Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš ocijenio je danas da je bilo “nešto fundamentalno pogrešno” u načinu na koji je Izrael sproveo svoju vojnu operaciju u Pojasu Gaze i da ima jake razloge da veruje da su počinjeni ratni zločini, ukazavši da rješenje za Ukrajinu mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, prensoi N1 Beograd.
Mislim da je nešto fundamentalno pogrešno bilo u načinu na koji je ova operacija sprovedena, uz potpuno zanemarivanje smrti civila i uništenja Gaze, rekao je Gutereš u intervjuu na konferenciji Rojters nekst u Njujorku.
Cilj je bio da se uništi Hamas, podsjetio je Gutereš i dodao da je uništena Gaza, ali ne i Hamas.
Kada je riječ o konfliktu u Ukrajini, generalni sekretar UN je naglasio da djeluje da su pregovori o okončanju ruskog rata u Ukrajini “zaglavljeni”.
Prema riječima Gutereša, rješenje sukoba treba da bude u skladu sa međunarodnim pravom i teritorijalnim integritetom država.
“Hoće li biti tako? Vjerovatno ne. Vjerujem da smo još daleko od rješenja”, rekao je Gutereš u razgovoru sa glavnom urednicom Rojtersa Alesandrom Galoni.
Kršenje tih pravila je izuzetno opasno. Svuda u svijetu ljudi će osjećati da mogu da rade šta god žele, jer međunarodno pravo više nije važno, upozorio je on.
Gutereš je izrazio nadu da će način na koji će se pregovori završiti poštovati te principe, uz ocjenu da razumije da to neće biti lako.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gutereš: Cilj Izraela bio da se uništi Hamas, a uništena je Gaza

Papamobil koji je pokojni papa Franjo koristio tokom posjete Vitlejemu prije više od deset godina prenamijenjen je u mobilnu zdravstvenu kliniku. Hrišćanski lideri nadaju se da će vozilo uskoro pružati prijeko potrebnu medicinsku pomoć palestinskoj djeci u Gazi. Projekat, koji je Papa blagoslovio neposredno prije smrti u aprilu, povjeren je organizaciji Karitas, piše Rojters.
Riječ je o preuređenom „Micuubiši“ pikapu koji je papi 2014. poklonio predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas. Otvorena platforma na zadnjem dijelu vozila, na kojoj je Papa nekada stajao tokom prolaska kroz Vitlejem, sada je zatvorena i pretvorena u prostor za liječenje djece.
Generalni sekretar Karitasa Alister Daton kazao je da je ovo „ozbiljan doprinos brizi za djecu u Gazi“, dok je kardinal Anders Arborelijus poručio da vozilo „svjedoči da svijet nije zaboravio djecu Gaze“.
Mobilna klinika može pružiti pomoć oko 200 djece dnevno, izjavio je švedski sekretar Karitasa Piter Brune. Ipak, nije poznato kada će vozilo moći ući u Gazu, uprkos formalnom prekidu vatre i učestalim izraelskim napadima. KOGAT, izraelska agencija nadležna za ulazak humanitarne pomoći, nije komentarisala situaciju.
Otac Ibrahim Faltas izrazio je nadu da će klinika uskoro biti prebačena u Gazu i istakao da je spremna za rad.
UNICEF je saopštio da je od početka prekida vatre u sukobima poginulo najmanje 67 djece. Izraelska vojska tvrdi da su mete njihovih napada bili militanti koji su predstavljali prijetnju vojnicima.
Papa Franjo više puta je govorio o ratu u Gazi, nazivajući humanitarnu situaciju „sramotnom“. Pozivao je na oslobađanje talaca, sastajao se s njihovim porodicama i osuđivao napad Hamasa kojim je sukob započeo. Bio je poznat po tome što je tokom rata svake večeri telefonom kontaktirao malu hrišćansku zajednicu u Gazi.
- Znamo koliko je papa Franjo volio narod Svete Zemlje, narod Vitlejema, a posebno narod Gaze- rekao je otac Faltas.

