Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti - poručila je rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Za okončanje nasilja su, prema njenim riječima, potrebni hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva - institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. &nbsp;
- Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene, svuda i svakog dana - kazala je Tiso.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je, kako se navodi u saopštenju UN-a, jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta.&nbsp;
- U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili &nbsp;seksualno nasilje u djetinjstvu. U Crnoj Gori svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine. Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju - ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima - oflajn i onlajn - spriječilo i trajno okončalo.
- Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na &nbsp;zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama - posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje - navodi se u saopštenju.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas. Zato u Ujedinjenim nacijama pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozivaju institucije da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbijedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
U UN-u pozivaju tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, a muškarce i dječake da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja - zaključili su u UN-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Ministarstvo finansija i Ujedinjene nacije (UN) u Crnoj Gori posvećeni su produbljivanju saradnje u oblastima održivog razvoja, fiskalne stabilnosti, inkluzivnog ekonomskog rasta i unapređenja javnih politika u skladu sa Agendom 2030, poručeno je na sastanku ministra finansija i koordinatorke UN-a u Crnoj Gori.
&nbsp;Ministar finansija Novica Vuković i rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso su na sastanku potvrdili snažno partnerstvo i kontinuiranu podrška UN-a razvojnim prioritetima države.
Tiso je zahvalila Ministarstvu finansija na partnerskom odnosu i naglasila spremnost UN sistema da nastavi da pruža stručnu i tehničku podršku reformskim procesima koji doprinose napretku zemlje.
&nbsp;Vuković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i istakao važnost strateškog pristupa javnim finansijama, ulaganjima u ljudski kapital i jačanju institucija kao ključnih elemenata održivog razvoja.
&nbsp;On je pozdravio angažman UN-a u Crnoj Gori i izrazio očekivanje da će zajedničke inicijative i u narednom periodu dati snažan doprinos socio-ekonomskim reformama.
&nbsp;Sagovornici su se saglasili da će sistem UN i Ministarstvo finansija nastaviti blisku koordinaciju u cilju realizacije prioritetnih aktivnosti definisanih Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj.

Ministarstvo finansija i UN jačaju saradnju za održivi razvoj

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

U sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku danas je otkriven Cvijet Srebrenice u čast sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Autor spomen-obilježja je bh. umjetnik Adin Hebib.
Ceremoniji su prisustvovali predsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić, članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
U Potočarima kod Srebrenice su do sada ukopane 6.772 osobe.
Pred sudovima u Hagu i regiji, za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora.
Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik entiteta RS i nekadašnji komandant Vojske RS, koji su osuđeni na doživotni zatvor.

U sjedištu UN-a u Njujorku otkriven Cvijet Srebrenice

Američki nosač aviona Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, stigao je na Karibe, saopštila je u nedjelju američka mornarica, izazvavši nagađanja o mogućim narednim potezima Vašingtona prema brodovima u regionu koji navodno krijumčare drogu. Raspoređivanje nosača naredio je Pentagon s ciljem „uništenja transnacionalnih kriminalnih organizacija i suzbijanja narkoterorizma u odbrani domovine“, saopštila je mornarica.
Nosač aviona već je prije nekoliko dana stigao do operativne zone Američkog južnog zapovjedništva, koja se proteže preko Karipskog mora i voda koje graniče sa Srednjom i Južnom Amerikom. U četvrtak je američki ministar odbrane Pit Hegset, koji se nedavno počeo nazivati „ministrom rata“, najavio operaciju „Južno koplje“ čiji je cilj borba protiv krijumčarenja narkotika u regionu. Nije otkrio detalje o konkretnim napadima ili lokacijama.
Proteklih sedmica američka vojska iznova je ciljala brodove koji navodno prevoze krijumčare droge na Karibima i Pacifiku. Pentagon je potvrdio agenciji dpa da je do početka sedmice izvedeno 20 napada u kojima je poginulo 79 ljudi. Vašington krivi bande, od kojih neke dolaze iz Venecuele, za priliv droge u SAD. Karakas je osudio snažnu američku vojnu prisutnost kao prijeteću gestu. Napadi su takođe izazvali međunarodne kritike i potaknuli Ujedinjene nacije da pozovu SAD na uzdržanost.
Raspoređivanje nosača aviona potaknulo je nagađanja da Vašington možda cilja na rušenje režima u Venecueli, koja ima najveće rezerve nafte na svijetu. Administracija Donalda Trampa optužuje predsjednika Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu drogom sa SAD. Tramp je takođe nedavno potvrdio da je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli.

