<article>Velika Britanija i Francuska zatražile su hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) povodom humanitarne situacije u Pojasu Gaze, izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, navodeći da London razmišlja i o sankcijama protiv dva izraelska ministra zbog njihovih komentara o civilnim žrtvama u ratu sa Hamasom.- Postoji urgentna potreba, sada već veoma dugo, za dostavljanje više pomoći u Gazu - rekao je Starmer u parlamentu, javlja Rojters.Britanija razmišlja o sankcijama protiv izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča i ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira zbog njihovih izjava u vezi sa ratom u Gazi.- Razmatramo to jer su očigledno odvratni komentari - rekao je Starmer, upitan da li bi sankcije bile uvedene protiv Smotriča zbog komentara da bi izgladnjivanje civila u Gazi moglo imati opravdanje i Ben-Gvorove izjave da su počinioci nasilja u naseljima na Zapadnoj obali heroji.Izrael, kako je rekao, mora preduzeti sve moguće korake da izbjegne civilne žrtvfe, da dozvoli pomoć u Gazi u mnogo većem obimu i da obezbijedi humanitarnim partnerima UN mogućnost da efikasno rade. Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je da se Alžir pridružio zahtjevu za hitnu sjednicu SB UN.</article>

Velika Britanija i Francuska zatražile su hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) povodom humanitarne situacije u Pojasu Gaze, izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, navodeći da London razmišlja i o sankcijama protiv dva izraelska ministra zbog njihovih komentara o civilnim žrtvama u ratu sa Hamasom.
- Postoji urgentna potreba, sada već veoma dugo, za dostavljanje više pomoći u Gazu - rekao je Starmer u parlamentu, javlja Rojters.
Britanija razmišlja o sankcijama protiv izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča i ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira zbog njihovih izjava u vezi sa ratom u Gazi.
- Razmatramo to jer su očigledno odvratni komentari - rekao je Starmer, upitan da li bi sankcije bile uvedene protiv Smotriča zbog komentara da bi izgladnjivanje civila u Gazi moglo imati opravdanje i Ben-Gvorove izjave da su počinioci nasilja u naseljima na Zapadnoj obali heroji.
Izrael, kako je rekao, mora preduzeti sve moguće korake da izbjegne civilne žrtvfe, da dozvoli pomoć u Gazi u mnogo većem obimu i da obezbijedi humanitarnim partnerima UN mogućnost da efikasno rade.&nbsp;
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je da se Alžir pridružio zahtjevu za hitnu sjednicu SB UN.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael

Gaza

Ujedinjene nacije

Sjednica

Savjet bezbjednosti UN

Svijet

Velika Britanija i Francuska traže hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog Gaze

Velika Britanija i Francuska zatražile su hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) povodom humanitarne situacije u Pojasu Gaze, izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, navodeći da London razmišlja i o sankcijama protiv dva izraelska ministra zbog njihovih komentara o civilnim žrtvama u ratu sa Hamasom.
- Postoji urgentna potreba, sada već veoma dugo, za dostavljanje više pomoći u Gazu - rekao je Starmer u parlamentu, javlja Rojters.
Britanija razmišlja o sankcijama protiv izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča i ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira zbog njihovih izjava u vezi sa ratom u Gazi.
- Razmatramo to jer su očigledno odvratni komentari - rekao je Starmer, upitan da li bi sankcije bile uvedene protiv Smotriča zbog komentara da bi izgladnjivanje civila u Gazi moglo imati opravdanje i Ben-Gvorove izjave da su počinioci nasilja u naseljima na Zapadnoj obali heroji.
Izrael, kako je rekao, mora preduzeti sve moguće korake da izbjegne civilne žrtvfe, da dozvoli pomoć u Gazi u mnogo većem obimu i da obezbijedi humanitarnim partnerima UN mogućnost da efikasno rade. 
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je da se Alžir pridružio zahtjevu za hitnu sjednicu SB UN.

