Čovječanstvo je zabilježilo neočekivano i "uznemirujuće" usporavanje razvoja u 2024. godini, dok je globalni oporavak nakon pandemije počeo gubiti zamah, mnogo prije nego što je predsjednik Donald Tramp dramatično smanjio američku međunarodnu pomoć, upozorile su Ujedinjene nacije 6. maja. 
 
Svijet se oporavio od šoka pandemije kovida-19 do 2023. godine, mjereno UN-ovim indeksom ljudskog razvoja (HDI), koji prikazuje životni standard, zdravlje i obrazovanje. 
 
Ipak, izgleda da taj oporavak gubi zamah, prema godišnjem izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), objavljenom 6. maja. 
 
- Ako to uznemirujuće usporavanje postane nova normalnost, postizanje nivoa ljudskog razvoja kojima smo se nekada nadali do 2030. moglo bi se usporiti za decenije - čineći naš svijet manje sigurnim, podijeljenijim i ranjivijim na ekonomske i ekološke šokove - upozorio je čelnik UNDP-a Ahim Štajner.
Nedavna drastična smanjenja međunarodne pomoći koja je najavilo nekoliko zemalja - najviše Sjedinjene Države, gdje je Tramp smanjio programe i raspustio USAID, glavnu vanjsku razvojnu agenciju zemlje - pogoršaće problem, rekao je Štajner u intervjuu za AFP. 
 
Ako bogate zemlje prestanu finansirati razvoj, "to će u konačnici uticati na ekonomije, društva i da, mislim da će se možda za godinu ili dvije zabilježiti i indeks ljudskog razvoja, niži očekivani životni vijek, pad prihoda, više sukoba", rekao je Štajner. 
 
Stručnjaci UNDP-a još nisu sigurni u glavne uzroke usporavanja uočenog 2024. godine. Ali identifikovali su jednu od pokretačkih sila kao usporavanje napretka u očekivanom životnom vijeku, možda povezano s nuspojavama kovida ili s ratovima koji rastu širom svijeta. 
 
Postoji potencijalni tračak nade: vještačka inteligencija mogla bi stvoriti uslove za pokretanje razvoja, sugerisao je UNDP. 
 
Vještačka inteligencija "možda je najveća potencijalna prekretnica u usmjeravanju razvoja pojedinačnih ekonomija, ali i možda siromašnih ljudi, bogatih ljudi, na drugu putanju. Promijeniće gotovo svaki aspekt naših života, rekao je Štajner. 
 
Izvještaj je, međutim, naglasio da će se sve svesti na to kako ljudi koriste tehnologiju. 
 
- Postoje rizici. Pristup vještačkoj inteligenciji u siromašnijim zemljama nije isti kao u bogatijim, a kulturne predrasude mogle bi uticati na način na koji se alati razvijaju - navodi se. 
 
Štajner je, pak, rekao da se može djelovati sa ciljem smanjenja rizika, dodajući da to ne bi trebala biti prepreka korištenju vještačke inteligencije za medicinska istraživanja, na primjer. 
 
- Budućnost je u našim rukama. Tehnologija se odnosi na ljude, a ne samo na stvari. Ispod sjaja izuma kriju se važni izbori, od nekolicine ili mnogih, čije će posljedice odjekivati generacijama - navodi se u izvještaju UNDP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UN upozorava na "uznemirujuće" usporavanje razvoja

Šef Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš jako je zabrinut zbog ovonedjeljnih američkih udara na stratešku naftnu luku u Jemenu, u kojima je poginulo 80 ljudi prema jemenskim Huti pobunjenicima, rekao je danas njegov portparol Stefan Dižaril
- Generalni sekretar je jako zabrinut zbog vazdušnih napada koje su izvele SAD 17. i 18. aprila oko i na jemensku luku Ras Isa, u kojima su prema izvještajima poginuli brojni civili, a među kojima je ranjeno i pet humanitarnih radnika - kazao je Dižarik.
Gutereš je, prema njegovim riječima, zabrinut zbog velike štete i mogućeg izlivanja nafte u Crveno more.
Napadi su bili među najsmrtonosnijim u dosadašnjoj kampanji bombardovanja koju je 15. marta pokrenuo predsjednik Donald Tramp, prenijela je ranije agencija AP.
SAD su preduzele ove korake uništavanja luke kako bi eliminisale taj izvor ilegalnog prihoda „terorista Huta koje podržava Iran“, prema saopštenju američke Vlade.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, sproveli su desetine raketnih napada na Izrael i na brodove u Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali su da će ih ponovo intenzivirati, sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.
Vlada Donalda Trampa je objavila prije nekoliko nedjelja da pokreće veliku vojnu ofanzivu na Huti pobunjenike kako bi ih primorala da prekinu sa prijetnjama brodovima koji plove važnim međunarodnim trgovinskim plovnim putem.

