Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio je da će narednih dana uputiti inicijativu za održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice posvećene dinamici realizacije zaključaka koji se odnose na tragediju u kojoj je 1. januara ove godine Aco Martinović ubio 13 sugrađana.
- Veoma nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, smatram neophodnim da se Skupština Prijestonice odredi prema dinamici realizacije donesenih zaključaka - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Skupština Prijestonice donijela je na sjednici 10. januara zaključke povodom tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju. 
 
Prvi zaključak odnosi se na podnošenje ostavki ili smjene rukovodstva bezbjednosnog sektora - koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je tada od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. 
 
Oni su od tražili jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim predlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti da, bez odlaganja, izrade procjenu trenutne bezbjednosne situacije na Cetinju koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima garantuje bezbjednost. 
 
Lokalni parlament tražio je i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute dobile odgovore u zvaničnoj formi. 
 
U jednom od zaključaka traži se i pokretanje postupka da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti, kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. 
 
Skupština Prijestonica zatražila je od MUP-a pozicioniranje u Prijestonici regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja. 
 
Jedan od zaključaka odnosi se na obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje kvartovskih policajaca/policajaca u zajednici, sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene istitucije, uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije. 
 
- Skupština Prijestonice zahtijeva da MUP, u saradnji sa Prijestonicom, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora - navodi se u zaključcima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

Redovna sjednica Skupštine Košarkaškog saveza, koja je bila zakazana za danas, nije održana zbog nedostatka kvoruma, saopšteno je iz te asocijacije.
Na sjednicu u podgoričkom hotelu Voko doputovalo je 38 delegata.
Skupština Košarkaškog saveza ima 92 delegata, a za održavanje sjednice potrebno je najmanje 47 delegata.

Skupština KSCG nije održana zbog nedostatka kvoruma

Prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta.
Na dnevnom redu je razmatranje metodologije rada Odbora sa Predlogom pravilnika o radu tog skupštinskog tijela.
Iz Skupštine su rekli da je na dnevnom redu i razmatranje inicijativa o konkretnim temama za saslušanje.
Odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora Skupština Crne Gore usvojila je 20. februara.
Za odluku o formiranju anketnog odbora koji će se baviti "Crnim trojkama" glasala su 44 poslanika.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, na zasijedanju na kojem je usvojena ta odluka, poručio da je to veoma važan trenutak za demokratizaciju Crne Gore i suočavanje sa prošlošću.

Danas prva sjednica Anketnog odbora koji će se baviti tzv. "Crnim trojkama"

Predsjednik Vlade Milojko Spajić na poslanička pitanja odgovaraće idućeg petka.
Premijerski sat koji je trebalo da bude održan 27. marta, pomjeren je za dan kasnije, saznaje Portal ETV.
- Druga posebna sjednica Prvog redovnog zasijedanja u 2025. godini - premijerski sat i poslanička pitanja biće održani 28. marta - rekao je izvor našeg portala.
Sjednica je zakazana za 13 sati.
Takođe, iako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio za danas nastavak sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja, ona ipak neće biti održana.

Tamara Klikovac

Premijerski sat pomjeren za 28. mart

Prva sjednice proljećnjeg zasijedanja Skupštine biće nastavljena danas. To je dogovoreno na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine, kojem su prisustvovali i predstavnici opozicije.
Sjednica bi, kako je najavljeno na sajtu Skupštine, trebalo da počne u 11:30 sati, a u skupštinske klupe se vraćaju i poslanici opozicije.
Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) juče je saopštio da se vraća redovnom radu u Skupštini Crne Gore jer su, kako su rekli, potpisivanjem sporazuma sa predsjednikom Pokreta Evropa sad Milojkom Spajićem, ispunjeni zahtjevi koje je opozicija ispostavila kako bi parlament profunkcionisao.
Na Kolegijumu predsjednika Skupštine je dogovoreno da će u nastavku sjednice Skupštine prioritet imati zakoni koji se tiču zatvaranja pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Takođe, usaglašeno je da se, shodno postignutom dogovoru sa predsjednikom Vlade, Premijerski sat i poslanička pitanja održi 27. odnosno 28. marta, sa početkom u 12 sati.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić inicirao i temu sazivanja konstitutivne sjednice Anketnog odbora.

Predsjednik tog tijela Andrija Nikolić saopštio je da će sjednicu sazvati u najskorijem roku, a shodno dogovoru sa zamjenikom predsjednika Odbora Milanom Kneževićem.