Papamobil pape Franja prenamijenjen u mobilnu kliniku za djecu u Gazi

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je sinoć za usvajanje američke rezolucije koja podržava plan predsjednika SAD Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi i odobrava međunarodne stabilizacione snage za palestinsku enklavu.
Izrael i palestinska militantna grupa Hamas prošlog mjeseca su se saglasili sa prvom fazom Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu – prekidom vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazumom o oslobađanju talaca – ali se rezolucija UN-a smatra ključnom za davanje legitimiteta prelaznom upravnom tijelu i za pružanje uvjeravanja državama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Tekst rezolucije navodi da države članice mogu učestvovati u Savjetu za mir, kojim bi predsjedavao Tramp, a koji je zamišljen kao prelazna vlast zadužena za nadzor obnove i ekonomskog oporavka Gaze. Rezolucija takođe odobrava međunarodne stabilizacione snage, koje bi sprovodile proces demilitarizacije Gaze, uključujući uklanjanje oružja i uništavanje vojne infrastrukture.
Hamas je u saopštenju ponovio da se neće razoružati i da svoju borbu protiv Izraela smatra legitimnim otporom, što ga potencijalno dovodi u sukob sa međunarodnim snagama koje rezolucija ovlašćuje.
- Rezolucija nameće mehanizam međunarodnog starateljstva nad Pojasom Gaze, što naš narod i njegove frakcije odbijaju - naveo je Hamas u saopštenju objavljenom nakon usvajanja rezolucije.
Majk Vonc, ambasador SAD pri UN-u, rekao je da rezolucija, koja Trampov plan od 20 tačaka uključuje kao aneks, „zacrtava mogući put ka palestinskom samoopredjeljenju… u kojem će rakete ustupiti mjesto grančicama masline i u kojem će postojati šansa da se postigne dogovor o političkoj budućnosti“.
- Ona razbija kontrolu Hamasa i obezbjeđuje da Gaza bude oslobođena sjenke terora, napredna i bezbjedna - rekao je Vonc u obraćanju Savjetu prije glasanja.
Rusija, koja ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti, ranije je nagovijestila potencijalno protivljenje, ali se uzdržala od glasanja, čime je omogućila da rezolucija bude usvojena.
Ambasadori Rusije i Kine, koji su se takođe uzdržali, kritikovali su to što rezolucija ne predviđa jasnu ulogu UN-a u budućnosti Gaze.
- Suštinski, Savjet daje blagoslov američkoj inicijativi na osnovu obećanja Vašingtona, prepuštajući potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze Savjetu za mir i međunarodnim stabilizacionim snagama, o čijem načinu funkcionisanja za sada ne znamo ništa - rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja nakon glasanja.
Palestinske vlasti su u saopštenju pozdravile rezoluciju i poručile da su spremne da učestvuju u njenoj primjeni. Diplomate su navele da je podrška palestinskih vlasti prošle sedmice bila ključna da se spriječi ruski veto.
Tramp je proslavio glasanje kao „trenutak istinski istorijskog značaja“ u objavi na društvenim mrežama.&nbsp;
- Članovi Savjeta, kao i mnoge druge uzbudljive objave, biće predstavljeni u narednim sedmicama - napisao je Tramp.

Savjet bezbjednosti UN usvojio američku rezoluciju o Trampovom planu za Gazu

Više od mjesec dana nakon primirja između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, humanitarna situacija u Gazi i dalje je teška, saopštila je organizacija Ljekari bez granica.
Koordinatorka za hitne intervencije MSF-a u Gazi Karolin Segin opisala je situaciju kao "očajnu", ističući da izraelske snage gotovo svakodnevno ubijaju ili ranjavaju Palestince, piše Brasels Tajms.
Mnogi incidenti dešavaju se u blizini tzv. "žute linije", granice sa koje bi izraelska vojska trebalo da se povuče prema uslovima primirja.
Međutim, ova granica je često slabo obilježena, što dodatno povećava tenzije. Prema riječima Segin, Palestinci se suočavaju sa životno ugrožavajućim rizicima kada pokušavaju da se vrate svojim domovima, dok se ključne bolnice nalaze u područjima pod izraelskom kontrolom, što otežava pristup vitalnim zdravstvenim uslugama.
MSF upozorava da ovo ozbiljno ugrožava mogućnost Palestinaca da bezbjedno dobiju medicinsku pomoć.
Organizacija je takođe optužila izraelske vlasti za ograničavanje protoka humanitarne pomoći u Gazu, navodeći da su medicinski materijal, higijenski proizvodi i rezervni djelovi i dalje u oskudici, uprkos hitnim potrebama stanovništva.
Segin je naglasila da je moguće izbjeći patnju stanovništva palestinske enklave, napominjući da su životni uslovi u Gazi užasni, sa ljudima koji žive u šatorima bez pristupa vodi i struji dok se približava zima.

Ljekari bez granica: Humanitarna situacija u Gazi kritična, Izraelci i dalje ubijaju i ranjavaju Palestince

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su danas da su srušile tunel dug jedan kilometar u Bejt Hanunu, na sjeveru Gaze, koji je Hamas koristio da izvede smrtonosni napad na njihove vojnike prije skoro godinu.
U Hamasovom napadu izvedenom 2024. godine poginula su tri vojnika koja su služila u Šimšon bataljonu Kfir brigade, prenosi Tajms of Izrael.
Vojnici bataljona Šimšon posljednjih nedjelja djeluju u oblasti Bejt Hanuna na izraelskoj strani Žute linije da bi uništili preostalu infrastrukturu Hamasa, uključujući i tunel koji je korišćen u tom napadu.
IDF navodi da je tunel bio dug oko kilometar i dubok nekoliko desetina metara.