Predsjednik Opštine Bar i Mreže asocijacija lokalnih vlasti Jugoistočne Evrope NALAS, Dušan Raičević prisustvovao je 47. zasijedanju Kongresa lokalih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope u Strazburu. Istovremeno, svečano je obilježeno 20 godina od osnivanja Mreže NALAS. Tom prilikom Raičević se susreo i sa generalnim sekretarom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope, Mathieu Morijem, navodi se u saopštenju Opštine Bar.
Raičević je u Strazburu poručio da je ono što je počelo sa skromnim ciljem stvaranja platforme za saradnju lokalnih samouprava i promociju demokratije i decentralizacije u regionu Jugoistočne Evrope – preraslo u uticajnu i značajnu organizaciju koja je danas jedan od stubova stabilnosti i razvoja regiona.
- Tokom protekle dvije decenije NALAS je ojačao nacionalna udruženja lokalnih uprava, podržao napore za pristupanje EU i pružio ključnu tehničku pomoć za preko 7.000 lokalnih samouprava. Podsticali smo održive, inkluzivne i snažne opštine kroz naš Centar znanja, regionalnu saradnju i inicijative za izgradnju kapaciteta. Ono po čemu se NALAS istinski izdvaja jeste solidarnost među njegovim članovima, izražena ne samo u teškim vremenima, već i kroz svakodnevni rad - poručio je Raičević.
Aktivnosti NALAS-a, dodao je on, pozitivno su uticale na rad hiljade gradonačelnika i opštinskih službenika cijele Jugoistočne Evrope. Kroz programe razvoja kapaciteta NALAS je uticao na preko 30.000 izabranih lokalnih zvaničnika, modernizovaoo lokalne javne usluge u više od 150 opština i pomogao lokalnim vlastima u suočavanju sa problemima kao što su migracija, digitalna transformacija i zelena agenda.
- Organizacija je, pored ostalog, podržala rad udruženja lokalnih samouprava sa preko tri miliona eura grantova.Izazovi sa kojima se suočavamo mogu da evoluiraju, ali snaga naše saradnje će osigurati da budemo opremljeni za upravljanje našom budućnosti. Zajedno ćemo nastaviti da se zalažemo za lokalnu samoupravu, da njegujemo demokratske vrijednosti i da promovišemo održivi razvoj širom našeg regiona - zaključio je Raičević.

Raičević u Strazburu: Od mreže za saradnju prerasli u stub stabilnosti i razvoja regiona

