Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful danas je pozvao na sveobuhvatne reforme Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) kako bi ono odražavalo globalne političke realnosti 21. vijeka.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Vadeful je kazao da Savjet bezbjednosti mora odražavati svijet 21. vijeka, a ne onaj iz neposrednog poslijeratnog perioda nakon 1945. godine.
&nbsp;- Zato ćemo se snažno zalagati da se Globalnom jugu posebno, osigura znatno jača uloga- rekao je Vadeful za njemačku novinsku agenciju DPA.
&nbsp;On je dodao da njemačka vlada smatra da je tom tijelu potrebna temeljita reforma.
&nbsp;Vadeful je naglasio da je Njemačka načelno zagovornik sistema UN-a i da se "neće povući kao što su to učinili drugi".
&nbsp;Njemačka se kandiduje za jedno od nestalnih mjesta u Savjetu bezbjednosti UN-a u junu ove godine, za mandat 2027-2028.
&nbsp;Savjet bezbjednosti ima 15 od ukupno 193 države članice UN-a.
&nbsp;Pet nuklearnih sila i pobjednica Drugog svjetskog rata su stalne članice s pravom veta: Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska.
&nbsp;Preostalih deset mjesta popunjavaju se rotacijom među ostalih 188 država članica, s mandatom od dvije godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Njemačka poziva na reforme Savjeta bezbjednosti

Bahrein, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Liberija i Letonija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Danskoj, Grčkoj, Pakistanu, Panami i Somaliji koje su nestalne članice SB UN od 1. januara prošle godine.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta - Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamjenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dvije zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Kolumbija kojoj je ovo osmi put da ulazi u SB UN, Demokratskoj Republici Kongo ovo je treći put, Bahreinu. i Liberiji drugi, dok Letonija nikada ranije nije bila članica SB UN.
Svjetski rekorder je Japan koji je u SB UN biran 11 puta, dok više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada su, kao samostalne države, članice tog tijela do sada bile Slovenija (1998-1999 i 2004-2206), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Predstavnicima Alžira, Gvajane, Južne Koreje, Sijera Leonea i Slovenije 31. decembra 2025. završen je dvogodišnji mandat.

