Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Više od 18,5 hiljada ljudi u Pojasu Gaze, uključujući najmanje četiri hiljade djece, i dalje čeka evakuaciju zbog medicinskog tretmana koji nije dostupan u toj palestinskoj enklavi, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je agencija 19. januara podržala evakuaciju iz Gaze u Jordan za 21 pacijenta, u pratnji 36 rođaka.
Tedros je rekao da hiljade pacijenata ostaju zarobljene u Gazi dok zdravstveni sistem enklave i dalje trpi zbog izraelskih stalnih vojnih napada, ozbiljne nestašice lijekova i goriva i velike štete na bolnicama, prenosi Anadolija.
On je pozdravio nedavno odobrenje za putovanje jednog pacijenta iz Gaze na okupiranu Zapadnu obalu nakon presude Okružnog suda u Jerusalimu, navodeći da je to prvi takav slučaj od oktobra 2023. godine.
- Ovo je korak u pravom smjeru i mora utrti put ponovnom otvaranju medicinske evakuacijske rute na Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalim, koja ostaje vremenski i isplativija ruta, s bolnicama spremnim za prijem pacijenata - rekao je Tedros.
Prema izraelskim vojnim podacima, Izrael i dalje kontroliše južnu i istočnu tampon zonu Gaze, kao i velika područja na sjeveru, održavajući kontrolu nad više od polovine teritorije.
Od stupanja na snagu primirja, u izraelskim napadima su ubijena 483 Palestinca i ranjeno 1.287 drugih, dok je Izrael uveo stroga ograničenja na ulazak hrane, materijala za sklonište i medicinskih potrepština u Gazu.
Oko 2,4 miliona Palestinaca živi u sve težim uslovima.
Od početka sukoba u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, ubijeno je više od 71 hiljade Palestinaca, dok je 171 hiljada ranjenih.
Ujedinjene nacije procjenjuju da je uništeno oko 90 odsto civilne infrastrukture, a očekuje se da će troškovi obnove dostići oko 70 milijardi dolara.

500x500

SZO: Više od 18,5 hiljada ljudi iz Gaze čeka evakuaciju radi medicinskih tretmana

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Varga: Trump’s military strike in Venezuela has ushered the world into new rules of the game, the time has come for a new NATO

Službenici SAD-a razmatraju ideju o proširenju Odbora za mir kojim predsjeda američki predsjednik Donald Tramp tako da obuhvata i druge globalne žarišne tačke, poput Ukrajine i Venecuele.
Fajnenšel tajms (Financial Times) je objavio da Trampova administracija vidi Odbor za mir kao potencijalnu zamjenu za Ujedinjene narode i kao neku vrstu paralelnog neformalnog tijela za rješavanje drugih sukoba izvan Gaze.
Diplomati su rekli da se očekuje da će se savjet predstaviti na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sljedeće sedmice.
Prijedlog da se proširi mandat savjeta pojačao je zabrinutost u vezi s podrškom tijelu kojim upravlja Tramp, a koje je prvobitno imalo zadatak nadzirati upravljanje nakon rata u Gazi.
Postoji oprez u regiji u vezi s ovom idejom, rekao je jedan arapski diplomata, dodajući da se pitanje raspravljalo među regionalnim zvaničnicima. Po njegovom mišljenju, ovo nije normalna procedura.
Američki zvaničnik je 16. januara rekao da planiranje Odbora za mir i dalje ostaje fokusirano na konflikt Izrael–Gaza i trenutno ne ide dalje od te teme.
Tramp je ranije najavio u svojoj objavi da je savjet formiran i da će njegova sastav, za koji se očekuje da uključuje svjetske lidere, biti objavljen uskoro.
Kao što je FT objavio, kasnije su se pojavili izvještaji o mogućem proširenju mandata savjeta. Američki zvaničnici rekli su da su pozivi potencijalnim članovima poslani u srijedu, ali nisu precizirali kome.
Međutim, prema FT-u, diplomati su naveli da su američki zvaničnici predložili Venecuelu, koja je trenutno u kriznoj situaciji nakon hapšenja njenog predsjednika Nikolasa Madura ranije ovog mjeseca, kao moguću buduću oblast u kojoj bi savjet mogao vršiti posredovanje.
Zvaničnik je dodao da bi savjet, koji bi uključivao predstavnike Ukrajine, Evrope, NATO-a i Rusije, nadgledao i garantovao implementaciju 20 tačaka mirovnog plana koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao kao 90 odsto spreman.
Zvaničnik je, takođe, rekao da SAD nisu razjasnile da li bi ovaj savjet bio podređen nekom širem tijelu.

