<p>Kao jedna od prvih potpisnica Pariškog sporazuma, Crna Gora je tokom posljednjih decenija uspostavila sveobuhvatan zakonodavni i institucionalni okvir za podršku zelenim politikama - poručio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29, koji se ove godine održava u Bakuu.&nbsp;</p>
<p>U obraćanju u ime naše države, kako se navodi u saopštenju, Milatović je rekao da nisu iznenađujući podaci UN-a da je 2024. na putu da postane najtoplija godina u istoriji, s obzirom na to da globalno zagrijavanje privremeno dostiže 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog perioda.</p>
<p>- Negativne posljedice klimatskih promjena sve više pogađaju zajednice širom svijeta, a Crna Gora nije izuzetak, što naglašava hitnu potrebu klimatskih akcija - istakao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Od ranih devedesetih godina, posvećenost Crne Gore usklađivanju nacionalnih politika s međunarodnim standardima održivosti je, kao je rekao, očigledna.</p>
<p>- Posebno kada je postala prva zemlja koja je proglasila ekološku državu u svom Ustavu, obavezavši se na integraciju ekoloških načela u sve oblasti državnog upravljanja. Iako je naš udio u globalnim emisijama CO2 minimalan (0,009 odsto) i doprinos Crne Gore ekološkim ciljevima može izgledati skroman u globalnom kontekstu, to nas ne oslobađa odgovornosti da doprinesemo kolektivnim naporima ka postizanju karbonske neutralnosti - kazao je Milatović.</p>
<p>Istakao je da kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora usklađuje svoje politike s EU i stoga se obavezala na dijeljenje klimatskih ambicija izraženih u Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i postizanje karbonske neutralnosti do 2050. godine.</p>
<p>- Putem našeg Nacionalno određenog doprinosa (NDC), Crna Gora je obećala smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. S obzirom na to da je procijenjeno da je ovaj cilj već postignut, država planira povećati cilj na 55 odsto, dok donosioci politika aktivno istražuju načine za dodatno unaprjeđenje ovog cilja. Paralelno, Crna Gora aktivno ulaže u infrastrukturu obnovljivih izvora energije, uključujući razvoj vjetroelektrana i solarnih panela, dok su u planu i radovi na povećanju kapaciteta podmorskog električnog kabla s Italijom, čime se Crna Gora pozicionira kao jedinstvena veza između balkanskog i italijanskog elektroenergetskog sistema - rekao je Milatović.</p>
<p>Poručio je da Crna Gora takođe ubrzava implementaciju inicijativa energetske efikasnosti, posebno unutar javnih institucija, a ove napore podržavaju velike međunarodne finansijske organizacije koje djeluju u zemlji i regionu.</p>
<p>- Uz to, sredstva EU omogućila su Crnoj Gori da započne šire programe energetske efikasnosti, podržavajući privatna domaćinstva. Ove aktivnosti osnažuju napore zemlje u cilju povećanja energetske efikasnosti na nacionalnom nivou. Crna Gora se takođe nametnula kao regionalni lider u inovativnim mehanizmima finansiranja održivog razvoja. Oslanjajući se na postojeće institucije, poput Eko Fonda i Fonda za inovacije, Crna Gora je, u partnerstvu s Kancelarijom UN-a u našoj zemlji, uspostavila Fond za ubrzanje Ciljeva održivog razvoja, stvarajući jedinstven i snažan alat za podsticanje partnerstava koja predstavljaju novu generaciju finansiranja usmjerenog ka ubrzavanju realizacije agende održivog razvoja. Uspjeh Fonda je u velikoj mjeri rezultat nacionalnog doprinosa Crne Gore, koji je najveći po glavi stanovnika u regionu, osnažen donacijama partnerskih zemalja i otvorenim mogućnostima za uključivanje privatnog sektora. Ovaj partnerski pristup učinio je Fond izuzetnom platformom za unaprjeđenje ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik je napomenuo da na putu ka karbonskoj neutralnosti, moramo ostati posvećeni pravednoj tranziciji, te da u tom smislu, Crna Gora razvija Mapu puta za pravednu tranziciju kako bi maksimalno iskoristila prednosti i minimizirala socioekonomske rizike u transformaciji prema zelenoj ekonomiji.</p>
<p>- Vrijeme je najdragocjeniji resurs koji imamo na raspolaganju i svaki dan je ključan u našim kolektivnim naporima ka ekonomiji otpornoj na klimatske promjene. Saradnja je neophodna u ovom poduhvatu. Pozivam sve da sa ovog skupa odemo s obnovljenim osjećajem posvećenosti i istinskom odlučnošću za djelovanje, a Crna Gora ostaje čvrsto posvećena postizanju ciljeva karbonske neutralnosti, vođena duhom zajedničkog napora i solidarnosti - zaključio je Milatović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Crna Gora posvećeno daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena

