lupom EU

<p>Dok se u Vili Gorica u Podgorici odvija ceremonija dodjele Trinaestojulske nagrade, ispred rezidencije se okupila grupa građana, intelektualaca i opozicionih predstavnika kako bi izrazili protest zbog kompromitacije najvećeg državnog priznanja. Protest su obilježili incidenti sa policijom, upotreba biber spreja i fizički nasrtaji na okupljene.</p>
<p>Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza <b>Nikola Zirojević</b> kazao je za Televiziju E da građani treba da dođu i “uživo vide što se ovdje dešava”.</p>
<p>- Drugi put pripadnici policije napadaju građane. Mene je ovdje napao jedan policijski službenik, koji je mislio da će moći na taj način da me prepadne. Kao što vidite, drugi put policija napada građane, dva puta je upotrijebljen biber sprej. Prvi put su krenuli na građane koji nijesu pružali nikakav otpor, a sada građani pružaju ozbiljan otpor. Još kolega poslanika je tu i bićemo i dalje - poručio je Zirojević.</p>
<p>Na protestu je bio prisutan i politikolog <b>Miško Struga</b>r, koji je oštro kritikovao, pokušaj vlasti da obesmisli suštinu 13. jula i crnogorske državnosti.</p>
<p>- Navikli smo na ovakav način ophođenja. Oni hoće da obesmisle sve – državu, dostojanstvo, istoriju. Daju nagradu za nepostojeću knjigu čovjeku i nepostojećem pjesniku kad pristaje da primi nagradu za nešto što nije napisao. Njihov krajnji cilj je nestanak svega normalnog u Crnoj Gori - &nbsp;kazao je Strugar.</p>
<p>Strugar je istakao da je policija bez ikakvog povoda počela da gura okupljene građane, koji su mirno protestovali.</p>
<p>- Dobili su zadatak da nas onemoguće da priđemo Vili, ali mi nećemo odustati. Mi moramo biti tu da se borimo za ono što je pravedno i da ne dozvolimo da obesmišljavaju sve ono što 13. jul predstavlja. Mi smo tu da branimo građansku Crnu Goru - poručio je Strugar.</p>

Zirojević i Strugar sa protesta ispred Vile Gorica: Policija napada građane, obesmišljava se sve što 13. jul simbolizuje