Amerika želi iskopirati plan iz Gaze na Ukrajinu i Venecuelu: Cilj je zamijeniti UN

Najmanje četiri osobe poginule su tokom noći u Gazi nakon što su se, usljed snažnog vjetra koji je pogodio palestinsku obalnu enklavu, srušili zidovi na njihove šatore. Opasni uslovi za život u Gazi traju i dalje nakon više od dvije godine razornog izraelskog bombardovanja i hroničnog manjka humanitarne pomoći. Prekid vatre je na snazi od 10. oktobra, ali humanitarne organizacije upozoravaju da stanovnici Gaze i dalje nemaju adekvatan smještaj. Među poginulima su dvije žene, djevojčica i muškarac, saopštila je bolnica Šifa, najveća bolnica u Gazi, koja je zaprimila žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  Tri poginule osobe bile su iz iste porodice, a riječ je o 72-godišnjem Mohamedu Hamudu, njegovoj 15-godišnjoj unuci i snahi. Ubijeni su kada se zid visok osam metara srušio na njihov šator u obalnom području uz mediteransku obalu grada Gaze, navela je bolnica. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u tom urušavanju. Mohamed al-Savalha, 72-godišnji muškarac iz izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze, kritikovao je uslove u kojima većina stanovnika živi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  -To ne funkcioniše ni ljeti ni zimi. Iza sebe smo ostavili kuće i zgrade s vratima koja su se mogla otvarati i zatvarati. Sada živimo u šatoru. Čak ni ovce ne žive kao mi - ispričao je. Humanitarne organizacije navode da u Gazu ni tokom primirja ne ulazi dovoljno materijala za izgradnju skloništa. Izraelska kampanja bombardovanja pretvorila je čitave četvrti u ruševine i polusrušene objekte. Stanovnici se ne mogu vratiti u svoje domove u područjima Pojasa Gaze koja su pod izraelskom kontrolom. Više od dva miliona stanovnika palestinske teritorije pokušava se zaštititi od hladnog vremena, uključujući kišu i jake oluje, i to uz ozbiljan manjak humanitarne pomoći i izraelsku zabranu ulaska stambenih kontejnera koji su im prijeko potrebni tokom zimskih mjeseci. Ovo je već treća zima otkako je rat između Izraela i Hamasa počeo 7. oktobra 2023. godine. Od početka ove zime, zaključno s ponedjeljkom, najmanje šestero djece, uključujući bebu staru samo sedam dana, umrlo je od hipotermije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

UNICEF je danas objavio da je od početka primirja u oktobru u Gazi ubijeno više od 100 djece.
- Više od 100 djece ubijeno je u Gazi od početka primirja početkom oktobra - rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder novinarima na brifingu UN-a putem video veze iz Gaze.
Elder je rekao da su gotovo sva djeca, 60 dječaka i 40 djevojčica, umrli od posljedica vojnih napada, uključujući napade iz vazduha, napade dronovima, tenkovsko granatiranje i pucnjavu, prenose mediji.
- Preživljavanje i dalje zavisi od okolnosti, iako su se bombardovanja i pucnjave smanjili tokom primirja - nisu prestali - dodao je.
Takođe je naveo da je broj vjerovatno veći, jer se navedena brojka zasniva samo na smrtnim slučajevima za koje je bilo dostupno dovoljno informacija.

UNICEF: Više od 100 dece ubijeno u Gazi od početka primirja

Stotine ljudi učestvovalo je u protestima u švedskoj prijestolnici Stokholmu, izražavajući nezadovoljstvo zbog američke vojne akcije u Venecueli i obnovljenih izraelskih napada na Pojas Gaze, javlja Anadolu.&nbsp;
Protest je održan na trgu Odenplan, a organizovale su ga brojne organizacije civilnog društva. Učesnici su optužili Izrael za kršenje primirja koje je stupilo na snagu 10. oktobra 2025. godine, nakon što su ponovo započeti napadi na Gazu.&nbsp;
Takođe su kritikovali Sjedinjene Američke Države zbog vojne intervencije u Venecueli i pritvaranja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silie Flores. Demonstranti su pozvali Izrael da zaustavi vojne operacije u Gazi i zatražili oslobađanje Madura i njegove supruge.&nbsp;
Govoreći za Anadolu, švedska aktivistkinja Sigrun Meder rekla je da je cilj protesta osuditi, kako je navela, genocidne postupke Izraela u Gazi, ali i nezakonito pritvaranje venecuelanskog rukovodstva. Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama o primirju, nasilje u Gazi se nastavlja.&nbsp;
- Dok svjedočimo ovom užasnom genocidu koji se odvija pred našim očima u Palestini, vidimo kako se bombardovanja nastavljaju i mnogi ljudi su ubijeni- rekla je Meder, ističući da međunarodno pravo često nije poštovano u aktuelnim sukobima, ali da demonstranti „brane međunarodno pravo, demokratiju i ljudska prava“.&nbsp;
Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu operaciju u Venecueli 3. januara, tokom koje su zarobljeni Maduro i Flores. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će njegova administracija upravljati Venecuelom i njenim naftnim resursima tokom prelaznog perioda. Maduro i Flores potom su prebačeni u Njujork gdje su imali prvo sudsko ročište po optužbama za drogu i oružje, a izjasnili su se da nisu krivi po svim tačkama optužnice.&nbsp;