<p>Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima, izjavio je u Bakuu sekretar UN za klimatske promjene <b>Sajmon Stil</b>, aludirajući na novoizabranog predsjednika SAD <b>Donalda Trampa</b>.</p>
<p>- Mnogi od vas su pisali o uticaju politike na pitanje klime posljednjih nekoliko nedjelja. Reći ću samo da je naš proces jak i trajaće - rekao je Stil na konferenciji za novinare drugog dana Međunarodne konferenciji o klimatskim promjenama (COP29) u Bakuu.</p>
<p>Stil je pozvao zemlje svijeta da brže smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, upozoravajući da „klimatska kriza brzo postaje ubica ekonomije“.</p>
<p>- Klimatska kriza je takođe kriza troškova života u svakoj ekonomiji širom svijeta. Dok klimatske katastrofe svake nedjelje sve teže pogađaju naše lance snabdijevanja i poljoprivrednu proizvodnju, klimatska akcija je globalno osiguranje od inflacije - rekao je Stil.</p>
<p>COP29 treba da se završi novim ciljem klimatske pomoći za zemlje u razvoju, kako bi im se pomoglo da smanje svoje emisije gasove i prilagode se klimatskim promjenama.</p>
<p>- Kažem svim zemljama. Hajde da postignemo dobar rezultat. Milijarde ljudi ne mogu sebi da priušti da odu sa COP29 bez jakog rezultata - dodao je sekretar UN za klimatske promjene.</p>

Sekretar UN aludira na pobjedu Trampa: Klimatska diplomatija će se oduprijeti političkim događajima

<p>Evropska i centralnoazijska regionalna platforma za smanjenje rizika od katastrofa za 2024. godinu danas je zvanično otvorena u Budvi, okupljajući lidere civilne zaštite i gotovo 700 učesnika iz 55 država članica UN-a. Događaj, koji traje od 6. do 8. novembra, ima za cilj da podstakne intenzivne akcije u smanjenju rizika od katastrofa i jačanju otpornosti na klimatske promjene.</p> <p>Forum je zvanično otvorio predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b>, koji je tom prilikom naglasio značaj jedinstva u pojačavanju akcija.&nbsp;</p> <p>- Sa obzirom na sve veću učestalost i ozbiljnost katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, neophodno je da zajedničkim snagama jačamo našu otpornost i pripravnost - kazao je Spajić.</p> <p>Premijer je, takođe, tokom foruma pokrenuo Crnogorski poziv na akciju za pripremu i oporavak od zemljotresa, pozivajući države članice da preduzmu zajedničke akcije kako bi smanjile ljudske i ekonomske gubitke od seizmičkih događaja.</p> <p>Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za smanjenje rizika od katastrofa, <b>Kamal Kišor</b>, tokom otvaranja saopštio je da Evropska i centralnoazijska regionalna platforma predstavlja priliku da se region ujedini i posveti prevenciji kao prioritetu.&nbsp;</p> <p>- To znači veću političku i finansijsku posvećenost smanjenju rizika od katastrofa i integraciju otpornosti u sve investicije. Ovo je način da u potpunosti sprovedemo Sendai okvir i spriječimo da rizici postanu katastrofe. Alternativa je nastavak gubitka života i neodrživo finansiranje odgovora i oporavka od katastrofa - istakao je on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107161144_22fcdb0d7fbc16d71f2b80688e485ca1bb84fc87554dbad14ccf184258804425.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107161144_22fcdb0d7fbc16d71f2b80688e485ca1bb84fc87554dbad14ccf184258804425" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa događaja u Budvi"> </figure>  <p>Kako se region suočava sa sve češćim katastrofama povezanim s klimom, uključujući poplave, požare, ekstremne temperature, kao i zemljotrese i druge rizike, platforma ima za cilj usklađivanje napora i prioriteta otpornosti uoči COP29 u Bakuu, jačajući posvećenost zaštiti zajednica i ekosistema.</p> <p>Pored ministarskog okruglog stola i sesija na visokom nivou, učesnici će tokom tri dana učestvovati u edukativnim radionicama i sesijama vođenim od strane stručnjaka koje se fokusiraju na teme kao što su angažovanje privatnog sektora, otpornost infrastrukture i sistemi ranog upozoravanja na više rizika.&nbsp;</p> <p>- Platforma takođe naglašava inkluzivnost, sa događajima posvećenim mladima i osobama sa invaliditetom, kao i inovativnim pristupima komunikaciji rizika sa ciljem borbe protiv dezinformacija i promovisanjem inkluzivnog upravljanja rizicima. Tržište i "Ignite Stage" angažovaće različite zainteresovane strane na inicijativama za izgradnju otpornosti - saopšteno je iz MUP-a.</p> <p>Očekuje se da će Evropski forum rezultirati političkom deklaracijom koja postavlja obaveze za intenziviranje akcija u oblasti smanjenja rizika od katastrofa i klimatske akcije, jačanje inkluzivnog upravljanja rizicima, podršku ulaganjima u otpornost na katastrofe i unapređenje pripravnosti i sistema ranog upozoravanja, s ciljem ispunjavanja ciljeva Sendai okvira do 2030.</p> <p>Evropski forum za smanjenje rizika od katastrofa organizuje Vlada Crne Gore – Ministarstvo unutrašnjih poslova, uz podršku Kancelarije UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR), Evropske komisije, Savjeta Evrope i Programa UN-a za razvoj (UNDP).&nbsp;</p>

