Tramp, Makron i Zelenski saglasni: Što prije uspostaviti primirje u Ukrajini sa 1.000 km demilitarizovane zone

U Ukrajini treba što prije da se uspostavi primirje sa demilitarizovanom zonom duž hiljadu kilometara fronta, koje bi nadziralo najmanje 40 hiljada evropskih vojnika, saglasili su se novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp i predsjednici Francuske Emanuel Makron i Ukrajine Volodimir Zelenski.

To je ishod nedavnog susreta trojke u Parizu, što je potom potvrđeno novim razgovorima u Varšavi Makrona i Donalda Tuska, predsjednika Poljske, koja od 1. januara preuzima predsjedništvo Evropske unije.

Visoki američki, francuski i poljski zvaničnici su to prenijeli varšavskom dnevniku "Žečpospolita" i njujorškom "Volstrit džornalu" koji navodi da "Tramp, koji namjerava da smanji upletenost SAD u ukrajinski sukob, a o tome sa svojim saradnicima sprema prijedloge koje će konačno uobličiti predsjednikov tim nacionalne bezbjednosti".

Budući šef Bijele kuće je, dodaje "Volstrit džornal", stavio do znanja da je protiv ulaska Ukrajine u NATO, što očigledno takođe ima za cilj da za mirovni plan privuče ključnu rusku stranu, imajući u vidu da je strateški cilj Moskve vojno neutralna Ukrajina.

Tramp je ujedno naglasio da želi da Ukrajina bude osnažena i dobro naoružana poslije rata, ali da se za to, baš kao i za vojnike u mogućoj demilitarizovanoj zoni, prevashodno pobrinu i preuzmu troškove evropske članice NATO-a.

Novoizabrani američki predsjednik je od Makrona i evropskih vođa takođe zatražio da izvrše pritisak na Kinu da utiče na Rusiju da prekine rat, a ukazao je i na to da bi moguće nove carine na kinesku robu tu mogle imati učinak.

Pariz i London su izgleda već razgovarali o zamislima da se obustavi ukrajinski rat i na potezu od preko hiljadu kilometara duž fronta uspostavi demilitarizovana zona, koju bi nadzirale desetine hiljada zapadnoevropskih vojnika.

U raspravama vojnih stručnjaka i aktivnih generala u evropskim prijestonicama je ocijenjeno da bi za tako dugu demilitarizovanu zonu, nužno širine najmanje sto kilometara, bilo potrebno i do sto hiljada vojnika, a potegnuto je pitanje šta bi za Moskvu bilo prihvatljivo i čiji vojnici bi bili jemstvo da se ta linija razdvajanja bezbjedno nadzire.

Poljski predsjednik Tusk i njegov ministar odbrane su, prema listu "Žečpospolita" stavili do znanja da ne dolazi u obzir da poljski vojnici budu razmješteni u zamišljenoj demilitarizovanoj zoni.

Varšavski dnevnik ističe da je francuski premijer Makron predočio Trampu da Evropa ima sopstvene bezbjednosne interese i svakako će morati da podnese ogromne troškove pomoći Ukrajini, tako da ne smije biti zaobiđena u pregovorima o obustavi rata u Ukrajini u kojima će veliku ulogu nužno imati Vašington i Moskva.