Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Venecuela je zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da utvrdi da su smrtonosni američki napadi na brodove u blizini njene obale nezakoniti i da izda saopštenje kojim podržava suverenitet Venecuele, navodi se u pismu u koje je Rojters imao uvid u četvrtak.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je veliko gomilanje američke vojske na jugu Kariba, a trupe su izvele najmanje pet operacija koje je Trampova administracija opisala kao umiješane u trgovinu drogom, bez pružanja dokaza.
U pismu upućenom Savjetu bezbjednosti UN-a, koje broji 15 članova, od srijede, ambasador Venecuele pri UN-u Samuel Moncada optužio je Vašington za ubistvo najmanje 27 ljudi u napadima na "civilne brodove koji su prelazili međunarodne vode".
Zatražio je od savjeta da "istraži" napade kako bi se "utvrdila njihova nezakonita priroda" i izdalo saopštenje kojim se "potvrđuje princip neograničenog poštovanja suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta država", uključujući Venecuelu.
U Karakasu, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je da, iako je CIA dugo povezivana s državnim udarima širom svijeta, nijedna prethodna vlada nije javno izjavila da je naredila CIA-i da "ubija, svrgava i uništava zemlje".
Maduro je optužio CIA-u da je ovlaštena za provođenje operacija usmjerenih protiv mira u Venezueli.
- Ali naš narod je jasan, ujedinjen i svjestan. Ima sredstva da još jednom porazi ovu otvorenu zavjeru protiv mira i stabilnosti Venecuele - rekao je predsjednik tokom događaja koji je prenosila državna televizija.
Međutim, Savjet bezbjednosti neće moći poduzeti nikakve mjere osim održavanja sastanaka o situaciji jer Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta. Savjet se prvi put sastalo prošle sedmice zbog napetosti na zahtjev Venecuele, Rusije i Kine.
Na tom sastanku, Sjedinjene Američke Države su opravdale svoje akcije kao u skladu s članom 51. osnivačke Povelje UN-a, koji zahtijeva da Savjet bezbjednosti bude odmah obaviješteno o svakoj akciji koju države poduzimaju u samoodbrani od oružanog napada.
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc izjavio je u četvrtak da će Tramp koristiti obavještajnu zajednicu, Ministarstvo odbrane i diplomatiju "kako bi odbranio suverenitet SAD-a od akcija koje aktivno ubijaju Amerikance".
- Venecuela može donijeti šta god želi u UN. Znate, dio UN-a je i Član 51 Povelje UN-a koji omogućava zemlji da se brani. I to je ono što predsjednik Tramp radi i što će raditi - rekao je za Foks njuz (Fox News).

Venecuela traži od Savjeta bezbjednosti UN da podrži njen suverenitet nakon američkih napada

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas na zahtjev Ukrajine, a u vezi sa masovnim ruskim granatiranjem civilne infrastrukture Kijeva, koje je u noći 28. avgusta odnijelo desetine života, prenosi RTCG.
Kako se navodi, diplomate će insistirati na zaštiti civila i trenutnom prekidu ruskih napada, prenosi portal RBK-Ukrajina.
Početak sastanka je zakazan za 22 časa po srednjeevropskom vremenu.
Ukrajinski predstavnici će obavijestiti Savjet bezbjednosti o razmjerama razaranja i pozvati na međunarodnu akciju radi zaštite civila, uključujući i trenutni prekid vatre.
Delegacija koju čine šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov borave danas u SAD, gdje je planirano da se sastanu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom.
Podsjećamo, u noći 28. avgusta, Kijev je bio izložen najmasovnijem granatiranju u posljednje vrijeme. Rusija je lansirala preko 600 dronova i raketa na ukrajinsku prijestonicu iz svih pravaca.
Najveća šteta zabilježena je u Darničkom okrugu, gdje je raketa pogodila petospratnicu, potpuno uništivši jedan ulaz u nivou trećeg i četvrtog sprata.
Prema posljednjim podacima, najmanje 23 ljudi poginulo je tokom granatiranja, uključujući četvoro djece, od kojih je najmlađe bilo mlađe od tri godine. Povrijeđene su 53 osobe, a sudbina osmoro ljudi je još uvijek nepoznata.

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas zbog ruskih napada na Kijev

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće danas zatvorene konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. 
 
Prema najavi u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetu, rekli su za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak. 
 
Iz Ambasade Rusije su izjavili da je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka". 
 