Spajić: Neophodno da zajedničkim snagama jačamo našu otpornost i pripravnost

<p>Na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno jr prihvaćena rezolucija kojom se produžava mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini za još godinu.</p>
<p>Potom je u raspravi Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH američki predstavnik u UN pružio snažnu podršku teritorijalnom integritetu BiH, ističući da će biti onemogućeno djelovanje protiv Dejtonskog sporazuma.</p>
<p>- Uzbunila nas je nedavna retorika koja podriva teritorijalni integritet BiH, moramo da nastavimo da šitimo institucije BiH od onih koji žele da ih oslabe secesijom - istakao je on, prenijeli su sarajevski mediji.</p>
<p>Dodao je da SAD pružaju snažnu podrška aktivnostima Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i visokom predstavniku <b>Kristijanu Šmitu.</b></p>
<p>Ambasadorka Velike Britanije u UN-u <b>Barbara Vudfvard</b> je rekla da je zabrinjava secesionistička retorika iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) čiji je cilj, kako je ocijenila, ugrožavanje jedinstvene države BiH.</p>
<p>Osvrnula se i na usvajanje deklaracije „Sverpskog sabora“ juna u Beogradu, navodeći da elementi te deklaracije nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom.</p>
<p>Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti je kritikovao visokog predstavnika Kristijana Šmita, pozvavši međunarodnu zajednicu da se pozabavi BiH i da se poštuje tri etničke zajednice da bi se odluke donosile u interesu svih.</p>
<p>- I dalje zabrinuti zbog kontroverzi upotrebe bonskih ovlašćenja. Šmit često koristi bonska ovlašćenja i time dovodi do većih podjela… Upliće se u rad BiH - kazao je on.</p>
<p>Ruski ambasador u UN-u <b>Vasilij Nebenzja</b> takođe je kritikovao djelovanje Šmita u BiH, ali je pozdravio produženje misije EUFOR-a.</p>
<p>- Direktna prijetnja je stanje koje su formirale zapadne sile u vezi s Dejtonskim sporazumom što bi moglo dovesti do eskalacije i ugroziti krhki mir - izjavio je Nebenzja.</p>
<p>On je kritikovao aktivnosti Njemačke za usvajanje Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.</p>
<p>Nebenzja je naglasio i da RS nije remetilački faktor i da ne postoje prijetnje tog entiteta po suverenitet BiH</p>