Skupština danas nastavlja rad, vraćaju se i poslanici opozicije

U toku je prva redovna sjednica proljećnog zasijedanja koja se, umjesto tradionaclno na Cetinju, održava u Podgorici. Na početku sjednice predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da je sazvao sjednicu i predložio dnevni red saglasno Poslovniku i dogovoru na Kolegijumu predsjednika.
On se prije utvrđivanja dnevnog reda, osvrnuo na situaciju u Šavniku.
- Evo već 20 dana građani Šavnika protestuju što vlast u toj opštini ne funkcioniše shodno Ustavu i zakonu te zemlje. Još jednom apelujem na sve nadležne institucije da se ili uvede prinudna uprava, ili da se pronađe način i omogući sprovođenje zakona na preostala dva biračka mjesta u toj opštini - rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, blokada magistralnog puta Nikšić-Žsaljak nije nikome potrebna i da treba naći dobro rješenje.
- Ljudi traže ona prava koja im garantuju Ustav i zakoni ove zemlje - poručio je Mandić.
Podsjećamo, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković juče je u pismu pozvao Mandića da vođenje sjednice Skupštine prepusti nekom od pet potpredsjednika. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, zahvalio Đuraškoviću na pismu kojim ga je podsjetio na okolnosti u vezi zaključaka koji su donešeni na sjednici Skupštine Prijestonice Cetinje i saopštio &nbsp;da će pronaći način da održavanje prve redovne sjednice proljećnog zasijedanja ne bude na Cetinju.
Potom je odlučeno da sjednica bude održana u Podgorici. Sjednici ne prisustvuju poslanici opozicije, kojima je Mandić ranije izrekao mjeru udaljenju 15 dana zasijedanja.
Za današnju sjednicu Mandić je predložio ponovno Odlučivanje o zakonu o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava; Prijedlog zakona o energetici; Prijedlog zakona o osiguranju; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o patentima; Prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o primjeni člana 65 konvencije o priznavanju evropskih patenata; Izvještaj o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku dіjelatnost za 2023. godinu sa finansijskim izvještajem Agencije za 2023. godinu i Izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2023. godinu nezavisnog revizora „Spin OFF" d.o.o podgorica.
Takođe, predložio je da se na dnevnom redu nađu Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2023. godinu;. Godišnji izvještaj o radu komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala za 2023. godinu i izvještaj ovlašćenog revizora o finansijskom poslovanju komisije za tržište kapitala za 2023. godinu; Izvještaj o finansijskom poslovanju i izvještaj o radu agencije za elektronske medije za 2023. godinu; Predlozi finansijskih planova sa planovima rada za 2025. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to; Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost: Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti; komisije za tržište kapitala, i Agencije za audiovizuelne medijske usluge; Izbori, imenovanja i razrješenja.

Mandić ustvrdio da je sazvao sjednicu saglasno Poslovniku, pa se dotakao Šavnika: Prinudna uprava ili sprovođenje izbora

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) tražili su dopunu dnevnog reda sjednice zakazane za srijedu, Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada, u cilju rješavanja neuplaćenih doprinosa zaposlenima čiji su poslodavci insolventni ili su nestali sa tržišta rada.
- Ovim izmjenama je predviđeno da doprinosi ovim zaposlenima budu uplaćeni za period radnog staža koji im nedostaje kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - navodi se u saopštenju SNP-a.
Poslanici SNP-a, Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović predstavili su ranije ključne izmjene ovog Zakona koje su pokrenuli kako bi, u duhu socijalne pravde koju SNP zastupa, svaki građanin imao siguran i dostojanstven život.
- Izmjene Zakona uključuju jasne rokove za podnošenje zahtjeva i odgovarajuće procedure kako bi se zaštitila prava zaposlenih - rekli su iz SNP-a.

Takođe, predviđa se da osnovica za uplatu doprinosa bude minimalna zarada u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva, čime se osigurava finansijska održivost i efikasnost Fonda rada.
- Prava radnika moraju biti zaštićena. Ovim zakonom obezbjeđujemo da niko više ne bude “nevidljiv” u očima sistema - poručili su poslanici SNP-a.

Poslanici SNP-a traže dopunu dnevnog reda izmjenama Zakona o Fondu rada

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je prvu sjednicu Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2025. godini za srijedu, 12. mart.&nbsp;
Sjednica će biti održana u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje, a početak je planiran u 13 sati.
Mandić je za prvu sjednicu predložio dnevni red sa 11 tačaka, među kojima su ponovno odlučivanje o Zakonu o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Prijedlog zakona o energetici, Prijedlog zakona o osiguranju, Prijedlog zakona o izmjenama i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dopunama Zakona o patentima, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o primjeni člana 65 Konvencije o priznavanju evropskih patenata.
Takođe, na dnevnom redu bi trebalo da budu i Izvještaj o radu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost za 2023. godinu, &nbsp;Finansijski izvještaj sa Izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2023. godinu, Godišnji izvještaj o radu Komisije za tržište kapitala i stanju na tržištu kapitala za 2023. godinu i Izvještaj ovlašćenog revizora o finansijskom poslovanju Komisije za tržište kapitala za 2023. godinu.
Takođe, Mandić je predložio i da se raspravlja o Izvještaju o finansijskom poslovanju i Izvještaju o radu Agencije za elektronske medije za 2023. godinu, te Prijedlozima finansijskih planova &nbsp;sa planovima rada za 2025. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to: Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Komisije za tržište kapitala i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Posljednja tačka su Izbori, imenovanja i razrješenja.
&nbsp;