Gutereš zabrinut zbog američkih napada na naftnu luku u Jemenu

Njemačka će predložiti odlazeću njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN, jednogodišnji mandat koji treba da počne u septembru, izjavio je danas Frans presu izvor blizak vlastima.
Analena Berbok (44) je šefica njemačke diplomatije od decembra 2021. godine i uskoro će napustiti tu funkciju poslije parlamentarnih izbora održanih u februaru u Njemačkoj.
Konzervativni blok koji je osvojio najviše glasova na izborima, izabrao je da pregovara o formiranju koalicione vlade sa Socijaldemokratskom partijom (SPD) čime će Zeleni, stranka Analene Berbok, biti u budućoj opoziciji.
Filemon Jang, bivši premijer Kameruna, aktuelni je predsjednik Generalne skupštine UN, a ta funkcija je tradicionalno rezervisana za visokorangirane diplomate i svake godine rotira tako tu poziciju zauzima neka zemlja iz drugog regiona svijeta.
Po tom principu, to rotirajuće predsjedništvo trebalo bi da se vrati u grupu zapadnoevropskih i drugih država, koju čine Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija za period 2025-2026.
Njemačka vlada je prvobitno predložila diplomatu Helgu Šmid (Schmid) za tu funkciju.
Izbori za predsjednika Generalne skupštine UN su zakazani za početak juna, a inauguracija će se održati u septembru.