1250x600

1084x550

Od danas pet novih članica u Savjetu bezbjednosti UN

Zvaničnici i branitelji prava okupili su se danas u Ujedinjenim nacijama u Ženevi da bi izrazili zabrinutost zbog stanja ljudskih prava pod administracijom predsjednika Donalda Trampa i osudili odluku Vašingtona da odbije da dođe na današnji pregled stanja tih prava u SAD.
Misija SAD u Ženevi je ove nedjelje potvrdila da će „preskočiti“ takozvani Univerzalni periodični pregled (UPR) postavši tek druga država koja je ikada bojkotovala taj proces.
Sve 193 države članice Ujedinjenih nacija moraju da prođu standardni pregled stanja prava svake četiri do pet godine.
Odluka SAD je „duboko razočaravajuća“, rekla je Uzra Zeja, šefica organizacije Human Rights First. Ta odluka „slabi proces koji je pomogao napredak ljudskih prava širom svijeta – uključujući i Sjedinjene Države“, napisala je ona u i-mejlu.
Zeja je trebalo da predvodi jedan od nekoliko skupova u UN u Ženevi na kojima su aktivisti i izabrani američki zvaničnici izrazili zabrinutost zbog stanja prava u SAD, posebno otkako se Tramp vratio na vlast u januaru.
Odluka SAD da odbace pregled povezana je sa Trampovim nalogom iz februara kojim se SAD povlače iz mnogih tijela UN, uključujući Savjet za ljudska prava.
Ali odustajanje od Univerzalnog periodičnog pregleda nije bilo izvjesno. Tramp je SAD povukao iz Savjeta i tokom svog prvog mandata, ali je njegova administracija ipak odlučila da učestvuje u pregledu 2020. godine.
SAD su, posebno pod Trampom, više puta kritikovale Savjet zbog pristrasnosti u odnosu na Izrael i to navele kao razlog za nedolazak.
- Tragično, taj potez zaista potkopava ideju da je međunarodno pravo na ljudska prava neotuđivo i da se podjednako primjenjuje na sve - upozorio je Fil Linč, šef Međunarodne službe za ljudska prava na skupu u UN u Ženevi gdje je bivša prva dama SAD Eleonora Ruzvelt pomogla izradu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima prije njenog usvajanja 1948. godine.
- Tragično je i duboko ironično što smo pomogli u stvaranju normi, kao i ovog procesa (UPR) iz kojeg se sada povlačimo - rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik za AFP, želeći da ostane anoniman.
Još jedan bivši američki zvaničnik koji je radio na prethodnim UPR angažmanima SAD upozorio je da je taj potez „opasan“.
- Jer gubimo legitimitet globalno u svijetu u pogledu liderstva u oblasti ljudskih prava… To je teško progutati - dodao je on.
Odsustvo SAD izazvalo je negodovanje među civilnim društvom, koje obično učestvuje u pregledima, iznoseći analize i preporuke.
Uprkos nedolasku zvanične delegacije SAD, mnoge grupe, akademici i lokalni američki zvaničnici ipak namjeravaju da iznesu zabrinutost.
Naveli su niz alarmantnih događaja, uključujući represiju protiv neslaganja, militarizovane akcije protiv imigranata, slanje Nacionalne garde u američke gradove, obračune sa univerzitetima i umjetničkim institucijama i smrtonosne napade na brodove navodnih švercera dorge u Karipskom moru i na Pacifiku.
Mnogi su pozvali međunarodnu zajednicu da se oglasi i podrži njihov rad na držanju američke vlade pod kontrolom.
- Savjet za ljudska prava, sistem Ujedinjenih nacija i zajednica nacija posvećenih ljudskim pravima i demokratiji mogu da osvijetle te zloupotrebe - rekao je Čandra Batnagar, šef južnokalifornijskog ogranka Američke unije za građanske slobode (ACLU).
Robert Salim Holbruk, šef Centra za abolicionističko pravo, složio se, insistirajući da će, kako „vidimo kako se naše građanske slobode uništavaju, ovi forumi u budućnosti dobijati na značaju“.
Sjedinjene Američke Države su jedna od svega dvije države koje nisu došle na pregled stanja u svojoj jurisdikciji od početka sistema UPR 2008. godine.
Iako su neke države tražile odlaganje, samo Izrael ranije nije došao – početkom 2013. godine, iako je na kraju prošao kroz odloženi pregled 10 mjeseci kasnije.
Posmatrači su upozorili da bi odsustvo SAD moglo poslužiti kao loš primjer.
- Nadamo se da ovo neće povlačenja iz Savjeta pretvoriti u normalnost - rekao je za AFP Sandžaj Seti, ko-šef Inicijative za umjetničku slobodu.

Vašington bojkotuje sastanak Savjeta UN za ljudska prava koji razmatra stanje u SAD

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Venecuela je zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da utvrdi da su smrtonosni američki napadi na brodove u blizini njene obale nezakoniti i da izda saopštenje kojim podržava suverenitet Venecuele, navodi se u pismu u koje je Rojters imao uvid u četvrtak.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je veliko gomilanje američke vojske na jugu Kariba, a trupe su izvele najmanje pet operacija koje je Trampova administracija opisala kao umiješane u trgovinu drogom, bez pružanja dokaza.
U pismu upućenom Savjetu bezbjednosti UN-a, koje broji 15 članova, od srijede, ambasador Venecuele pri UN-u Samuel Moncada optužio je Vašington za ubistvo najmanje 27 ljudi u napadima na "civilne brodove koji su prelazili međunarodne vode".
Zatražio je od savjeta da "istraži" napade kako bi se "utvrdila njihova nezakonita priroda" i izdalo saopštenje kojim se "potvrđuje princip neograničenog poštovanja suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta država", uključujući Venecuelu.
U Karakasu, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je da, iako je CIA dugo povezivana s državnim udarima širom svijeta, nijedna prethodna vlada nije javno izjavila da je naredila CIA-i da "ubija, svrgava i uništava zemlje".
Maduro je optužio CIA-u da je ovlaštena za provođenje operacija usmjerenih protiv mira u Venezueli.
- Ali naš narod je jasan, ujedinjen i svjestan. Ima sredstva da još jednom porazi ovu otvorenu zavjeru protiv mira i stabilnosti Venecuele - rekao je predsjednik tokom događaja koji je prenosila državna televizija.
Međutim, Savjet bezbjednosti neće moći poduzeti nikakve mjere osim održavanja sastanaka o situaciji jer Sjedinjene Američke Države imaju pravo veta. Savjet se prvi put sastalo prošle sedmice zbog napetosti na zahtjev Venecuele, Rusije i Kine.
Na tom sastanku, Sjedinjene Američke Države su opravdale svoje akcije kao u skladu s članom 51. osnivačke Povelje UN-a, koji zahtijeva da Savjet bezbjednosti bude odmah obaviješteno o svakoj akciji koju države poduzimaju u samoodbrani od oružanog napada.
Američki ambasador pri UN-u Majk Volc izjavio je u četvrtak da će Tramp koristiti obavještajnu zajednicu, Ministarstvo odbrane i diplomatiju "kako bi odbranio suverenitet SAD-a od akcija koje aktivno ubijaju Amerikance".
- Venecuela može donijeti šta god želi u UN. Znate, dio UN-a je i Član 51 Povelje UN-a koji omogućava zemlji da se brani. I to je ono što predsjednik Tramp radi i što će raditi - rekao je za Foks njuz (Fox News).