Savjet bezbjednosti UN produžio mandat EUFOR-a u BiH za još godinu

<p>Sprječavanje ili ometanje njenog rada predstavlja opasan presedan za čitav multilateralni sistem, uspostavljen radi očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti - ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović&nbsp;</b></p>
<p>Podsjećamo, izraelski parlament je u ponedjeljak odobrio zakon kojim se agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) zabranjuje rad u Izraelu, uprkos prigovorima Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizraelski-parlament-usvojio-zakon-o-zabrani-rada-agencije-un-za-palestinske-izbjeglice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Uloga Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad sa palestinskim izbjeglicama (UNRWA), kojoj je mandat dodijelila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, ključna je za palestinske izbjeglice - naveo je Ivanović na mreži Iks (X).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1851035076685131861%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović: Sprječavanje rada Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama opasan presedan

<p>Južna Afrika je u ponedjeljak iznijela nove dokaze najvišem sudu Ujedinjenih nacija (UN) kako bi potvrdila optužbe da Izrael čini genocid u opkoljenoj palestinskoj enklavi Gazi, javlja Anadolija.</p>
<p><b>Siril Ramafosa</b>, predsjednik Južne Afrike, izjavio je da dokazi pokazuju da je Izrael "prekršio konvenciju o genocidu promovišući uništavanje Palestinaca koji žive u Gazi, fizički ih ubijajući raznim razornim oružjem i uskraćujući im pristup humanitarnoj pomoći".</p>
<p>Dodao je da dokazi pokazuju da su akcije Izraela usmjerene na fizičko uništenje Palestinaca, kao i na "ignorisanje i prkošenje" nekoliko privremenih mjera koje je ranije naredio Međunarodni sud pravde (ICJ).</p>
<p>Pozivajući se na dokaze izložene na preko 750 stranica teksta, Ramafosa je kazao da Izrael "koristi izgladnjivanje kao oružje rata i želi da ostvari ciljeve Izraela poput depopulacije Gaze masovnim ubijanjem i prisilnog raseljavanja Palestinaca".</p>
<p>Ramafosa je rekao da se iznošenje dokaza odvija upravo u trenutku kada Izrael intenzivira ubijanje civila u Gazi, dodajući da se "čini da Izrael sada namjerava da slijedi sličan put razaranja u Libanu".</p>
<p>Izrael bi trebalo da dostavi odgovor na nove dokaze do 28. jula naredne godine.</p>
<p>- Dokazi će pokazati da u osnovi genocidnih djela Izraela leži posebna namjera da se počini genocid - rekao je Ramafosa, pozivajući globalnoj zajednici da zaustavi katastrofu u Gazi.</p>
<p>Južnoafrička Republika je podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred tribunalom sa sjedištem u Hagu krajem 2023. godine, navodeći da Izrael, koji bombarduje Pojas Gaze od prošlog oktobra, nije ispunio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.</p>
<p>Nekoliko zemalja, uključujući Tursku, Nikaragvu, Palestinu, Španiju, Meksiko, Libiju i Kolumbiju, pridružilo se slučaju, koji je počeo javnim saslušanjima u januaru.</p>
<p>Tribunal je u maju naredio Izraelu da zaustavi svoju ofanzivu na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze. To je bio treći put da je 15-člano sudsko vijeće izdalo preliminarne naloge u cilju obuzdavanja broja poginulih i ublažavanja humanitarnih patnji u blokiranom Pojasu Gaze, gdje je ubijeno skoro 43.000 Palestinaca.</p>

Južna Afrika predala sudu UN-a nove dokaze da Izrael čini genocid u Gazi

<p>Situacija palestinskih civila zarobljenih u izraelskoj blokadi i izloženih napadima na sjeveru Pojasa Gaze je nepodnošljiva, kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.<br/>
<br/>
U pisanoj izjavi Gutereševog portparola Stefana Dujarica navodi se da je Gutereš istakao da je “šokiran“ razmjerom razaranja na sjeveru Gaze.<br/>
<br/>
Gutereš je kazao da je Izrael odbacio napore za isporuku humanitarne pomoći i da su životi mnogo ljudi u opasnosti.<br/>
<br/>
On je, ističući da odgađanje kampanje vakcinacije protiv dječje paralize u regiji dovodi u opasnost živote hiljada djece, upozorio da su izraelski napadi na sjever Pojasa Gaze učinili uslove života tamošnjeg palestinskog stanovništva neodrživim.<br/>
<br/>
Gutereš je ponovo pozvao na hitan prekid vatre, navodeći da je situacija palestinskih civila zarobljenih na sjeveru Gaze nepodnošljiva.</p>