Njemačka će predložiti Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN

Delegacija Skupštine Crne Gore, predvođena potpredsjednicom Skupštine, Zdenkom Popović, u čijem su sastavu poslanice Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Jelenka Andrić i Slađana Kaluđerović učestvovala je na panelu „Žensko liderstvo i izazovni globalni trendovi”, održanim u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, u okviru 69. zasjedanja Komisije UN-a o statusu žena (CSW69), saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
- Učešćem na ovom važnom događaju delegacija Skupštine dala je puni doprinos razmatranju pitanja rodne ravnopravnosti, te potvrdila da je u svakom trenutku opredijeljena da učestvuje i razmatra sve aspekte u okviru pomenute teme- navodi se u saopštenju.
Crna Gora je već prvog dana, u prepunoj sali otvorila Komisiju UN-a o statusu žena (CSW69) panelom o ženskom liderstvu koji se ove godine održava u susret obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije - koja je postavila temelje za rodnu ravnopravnost i jasno pokazala da bez žena nema ni razvoja ni mira. U okviru panel diskusije govorile su ekspertkinje iz ove oblasti.
- Panel su organizovali Ženska liderska mreža i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Skupština i Vlada Crne Gore, a okupio je istaknute lidere, predstavnike međunarodnih organizacija i civilnog društva s ciljem jačanja uloge žena u demokratskim procesima i donošenju odluka- ističu iz Skupštine.
Kako se navodi, u okviru panel diskusije, učestvovale su ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević, povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije Brankica Janković, globalna direktorka za rodnu ravnopravnost, UNDP -a Rakel Lagunas, predsjednica i osnivačica organizacije Women Political Leaders (WPL) Silvana Koh-Mehrin, šefica Odjeljenja za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost, ODIHR/OSCE Julia Netesova, kao i šefica globalne diplomatske kampanje Every Woman Treaty Patricia Elias.
Panelu u Njujorku prisustvovale su, pored ministarke Gorčević i druge ministarke u Vladi Crne Gore, Maja Vukićević, Naida Nišić i Anđela Jakšić Stojanović.
Panel je otvorio i time dao svoj doprinos ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, podržavajući Žensku lidersku mrežu.
- U okviru panela diskutovalo se o ključnim izazovima i mogućnostima za unaprjeđenje liderstva žena u savremenom društvu, bilo je riječi o tome kako žene mogu jačati demokratske institucije u eri sve izraženijeg populizma i autoritarnih tendencija, regresivne politike i narativa koji prijete dostignućima u pravima žena. Razmatrane su strategije za njihovo suzbijanje i kako integrisati rodnu perspektivu u politike i donošenje odluka- kazali su iz Skupštine.
Zaključujući diskusiju, učesnici su se složili da je neophodno preduzeti konkretne korake kako bi se ojačala uloga žena u procesima donošenja odluka. Posebno je naglašena potreba za unaprjeđenjem zakonodavnih i institucionalnih mehanizama koji podržavaju učešće žena u politici i ekonomiji, jačanjem međunarodne saradnje i umrežavanja žena liderki kroz globalne i regionalne inicijative i finansijskom podrškom programima za osnaživanje žena i rodno odgovornim politikama.
- Delegacija Skupštine Crne Gore dala je značajan doprinos realizaciji ovog događaja kroz aktivno učešće u diskusijama o političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj ulozi žena u savremenim društvima, s posebnim fokusom na izazove u oblasti rodne ravnopravnosti u regionu Zapadnog Balkana. Učešćem delegacije Skupštine Crne Gore na ovom značajnom događaju još jednom je potvrđena posvećenost naše zemlje unaprjeđenju rodne ravnopravnosti i jačanju uloge žena u svim segmentima društva. Skupština Crne Gore nastaviće da podržava inicijative koje doprinose osnaživanju žena i unaprjeđenju njihovog položaja na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou- navodi se u saopštenju.
Iz Skupštine Crne Gore obavijestili su da je nakon završetka događaja dio delegacije učestvovao na otvaranju generalne debate, dok je drugi dio održao bilateralni sastanak sa članicama Vlade i Parlamenta Estonije.
- &nbsp;Na sastanku je istaknuta velika podrška Crnoj Gori od strane Estonije na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i borbi ka postizanju jednakosti. Takođe, razmotreni su oblici saradnje između Crne Gore i Estonije na poljima rodne ravnopravnosti i obrazovanja- poručeno je.
Na kraju dana, delegacija Skupštine Crne Gore učestvovala je na događaju u organizaciji Luksemburga pod nazivom "Prijetnje i mogućnosti digitalnih tehnologija: Žene u očima javnosti", nakon čega je održan bilateralni sastanak sa poslanicima Luksemburga. Na sastanku je potvrđen uspjeh koji je Crna Gora postigla na polju rodne ravnopravnosti i putu ka Evropskoj uniji i istaknut nastavak podrške koju Luksemburg pruža Crnoj Gori u ovim naporima.
&nbsp;

Njujork: Poslanice i ministarke učestvovale na panelu „Žensko liderstvo i izazovni globalni trendovi”

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) koji veliki dio finansija dobija od SAD, zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike. Odluka je saopštena osoblju širom svijeta u mejlu koji je u petak proslijedila izvršna direktora programa Sindi Mekejn.
- Donijeli smo tešku odluku da zatvorimo regionalni biro za južnu Afriku u Johanesburgu - pisalo je u mejlu, prenosi Blumberg.
To je Rojtersu potvrdio zvaničnik Svjetskog programa za hranu za odnose sa javnošću, ali nije odgovorio na pitanja zbog čega i da li ima veze sa oštrim rezovima američke strane pomoći koje je naredio predsjednik Donald Tramp.
Južna Afrika se i dalje suočava sa najvećom sušom u posljednjih nekoliko godina, zbog čega su zemlje uključujući Malavi, Zambiju, Zimbabve i Namibiju proglasile nacionalnu katastrofu, prenosi Rojters.
Svjetski program za hranu je pružao pomoć u hrani i novcu pogođenima i imao je za cilj da dođe do više od 7,2 miliona ljudi do ovog mjeseca, navodi se na njihovom sajtu.