Crna Gora je na prekretnici. Ulazimo u najvažniji period našeg društvenog razvoja. Moramo sprovesti suštinske reforme koje će oblikovati našu političku i ekonomsku budućnost, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na otvaranju četvrtog Svjetskog kongresa preduzetnika u Podgorici.
Milatović je poručio da preduzetnici nisu samo pokretači ekonomskog razvoja već temelj svakog naprednog društva, čiji rad stvara nova radna mjesta i doprinosi privrednom razvoju.&nbsp;
- Ali, vaša energija, inovativnost i poslovni uspjeh ne mogu se razvijati u vakuumu. Vaš uspjeh zavisi od toga koliko su donosioci odluka spremni da obezbijede ambijent u kojem možete slobodno djelovati, stvarati i rasti. Jer uspješan privredni ambijent zahtijeva stabilne, funkcionalne i inkluzivne institucije koje će vam pružiti podršku, omogućiti realizaciju preduzetničkih ideja i osigurati da se trud isplati na pravičan način. Naša je dužnost da gradimo te institucije, da ih jačamo i činimo nezavisnim, jer samo takve institucije mogu izgraditi budućnost kojoj svi težimo - saopštio je Milatović.&nbsp;
On je podsjetio da je prije nekoliko dana dodijeljena Nobelova nagrada za ekonomiju trojici izuzetnih istraživača – Daronu Ačemogluu, Sajmonu Džonsonu i Džejmsu Robinsonu, čiji rad upućuje na ključnu ulogu inkluzivnih institucija u razvoju društva i ekonomije.&nbsp;
- Ovi laureati su nam još jednom pokazali da uspjeh društva ne zavisi samo od sposobnosti pojedinaca, već od toga kako su postavljene i organizovane institucije koje podržavaju te pojedince. Inkluzivne institucije su oslonac dugoročnog ekonomskog razvoja. One stvaraju okruženje u kojem preduzetnici, mogu slobodno poslovati, razvijati svoje ideje i doprinositi društvu, bez straha od političkog uticaja ili nejednakih pravila. To su institucije koje garantuju da niko neće biti povlašćen na račun drugih. Jer, kada institucije postanu politizovane, izrabljivačke, kada mali broj ljudi na vlasti kontroliše resurse, cijelo društvo tone u stagnaciju. Takva društva mogu ostvariti kratkoročne koristi za elitu, ali dugoročno, većina građana ostaje uskraćena za prilike za razvoj i napredak. Naša obaveza, kao donosilaca odluka, jeste da osiguramo postojanje snažnih, nezavisnih i inkluzivnih institucija koje će pružiti podršku privredi i građanima. Bez tih temelja, ekonomski napredak postaje nemoguć, a društvo ostaje u stanju stagnacije - rekao je predsjednik Milatović.&nbsp;
Dodao je da, u tom kontekstu, proces pridruživanja Evropskoj uniji za Crnu Goru nije samo politički cilj ili formalna obaveza već prilika da osnaži institucije, unaprijedi zakonodavni okvir i stvori poslovno okruženje koje je stabilno, transparentno i inkluzivno.&nbsp;
- Naš evropski put ne znači samo dobijanje pozitivnih ocjena iz Brisela. On predstavlja suštinsku priliku da izgradimo ambijent u kojem će svaka kompanija imati jednake šanse za uspjeh. Jer, društvo u kojem je uspjeh zasnovan na znanju i radu, a ne na privilegijama, društvo je koje ima dugoročnu perspektivu. Ujedinjeni oko evropske integracije kao kohezivnog faktora našeg društva, što potvrđuje i konstantno visok nivo podrške građana članstvu u EU, ovaj proces shvatamo kao sredstvo, a ne kao konačni cilj. Kada kažem sredstvo, zapravo želim da ukažem na veliku transformativnu moć pristupnih pregovora koju želimo da stavimo u službu strukturnih i dalekosežnih promjena koje će nas približiti evropskom kvalitetu života - istakao je on.
Prema njegovim riječima, nestabilna geopolitička scena, opterećena bezbjednosnim izazovima, imala je za posljedicu vraćanje fokusa na značaj politike proširenja za stabilizaciju ukupnih prilika na tlu Evrope.&nbsp;
- U tom kontekstu, otvorila se prilika za intenziviranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom, koju je Crna Gora uspjela da iskoristi dobijanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila i ulaskom u završnu fazu pregovora. Do kraja godine se očekuje privremeno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja - naglasio je Milatović.
&nbsp;Međutim, kako bi dostigli zacrtani cilj – članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine, Milatović navodi da se moraju udvostručiti reformski napori.
- Do kraja 2026. godine, moramo završiti sve obaveze iz evropske agende. Vjerujem da ćemo se svi saglasiti da je suština tih obaveza, kao i našeg ekonomskog upravljanja, sadržana u jačanju vladavine prava. Nema sumnje da nas na putu strukturnih reformi očekuju korjenite promjene u funkcionisanju pravosuđa, ali i stvaranje uslova za efikasniju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je zadatak koji moramo ostvariti, jer bez vladavine prava nema preduzetništva, stabilnosti, prosperiteta ni ekonomskog razvoja - kazao je Milatović.
Rekao je da je na putu približavanja visokim evropskim standardima i punopravnom članstvu u EU, regionalna saradnja od suštinskog značaja i da Crna Gora već učestvuje u preko 40 regionalnih inicijativa.&nbsp;