Gutereš: Situacija civila na sjeveru Pojasa Gaze nepodnošljiva

<p>Tradicija posvećenosti multikulturalizmu i toleranciji doprinosi pozicioniranju Crne Gore kao faktora stabilnosti u regionu, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović</b> na svečanom prijemu povodom obilježavanja Dana Ujedinjenih nacija (UN).&nbsp;</p>
<p>Ministar je ocijenio da se svijet suočava sa nizom kompleksnih izazova, zbog čega Ujedinjene nacije i osnaženi multilateralizam imaju presudnu ulogu za zaštitu međunarodnog poretka zasnovanog na pravu.&nbsp;</p>
<p>- Dan Ujedninjenih nacija obilježavamo u jednom od najizazovnijih trenutaka za međunarodnu zajednicu. Svijet se suočava sa rastućim krizama i konfliktima koji ukazuju na činjenicu da su osnovni principi Povelje Ujedinjenih nacija pogaženi. Zbog toga je nedavno usvojeni “Pakt za budućnost”, kao platforma za unaprjeđenje multilateralne saradnje, od ključnog značaja. U potpunosti podržavamo i “Novu agendu za mir” generalnog sekretara UN-a, koji ističe važnost prevencije sukoba, razoružanja i jačanja diplomatskih napora - poručio je Ibrahimović.</p>
<p>On je podsjetio na kandidaturu Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN za period 2026-2027, sa ciljem da pruži doprinos globalnim naporima za očuvanje mira i sigurnosti, te uključi perspektivu i vrijednosti geografski malih država u srž donošenja globalnih odluka.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora, sa svojom hiljadugodišnjom državnom tradicijom i vjekovnom multikulturalnošću, služi kao svjetionik raznolikosti i tolerancije u regionu Zapadnog Balkana. Prepoznata je kao faktor stabilnosti, što predstavlja glavnu prednost i doprinos održavanju mira i bezbjednosti - ocijenio je Ibrahimović.&nbsp;</p>
<p>Dodao je da je Crna Gora usmjerena ka postizanju ciljeva održivog razvoja, sa posebnim fokusom na unaprjeđenje kvaliteta života građana, zaštitu životne sredine i jačanje socijalne inkluzije.&nbsp;</p>
<p>- To je usko povezano i sa ciljevima iz naše evropske agende i doprinosi težnji da budemo prva naredna članica Evropske unije. U tom kontekstu, evropska perspektiva Zapadnog Balkana je bez alternative i ostaje ključna za mir, napredak i suočavanje s izazovima koje predstavljaju destruktivne politike - zaključio je Ibrahimović.&nbsp;</p>
<p>Na svečanosti je govorio i rezidentni koordinator UN sistema u Crnoj Gori <b>Dijego Sorilja</b>. Istakao je da, suočene sa rastućim globalnim izazovima, Ujedinjene nacije ostaju moralni kompas koji je svijetu potreban.&nbsp;</p>
<p>- Na nedavnoj Generalnoj debati 79. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u septembru, svjetski lideri su se saglasili da je svijetu potrebno više UN-a, a ne manje, kako bi adekvatno moglo da se odgovori na aktuelne izazove. A rezultat je Pakt za budućnost koji su usvojili svjetski lideri u čijem je fokusu jačanje multilateralizma, reforma međunarodnog finansijskog sistema i Savjeta bezbjednosti - kazao je Sorilja, ističući da, u tom, kontekstu Crna Gora ima mnogo toga da ponudi.&nbsp;</p>
<p>- Kroz aktivno učešće u brojnim međunarodnim inicijativama, Crna Gora je dokazala svoju posvećenost multilateralizmu. Ne sumnjam da će aktivno doprinijeti i ostvarenju Pakta za budućnost, prije svega kroz proces pristupanja EU kojim se ispunjava veći dio Agende za održivi razvoj - rekao je Sorilja.</p>