Svjetski program za hranu UN zatvara regionalnu kancelariju na jugu Afrike

Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk izjavio je danas da je duboko zabrinut zbog fundamentalne promjene pravca u kome su krenule SAD od povratka na vlast Donalda Trampa.
U govoru pred Savjetom za ljudska prava u kome je detaljno analizirao situaciju u svijetu Tirk je izrazio žaljenje i zbog „kontrole uticaja“, kako je rekao „neizabranih tehnoloških oligarha“.
Visoki komesar je rekao da su u UN uživale podršku Sjedinjenih država po pitanju ljudskih prava tokom brojnih decenija „zahvaljujući velikodušnosti i saosjećanju američkog naroda“.
- Ali danas sam duboko zabrinut fundamentalnom promjenom pravca koji se sprovodi na nacionalnom i međunarodnom nivou - rekao je Tirk.
Ne imenujući američkog predsjednika, Tirk je istakao da se paradoksalno politike namijenjenje zaštiti osoba od diskriminacije sada označavaju kao diskriminatorne, a da je napredak ostvaren po pitanju jednakosti polova „sveden na nulu“.
- Dezinformacije, zastrašivanje i prijetnje, konkretno prema novinarima i državnim službenicima rizikuju da dovedu u pitanje rad nezavisnih medija i funkcionisanje institucija - nastavio je on.
Dodao je da se govori koji siju „podjele“ koriste da bi se „prevarilo i polarizovalo“ i naglasio da to izaziva strah i anksioznost kod mnogih ljudi.
U optužbi protiv „tehnoloških oligarha“ Tirk nije naveo ni jedno ime čak ni ime vlasnika Tesle i Spejseksa i vlasnika društvene mreže Iks Ilona Maska, bogatog preduzetnika koji je postao vrlo bliski savjetnik Trampa, i čiji zadatak reformisanja savezne vlade potresa Vašington, piše agencija Frans pres.
- Mali broj neizabranih tehnoloških oligarha ima naše podatke, znaju gdje živimo, šta radimo, naše gene i naše zdravstveno stanje, naše misli, običaje,želje i strahove. Poznaju nas bolje nego što poznajemo sami sebe - rekao je Tirk.
Znaju, prema njegovim riječima, kako da manipulišu njima, te istakao da nedostatak propisa može dovesti do „opresije, potčinjavanja i tiranije“.
- Treba da se prilagodimo – brzo. Države treba da ispune svoj zadatak zaštite građana od nekontrolisane vlasti i da rade zajedno da to spriječe - rekao je Tirk.
Oštre kritike visokog komesara na račun SAD izrečene su u vrijeme kada je američki predsjednik Tramp početkom februara potpisao ukaz o povlačenju SAD iz Savjeta UN za ljudska prava.
SAD već nisu bile član tog UN tijela i prije povratka republikanca Donalda Trampa u Bijelu kuću, ali kao sve druge zemlje članice UN Sjedinjene Države su mogle da učestvuju u raspravama kao posmatrači.