Kako su naveli iz Ambasade Rusije, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za sprovođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata". 
 
CIK BiH je oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, poslije sudske presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 
 
Reakciju Šmita koji je poručio da je neophodno sprovoditi sudske odluke, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju. 
 
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Savjet bezbjednosti UN-a zakazao konsultacije o BiH

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) sastaće se danas na zahtjev Teherana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) napale glavne iranske nuklearne lokacije masivnim bombama za uništavanje bunkera, rekle su diplomate Rojtersu.
Pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a sa pravom veta su SAD, Kina, Rusija, Ujedinjena Kraljevina i Francuska.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije danas saopštio je da su SAD bombardovale iranska nuklearna postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Završili smo veoma uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordo, Natanz i Esfahan. Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostora - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja nuklearnih postrojenja.
On je na platformi Iks (X) naveo da su američki napadi nečuveni i da će imati trajne posljedice.

Najavljena sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na zahtjev Teherana

Savjet bezbjednosti UN sinoć je usvojio, uz podršku Rusije, američku rezoluciju u kojoj se poziva na brzi mir u Ukrajini, ali bez pominjanja teritorijalnog integriteta zemlje niti osude Moskve, uprkos protivljenju evropskih saveznika Kijeva.
Američka rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti „zahtijeva momentalni prekid sukoba u najkraćem roku i zalaže se za trajni mir“. Ona je usvojena sa 10 glasova za, uključujući Rusiju, i ni jednog protiv. Četiri zemllje EU (Francuska, Slovenija, Grčka, Danska) i Velika Britanija su bile uzdržane.
Prethodno je juče Generalna skupština UN usvojila dvije rezolucije o Ukrajini, povodom treće godišnjice od početka ruske invazije na tu zemlju, jednu koju su predložili Ukrajina i njeni evropski saveznici, kao i drugu koju su predložile SAD, ali koja je usvojena sa velikim izmjenama na originalni tekst, zbog čega su SAD prilikom glasanja bile uzdržane.
U rezolucijama usvojenim u Generalnoj skupštini traži se brzi kraj rata, ponavlja se privrženost teritorijalnom integritetu Ukrajine i traži povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. SAD su glasale protiv prve rezolucije koju su podnijeli Ukrajina i njeni evropski saveznici, zajedno sa Rusijom, Bjelorusijom, Sjevernom Korejom i još 14 zemalja, a u glasanju za njihovu izmijenjenu rezoluciju su bile uzdržane.
Kako piše na sajtu UN-a Generalna skupština UN, Savjet bezbjednosti usvojio je juče ukupno tri rezolucije sa snažnim pozivima da se prekine rat u Ukrajini i snažnim neslaganjem oko toga kako je najbolje da se to ostvari. UN rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti ne pominje rusku agresiju, ali izražava žaljenje zbog gubitka života, ponavlja vrijednosti Povelje UN i poziva na „brzi kraj sukoba“ i prva je uspješno usvojena rezolucija od kada je počela puna invazija Ukrajine, saopšteno je na sajtu UN.&nbsp;
Kako piše Frans pres, SAD predvođene Donaldom Trampom juče su se udružile sa Rusijom tokom glasanja bez presedana u UN oko ukrajinskog sukoba, proturajući svoju ideju brzog mira bez osude Moskve, ni odbrane granica Ukrajine.
Dok je administracija Džoa Bajdena uvijek podržavala Kijev američko glasanje u Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti ukazuju na radikalnu promjenu američke politike sa dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Uz podršku Rusije: Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Ukrajini

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) apelovao je da politički proces u Siriji bude inkluzivan i da njim upravljaju Sirijci, nakon pada režima Bašara al Asada.
Članice Savjeta bezbjednosti, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države, naglasile su potrebu da se Sirija i njeni susjedi uzdrže od bilo kakve akcije ili miješanja koje bi moglo da ugrozi bezbjednost drugog.
U saopštenju se „potvrđuje posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozivaju se sve države da poštuju te principe“, prenosi AFP.
Nove vlasti u Siriji, na čelu sa radikalnim islamistima koji su 8. decembra zbacili Bašara el Asada sa vlasti, sada nastoje da uvjere da su stanju da ujedine zemlju, razorenu 13-godišnjim građanskim ratom.
- Ovaj politički proces mora da odgovori na legitimne težnje svih Sirijaca, da ih sve zaštiti i omogući im da mirno, nezavisno i demokratski odrede sopstvenu budućnost - navodi se u saopštenju Savjeta bezbjednosti UN.