Ibrahimović: UN i osnaženi multilateralizam imaju presudnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti

<p>Postoje ti elementi koji okupljaju i objedinjuju ljude, &nbsp;ali rizici su u vidu populizma, u vidu govora mržnje, u vidu drugih elemenata koji se fokusiraju na podjele, koji se fokusiraju na osjećaj da se plašimo jedni drugih, umjesto da stojimo jedni uz druge - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;rezidentni koordinator UN- u Crnoj Gori - Diego Zoriljo.</p>
<p>Dan Ujedinjenih nacija podsjeća na važnost globalne saradnje i solidarnosti u borbi protiv izazova koji nas muče, u svijetu koji se brzo mijenja Ujedinjene nacije ostaju ključna institucija za promovisanje mira, sigurnosti i održivog razvoja.</p>
<p>Dan Ujedinjenih nacija se slavi povodom obilježavanja usvajanja Povelje Ujedinjenih nacija iz 1979.godine, kaže Zoriljo, ali stanje u kome se svijet danas nalazi je vrlo loše, jer, dodaje on, rat u Ukrajini traje više od dvije godine, a sad su u fokusu i krizne situacije na Bliskom istoku, dodaje on, u Gazi, Libanu, a tu su i konflikti, navodi on, u Sudanu,Demokratskoj Republici Kongo, &nbsp;Jemenu, Mjanmaru i brojnim drugim mjestima širom svijeta.</p>
<p>,, Kao kolektivni sistem bezbjednosti Ujedinjene nacije imaju puno posla i, naravno, ulažemo napore i ti se napori prepoznaju. Kao što znate, prije nekoliko dana održana je Generalna skupština i iznijet je novi prijedlog da se ponovo posvetimo multilateralizmu, i da se naprave izmjene u načinu na koji se svijet upravlja ovim krizama” - reklo je Zoriljo.</p>
<p>Ujedinjene nacije su pokušavale da nađu rješenja za sprječavanje sukoba, kaže Zoriljo, a kad se sukob desi pokušavaju pronaći rješenje.</p>
<p>,, Čak i danas u Gazi, kad vidimo da je preko 45.000 ljudi izgubilo život, od čega veliki broj žena i djece. Ujedinjene nacije na terenu kroz svoje agencije pokušavaju da pruže humanitarnu pomoć, pokušavaju da pronađu rješenja i da se svijet učini mirnijim mjestom. Isto važi i za druga mjesta gdje se dešavaju konflikti, kao što je Ukrajina, gdje takođe pokušavamo.da pružimo zaštitu i pomoć za najranjivije kategorije stanovništva. Tako da čak i u situacijama konflikata i sukoba, koje svijet nije u stanju sam da riješi, mi smo.ti koji su u prvoj liniji rada da pokušamo da pružimo pomoć. To ono što sam.ja radio u Jemenu, tokom svoje misije tamo” - naglasio je Zoriljo.</p>
<p>Crna Gora je zemlja sa srednjim višim nivoom prihoda, kaže Zoriljo, što je u skladu sa željom Ujedinjenih nacija da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji, da građani Crne Gore ostvare svoju želju, kako kaže, da Crna Gora 2028.godine bude 28.članica Evropske unije.</p>
<p>,, To je ono čemu se nadamo, a za to je potrebno prilagoditi određene stvari u Crnoj Gori. Ne kažem da ne postoje brojni izazovi na tom putu, mi ovdje imamo operacije i rad kroz naše agencije, agencije Ujedinjenih nacija za razvoj, OHCHR, UNICEF, UNDP, UNESCO, Međunarodne organizacije rada i brojne druge. Uglavnom radimo u tri glavne oblasti. Jedna oblast odnosi se na pomoć Crnoj Gori da izgradi otpornu ekonomiju koja će štiti životnu sredinu, što je jedan od najvećih resursa ove zemlje kao ekološke države. Drugi element, na koji smo fokusirani je pristup kvalitetnim osnovnim socijalnim uslugama i zdravstvenoj zaštiti, odnosno obrazovanju. Treći stub je izgradnja demokratskih institucija i dobrog upravljanja u cijeloj zemlji. To su sve oblasti koje su povezane sa Agendom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a agencije Ujedinjenih nacija pokušavaju da daju skroman doprinos na tom putu “ - poručio je Zoriljo.</p>
<p>Ima puno malih zemalja koje su vrlo uspješne, podsjeća Zoriljo, &nbsp;pa tako i Crna Gora zauzima zasluženo mjesto na Zapadnom Balkanu, kao i, dodaje kn, zasluženo mjesto u Evropi.</p>