UN duboko zabrinute zbog fundamentalne promjene usmjerenja SAD

Savjet bezbjednosti UN sinoć je usvojio, uz podršku Rusije, američku rezoluciju u kojoj se poziva na brzi mir u Ukrajini, ali bez pominjanja teritorijalnog integriteta zemlje niti osude Moskve, uprkos protivljenju evropskih saveznika Kijeva.
Američka rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti „zahtijeva momentalni prekid sukoba u najkraćem roku i zalaže se za trajni mir“. Ona je usvojena sa 10 glasova za, uključujući Rusiju, i ni jednog protiv. Četiri zemllje EU (Francuska, Slovenija, Grčka, Danska) i Velika Britanija su bile uzdržane.
Prethodno je juče Generalna skupština UN usvojila dvije rezolucije o Ukrajini, povodom treće godišnjice od početka ruske invazije na tu zemlju, jednu koju su predložili Ukrajina i njeni evropski saveznici, kao i drugu koju su predložile SAD, ali koja je usvojena sa velikim izmjenama na originalni tekst, zbog čega su SAD prilikom glasanja bile uzdržane.
U rezolucijama usvojenim u Generalnoj skupštini traži se brzi kraj rata, ponavlja se privrženost teritorijalnom integritetu Ukrajine i traži povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije. SAD su glasale protiv prve rezolucije koju su podnijeli Ukrajina i njeni evropski saveznici, zajedno sa Rusijom, Bjelorusijom, Sjevernom Korejom i još 14 zemalja, a u glasanju za njihovu izmijenjenu rezoluciju su bile uzdržane.
Kako piše na sajtu UN-a Generalna skupština UN, Savjet bezbjednosti usvojio je juče ukupno tri rezolucije sa snažnim pozivima da se prekine rat u Ukrajini i snažnim neslaganjem oko toga kako je najbolje da se to ostvari. UN rezolucija usvojena u Savjetu bezbjednosti ne pominje rusku agresiju, ali izražava žaljenje zbog gubitka života, ponavlja vrijednosti Povelje UN i poziva na „brzi kraj sukoba“ i prva je uspješno usvojena rezolucija od kada je počela puna invazija Ukrajine, saopšteno je na sajtu UN.&nbsp;
Kako piše Frans pres, SAD predvođene Donaldom Trampom juče su se udružile sa Rusijom tokom glasanja bez presedana u UN oko ukrajinskog sukoba, proturajući svoju ideju brzog mira bez osude Moskve, ni odbrane granica Ukrajine.
Dok je administracija Džoa Bajdena uvijek podržavala Kijev američko glasanje u Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti ukazuju na radikalnu promjenu američke politike sa dolaskom Donalda Trampa u Bijelu kuću.

Uz podršku Rusije: Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Ukrajini

Dugogodišnje partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija značajno je doprinijelo demokratizaciji crnogorskog društva i sveukupnom razvoju zemlje, ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom, na marginama 58. zasjedanja Savjeta za ljudska prava u Ženevi.
Generalni sekretar UN-a se interesovao za aktuelne regionalne prilike, ocijenivši da proces evropske integracije doprinosi jačanju stabilnosti i daljem prosperitetu regiona Zapadnog Balkan.
Osvrnuo se na izazove sa kojima se suočava svijet, te ukazao na važnost saradnje u zaštiti i promociji mira i poštovanja ljudskih prava.
- Kazao je i da je Crna Gora aktivna i pouzdana članica UN-a i da može da računa na punu podršku u daljim razvojnim naporima”, dodaje se.
Ibrahimović je informisao generalnog sekretara o ključnim rezultatima na planu ostvarenja vanjskopolitičkih prioriteta, naglasivši da je saradnja sa UN-om komplementarna reformama iz evropske agende.
- Osvrnuvši se na značaj regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa za evropsku integraciju država Zapadnog Balkana, ministar je podsjetio na privrženost Crne Gore principima Povelje UN-a, istakavši da multietnički, multikonfesionalni i multikulturalni karakter savremene Crne Gore predstavlja posebnu vrijednost i temelj crnogorskog društva - navedeno je u saopštenju.
Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, ocijenivši da UN ima ključnu ulogu u očuvanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima

Ibrahimović-Gutereš: Partnerstvo Crne Gore i UN-a doprinosi sveukupnom društvenom razvoju

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš osudio je eskalaciju između Huti pobunjenika u Jemenu i Izraela nakon posebno zabrinjavajućih izraelskih napada na aerodrom u Sani, izjavio je portparol UN.
- Generalni sekretar osuđuje eskalaciju. Izraelski vazdušni napadi na međunarodni aerodrom u Sani, luke na Crvenom moru i elektrane u Jemenu su posebno alarmantni - navodi se u saopštenju portparola.
Izrael je potvrdio da je u četvrtak gađao lokacije koje kontrolišu Huti, uključujući aerodrom u glavnom gradu Sani, gdje je poginulo šest osoba.
Od početka rata u Pojasu Gaze 7. oktobra 2023. godine, Huti su pokrenuli brojne napade na Izrael, u znak solidarnosti sa Palestincima.