- Zajedničko regionalno tržište predstavlja ambiciozan, ali i daleko najrazrađeniji regionalni poduhvat, koji obuhvata gotovo sve ključne oblasti politike – od digitalne tranzicije, trgovine i ulaganja, do inovacija, preduzetništva i zelene tranzicije. Ovaj projekat ima potencijal da dodatno ubrza i unaprijedi ekonomsku saradnju u regionu, te postane snažan katalizator rasta i jačanja regionalne trgovine - naveo je Milatović.
Usvojeni novi Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište, te potpisana Deklaracija o Zajedničkom regionalnom tržištu na nedavno održanom jubilarnom Samitu Berlinskog procesa će, navodi on, biti snažan zamajac uspješne implementacije naših zajedničkih obaveza"-
Naročito je naglasio strateški značaj priključenja Crne Gore Jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima od 1. januara 2025. godine.&nbsp;
- Kao prva zemlja sa Zapadnog Balkana koja je pristupila ovom sistemu, Crna Gora je ostvarila ključni iskorak ka produbljenju institucionalne i tržišne sinergije sa jedinstvenim evropskim tržištem - saopštio je Milatović.&nbsp;
U obraćanju prisutnima kazao je da je Crna Gora na prekretnici.&nbsp;
- Ulazimo u najvažniji period našeg društvenog razvoja. Moramo sprovesti suštinske reforme koje će oblikovati našu političku i ekonomsku budućnost. Nažalost, suočavamo se s izazovima. U protekloj godini, često smo svjedočili usvajanju zakona kroz hitne procedure, bez adekvatne javne rasprave, čime se izostavilo učešće privrednih udruženja u kreiranju poslovnog ambijenta. Ovaj trend mora biti odmah zaustavljen. Donošenje zakona bez temeljne analize i konsultacija sa relevantnim akterima ugrožava napredak naše države. Preduzetništvo jeste, i mora ostati, stub svakog uspješnog društva - naglasio je Milatović.
Uspjeh, kako kaže, ne smije zavisiti od političkih veza ili privilegija, već mora biti nagrađen tamo gdje su rad, znanje i inovacije temelj svakog napretka.&nbsp;
- Naša dužnost, kao društva, jeste da stvorimo ambijent u kojem svi imaju jednake šanse, gdje najbolji, najtalentovaniji i najvrijedniji mogu da ostvare svoje pune potencijale. Svjesni smo izazova s kojima se suočavamo u pojedinim sektorima privrede. Na primjer, sektor energetike bilježi smanjenje profitabilnosti uprkos porastu broja zaposlenih. Ovo jasno ukazuje na potrebu za hitnim unapređenjem efikasnosti i održivosti kroz instrumente korporativnog upravljanja. Kao zemlja sa jednim od najvećih udjela državnih preduzeća u ekonomiji, ali i jedinstvenim potencijalom u energetskom sektoru, njegovo efikasno vođenje nije samo neophodno – ono je imperativ za budući ekonomski razvoj. Ono je ključno za našu tranziciju ka zelenim izvorima energije - kazao je, pored ostalog, Milatović.
On je napomenuo da se turizam, kao značajna grana ekonomije, suočava sa padom profitabilnosti.
- Ako ne djelujemo odmah, rizikujemo da izgubimo svoju poziciju na međunarodnom turističkom tržištu. Naša pažnja mora biti usmjerena ka unapređenju konkurentnosti i kvaliteta usluga, jer je to jedini način da zadržimo Crnu Goru kao poželjnu destinaciju u očima svijeta. Ne smijemo koristiti komparativnu prednost ovog sektora u našoj privredi da kroz povećanje poreza izvlačimo dodatan novac, a samim tim smanjujemo njegovu konkurentnost - naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, sektor proizvodnje suočava se sa ozbiljnim izazovima, uključujući konstantan pad pokrivenosti uvoza izvozom.&nbsp;
- Ovaj trend mora biti preokrenut kroz strateške intervencije. Nasuprot tome, svjedoci smo povećanju akciza proizvođačima vina, koja dovodi u nezavidan položaj male proizvođače ali i naš najveći privredni brend – “Plantaže”. Nepametno je stavljati dodatne tegove proizvođačima, čiji stubovi već posustaju pod nagomilanim teretom decenija pogrešnog ekononskog razvoja. Zato odavde, danas, sa ovog kongresa još jednom poručujem, uradimo sve da pomognemo našoj privredi, a ako ne znamo kako – onda im ne odmažimo. Naša privreda se suočava sa nedostatkom radne snage, niskom produktivnošću i neefikasnim javnim sektorom - rekao je Milatović.
Umjesto da državni aparat bude oslonac i podrška, privreda je, smatra Milatović, postala talac odlaganih reformi javne uprave.&nbsp;
- Potrebno je bez odlaganja našoj mikro i maloj privredi omogućiti linije povoljnog finansiranja, da konačno stavimo u funkciju kreditno- garantni fond i konačno omogućimo podršku da uzimaju konkurentne kredite i pokrenu investicioni ciklus. Želim da zaključim ovo obraćanje jasnom porukom: uspjeh Crne Gore leži u snazi naših institucija i našoj posvećenosti reformama. Vaša uloga u tome je neprocjenjiva. Samo zajedničkim radom, kroz istinsko partnerstvo, slušajući jedni druge, između države i privrednog sektora, možemo osigurati budućnost u kojoj će Crna Gora, zajedno sa svojim susjedima, biti prosperitetna zemlja, sa snažnim i stabilnim ekonomskim temeljem - zaključio je Milatović.