Stokholm: Protesti protiv napada SAD-a na Venecuelu i Izraela na Gazu

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Oružane snage BiH idu u Gazu, Predsjedništvo dalo saglasnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Turske, Irske, Brazila i Bangladeša: Ostajemo pouzdan međunarodni partner

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 5,03 milijarde eura, što je 7,2 odsto više u odnosu na 2024.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 572,3 miliona eura, što je sedam odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 9,3 odsto veći i iznosio je 4,46 milijardi eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,8 odsto i manja je u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 15,1 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva, u iznosu od 136,9 miliona eura, koje čine električna energija 95,5 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 1,1 milijardu eura, koje čine drumska vozila 420,1 milion eura i ostalo.&nbsp;
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 153,3 miliona eura, Bosna i Hercegovina 56,9 miliona i Slovenija 37,7 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 777,8 miliona eura, Kina 549,3 miliona i Njemačka 452,8 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska razmjena 5,03 milijarde eura

Viši sud u Podgorici je, povodom slučaja bjekstva Miloša Medenice, saopštio da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana.
- Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Medenica je juče osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Međutim, nakon izricanja presude i određivanja pritvora on nije zatečen na adresi gdje je bio u kućnom pritvoru.
Viši sud je izdao naredbu za raspisivanje nacionalne potjernice za Milošem Medenicom.&nbsp;
Saopštenje Višeg suda prenosimo u cjelosti:
Imajući u vidu izraženo interesovanje javnosti, kao i polemike koje su se u međuvremenu pojavile, Sud smatra neophodnim da se obrati javnosti ovim saopštenjem:
Dana 17.10.2022. godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu Kt-S.br.70/22, kojom je, između ostalih, optuženom Medenici Milošu stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.1 u vezi st.6 KZ CG, produženog krivičnog djela krijumčarenje iz čl.265 st.2 u vezi čl.49 st.1 i čl.23 st.2 KZ CG, dva krivična djela protivzakoniti uticaj putem pomaganja iz čl.422 st.3 u vezi st.2 i čl.25 KZ CG, produženog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga iz čl.301 st.2 u vezi st.1 i čl.49 st.1 KZ CG, produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.3 u vezi st.1 i 2 i čl.49 st.1 KZ CG, krivičnog djela teška tjelesna povreda putem podstrekavanja iz čl.151 st.1 u vezi čl.24 st.2 KZ CG i krivičnog djela sprječavanje dokazivanja iz čl.390 st.1 KZ CG.
Dana 17.10.2025. godine, rješenjem krivičnog vanraspravnog vijeća ovog suda Kvs.br. 880/25, optuženom Medenica Milošu u stavu I ukinut je pritvor određen rješenjem sudije za istragu ovog suda Kris.br. 32/22 od 27.05.2022. godine, a posljednji put produžen rješenjem krivičnog vijeća ovog suda Kvs.br. 768/25 od 09.09.2025. godine, po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku dok je u stavu II, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, okrivljenom Medenica Milošu, izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Optuženi Medenica Miloš, je shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, upozoren, da ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor. Takođe je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica te da ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude. Optuženom je pritvor ukinut shodno odredbi člana 179 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku te da je čl. 179 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je decidno propisano da od dana podizanja optužnice pa do dana donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.
Rješenjem Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, u stavu I povodom žalbe okrivljenog Miloša Medenice, a po službenoj dužnosti ukinuto je rješenje Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine u stavu II i predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje dok je u stavu II žalba branioca okrivljenog Miloša Medenice, izjavljena protiv stava II rješenja Višeg suda u Podgorici Kvs.br.880/25 od 17.10.2025.godine, odbačena kao nedozvoljena.
Postupajući po ukidnim razlozima iz odluke Apelacionog suda Crne Gore &nbsp;Kvsž.br. 457/25 od 18.11.2025. godine, Viši sud u Podgorici je rješenjem Kvs.br. 1011/25 od 19.11.2025. godine prema optuženom Medenica Milošu, na osnovu čl. 166 st. 1 i 2 tač. 1 ZKP - a, &nbsp;izrekao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana – na adresi Ulica Ulcinjska broj 2, Podgorica u kojem optuženi mora boraviti dok traje ova mjera i za koje vrijeme se ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, osim po pozivu suda. Određeno je i da se optuženi iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica, koje odredi Uprava policije-Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, po pozivu suda i izuzetno rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posledice po život i zdravlje optuženog. Shodno čl. 166 st. 6 ZKP - a, optuženi Medenica Miloš upozoren je da, ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega se može odrediti pritvor te je određeno da ovu mjeru nadzora izvršava Uprava Policije - Odjeljenje bezbjednosti Podgorica a ista može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude.
Od 17.10.2025. godine, u predmetu Ks.br. 15/20, u kom je Medenica Milošu prvo određen pritvor, a nakon što je isti ukinut i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana, optuženi Medenica Miloš je pristupio na svako zakakano ročište za glavni pretres (ukupno ih je bilo 12 – 21.10.2025.;22.10.2025.;28.10.2025.;05.11.2025.;11.11.2025.;18.11.2025.;19.11.2025.; 26.11.2025.; 01.12.2025;02.12.2025.;11.12.2025. godine, zaključno sa danom 12.12.2025. godine, kada su stranke iznijele završne riječi a dokazni postupak okončan.
Naglašavamo da u spisima predmeta Ks.br. 15/20 ne egzistiraju dopisi – izvještaji Uprave policije o kontroli poštovanja određene mjere.
Odredbom čl. 167 st.1 ZKP-a propisano je da rješenjem kojim se izriče mjera zabrane napuštanja stana sud će odrediti da se okrivljeni ne smije udaljavati iz stana u kojem živi i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, odnosno da se iz stana može udaljavati samo pod nadzorom određenog lica. Izuzetno, rješenjem se može odrediti da okrivljeni za određeno vrijeme može napustiti stan ako je to neophodno radi njegovog liječenja ili ako to nalažu posebne okolnosti zbog kojih bi mogle nastupiti teške posljedice po život, zdravlje ili imovinu.
Dalje, odredbom člana 168 st.2 ZKP-a propisano je da mjeru &nbsp;zabrane napuštanja stana, zabrane napuštanja boravišta, zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrane pristupa ili sastajanja sa određenim licem, privremenog oduzimanja putne isprave i privremenog oduzimanja vozačke dozvole izvršava policija.
Logičkim i ciljnim tumačenjem obaveze Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da izvršava mjeru nadzora zabrana napuštanja stana izvodi se jedini mogući zaključak da je obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana, jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 KZ CG, vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora.
Sa ovim saopštenjem, Sud obavještava javnost da se po ovom pitanju neće više oglaštavati.
Rješenje o određivanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana okrivljenom Medenica Milošu nalazi se <a href="https://sudovi.me/vspg/sadrzaj/lJ5M">OVDJE</a>.