Gutereš: Izraelski napadi na ciljeve u Jemenu posebno zabrinjavajući

Šef istražnog tijela Ujedinjenih nacija za Siriju izjavio je juče da je moguće pronaći "više nego dovoljno" dokaza za osudu pojedinaca za zločine protiv međunarodnog prava, ali da je hitno potrebno osigurati i sačuvati te dokaze.
Vrata sirijskih zatvora širom su otvorena nakon što je savez pobunjeničkih snaga predvođen islamistima svrgnuo dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada ovog mjeseca.
Asad je napustio zemlju kasno 8. decembra, nakon što su teroristička organizacija Hajat Tahrir al-Šam (HTS) i njeni saveznici, od kojih su neki povezani s Turskom, pregazili vladine snage tokom brze ofanzive.
Mediji su zabilježili trenutke kada porodice posjećuju bivše zatvore, pritvorske centre i navodne masovne grobnice, tražeći bilo kakav trag nestalih rođaka.
- Ovdje imamo priliku da pronađemo više nego dovoljno dokaza za osudu onih koji bi trebalo da budu krivično gonjeni - rekao je Robert Peti, šef Međunarodnog nepristrasnog i nezavisnog mehanizma koji su Ujedinjene nacije osnovale 2016. za pripremu krivičnih gonjenja međunarodnih zločina počinjenih u Siriji.
Peti je izjavio da "svi možemo razumjeti ljudski nagon da uđemo i pokušamo pronaći svoje najmilije", ali je upozorio da "mora postojati kontrola kako bi se ograničio pristup svim tim raznim centrima".
Organizacija poznata kao Mehanizam nije imala dozvolu za rad u Siriji tokom Asadovog režima, ali je uspijevala da dokumentuje mnoge zločine iz inostranstva.
Nakon Asadovog pada, Peti je posjetio Siriju, ali njegov tim i dalje čeka odobrenje za započinjanje rada unutar zemlje.
Peti je rekao da je njegov tim "dokumentovao stotine pritvorskih centara... Svaki bezbjednosni centar, svaka vojna baza, svaki zatvor imao je svoje pritvorske centre ili masovne grobnice".
- Tek smo počeli da istražujemo ovu površinu, i mislim da će proći dugo vremena dok ne otkrijemo njen puni obim - izjavio je za AFP.
Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava, više od 100.000 ljudi je umrlo u sirijskim zatvorima i pritvorskim centrima od 2011. godine.
Peti je uporedio kompleks Sajdnaja, poznat po vansudskim pogubljenjima, mučenju i prisilnim nestancima, sa zatvorom S-21 u kambodžanskom glavnom gradu Pnom Penu, koji je postao simbol zločina Crvenih Kmera i sada je muzej genocida.
Peti je rekao da je njegov tim kontaktirao nove vlasti "da dobiju dozvolu za dolazak i započinjanje razgovora o okviru unutar kojeg bismo mogli sprovesti naš mandat".
- Imali smo produktivan sastanak i sada smo, prema njihovim uputstvima, formalno zatražili da se vratimo i započnemo rad. Sada čekamo njihov odgovor - izjavio je on.
Iako nije bio u mogućnosti da kroči u Siriju, Petitov tim od 82 člana prikupio je ogromne količine dokaza o najtežim kršenjima međunarodnog prava počinjenim tokom rata.

Istražitelj UN-a uvjeren da je moguće pronaći "dovoljno" dokaza za krivično gonjenje u Siriji

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, došli su u banjalučku kasarnu "Kozara" na obilježavanje Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.
Kroz kasarnu su dovezeni u pratnji policije, a dočekao ih je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle sedmice izdao je naredbu o zabrani ulaska u kasarnu- Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, premijeru i predsjedniku Skupštine tog bh. entiteta, jer se radi o osobama koje su na centralnoj potjernici.
Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
On se, zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana i <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/raspisana-centralna-potjernica-za-dodikom-viskovicem-i-stevandicem-/33350601.html" target="_blank">centralna potjernica</a> u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje.
To znači da postoji obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor u okviru istrage o napadu na ustavni poredak BiH, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.
Helez je u naredbi naveo da će protiv lica koja na bilo "koji način omoguće kršenje tačke 1. ovog Naređenja biti poduzete odgovarajuće mjere koje uključuju: podnošenje krivične prijave, disciplinski postupak i udaljenje iz službe".
Treći pješadijski (Republika Srpska) puk, jedan je od tri pješadijska puka koji njeguju identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Pukovi imaju svoje zastave i obilježja, te nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.
Treći pješadijski RS puk je i ranijih godina bio u centru pažnje kada su njegovi pripadnici učestvovali u obilježavanju 9. januara kao neustavnog dana Republike Srpske.