Venecuela traži od Savjeta bezbjednosti UN da podrži njen suverenitet nakon američkih napada

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas na zahtjev Ukrajine, a u vezi sa masovnim ruskim granatiranjem civilne infrastrukture Kijeva, koje je u noći 28. avgusta odnijelo desetine života, prenosi RTCG.
Kako se navodi, diplomate će insistirati na zaštiti civila i trenutnom prekidu ruskih napada, prenosi portal RBK-Ukrajina.
Početak sastanka je zakazan za 22 časa po srednjeevropskom vremenu.
Ukrajinski predstavnici će obavijestiti Savjet bezbjednosti o razmjerama razaranja i pozvati na međunarodnu akciju radi zaštite civila, uključujući i trenutni prekid vatre.
Delegacija koju čine šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov borave danas u SAD, gdje je planirano da se sastanu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom.
Podsjećamo, u noći 28. avgusta, Kijev je bio izložen najmasovnijem granatiranju u posljednje vrijeme. Rusija je lansirala preko 600 dronova i raketa na ukrajinsku prijestonicu iz svih pravaca.
Najveća šteta zabilježena je u Darničkom okrugu, gdje je raketa pogodila petospratnicu, potpuno uništivši jedan ulaz u nivou trećeg i četvrtog sprata.
Prema posljednjim podacima, najmanje 23 ljudi poginulo je tokom granatiranja, uključujući četvoro djece, od kojih je najmlađe bilo mlađe od tri godine. Povrijeđene su 53 osobe, a sudbina osmoro ljudi je još uvijek nepoznata.

Savjet bezbjednosti UN sastaje se danas zbog ruskih napada na Kijev

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće danas zatvorene konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) oduzela mandat predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. 
 
Prema najavi u zvaničnom rasporedu Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetu, rekli su za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak. 
 
Iz Ambasade Rusije su izjavili da je "za BiH došao trenutak istine", nakon čega "može uslijediti tačka bez povratka". 
 
Kako su naveli iz Ambasade Rusije, "ili će BiH dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politizovanu presudu Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunije, Francuske, Njemačke, Austrije, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za sprovođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata". 
 
CIK BiH je oduzela mandat Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, poslije sudske presude zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita. 
 
Reakciju Šmita koji je poručio da je neophodno sprovoditi sudske odluke, u Ambasadi su ocijenili kao parodiju na demokratiju. 
 
Dodik je kao odgovor na odluku CIK-a najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Savjet bezbjednosti UN-a zakazao konsultacije o BiH

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) sastaće se danas na zahtjev Teherana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) napale glavne iranske nuklearne lokacije masivnim bombama za uništavanje bunkera, rekle su diplomate Rojtersu.
Pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a sa pravom veta su SAD, Kina, Rusija, Ujedinjena Kraljevina i Francuska.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije danas saopštio je da su SAD bombardovale iranska nuklearna postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Završili smo veoma uspješan napad na tri nuklearna postrojenja u Iranu, uključujući Fordo, Natanz i Esfahan. Svi avioni su sada van iranskog vazdušnog prostora - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da Iran zadržava pravo na sve opcije samoodbrane nakon američkog bombardovanja nuklearnih postrojenja.
On je na platformi Iks (X) naveo da su američki napadi nečuveni i da će imati trajne posljedice.