Političkim procesom u Siriji da upravljaju Sirijci

Rusija je blokirala nacrt programa rada Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za decembar, koji su predložile Sjedinjene Američke Države, jer je Vašington odbio da iz njega isključi sastanak o Ukrajini - izjavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski.
- Kao što sam očekivao, Amerikanci su slijedili princip Britanaca i ostali su bez odobrenog programa rada Savjeta bezbjednosti, jer su odbili da iz njega izbace sjednicu o Ukrajini. Da li je na to uticala američka tvrdoglavost ili anglosaksonska solidarnost, ne znam, ali rezultat je isti. Bili smo transparentni od samog početka - rekao je Poljanski, prenosi Tass.
Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti preuzele su SAD 1. decembra, a danas je ponovljen scenario od prije mjesec, kada je Rusija iz istog razloga blokirala program rada Savjeta bezbjednosti, koji je tada predložila Velika Britanija, kao predsjedavajuća.

Rusija blokirala nacrt programa Savjeta bezbjednosti UN: Nije isključen sastanak o Ukrajini

Na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno jr prihvaćena rezolucija kojom se produžava mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini za još godinu.
Potom je u raspravi Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH američki predstavnik u UN pružio snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH, ističući da će biti onemogućeno djelovanje protiv Dejtonskog sporazuma.
- Uzbunila nas je nedavna retorika koja podriva teritorijalni integritet BiH, moramo da nastavimo da šitimo institucije BiH od onih koji žele da ih oslabe secesijom - istakao je on, prenijeli su sarajevski mediji.
Dodao je da SAD pružaju snažnu podrška aktivnostima Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i visokom predstavniku Kristijanu Šmitu.
Ambasadorka Velike Britanije u UN-u Barbara Vudfvard je rekla da je zabrinjava secesionistička retorika iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) čiji je cilj, kako je ocijenila, ugrožavanje jedinstvene države BiH.
Osvrnula se i na usvajanje deklaracije „Sverpskog sabora“ juna u Beogradu, navodeći da elementi te deklaracije nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom.
Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti je kritikovao visokog predstavnika Kristijana Šmita, pozvavši međunarodnu zajednicu da se pozabavi BiH i da se poštuje tri etničke zajednice da bi se odluke donosile u interesu svih.
- I dalje zabrinuti zbog kontroverzi upotrebe bonskih ovlašćenja. Šmit često koristi bonska ovlašćenja i time dovodi do većih podjela… Upliće se u rad BiH - kazao je on.
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja takođe je kritikovao djelovanje Šmita u BiH, ali je pozdravio produženje misije EUFOR-a.
- Direktna prijetnja je stanje koje su formirale zapadne sile u vezi s Dejtonskim sporazumom što bi moglo dovesti do eskalacije i ugroziti krhki mir - izjavio je Nebenzja.
On je kritikovao aktivnosti Njemačke za usvajanje Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.
Nebenzja je naglasio i da RS nije remetilački faktor i da ne postoje prijetnje tog entiteta po suverenitet BiH

Savjet bezbjednosti UN produžio mandat EUFOR-a u BiH za još godinu

Očekivano je i ostvareno, Budućnost Voli je pobijedila Iliriju. Mnogo lakše nego št se očekivalo, Podgoričani su došli do bodova. Od starta su kontrolisali dešavanja na terenu iu domaćinu nisu ostavili ni minimum šansi.
- Prije svega, mislim da smo dobro reagovali. Malo sam se plašio reakcije usljed niza utakmica i visoke pobjede u Evrokupu, jer se poslije toga za vikend obično malo mučimo, ali mislim da je danas pristup bio pravi i to je najvažnije. Naravno, uz greške u pojedinim trenucima je pala koncentracija, ali mislim da smo tokom cijele utakmice imali kontrolu. Zato mi je drago zbog igrača, jer igraju sve samouvjerenije i to se vidi i na terenu. Ali ovo je samo jedna utakmica, za dva, tri dana već igramo novu u Evrokupu, tako da moramo dalje. Iliriji želim sve najbolje u Novoj godini i do kraja sezone- rekao je Andrej Žakelj, trener "plavih".

Žakelj: Pristup je bio pravi, održali smo kontrolu

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: savjet-bezbjednosti-un