Dodik, Višković, Stevandić ignorisali zabranu ulaska u kasarnu Oružanih snaga BiH u Banjaluci

Predsjedniku Opštine Nikšić Marku Kovačeviću pregovori sa Evropom sad nijesu ni potrebni, jer su mu oni do te mjere servilni da će podržati sve ono što on kaže, za nekoliko pozicija po dubini, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On kaže kako ovog puta nema ni fingiranja povodom određenih uslova za formiranje postizborne koalicije.
- Uostalom, i sami nosilac liste PES-a je, samo nekoliko dana nakon izbora, nakon „prijateljske kafice“ sa Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem, izjavio da za njega nema dileme oko toga da Kovačević ponovo treba da bude predsjednik opštine. Očekivao sam da će, u njihovom političkom maniru, makar fingirati da imaju neke uslove. Međutim, ni to se nije desilo - kazao je on za Pobjedu.
Kako ističe Zirojević, u potpunosti je izvjesno da će Evropa sad ostati uz Andriju Mandića i njegovu koaliciju.
- Uostalom, za utorak je zakazan Kolegijum predsjednika SO Nikšić i to me navodi na činjenicu da neki dogovor već postoji. Javnost će vrlo brzo saznati o čemu se radi - naglašava Zirojević.

Zirojević: PES će za nekoliko funkcija „po dubini“ podržati sve što im Marko Kovačević kaže

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore usvojio je pritužbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo načelo zabrane diskriminacije isticanjem amblema sa kapelom na Lovćenu na uniformi Specijalne jedinice policije tokom takmičenja „Dubai SWAT Challenge“. Ombudsman je preporučio MUP-u da amblem izmijeni u skladu sa građanskim i sekularnim karakterom države.
U mišljenju od 9. maja 2025. godine, Ombudsman navodi da Ministarstvo, kao nadležno za izgled policijskih obilježja, treba da preduzme mjere i radnje radi izmjene amblema tako da isti poštuje principe jednakosti, nediskriminacije i sekularnosti, kako ih definiše Ustav i Zakon o unutrašnjim poslovima. MUP je dužan da u roku od 30 dana dostavi izvještaj o postupanju po preporuci.
Istragom je utvrđeno da je na sajtu „UAE SWAT Challenge“ objavljena fotografija logotipa crnogorske Specijalne jedinice sa prikazom kapele na Lovćenu. Prethodne godine na istom takmičenju korišćen je državni grb. Uprava policije potvrdila je da je od 1998. do 2015. amblem jedinice sadržavao isti motiv.
Ombudsman zaključuje da je do diskriminacije došlo jer se na uniformi državne policije našao simbol jedne vjerske zajednice, čime je narušen sekularni karakter države, u kojoj su, po Ustavu, vjerske zajednice odvojene od državne vlasti.
HRA je, uz pohvalu mišljenja Ombudsmana, izrazila zabrinutost zbog oštre retorike Ministarstva prema organizacijama koje ukazuju na nepravilnosti. U svom očitovanju, MUP je optužio HRA za „manipulativni pokušaj politizacije Uprave policije“ i „uvlačenje u vjerska i nacionalna pitanja“, što HRA odbacuje kao neutemeljeno.
- Jedino su MUP i Uprava policije odgovorni za propust u vezi s amblemom. Do danas nije objašnjeno kako je do toga došlo i ko je odgovoran - poručuju iz HRA.
Ova organizacija podsjeća da je dužnost državnih institucija u demokratskom društvu da pokažu poštovanje prema onima koji ukazuju na kršenje zakona u javnom interesu, i poziva sve građane da aktivno nadziru rad vlasti i koriste instrumente pravne zaštite, uključujući obraćanje Ombudsmanu.