<p>,, Definitivno veličina Crne Gore može biti prednost, jer ćete lakše uspjeti da mobilizujete ljude i to je nešto čime možete ostvariti veći uticaj, a naravno, u isto vrijeme imate manje resursa, kao rezultat veličine zemlje, u poređenju sa drugim zemljama. Sve to ima svoje prednosti i mane, ali u ovom kontekstu bih rekao da je više prednost, a jedna od prednosti je, takođe, i nevjerovatna priroda koju imate u Crnoj Gori. Ja se nadam da će razvoj Crne Gore biti takav da se uzme u obzir neophodnost diversifikacije vaše ekonomije, kako se ne biste oslanjali na turizam u prevelikom procentu, a isto vrijeme kako biste uspjeli da sačuvate svoju životnu sredinu. To je nešto što bi ujedno i smanjilo uticaj klimatskih promjena i što bi omogućilo, takođe, prilagođavanje uticajima klimatskih promjena, i za to postoje sjajne prilike, kroz međunarodne forume, u kojima Crna Gora učestvuje” - istakao je Zoriljo.</p>
<p>Crna Gora je aktivna u definisanju onoga što se zove Agenda do 2030.godine, poručuje Zoriljo, i tu se radi o Razvojnoj agendi za svijet, Crna Gora je bila aktivna u definisanju ciljeva i pomogla u oblikovanju te agende.</p>
<p>,, U pitanju je razvojna agenda i nešto što je u mnogim svojim aspektima zdravorazumski pristup, orijentisan na ljude, a u isto vrijeme uz poštovanje životne sredine, smanjenje nejednakosti među ljudima i to je ono što treba uradimo svi skupa. Tu je nekih sedamnaest ciljeva sa sto šezdeset devet podciljeva, a Crna Gora je na pravom putu kada je u pitanju ispunjavanje tih ciljeva, a sa druge strane kasni sa ispunjavanjem nekih drugih, ali sve važi i za druge zemlje širom svijeta” - rekao je Zoriljo.</p>
<p>Gost Budilnika kaže da će se za nekoliko sedmica sastati sa predsjednikom Vlade i ostalim predstavnicima Vlade, na Konferenciji posvećenoj smanjenju rizika od katastrofa u Budvi, gdje će učestvovati, dodaje on, 54 zemlje, te će to biti priprema, ističe on, &nbsp;za Konferenciju država članica posvećenu klimatskim promjenama ( COP).</p>
<p>Individualizam nije pravi put, objašnjava Zoriljo, jeste u smislu izgradnje ličnosti, ali, dodaje on, živimo u svijetu u kome društvo može ići naprijed samo, kako kaže, ako je međusobno uvezano i integrisano sa drugim zajednicama.</p>
<p>,, Postoji generalni apel za solidarnost i uključenost, a uključenost počinje od lokalnog nivoa, gdje prepoznajemo da postoje izazovi, kako lokalni, tako i globalni, koji se prelivaju u vaše društvo, vaše selo, vašu zajednicu, vaš grad, čak i vašu porodicu. Jedini način da preduzmemo korake ka unapređenju situacije u tom smislu, upravo je da to uradimo kroz zajednički aktivizam, i taj poziv na solidarnost je važan u tom smislu, iz ugla mladih” - istakao je Zoriljo.</p>
<p>Prije tridesetak godina je postojala nada da će Ujedinjene nacije moći da pruže sve elemente neophodne za stabilnost društava, prisjeća se Zoriljo, kako u ovom regionu, tako i šire.</p>
<p>,, Sada je fokus Ujedinjenih nacija, i svog našeg rada, na prevenciji. Potrebno je da preveniramo sukobe, prije nego što se dese, a za to nam je potreban rad unutar društva, sa elementima koji podrivaju stabilnost, kako bismo objedinjavali ljude, a ne dijelili ih. Postoje ti elementi koji okupljaju i objedinjuju ljude, &nbsp;ali rizici su u vidu populizma, u vidu govora mržnje, u vidu drugih elemenata koji se fokusiraju na podjele, koji se fokusiraju na osjećaj da se plašimo jedni drugih, umjesto da stojimo jedni uz druge” &nbsp;- zaključio je Zoriljo.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFws6ac6CMfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zoriljo: Svijetu treba više Ujedinjenih nacija a ne manje