Prva redovna sjednica Skupštine u srijedu na Cetinju

Povodom najavljene sjednice Skupštine opštine Kotor, kojoj je istekao mandat, a na kojoj je planirano izglasavanje predsjednika opštine, Ministarstvo javne uprave izražava ozbiljnu zabrinutost i upozorava da donošenje takvih odluka predstavlja direktno podrivanje demokratskog poretka i principa zakonitog funkcionisanja lokalne samouprave.
Ministarstvo je apelovalo na sve donosioce odluka, na svim nivoima vlasti, da svoje postupke usklade sa Ustavom i temeljnim demokratskim načelima, kako bi se sačuvali pravni poredak i vladavina prava.&nbsp;
- Posebno naglašavamo potrebu da nadležni organi u najkraćem roku preduzmu odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, kako bi se sistemski riješile krize u funkcionisanju lokalnih samouprava - saopšteno je iz MJU.
U resoru Maraša Dukaja podsjećaju da su u prethodnom periodu u više navrata upozoravali na rizik stvaranja ovakvih negativnih praksi, te pozivali nadležne institucije da kroz dijalog i konkretne zajedničke inicijative pronađemo rješenja za prevazilaženje institucionalnih i političkih izazova u funkcionisanju lokalnih samouprava.
- Ovakva praksa, koja se poput talasa preliva iz opštine u opštinu, već proizvodi ozbiljne pravne i političke posljedice, stvarajući opasan presedan koji ugrožava legitimitet izbornog procesa, izraženu volju građana i pravo na lokalnu samoupravu - ističe se u saopštenju.
U Ministarstvu javne uprave poručuju da će nastavicti da u okviru svojih nadležnosti djeluje dosljedno, odgovorno i u interesu zaštite zakonitosti, stabilnosti sistema lokalne samouprave i prava svih građana Crne Gore.

MJU: Izglasavanje predsjednika Opštine Kotor bilo bi direktno podrivanje demokratskog poretka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Policijski službenici Južnoafričke Republike uhapsili su visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore I. C. (34), u gradu Boksburgu, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica - saopšteno je iz Uprave policije.
Za I. C. je, kako je navedeno u saopštenju, Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- On se tokom prethodnog perioda skrivao u Južnoafričkoj Republici i uhapšen je u toj državi pod lažnim identitetom, zbog izvršenog krivičnog djela iz oblasti zloupotrebe i krijumčarenja opojnih droga - kazali su iz Uprave policije.
Ova aktivnost je, kako ističu, rezultat bliske i intenzivne operativne saradnje koju nadležne službe Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno NCB Interpola Podgorica ostvaruju sa međunarodnim partnerima, a u okviru koje se došlo do podataka o falsifikovanim putnim ispravama I. C, što je rezultiralo njegovim lociranjem i hapšenjem u Južnoafričkoj Republici.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Južnoafričke Republike, odnosno NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Pretorija sa ciljem realizacije ekstradicije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da sprovođenjem ciljanih potraga za članovima organizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Uprava policije Crne Gore – Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti sa ciljem efikasne borbe protiv svih vidova teškog i organizovanog kriminala.

Po potjernici Interpola: U Južnoafričkoj Republici uhapšen visokorangirani član OKG iz Crne Gore

Naša zemlja, Crna Gora, za koju vjerujemo da će ubrzo postati prva naredna članica EU, duboko je vezana za evropsku ideju, a mislim da svi znaju da je naša želja da u EU uđemo uspravljene glave – dostojanstveno, ispunjavajući sve neophodne obaveze, poštujući sve preduslove, pritom i čuvajući svoju istoriju, tradiciju i identitet - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je, obraćajući se danas učesnicima Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije u Budimpešti na temu "Budućnost Evrope", kazao da je 28. saziv Skupštine Crne Gore za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja i napravila istorijske rezultate.
- Od kojih posebno ističem zatvaranje tri pregovaračka poglavlja krajem 2024. godine, te da imaju jasnu viziju da do kraja 2026. godine zatvorimo sva poglavlja, a da do 2028. uz podršku zemalja članica, postanemo prva naredna punopravna članica Unije. Ovo nije samo politička ambicija neke stranke, već želja više od 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju naš evropski put, što nas, uz postignute rezultate, čini apsolutnim liderom u regionu - podvukao je Mandić.
Rekao je,kako se navodi u saopštenju, da je prisutnim kolegama predsjednicima poznata informacija koju je naglasio - "da je Crna Gora po prvi put demokratski promijenila vlast 2020. godine i da za razliku od dotadašnje vlasti, opredjeljenje sadašnje za Evropu nije deklarativno", te da "danas našu zemlju vode ljudi kojima evropska budućnost nije samo fraza".
- Evropska unija, u vremenu sve većih globalnih izazova, mora biti oslonac miru, bezbjednosti i čuvati dostojanstvo čovjeka. Vjerujem da samo Evropa koja poštuje svoje narode može biti ona koja vodi slobodni svijet. Danas smo bliže nego ikada da Crna Gora postane član Evropske unije. Sa nadom i vjerom u zajedničku budućnost spremni smo da damo svoj puni doprinos evropskoj porodici - zaključio je Mandić.