Najveći američki nosač aviona stigao na Karibe: UN apeluje na suzdržanost

Sjedinjene Američke Države su predstavile partnerskim zemljama u Savjetu bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom se želi dati podrška mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, koji predviđa i raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, saopštila je američka misija pri Ujedinjenim nacijama.
Ambasador SAD pri UN Majk Valc je okupio deset članica Savjeta i nekoliko regionalnih partnera – Egipat, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Tursku – kako bi raspravili o nacrtu, prenio je AFP.
Portparol američke misije je rekao da time Vašington pokazuje "regionalnu podršku" predloženom tekstu.
Iako datum glasanja još nije određen, nacrt rezolucije "pozdravlja uspostavu mirovnog savjeta" kojim bi predsjedavao Tramp, a koje bi nadziralo prelaznu vladu u Gazi.
Dokumentom se "ovlašćuju i međunarodne stabilizacione snage" (ISF) navedene u Trampovu mirovnom planu od 20 tačaka, naveo je portparol misije SAD.
Nekoliko zemalja, uključujući Indoneziju, već je izrazilo spremnost za učešće u ovim snagama, ali insistiraju na mandatu Savjeta bezbjednosti UN prije slanja vojnika na palestinsku teritoriju, naveli su diplomatski izvori.
- Zahvaljujući hrabrom vođstvu predsjednika Trampa, Sjedinjene Države će ponovno da postignu rezultate u UN, a ne beskrajne rasprave- poručio je portparol američke misije.
Američki državni sekretar Marko Rubio krajem oktobra je izjavio da je optimističan u pogledu skorog raspoređivanja međunarodnih snaga u Gazi, dodavši da bi Vašington mogao da zatraži mandat UN za njihovo djelovanje.
Stabilizacione snage su predviđene sporazumom od 10. oktobra kojim je postignuto primirje između Izraela i palestinskog pokreta Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – nakon dvogodišnjeg rata, pokrenutog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Prema uslovima tog sporazuma, snage bi činila koalicija arapskih i muslimanskih zemalja, raspoređena u Gazi kako bi nadzirala bezbjednost tokom povlačenja izraelske vojske.
Šefovi diplomatija Jordana i Njemačke su prošle sedmice naglasili da međunarodne snage moraju da imaju jasan mandat Ujedinjenih nacija.
- Kako bi ove stabilizacione snage djelotvorno obavljale svoju misiju, svi se slažemo da moraju imati mandat Savjeta bezbjednosti- rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na konferenciji u Manami, glavnom gradu Bahreina, zajedno s njemačkim kolegom Johanom Vadepulom.
Vadepul je podržao ideju o mandatu utemeljenom na međunarodnom pravu, istaknuvši da je to "vrlo važno za zemlje koje žele da pošalju svoje vojnike u Gazu, ali i za Palestince".