Viši sud o slučaju Medenica: Obaveza policije da spriječi bjekstvo iz stana

Jake eksplozije i pucnjava iz teškog oružja čuli su se noćas i jutros kod vodećeg aerodroma u Nijameju, glavnom gradu Nigera, javili su građani.
Video snimci pokazuju jake eksplozije i osvijetljeno nebo, što je počelo oko ponoći i trajalo oko dva sata u oblasti Međunarodnog aerodroma Diori Hamani, koji je i ključni centar za vojsku Nigera.
AP javlja da nije mogao nezavisno da provjeri video snimke koji su prikazali takođe vojne kamione, kao i požare.
Nije za sada poznato šta je dovelo do eksplozija i pucnjave i da li ima nastradalih ili načinjene štete.
Jutros se izgleda sve smirilo, prenosi AP.
Međunarodni aerodrom u Niameju ima i vojnu bazu i tu se drži isporuka uranijuma iz rudnika u Nigeru namijenjena izvozu.
Agencija Anadolija prenijela je izjavu zvaničnika ministarstva spoljnih poslova da je situacija sada pod kontrolom, javio je Bi-Bi-Si (BBC).
- Situacija je pod kontrolom. Nema razloga za brigu - javila je agencija Anadolija. Zvaničnik je rekao agenciji da pokušavaju da utvrde da li je pucnjava vezana za isporuku uranijuma. Niger vodi Abdurahman Tiani koji je preuzeo vlast 2023. u puču kada je svrgnut izabrani civilni predsjednik.
Kao i zapadnoafrički susedi Burkina Faso i Mali zemlja se bori protiv džihadističkih grupa koje su sprovodile smrtonosne napade širom regoina.
Zemlja je takođe vodeći proizvođač uranijuma.
Ogromna isporuka uranijuma namijenjena za izvoz stoji na aerodromu uz neriješene pravne i diplomatske komplikacije sa Francuskom od kada je vojna vlada nacionalizovala rudnike uranijuma u zemlji.

Tag: gaza