Najavljena sjednica Savjeta bezbjednosti UN-a na zahtjev Teherana

Savjet bezbjednosti UN sinoć je usvojio, uz podršku Rusije, američku rezoluciju u kojoj se poziva na brzi mir u Ukrajini, ali bez pominjanja teritorijalnog integriteta zemlje niti osude Moskve, uprkos protivljenju evropskih saveznika Kijeva.
Američka rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti „zahtijeva momentalni prekid sukoba u najkraćem roku i zalaže se za trajni mir“. Ona je usvojena sa 10 glasova za, uključujući Rusiju, i ni jednog protiv. Četiri zemllje EU (Francuska, Slovenija, Grčka, Danska) i Velika Britanija su bile uzdržane.
Prethodno je juče Generalna skupština UN usvojila dvije rezolucije o Ukrajini, povodom treće godišnjice od početka ruske invazije na tu zemlju, jednu koju su predložili Ukrajina i njeni evropski saveznici, kao i drugu koju su predložile SAD, ali koja je usvojena sa velikim izmjenama na originalni tekst, zbog čega su SAD prilikom glasanja bile uzdržane.
U rezolucijama usvojenim u Generalnoj skupštini traži se brzi kraj rata, ponavlja se privrženost teritorijalnom integritetu Ukrajine i traži povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. SAD su glasale protiv prve rezolucije koju su podnijeli Ukrajina i njeni evropski saveznici, zajedno sa Rusijom, Bjelorusijom, Sjevernom Korejom i još 14 zemalja, a u glasanju za njihovu izmijenjenu rezoluciju su bile uzdržane.
Kako piše na sajtu UN-a Generalna skupština UN, Savjet bezbjednosti usvojio je juče ukupno tri rezolucije sa snažnim pozivima da se prekine rat u Ukrajini i snažnim neslaganjem oko toga kako je najbolje da se to ostvari. UN rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti ne pominje rusku agresiju, ali izražava žaljenje zbog gubitka života, ponavlja vrijednosti Povelje UN i poziva na „brzi kraj sukoba“ i prva je uspješno usvojena rezolucija od kada je počela puna invazija Ukrajine, saopšteno je na sajtu UN.&nbsp;
Kako piše Frans pres, SAD predvođene Donaldom Trampom juče su se udružile sa Rusijom tokom glasanja bez presedana u UN oko ukrajinskog sukoba, proturajući svoju ideju brzog mira bez osude Moskve, ni odbrane granica Ukrajine.
Dok je administracija Džoa Bajdena uvijek podržavala Kijev američko glasanje u Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti ukazuju na radikalnu promjenu američke politike sa dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Uz podršku Rusije: Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Ukrajini

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) apelovao je da politički proces u Siriji bude inkluzivan i da njim upravljaju Sirijci, nakon pada režima Bašara al Asada.
Članice Savjeta bezbjednosti, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države, naglasile su potrebu da se Sirija i njeni susjedi uzdrže od bilo kakve akcije ili miješanja koje bi moglo da ugrozi bezbjednost drugog.
U saopštenju se „potvrđuje posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozivaju se sve države da poštuju te principe“, prenosi AFP.
Nove vlasti u Siriji, na čelu sa radikalnim islamistima koji su 8. decembra zbacili Bašara el Asada sa vlasti, sada nastoje da uvjere da su stanju da ujedine zemlju, razorenu 13-godišnjim građanskim ratom.
- Ovaj politički proces mora da odgovori na legitimne težnje svih Sirijaca, da ih sve zaštiti i omogući im da mirno, nezavisno i demokratski odrede sopstvenu budućnost - navodi se u saopštenju Savjeta bezbjednosti UN.