Izraelske snage srušile tunel u Bejt Hanunu, koji je Hamas koristio u napadu 2024.

Palestinska uprava objavila je sinoć da su dva adolescenta od 15 godina ubijena u izraelskoj vatri kod Hebrona na Zapadnoj obali, gdje je izraelska vojska ranije objavila da je "eliminisala dvoje terorista".
Paletinsko Ministarstvo zdravlja objavilo je da bez više detalja imena dvojice ubijenih 15-ogodišnjaka i navela da su ubijeni "mecima okupacije (Izraela)" popodne kod Beit Omara sjeverno od Hebrona.
Izraelska vojska ranije je saopštila da su vojnici koji su bili u operaciji u sektoru Karmei Tzur, izraelskom naselju pored palestinskog sela Beit Omar, na nekoliko kilometara sjeverno od Hebrona, "eliminisali dvojicu terorista koji su pripremali napad".
Zapadna obala je pod izraelskom okupacijom od 1967. godine.

Palestinska uprava: Izraelska vojska ubila dva palestinska adolescenta na Zapadnoj obali

zrael je uništio više od 1,5 hiljada zgrada u djelovima Gaze koji su ostali pod njegovom kontrolom od kada je 10. oktobra stupilo na snagu primirje s Hamasom. 
 
To pokazuju satelitski snimci koje je analizirao BBC Verify.
Nove fotografije, od kojih je posljednja nastala 8. novembra, pokazuju da su čitavi kvartovi koje kontrolišu izraelske odbrambene snage (IDF) sravnjeni sa zemljom za manje od mesec — očigledno planskim rušenjima. 
 
Stvarni broj uništenih objekata mogao bi biti i znatno veći, jer satelitski snimci za pojedine oblasti nijesu dostupni za procjenu BBC-a. 
 
Neki stručnjaci tvrde da ova situacija može predstavljati kršenje uslova primirja koje su posredovali Sjedinjene Američke Države, Egipat, Katar i Turska.
Portparol izraelske vojske rekao je za BBC da Izrael „postupa u skladu sa okvirom primirja“. 
 
Vizuelna analiza BBC pokazuje da izraelska vojska nastavlja sa razaranjem zgrada u velikim razmjerama, prenosi Nova.rs.
Koristeći algoritam za detekciju promjena, stručnjaci su uporedili radarske slike prije i poslije početka primirja, identifikujući promjene koje ukazuju na uništenje objekata, a zatim su ručno prebrojali vidljivo porušene zgrade. 
 
Analiza je obuhvatila područja iza takozvane Žute linije – granice koja se proteže duž severnog, južnog i istočnog dela Gaze. 
 
Prema dogovoru iz oktobra, Izrael se obavezao da povuče svoje snage do te linije, označene na mapama koje je objavio IDF.

Izrael uništio više od 1,5 hiljada zgrada u Gazi od početka primirja

Izraelske vlasti objavile su danas da trajno otvaraju prelaz Zikim, na sjeveru pojasa Gaze - da dozvole ulaz međunarodne pomoći u palestinsku teritoriju.
- Prelaz Zikim je otvoren... za ulazak kamiona sa humanitarnom pomoći koji će prevoziti UN i međunarodne organizacije, poslije detaljnih bezbjednosnih inspekcija- napisalo je na mreži Iks Kogat, tijelo izraelskog ministarstva odbrane koje nadzire aktivnosti civila u palestinskim teritorijama.
Portparol Kogata rekao je za Frans pres da će prolaz Zikim od sada biti stalno otvoren, kao i prelaz Kerem Šalom, na jugu teritorije, preko koga je najveći dio pomoći upućeno u Gazu od početka rata u oktobru 2023. godine.
Prelaz Zikim nalazi se na sjeveru palestinske teritorije, blizu zona gdje je humanitarna situacija posebno kritična zbog vojnih operacija koje su tu sprovođene, sa velikom izraelskom ofanizivom na grad Gazu u septembru.
Prethodno je prelaz bio otvaran povremeno da bi između ostalog pustio pomoć Svjetskog programa za hranu (WFP). Od kada je zatvoren 12. septembra UN su saopštile da ne mogu da dopreme pomoć na sjever Gaze.
Humanitarne organizacije se redovno žale na kontrole i razne mjere koje im nameću izraelske vlasti, koje odbacuju te optužbe i objašnjavaju da moraju da spriječe ulazak dobara koja bi mogla da budu preusmjerena na oružane grupe koje djeluju u pojasu Gaze.
Kada jednom pomoć uđe na palestinsku teritoriju, distribucija pomoći do njene finalne destinacije takođe se ometa ili razaranjima ili nekad krađama.
- Otvaranje direktnog prolaza ka sjeveru neophodno je da se garantuje da će dovoljno pomoći brzo stići stanovništvu- saopštila je ranije Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (Ocha).