Ombudsman: Policijski amblem s kapelom na Lovćenu diskriminiše – MUP da ga izmijeni u skladu sa sekularnim karakterom države

Zakupom dva broda Crnogorske plovidbe spašava se ta kompanija od stečaja, radna mjesta, ali i sami brodovi, čija je vrijednost skoro 30 miliona EUR, ocijenio je ministar pomorstva, Filip Radulović.
- Došli smo do jednog dobrog rješenja da se potpiše ugovor između Barske i Crnogorske plovidbe. Barska bi uzela u zakup dva broda Crnogorske plovidbe, uplatila joj avans i time bi ta kompanija imala tekuću likvidnost - rekao je Radulović na konferenciji za novinare.
On je ocijenio da na taj način spašavaju Crnogorsku plovidbu od stečaja, radna mjesta, jer niko neće ostati bez posla i dva broda koja vrijede skoro 30 miliona EUR, koja su otplaćena tek u januaru.
- Bila bi ogromna šteta da to preduzeće ode u stečaj - dodao je Radulović.
On je kazao da je ovaj plan privremeno rješenje, kao i da ga je do kraja godine premijer zadužio da nađu model optimizacije obje firme da vide kako će ta pomorska plovidba izgledati u narednom periodu.
- Što se tiče širenja flote ili prodaje nema priče oko toga. Ovo je hitno rješavanje ovog gorućeg problema - rekao je Radulović.
On je podsjetio da je stanje u kompaniji Crnogorska plovidba prilično loše i da duguju državi skoro 37 miliona EUR.
- Problem je počeo u januaru, a to je dug oko 400 hiljada EUR prema banci koji nijesu mogli da izmire. Ta banka je blokirala račun Crnogorske plovidbe, ali su u pregovorima sa tom bankom omogućili novi kredit i odblokirali račun tog preduzeća - kazao je Radulović.
On je na pitanje novinara da li će se ove dvije komoanije spojiti odgovorio da se one ne mogu spojiti po Zakonu o privrednim društvima.
- Ja sam to predložio kao ideju, ali vidjeli smo da to nije moguće jer obje kompanije imaju negativan kapital - dodao je Radulović.
Direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, kazao je da je dug te kompanije prema državi 36 miliona EUR, a da je on zatekao kredit prema Prvoj banci i oko 320 hiljada EUR duga prema dobavljačima, koji je bio van valute.
- Razlog za ovakvo stanje leži u činjenici da smo imali saradnju sa jednim unajmiteljem koji je plaćao jedno vrijeme i 20 hiljada USD dnevno, ali je zapao u tešku finansijsku sutuaciju i ostao nam dužan preko 400 hiljada USD - rekao je Tadić.
On je naveo da su morali da pokrenu arbitražni postupak, kao i da u vezi duga koji je narastao na 700 hiljada USD njihovi advokati čine sve da ga naplate.
- Ministarstvo je našlo jedini mogući model da prevaziđemo ovu situaciju odnosno da napravimo ugovor sa Barskom plovidbom - naveo je Tadić.
Direktor Barske plovidbe, Boris Mihajlović, kazao je da je u prethodnom periodu ta kompanija zaključivala aranžmane po 11,5 hiljada USD po danu za brodove i sad su likvidni i imaju sredstva da pomognu.
On je naveo da očekuje da će četiri broda transformisati poslovanje.
- Prihvatili smo da od problema postanemo dio rješenja i da u saradnji i zajedničkim naporima pronađemo način da bolje upotrijebimo resurse tih brodova i da budu finansijski održivi - dodao je Mihajlović.
On je kazao da je u pitanju izazovan proces koji zahtijeva podršku države.
- Barska ima rate do kraja 2032. godine i dug od oko 25 miliona EUR. Ministarstvo i Vlada su stali iza ovoga i očekujemo da će se pitanje tih dugovanja tretirati fleksibilnije i da ćemo u narednom periodu zajedničkim snagama pronaći model da postanemo održiviji - zaključio je Mihajlović.

Radulović: Stanje u Crnogorskoj plovidbi loše, duguju državi skoro 37 miliona EUR

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: ujedinjene-nacije