Političkim procesom u Siriji da upravljaju Sirijci

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da američke snage ne bi namjerno gađale školu, nakon što su iranski državni mediji izvijestili da je više od 160 osoba poginulo u napadu na školu za djevojčice prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran.
Prema iranskim navodima, napad se dogodio u subotu na osnovnoj školi za djevojčice u gradu Minab na jugu Irana te predstavlja najsmrtonosniji incident u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana.
- Jasno je da Sjedinjene Države ne bi namjerno gađale školu. Naši ciljevi su projektili, i sposobnost njihove proizvodnje i sposobnost njihova lansiranja, kao i dronovi za jednokratne napade. Na to smo usredsređeni - poručio je Rubio.

Rubio: Ne bismo namjerno gađali školu

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) saopšteno je da je, usljed pogoršane bezbjednosne situacije u regionu Bliskog istoka i povećanog broja zahtjeva za povratak u zemlju, planirana organizacija drugog evakuacionog leta za crnogorske državljane koji se trenutno nalaze na pogođenom području, te da je let za Podgoricu planiran za sjutra sa polaskom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Realizovaće ga kompanija Fly Dubai.
- Prema trenutnim procjenama, ovim letom biće obezbijeđen povratak za oko 160 državljana Crne Gore koji su se do sada obratili nadležnim institucijama radi pomoći pri evakuaciji - naglasili su u MVP.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fibrahimovic-uspjesno-organizovan-prvi-evakuacioni-let-nasih-drzavljana-avion-sa-preko-70-putnika-krenuo-sa-aerodroma-u-sarm-el-ka-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministarstvo podsjeća sve crnogorske državljane koji se nalaze u UAE, a koji žele da se vrate u Crnu Goru i još nijesu evidentirani, da se u najkraćem roku jave nadležnom DKP radi pravovremene registracije.&nbsp;
- Građani se mogu obratiti na sljedeće kontakte: Ambasada Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - Abu Dabi Tel: +971 56 277 0174 +971 50 825 7561 Email: montenegrouae@mfa.gov.me Dežurni kontakti u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Tel: +382 67 159 000 +382 67 171 777 Email: arhiva.konzularno@mfa.gov.me - naveli su u MVP.
Prilikom prijave potrebno je dostaviti podatke: ime i prezime, broj i rok važenja pasoša, trenutnu lokaciju, kontakt telefon ili mejl, kao i podatke o članovima porodice koji putuju zajedno sa vama.
- Detalji o vremenu polaska, mjestu okupljanja i drugim organizacionim informacijama biće dostavljeni prijavljenim putnicima putem diplomatsko-konzularnih predstavništava - dodali su oni.
Ministarstvo vanjskih poslova, navode oni, nastavlja da pažljivo prati razvoj situacije i ostaje u stalnoj komunikaciji sa partnerskim institucijama i diplomatsko-konzularnom mrežom.
- Svim crnogorskim državljanima koji se nalaze na pogođenom području preporučuje se da prate zvanična uputstva i servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i lokalnih nadležnih institucija - zaključili su u MVP.