Mandić: Naš cilj je da u evropsku porodicu uđemo uspravljene glave

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je 12. maja Višem sudu u Novom Sadu podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenih: M. C, S. Đ, L. D, M. V, L. J, D. S, B. Đ, D. B, M. P, D. A, A. P. i J. D. zbog opravdane sumnje da su izvršili krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".
Za šestoro koji se nalaze u pritvoru Tužilaštvo je predložilo produženje te mjere, dok je Višem sudu u Novom Sadu predloženo da odredi suđenje u odsustvu za drugih šestoro koji su nedostupni državnim organima.
Šestoro opozicionih i omladinskih aktivista uhapšeno je 14. marta, uoči masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.
Jedan od uhapšenih je član organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV), dok su ostali iz opozicionog PSG-a.
Policija za isto krivično djelo sumnjiči još šestoro omladinskih i studentskih aktivista iz organizacije STAV, koji nisu u Srbiji i za njima je raspisana i potjernica.
Veče prije hapšenja, 13. marta, na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
<h2>Protest u Novom Sadu</h2>
Na protestu koji su 12. maja studenti u Novom Sadu organizovali ispred zgrade pravosudnih organa zatraženo je oslobađanje pritvorenih aktivista, kao i svih političkih zatvorenika u Srbiji.
- Pustite ih, oslobodite ih! Sloboda za aktiviste, studente, profesore i sve građane koji su politički zatvorenici ovog režima - poručeno je sa skupa.
Na kraju protesta je pročitano i svih 12 imena "pritvorenika i izgnanika" iz PSG i STAV-a, koji se pod optužbom za rušenje ustavnog poretka u pritvoru nalaze gotovo dva mjeseca.
Tokom protesta održan je i izbor za "najgoru instituciju", gdje su u konkurenciji bili Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), sud, tužilaštvo i Klinički centar Vojvodine, a "titulu" je, kako su naveli studenti - ponijelo sudstvo.
Pročitana su i imena, kako tvrde, odgovornih iz MUP-a za prebijanje studenata, a zatim su studenti ocijenili da su u zatvoru "oni koji su rekli istinu".

Tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv aktivista iz Novog Sada

Džudisti nikšićkog Ippona nastup na sedmom interkontinentalnom turniru Apolon open u Mariboru završili su sa šest medalja – četiri zlatne i po jednom srebrnom i bronzanom.
Ippon je u generalnom plasmanu zauzeo četvrto mjesto, u konkurenciji 117 klubova i 1.135 takmičara iz 21 države.
Zlatne medalje osvojili su Hana Šturanović (poletarka, do 52), kadetkinja Marija Simić (do 44) i mlađi kadeti Vanja Guzina (do 57) i Lazar Dubljević (do 42).
Srebrni je bio mlađi kadet Milan Barović (do 46), a bronzani mlađi kadet Milorad Tadić (do 50).
U okviru turnira održan je dvodnevni trening kamp, na kojem su nikšićki džudisti imali priliku da odrade na desetine sparinga sa nekim od najboljih boraca svog uzrasta iz regiona i šire.
Uspješan vikend upotpunili su mlađi pioniri, koji su državnom prvenstvu u Podgorici osvojili tri medalje - zlatne Iva Matunović i Maša Vukićević, a 
Miodrag Tadić srebrnu medalju.
Predsjednik kluba, proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević, kazao je da su ta dva takmičenja u potpunosti potvrdili njegovu priču da Ippon ima nevjeovatnu generaciju koja će ispisati najtrofejnije stranice istorije crnogorskog džudo sporta.
- Iskoristio bih priliku da čestitam našim trenerima Predragu Stanjeviću i Goranu Kodžuloviću na sjajnom rezultatu, a zahvalim se upravi kluba i našim sponzorima koje su pokrili sve troškove takmičenja za svu djecu - rekao je Mrvaljević.

Ipponu šest medalja i četvrto mjesto u generalnom plasmanu turnira u Mariboru

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: sjednica