Vašington predstavio partnerima u UN nacrt rezolucije o Trampovom planu za Gazu

Crna Gora i sistem Ujedinjenih nacija izgradili su čvrsto partnerstvo, razvili redovan i sadržajan politički dijalog na najvišem nivou, a programsku saradnju u potpunosti prilagodili našim razvojnim i reformskim prioritetima, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na svečanom prijemu povodom obilježavanja Dana Ujedinjenih nacija (UN).
On je naglasio da su programi i fondovi UN postali nezaobilazan partner u ispunjavanju brojnih zadataka u realizaciji ambiciozne vanjsko-političke agende.
Dodao je da je Crna Gora aktivan i pouzdan činilac u brojnim organima i inicijativama u sjedištima UN u Njujorku, Ženevi i Beču.
Ministar je kazao da će Crna Gora ostati posvećena viziji UN-a kao globalnog foruma mira, solidarnosti i pravde, ističući da za male države snažan i djelotvoran multilateralni sistem, potkrijepljen poštovanjem Povelje UN i međunarodnog prava, „nije stvar izbora, već neophodnosti u cilju očuvanja ravnopravnosti i suverenosti“.
Govoreći o savremenim globalnim izazovima, Ibrahimović je istakao da svijet danas obilježavaju dinamične geopolitičke promjene, složeni izazovi i rastuća međuzavisnost, te da se u takvim okolnostima posebno ističe uloga i relevantnost UNa.&nbsp;
Dodao je da su Ujedinjene nacije, oslanjajući se na svoju osnivačku misiju očuvanja mira, bezbjednosti i saradnje, potvrdile da je opšte dobro dostižno kada postoji zajednička volja i odgovornost.
- Ovo potvrđuju brojna ostvarenja kroz sva tri stuba Ujedinjenih nacija - od mirovnih misija i dekolonizacije, preko kodifikacije međunarodnog prava, do jačanja međunarodne ekonomije - naveo je Ibrahimović.
Na svečanosti je govorila i rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori Karolin Tiso, koja je podsjetila je da je Povelja UN svojevrsno obećanje čovječanstvu.
- Već osamdeset godina Ujedinjene nacije predstavljaju svjetionik nade, podrške i dostojanstva za milione ljudi širom svijeta. Danas, u vremenu rastućih neizvjesnosti, Povelja ostaje naš kompas - usmjeravajući nas ka saradnji, poštovanju i solidarnosti - poručila je Tiso, ističući snažnu posvećenost Ujedinjenih nacija modernizaciji, kako bi bile spremnije da odgovore na izazove 21. vijeka.&nbsp;
Tiso je zahvalila Crnoj Gori na posvećenosti multilateralizmu i dugogodišnjem partnerstvu, naglasivši da Ujedinjene nacije ostaju pouzdan saveznik građanima Crne Gore u izgradnji održive budućnosti.

Ibrahimović: Crna Gora i UN izgradili čvrsto partnerstvo, snažan multilateralni sistem nije stvar izbora - već neophodnosti

Brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva kritikovao je UN i druge multilateralne institucije, rekavši da su "prestale da funkcionišu" i da nijesu zaštitile žrtve rata u Gazi.
Lula je govorio nakon sastanka sa premijerom Malezije Anvarom Ibrahimom, uoči velikog regionalnog samita na kojem će se brazilski lider vjerovatno sastati sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
- Ko može da prihvati genocid koji se toliko dugo dešava u Pojasu Gaze - rekao je Lula novinarima nakon bilateralnog sastanka o unapređenju veza.
On je dodao da su prestale da rade multilateralne institucije koje su stvorene da pokušaju da spriječe ovakve događaje, prenosi Srna.
- Danas Savjet bezbjednosti UN i UN više ne funkcionišu - rekao je brazilski predsjednik, a prenosi AFP.

Kritike Lule zbog situacije u Gazi: UN su prestale da funkcionišu

Pripadnici jemenske pobunjeničke grupe Huti danas su zadržali 20 zaposlenih u objektu Ujedinjenih nacija (UN), dan nakon što su upali u još jednu ustanovu UN-a u glavnom gradu Sani, saopštili su zvaničnici te međunarodne organizacije.&nbsp;
Portparol stalnog koordinatora UN za Jemen, Žan Alam, rekao je za AP da su zaposleni UN-a zadržani unutar objekta u jugozapadnom naselju Hada u Sani.&nbsp;
On je rekao da među zadržanima ima pet državljana Jemena i 15 stranaca, te da su pobunjenici pustili još 11 zaposlenih u UN-u nakon ispitivanja.&nbsp;
Alam je kazao da UN održava kontakte sa Hutima i drugim stranama kako bi „što prije riješili ovu ozbiljnu situaciju, okončali pritvor svih zaposlenih i povratili punu kontrolu nad svojim objektima u Sani".&nbsp;
Drugi zvaničnik UN-a, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da su pobunjenici zaplijenili svu komunikacionu opremu iz objekta, uključujući telefone, servere i računare.&nbsp;
On je kazao da su pritvoreni zaposleni u više agencija UN-a, uključujući Svjetski program za hranu, UNICEF i Kancelariju za koordinaciju humanitarnih poslova.

Huti zadržali 20 zaposlenih u objektu UN-a u Sani

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje&nbsp;</h2>
Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Tag: ujedinjene-nacije