Milatović: Crna Gora na prekretnici, ulazimo u najvažniji period društvenog razvoja

Zlatko Gligorović izabran je na današanjoj sjednici za predsjednika Odbora povjerenika Opštine Berane, objavljeno je na sajtu te lokalne uprave.
Pored Gligorovića, u Odboru povjerenika su Boban Jovović, Snežana Mugoša, Ljubica Radović, Milena Strugar, Vasko Dragović i Nikola Babović, koji je potpredsjednik ovog tijela iz reda građana.
- Za predstojeće lokalne izbore za Skupštinu opštine Berane, novi saziv će, u skladu sa današnjom odlukom, činiti 34 odbornika - navedeno je u saopštenju Opštine Berane.
Za predsjednika Opštinske izborne komisije Berane izabran je Admir Zejnilović, diplomirani pravnik.
Takođe, odlukom su određena 2 člana Odbora povjerenika iz reda građana, koja će prisustvovati zaključenju brakova.
Služba Skupštine je dostavila dopis Sindikalne organizacije DOO “Komunalno“ Berane, Odboru povjerenika, radi upoznavanja.
- Odbor povjerenika će nastojati da u budućem radu dinamizira aktivnosti u okviru svojih nadležnosti, a sve u cilju stvaranja preduslova za kvalitetan i efikasan rad Opštine Berane na dobrobit svih građana. O narednoj sjednici Odbora povjerenika javnost će biti blagovremeno obaviještena - zaključeno je u saopštenju.