Za sjutra planiran evakuacioni let 160 crnogorskih državljana iz UAE

Biro za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK) ponovo je zatražio hitne izmjene krivičnog zakonodavstva sa ciljem produženja pritvora do donošenja prvostepenih presuda za teška krivična djela, kao i definisanja kršenja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela.
Kordinator BOK-a Aleksa Bečić saopštio je da je Biro na sjednici, kojoj je prisustvovao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, razmatrano više pitanja koja se odnose na aktivnosti organa obavještajno bezbjednosnog sektora.
On je podsjetio da je BOK, tokom prethodne dvije godine više puta, usljed neefikasnog postupanja pravosudnih organa, više puta javno zahtijevao zakonske izmjene sa ciljem produženje pritvora za teška krivična djela sa tri na pet godina do donošenja prvostepenih presuda, kao i definisanje kršenja mjera nadzora kao posebnog krivičnog djela.
- BOK još jednom apeluje, insistira i zahtijeva da se u najkraćem mogućem roku donesu hitne izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika, jer predstavljaju pitanja koja direktno utiču na vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i bezbjednosnu situaciju - navodi se u saopštenju Bečića.
On je kazao da je BOK kao fundamentalan reformski korak istakao potrebu usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, naročito sa aspekta kadrovskog osnaživanja i zaštite integriteta, odnosno nastavka izgradnje profesionalnog, kredibilnog i otpornog sektora bezbjednosti.
Kako je dodao Bečić, BOK afirmiše činjenicu da su izmjene i dopune Zakona o oružja u finalnoj fazi usaglašavanja sa Evropskom komisijom, nakon čega će isti biti spreman za dalju proceduru i usvajanje.
- BOK je kao jedan od ključnih bezbjednosnih izazova istakao hibridno djelovanje, koje je u proteklom periodu dostiglo vrhunac kada je riječ o pokušajima destabilizacije bezbjednosnog ambijenta, uz predlog da se i ovo pitanje tretira kao jedan od nacionalnih prioriteta u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala - rekao je Bečić.
Na sjednici su, kako se navodi u saopštenju, istaknuti rekordni rezultati postignuti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, i zabilježeni napredak ostvaren tokom prošle godine u odnosu na godinu ranije.
- Poseban fokus stavljen je na kontinuirane udare na narko i duvansku mafiju, zatim ekonomski kriminal i povećanje broja procesuiranih lica za 50 odsto, pranja novca i povećanje broja procesuiranih lica za čak 184 odsto, utaju poreza i povećanje broja procesuiranih za 109 odsto, kao i ekološkog kriminala i povećanje broj podnijetih krivičnih prijava za 20 odsto - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je BOK izdvojio i rezultate ostvarene u oblastima postupanja po potjernicama, u okviru kojih je tokom protekle dvije godine uhapšeno 1.138 osoba, što je poras od 100 odsto u odnosu na od 2022. do 2023. godine kada je uhapšeno 610 osoba.
Bečić je kazao da je BOK konstatovao da značajno intenzivirane aktivnosti u postupanju po Zakonu o strancima i da se prošla godina može se smatrati rekordnom u odnosu na 2024.
- Zabilježen je rast od najmanje 20 odsto kada je riječ o podnijetim prekršajnim prijavama i rješenjima o zabrani ulaska, dok je broj inicijativa za prestanak privremenog boravka stranaca povećan za čak 624 odsto - naveo je Bečić.
On je rekao da je BOK razmotrio i druge teme od značaja koje se odnose na rješavanje kadrovskog deficita u Upravi policije, uvođenje sistema stacionarnih radara, interoperabilnost organa obavještajno bezbjednosnog sektora, dalje aktivnosti na uvođenju sistema video nadzora gradova.

BOK traži hitne izmjene krivičnog zakonodavstva

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović saopštio je da je prvi evakuacioni let naših državljana uspješno organizovan i da se avion sa preko 70 putnika uputio sa aerodroma u Šarm el Šeiku, u Egiptu, ka Podgorici.
- Na ovom letu nalaze se naši državljani koji su turistički boravili u Jordanu i Egiptu, za koje je Vlada Crne Gore sa Air Montenegrom uspjela da organizuje čarter let - naglasio je on.
On je najavio organizovanje još jednog čarter leta sa Fly Dubai koji će sjutra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata do Podgorice prevesti sve zainteresovane državljane Crne Gore, a njih je oko 160.
- Nažalost, svjedočimo eskalaciji bezbjednosne situacije i porastu tenzija u zemljama Bliskog istoka. Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem sam čelu, ulaže maksimalne napore da u stalnoj komunikaciji sa našim kolegama iz ambasada Crne Gore, nadležnim konzulatima i počasnim konzulima, obezbijedi pravovremenu komunikaciju i pruži neophodnu pomoć našim državljanima koji se nalaze u zemljama Zaliva, a koji žele da se vrate u Crnu Goru - istakao je on.&nbsp;
Pozvao je naše građane da prate servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova, kao i instrukcije lokalnih nadležnih organa.
- Nadam se da će situacija što prije deeskalirati i da će naši državljani uskoro biti bezbjedno zbrinuti u svojim domovima - zaključio je Ibrahimović.

Prvi evakuacioni let naših državljana: Avion sa preko 70 putnika krenuo sa aerodroma u Šarm el Šeiku ka Podgorici

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: savjet-bezbjednosti-un