<p>Građane koji su krenuli večeras na protest ispred rezidencije Vila Gorica u Podgorici, gdje je planirano da predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b> dodijeli Trinaestojulske nagrade, policija je zaustavila u jednoj ulici na Gorici.&nbsp;</p> <p>Građani su pokušali da probiju kordon policije, a policijski službenici upotrijebili su suzavac i u dva navrata biber sprej. Kako javljaju novinari Portala ETV sa terena, policija je primijenila i fizičku silu, odnosno upotrijebila pendreke.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2ljIZl2iaGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Građani su uzvratili jajima ka policiji.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDNVbnHL3lB8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Izvršni direktor NVO 35 mm <b>Darko Ivanović</b> pozvao je policiju da ne koristi biber sprej.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708200720_48a24c58bce8c4a6fb8c56b9d033c8dad59ad1cd0e8cfe5e9371bf475b7606ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250708200720_48a24c58bce8c4a6fb8c56b9d033c8dad59ad1cd0e8cfe5e9371bf475b7606ef" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ivanović se obraća policiji"> <figcaption>Ivanović se obraća policiji<span>(Photo: Portal ETV/Jasmina Beharović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbRD2T_Qk--0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6EcVKctHXkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2RIjmUEwRp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Građani su skandirali policajcima "Fašisti, fašisti"...</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2RIjmUEwRp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Policija je prethodno reditelju i članu Žirija za dodjelu najvišeg državnog priznanja <b>Danilu Marunoviću, </b>kao i članici Savjeta za građansku kontrolu rada policije policijski službenici nije dozvolila da prođe.</p> <p>- Mi smo napadnuti - uzviknuo je Marunović.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F5XUcDQztTqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Marunović je nakon policijske intervencije rekao da moraju proći do vile, ali nije uspio da završi rečenicu. Oduzet mu je megafon koji mu je policija dala, pa su ljudi uzvikivali "Izdaja".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708200728_3452a298663f4663694414592a4142bb65a3b24bda51b886c9e6329fc346be47.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250708200728_3452a298663f4663694414592a4142bb65a3b24bda51b886c9e6329fc346be47" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="protest"> </figure>  <p><br/></p> <p>Marunović, iako može kao član žirija da prođe do Vile Gorica, on o ne želi da uradi bez građana.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8o5BrxNLJGE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>U intervenciji policije pozlilo je nekoliko građana, među kojima i arhitekti <b>Veselinu Raduloviću.</b> Hitna je došla tek nakon 25 minuta i pružila pomoć. U drugom naletu upotrebe biber spreja pozlilo je i doc. dr <b>Aleksandru Radomanu</b> koga je takođe odvela Hitna pomoć.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-zasuti-suzavcem-ispred-vile-gorica-arhitekti-veselinu-radulovicu-pozlilo-hitna-stigla-nakon-25-minuta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Loše je bilo i jednom policajcu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708200712_d65c1be38b5d2df6101ea864b48cc7987fc8222614a73c667d4cc4e1641a4cc1.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250708200712_d65c1be38b5d2df6101ea864b48cc7987fc8222614a73c667d4cc4e1641a4cc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="policajac na gorici"> </figure>  <p>Nakon intervencija policije građani su odgovorili pjevanjem himne, i poznate crnogorske pjesme "Još ne sviće rujna zora"...</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAh0xfjZ3uLY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Protest je zakazan 19:30 sati, a ceremonija dodjele nagrada planirana je sat kasnije - u 20:30 sati.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_b7e081495842093e1bcf9e33cad96636b44ae6ad328a8fb9e562b56437598b46.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250708190720_b7e081495842093e1bcf9e33cad96636b44ae6ad328a8fb9e562b56437598b46" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest protiv dodjele Trinaestojulske nagrade"> </figure>  <p>Uočljivo je prisustvo velikog broja policije. Zatvoren je dio ulice koja vodi ka rezidenciji Vila Gorica.&nbsp;</p> <p>Oni su Marunoviću napomenuli da je u pitanju štićeni objekat, ali su nakon kratkog razgovora dozvolili da prođe i pridruži se okupljenim građanima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJUf_i9mCREM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Iz policije su juče crnogorskom reditelju i članu Žirija za dodjelu najvišeg državnog priznanja <b>Danilu Marunoviću </b>poručili na informativnom razgovoru da će reagovati u slučaju da bude blokiran saobraćaj ka Vili Gorica.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_ab4e041c7b5edc7b8e7ab22cf11d689dc60b8b240c72b3385beb056880bdd796.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20250708190720_ab4e041c7b5edc7b8e7ab22cf11d689dc60b8b240c72b3385beb056880bdd796" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest protiv dodjele Trinaestojulske nagrade"> </figure>  <p>Građanski aktivista <b>Dušan Pajović</b> je uoči protesta rekao da je vlast pokazala da je za njih pravo skup normi koje njih lično čuva od građana</p> <p>- Vidite koliko je policije ovdje. Podsjetiću da ih nije bilo na Ceitnju prilikom dva masakra, nema ih u Kotoru kad se sukobljavaju članovi dva kriminalna klana - rekao je Pajović za Televiziju E.</p> <p>Stručna javnost, nevladin sektor i dio političkih partija, uglavnom opozicionih, burno su reagovali nakon što su saopštena imena ovogodišnji laureata, konstatutujući da je nagrada negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> nezakonita, diskriminatorna, te da on formalno ni suštinski ne ispunjava uslove za najviše državno priznanje.</p> <p>Pajović je podsjetio zbog čega se večeras okupljaju ispred Vile Gorica.</p> <p>- Tu je, pored ostalog, ideološki aspekt, Vuković negira crnogorsku naciju. Pokazuje se da nije bitan trud i umjetnost, već poltronstvo i njegovanje četničkog i neočetničkog pokreta - naveo je on.</p> <p>Žao mu je, kako je rekao, što se nisu više osvrnuli na dobitnika Velja Stanišića koji je ponovo blizak vlasti, "koji narativom ne upriličava građanstvo Crne Gpre".&nbsp;</p> <p>- Pohvaliću Miloša Karadglića koji je vratio nagradu iz očiglednih razloga zbog kojih smko danas ovdje - poručio je Pajović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_2077fde914f7312de49780a91c35751a5edb67efcd15c4752cf2db8abb4d00a3.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250708190720_2077fde914f7312de49780a91c35751a5edb67efcd15c4752cf2db8abb4d00a3" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="protest na Gorici"> </figure>  <p>Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim, niti regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV već je ranije potvrđeno iz te ustanove.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_b27221a74258f88121820fb8f1aca0a67c834d70e426029738f7f1bb981b7311.jpg" data-media-id="editor_17" data-image-id="20250708190720_b27221a74258f88121820fb8f1aca0a67c834d70e426029738f7f1bb981b7311" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest protiv dodjele Trinaestojulske nagrade"> </figure>  <p>Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo <b>Benjamina Isovića</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_0eb60ccbf318508399b0df1f0a564d95d9a78f1a7317375008b481b77b29a14c.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="20250708190720_0eb60ccbf318508399b0df1f0a564d95d9a78f1a7317375008b481b77b29a14c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="protest na Gorici"> </figure>  <p>I direktorica Nacionalne biblioteke <b>Dragica Lompar</b> nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708190720_b70582173229021681e2155854add36b147cf48875781493023e613aee5cf4e6.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250708190720_b70582173229021681e2155854add36b147cf48875781493023e613aee5cf4e6" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest protiv dodjele Trinaestojulske nagrade"> </figure>  <p>I Narodna biblioteka Srbije zvanično je danas potvrdila da nijedan primjerak knjige „Kuće beskućnika“ ne postoji u toj zemlji.</p> <p>U crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva - odnosno član 17 kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojulska nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti.</p> <p>Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjući da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama.</p> <p>Međutim, predsjednik Skupštine nije reagovao. Naprotiv, pored svih apela i upozorenja zakazao je događaj u Vili Gorica, gdje namjerava da uruči nagrade laureatima.</p> <p>Podsjećamo, dobitnici Trinaestojulske nagrade su književnik<b> Bećir Vuković</b>, te grafičar <b>Veljo Stanišić </b>i gitarista<b> Miloš Karadglić</b>.</p> <p>Karadaglić je juče saopštio da neće prihvatiti priznanje.</p> <p>- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.</p> <p>Crnogorski naučnik <b>Dragan Hajduković</b> poručio je juče na konferenciji za medije da će reagovati ka Upravnom sudu od koga očekuje da proglasi nezakonitom odluku o dodjeli ovogodišnje Trinaestojulske nagrade.</p>

(FOTO i VIDEO) Policija biber sprejom i suzavcem na građane, korišćeni i pendreci; Marunović: Mi smo danas napadnuti

<p>Građani večeras na Vili Gorica protestuju protiv ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. U tenzičnoj atmosferi u kojoj policija koristila suzavac, u dva navrata i biber sprej, ali i pendreke, okupljeni su u jednom momentu odgovorili pjevanjem crnogorske himne.</p>
<p>"Oj svijetkla majska zoro je odjeknula Goricom".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2ljIZl2iaGQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Građani su kasnije zapjevali i "Još ne sviće rujna zora".</p>

VIDEO: Himnom protiv suzavca: Goricom odjekuje "Oj, svijetla majska zoro"

<p>Nakon velikog uspjeha i osvajanja prestižnog međunarodnog turnira "Jadran kup" u Splitu, uz nagradu od 5.000 eura, takmičari Judo kluba "Ippon" nastavljaju intenzivne pripreme u okviru tradicionalnog ljetnjeg trening kampa koji se održava od 7. do 11. jula u Trebinju.</p>
<p>Na kampu će, uz najbolje sportiste kluba, prisustvovati i predsjednik Judo kluba "Ippon" <b>Srđan Mrvaljevi</b>ć, koji ističe značaj ovog sportskog događaja.</p>
<p>- Kamp u Trebinju je već dugi niz godina jedan od najprestižnijih kampova u regionu. Mnogi veliki šampioni iz regiona, uključujući i mene, su baš na ovom kampu 'kovali' neke od svojih najsjajnijih medalja - kazao je Mrvaljević.</p>
<p>Mrvaljević posebno naglašava ozbiljnost i posvećenost mladih sportista:</p>
<p>- Naši takmičari, iako veoma mladi, vrlo ozbiljno su pristupili trenažnom procesu sa snažnom disciplinom i velikom željom za rad - ističe on.</p>
<p>Treninge na kampu vodiće proslavljeni jugoslovenski džudista Miroslav Jočić, uz podršku brojnih renomiranih trenera iz regiona. Mrvaljević vjeruje da će ovo biti dragocjeno iskustvo za članove kluba:</p>
<p>- Siguran sam da će naši takmičari imati priliku da nauče neke nove stvari, ali i da se oprobaju sa svojim vršnjacima iz regiona - kazao je Mrvaljević.</p>
<p>Po završetku kampa, rad se nastavlja u klupskim prostorijama bez pauze.</p>
<p>- Kao što sam već rekao, za naše takmičare i mene lično nema ljetnje pauze, jer želimo da što spremnije dočekamo nastavak sezone u septembru - zaključuje Mrvaljević.</p>

Takmičari Judo kluba "Ippon" na prestižnom ljetnjem kampu u Trebinju

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: agencija-za-audiovizuelne-medijske-usluge