Berane: Gligorović na čelu Odbora povjerenika

Među strancima koji žive u Crnoj Gori koji nemaju crnogorsko državljanstvo je 2.202 onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. koje je Monstat dostavio Anteni M.
Riječ je o građanima koji, iako se ižjašnjavaju kao Crnogorci i žive u Crnoj Gori, iz nekog razloga nijesu formalno stekli državljanstvo, odnosno nijesu regulisali pravni status, zbog čega su im i neka od prava koja uživaju državljani Crne Gore u pojedinim oblastima ograničena, kao na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili socijelnim pravima, ili onemogućena, kao što je slučaj sa biračkim pravom.
Kada je riječ o stranim državljanima, u Crnoj Gori ih prema podacima sa popisa stanuje 46.878. Najbrojniji među njima su oni koji se izjašnjavaju kao Srbi – 14.220 ili 30,33 odsto, slijede oni koji se izjašnjavaju kao Rusi, kojih je prema podacima sa popisa 12.572 ili 26,82 odsto, a zatim oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci, kojih je 3.036 ili 6.48 odsto.
Kada je riječ o jeziku, crnogorski jezik je maternji za 2.006 stanovnika Crne Gore koji nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno njih 4,28 odsto, ruski je maternji za 14.473 stranaca, odnosno njih 30,87 odsto, a srpski za 15,348 ili 32,74 odsto.
Broj stranaca koji su se izjasnili da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste crnogorskim jezikom je 4.811 ili 10,26 odsto, što je više nego dvopstruko veći broj u odnosu na broj etničkih Crnogoraca koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 12 44. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći "Republika Kosovo".. Zamislite da ja govorim "republika Gusinje" ili "republici Pljevlja" - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E.
Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: "nemoj da me prekidaš, malo se upristoji".
Ovo nije bio jedini potez Vučića koji je tokom konferencije na Samitu Brdo Brioni bio neprijatan.
<h2>"Srbija čuva svoju neutralnost - municiju izvozimo uz dozvole"</h2>
Na pitanje novinara Televizije E kako komentariše to što se na ukrajinskom ratištu našlo oružje srpske proizvodnje i je li to promjena u odnosu na njihov neutralni status, Vučić je rekao &nbsp;da njihove municije ima i na ruskoj strani, kao i ukrajinskoj, te da municiju izvoze uz dozvole.
- Mi ne izvozimo ništa ni u Ukrajinu ni u Rusiju. Ima i na ruskoj strani naše municije, kao što ima, pretpostavljajm i u Ukrajini.. Dok je ratova ima i u Sudanu, Siriji, Izraelu, na svakom mjestu gdje se ratuje.. Mi smo zemlja koja i dalje proizvodi mnogo municije, ali mi uvijek izvozimo dozvoljeno. Nekada je to Češka, Španija, ili neka druga zemja.. Da li će one da daju nekome tu municiju, to je njihova stvar a ne naša - dodao je on.
Rekao je da Srbija čuva svoju neutralnost, te da je to mala zemlja koja nije u NATO-u i koja sama sebe čuva.
- Srpski narod je volio da sam čuva svoju teritoriju i nebo - naveo je on.
Na pitanje o dvojim državljanstvima je rekao da nema pojma o čemu novinari pričaju.
- &nbsp;Da li bi Srbi iz regiona željeli da imaju državljastvo Srbije - vjerovatno bi. Nekima to smeta. To je vaša unutrašnja stvar. Dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vam američko, albansko, samo vam smeta srpsko - rekao je Vučić.
<h2>Uskoro posjeta Srbima u Crnoj Gori</h2>
Uskoro će, kaže, posjetiti Srbe na teritoriji Crne Gore.
- Siguran sam da ćete podijeliti radost i oduševljenje kao što ste posjeti Zorana Milanovića njegovom narodu - dodao je on.
Što se tiče izbornog turizma, rekao je da su i u Beogradu govorili da je izborna krađa.
- Pa smo izašli na nove pa su svi izgubili sa duplom razlikom. I u BiH to govore pogotovo za Srebrenicu pa izgube ubjedljivije - naveo je Vučić.
Dodao je da NATO-u "smijem u lice da odgovori" - a ne nama.
- Što se tiče Svetozara Marovića, zamoliću vas da nam manje šaljete kavčane i škaljare, pa ćemo lako da se dogovorimo oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo oko 120 mrtvih manje u Beogradu da je manje bilo narko biznisa i svega drugog. Molim vas da uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto njihovog djelovanja. Neka rade ovdje hvala bogu - tamo gdje su nastali. Kako god hoće i dokle im vi dozvolite - rekao je on.
<h2>Nije "imao pojma" ko učestvuje na izborima</h2>
Nije, tvrdi, imao pojma ko učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;
- Andrija Mandić i Milan Knežević su mi drugari koje pozanjem decenijama.. Čime smo se to umiješali u izbore? Niko se u beogradskim medijima time nije bavio - rekao je on iako je prethodno izjavio da u "Crnoj Gori ne znaju kako da naprave koaliciju i da zato neki misle da mogu da se iživljavaju nad Srbijom".
Svaki put kad se neko upliće to, prema njegovom mišljenju, radi Crna Gora.
- Ne pada mi na pamet da se miješam u unutrašnje stvari. Pravite koalicije kakve god hoćete. Ako se neko u našim odnosima ogriješio to nije Crna Gora. Srbija nikad ništa nije uradila ni strateški ni taktički protiv Crne Gore. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Podgorici. Jedino nas zanima da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas - naveo je Vučić.
Rekao je da pokušava da utiče na medije u Srbiji kada se bave prljavom kampanjom protiv političara u Crnoj Gori.
- Što se tiče nas sa političke scene mi to ne radimo i ne pada nam na pamet - dodao je on.
<h2>"Izbjegnuti" odgovor</h2>
Razgovarao je, kaže, sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- I on je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kad je boravio u Beogradu. Zato ću se ja, bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim - ostaviću ga ovog puta u prošlosti - rekao je Vučić.
Ocijenio je da je nekima "jedina municija da izgovore nešto protiv Vučić".
- Jer se drugom politikom i ne bave. Srbija je jedina tema i njen "vožd". To govori o nedostatku sopstvenih tema. Kako neki misle da je uvijek dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije i Srbiju. Postaviću pitanje što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crne Gore? Je li glasala za to? To se nije desilo. Srbija poštuje međunarodno-pravne norme, rezolucije i povelju Ujedinjenih nacija. Je l Crna Gora poštuje? Vi stalno nas optužujete za teritorijalne pretenzije što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Rekli smo u redu je: vaša slobodna volja. Jedino nijesmo očekivali da ćete dvije godine kasnije da priznate nezavisnost Kosova. I sad kao da se okrenemo budućnosti. Oćete to sjutra da kažete Ukrajincima u Dubrovniku - da se okrenu budućnosti? Šta ih briga za teritoriju.. Kao što je Srbije baš briga za to. Izgleda da ste se spremili da do posljednjeg metka branite Ukrajinu - a zato Srbiji može da se uzima teritorija i sve drugo. I opet ste vi ljuti na nas? A oko čega tačno? Je l srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vas podsjeti i da vam kaže u lice? Kavači i Škaljari su odavde - a ne beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, ali činjenice ne mogu da se zaustave - rekao je Vučić.
On je na početku konferencije saopštio da je razgovarao sa svim liderima iz regiona - osim sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
- Mi ćemo da nastavimo da gradimo dobre odnose ali u njima nećemo da budemo džak za udaranje koji možete da mlatite kako stignete - a da vam niko ne odgovori - naveo je Vučić.