<p>Velika Britanija i Francuska zatražile su hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) povodom humanitarne situacije u Pojasu Gaze, izjavio je danas britanski premijer Kir Starmer, navodeći da London razmišlja i o sankcijama protiv dva izraelska ministra zbog njihovih komentara o civilnim žrtvama u ratu sa Hamasom.</p>
<p>- Postoji urgentna potreba, sada već veoma dugo, za dostavljanje više pomoći u Gazu - rekao je Starmer u parlamentu, javlja Rojters.</p>
<p>Britanija razmišlja o sankcijama protiv izraelskog ministra finansija Bezalela Smotriča i ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben-Gvira zbog njihovih izjava u vezi sa ratom u Gazi.</p>
<p>- Razmatramo to jer su očigledno odvratni komentari - rekao je Starmer, upitan da li bi sankcije bile uvedene protiv Smotriča zbog komentara da bi izgladnjivanje civila u Gazi moglo imati opravdanje i Ben-Gvorove izjave da su počinioci nasilja u naseljima na Zapadnoj obali heroji.</p>
<p>Izrael, kako je rekao, mora preduzeti sve moguće korake da izbjegne civilne žrtvfe, da dozvoli pomoć u Gazi u mnogo većem obimu i da obezbijedi humanitarnim partnerima UN mogućnost da efikasno rade.&nbsp;</p>
<p>Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami izjavio je da se Alžir pridružio zahtjevu za hitnu sjednicu SB UN.</p>

Velika Britanija i Francuska traže hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti UN zbog Gaze

<p>Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je danas ponovo napalo južna predgrađa glavnog grada Libana, Bejruta, uporište organizacije Hezbolah protiv koje Izrael ratuje, javila je zvanična libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) ubrzo poslije poziva izraelske vojska da se evakuišu tri kvarta.</p>
<p>Uz evakuaciju iz bejrutskih predgrađa koja se često bombarduju, izraelska vojska je tokom noći pozvala na evakuaciju nekoliko područja na jugu Libana, gdje od 30. septembra traje kopnena ofanziva protiv boraca Hezbolaha, prenio je Frans pres.</p>
<p>Pet medicinara povezanih sa Hezbolahom je tamo poginulo, po podacima Ministarstva zdravlja Libana.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je gotovo 230 zdravstvenih radnika poginulo u Libanu od 7. oktobra prošle godine, kada je počeo rat u Gazi, a dan kasnije i sukob Hezbolaha i Izraela. Kako je navedeno, taj broj žrtava je izuzetno zabrinjavajuć.</p>
<p>Kasno popodne NNA je javila da je izvedeno pet novih napada, uključujući na dva kvarta u južnim predgrađima koja su pomenuta u pozivima na evakuaciju. Isti izvor je naveo da su izbili požari poslije napada i rušenja zgrada.</p>
<p>NNA je jutros i u rano popodne javila da je ciljano pet zgrada, uključujući dvije na domaku južnih predgrađa u gusto naseljenom području Šijah i Ghobeiri, gdje se nalazi nekoliko šoping centara, takođe poslije poziva na evakuaciju.</p>
<p>Poziv je upućen jer su "postrojenja i interesi Hezbolaha u blizini", rekao je izraelski vojni portparol Avihaj Adrae.</p>
<p>Na video-snimku na društvenim mrežama koji Frans pres nije verifikovao, vide se civili kako žure da napuste šoping centar u kvartu Hazmijeh, nakon upozorenja preko zvučnika.</p>

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

<p>Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.</p>
<p>Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.</p>
<p>- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.</p>
<p>Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.</p>
<p>- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.</p>
<p>Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.</p>
<p>- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

<p>Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.</p>
<p>Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;</p>
<p>Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.</p>
<p>Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.</p>
<p>- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;</p>
<p>Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.</p>
<p>Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;</p>
<p>Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).</p>

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ujedinjene-nacije