Izrael objavio trajno otvaranje prelaza za upućivanje pomoći Gazi

De fakto podjela Gaze između područja pod kontrolom Izraela i dijela kojim upravlja Hamas postaje sve vjerovatnija, reklo je više izvora, dok napori da se unaprijedi plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata, osim primirja, stagniraju.
Šestoro evropskih zvaničnika sa direktnim uvidom u napore da se sprovede naredna faza plana reklo je Reutersu da je on praktično u zastoju i da sada izgleda da će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
To bi, upozoravaju, moglo dovesti do godina razdvajanja.
Prema prvoj fazi plana, koja je stupila na snagu 10. oktobra, izraelska vojska sada kontroliše 53% teritorije na Mediteranu, uključujući veći dio obradive zemlje, kao i Rafu na jugu, djelove grada Gaze i drugih urbanih oblasti.
Gotovo svih dva miliona stanovnika Gaze nagurano je u kampove sa šatorima i u ruševine razorenih gradova u ostatku enklave, koju kontroliše Hamas.
Reutersovi snimci dronom napravljeni u novembru pokazuju katastrofalna razaranja na sjeveroistoku grada Gaze nakon završnog izraelskog napada prije primirja, poslije mjeseci bombardovanja. To područje je sada podijeljeno između izraelske i Hamasove kontrole.
Sljedeća faza plana predviđa da se Izrael dodatno povuče sa takozvane žute linije dogovorene u okviru Trampovog plana, uz uspostavljanje prelazne uprave za Gazu, raspoređivanje multinacionalnih bezbjednosnih snaga koje bi preuzele odgovornost od izraelske vojske, razoružanje Hamasa i početak obnove.
Ali plan ne predviđa rokove niti mehanizme za sprovođenje. U međuvremenu, Hamas odbija da se razoruža, Izrael odbacuje bilo kakvo učešće Palestinske uprave koju podržava Zapad, a neizvjesnost traje kada je riječ o multinacionalnim snagama.
„Još razrađujemo ideje“, rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na bezbjednosnoj konferenciji u Manami ovog mjeseca. „Svi želimo da se ovaj konflikt završi, svi želimo isti cilj. Pitanje je: kako da to ostvarimo?“
Bez snažnog pritiska Sjedinjenih Država da se probije zastoj, izgleda da će žuta linija postati de facto granica koja na neodređeno vrijeme dijeli Gazu, navelo je 18 izvora, među kojima šestoro evropskih zvaničnika i bivši američki zvaničnik upoznat sa pregovorima.
Sjedinjene Države su pripremile nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kojom bi multinacionalne snage i prelazno tijelo dobili dvogodišnji mandat. Ali desetoro diplomata reklo je da vlade i dalje oklijevaju da pošalju trupe.
Evropske i arapske zemlje posebno bi malo vjerovatno mogle učestvovati ako bi njihove obaveze prevazilazile mirotvorne misije i podrazumijevale direktan sukob sa Hamasom ili drugim palestinskim grupama, rekli su.
Američki potpredsjednik Džej-Di Vens i Trampov uticajni zet Džared Kušner rekli su prošlog mjeseca da bi sredstva za obnovu mogla brzo početi da se preusmjeravaju u područje pod kontrolom Izraela čak i bez prelaska na narednu fazu plana, sa idejom stvaranja model zona u kojima bi neki stanovnici Gaze mogli da žive.
Takvi američki prijedlozi ukazuju da fragmentisana realnost na terenu prijeti da se „zaključa u nešto mnogo dugoročnije“, rekao je Majkl Vahid Hana, direktor programa za SAD u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Portparol Stejt departmenta rekao je da je postignut „ogroman napredak“ u unapređenju Trampovog plana, ali da predstoji još posla — ne odgovarajući na pitanje da li će se obnova ograničiti na dio pod izraelskom kontrolom.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu je rekao da Izrael nema namjeru da ponovo okupira ili upravlja Gazom, iako su krajnje desni ministri u njegovom kabinetu pozivali na obnovu naselja demontiranih 2005. godine.
I vojska se odupire takvim zahtjevima za trajnim zauzimanjem teritorije ili direktnim nadzorom nad civilima u Gazi. Netanjahu je umjesto toga obećao da će održavati bezbjednosnu zonu unutar Gaze, duž granice, kako bi se spriječilo ponavljanje Hamasovog napada iz oktobra 2023. godine koji je prouzrokovao rat.

Rizik od podjele Gaze sve veći dok Trampov plan stagnira

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gaza