Vučić se obrušio na novinara TVE nakon pitanja o Kosovu: Ne prekidaj me, malo se upristoji

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Radnici i građevinske mašine kompanije Bemax stigli su jutros u Šavnik, gdje će narednih dana pomagati u sanaciji štete koja je nastala krajem prošle sedmice od poplava uzrokovanih velikim količinama kiše i nevremenom koje je pogodilo region.&nbsp;  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/95cf45ba98312a39708c3d75757c8d7025947b186f8120dfc9259af6e6e7cb2b.jpg" alt="" /> </figure>  Mada je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić još u petak ujutro obavijestio nadležne državne institucije o situaciji u Šavniku, nikakva pomoć im nije upućena, već su opštinske službe i građani proteklih dana sami rješavali probleme. U međuvremenu su iz sela Komarnica evakuisali tridesetak mještana i deset turista koji su tu boravili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1163" loading="lazy" alt="Operativa Bemax-a stigla u Šavnik"> </figure>  &nbsp;Prema fotografijama koje je M portal dobio iz Šavnika, gotovo potpuno je uništen prilaz kanjonu Nevidio, gdje je opština počela da gradi ugostiteljski objekat. Ni na drugim mjestima u Šavniku koja su zahvaćena poplavama nije mnogo bolja situacija.  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/67108f212b5290aa18b93981e072ef0ee3307dd27cc9613683193b892eb2d2ab.jpg" alt="" /> </figure>  &nbsp;Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Radovi Bemax-a u Šavniku"> </figure>  Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3zdxwcKNB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Od državnih institucija nije najavljena nikakva pomoć, a predstavnici MUP-a i Vojske Crne Gore najavili su da će danas "obići teren" u Šavniku.

Velika Britanija i Francuska traže hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog Gaze

Tagovi

Raičević u Strazburu: Od mreže za saradnju prerasli u stub stabilnosti i razvoja regiona

Milatović: Crna Gora na prekretnici, ulazimo u najvažniji period društvenog razvoja

Berane: Gligorović na čelu Odbora povjerenika

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO