<article>U Budilniku na Televiziji E bavimo se ishodom pregovora o formiranju vlasti u Glavnom gradu.Provjerićemo što znači privremeno finansiranje, ukoliko ne bude usvojen budžet za 2025. godinu. Kriminologe pitamo što podrazumijeva plan izgradnje zatvora u sjevernoj regiji. Saznajte sve o novom master programu “Studije roda” koji uvodi UCG. Jedna od naših tema je novogodišnji Eko projekat “Zelena čarolija” u Glavnom gradu i Baru. Ne propustite savjete za zdrav početak dana, kroz jutarnje vježbe u Bemax teretani.Odmah nakon Budilnika, druženje sa gledaocima Televizije E nastavlja ekipa Srećnog dana. Naš gost je Aleksandar Čović (Aco Regina) koji će otkriti kako je nastala autobiografska knjiga "Ljubav njje za nas", koja bilježi trenutke iz profesionalnog i privatnog života članova grupe Regina. Govorićemo o ishrani i trudnoći, a sve korisne informacije donosi Dajana Švraka Militunović, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije. Joga instruktorka Sanja Čolić objasniće kako disanjem integrisati emotivne naboje, koliko je važno vježbati za vrijeme praznične trpeze. Dio programa posvetili smo najmlađima, uz koje ćemo uživati u predstavi Novogodišnja priča dva borića.</article>

U Budilniku na Televiziji E bavimo se ishodom pregovora o formiranju vlasti u Glavnom gradu.
Provjerićemo što znači privremeno finansiranje, ukoliko ne bude usvojen budžet za 2025. godinu.&nbsp;
Kriminologe pitamo što podrazumijeva plan izgradnje zatvora u sjevernoj regiji. Saznajte sve o novom master programu “Studije roda” koji uvodi UCG.&nbsp;
Jedna od naših tema je novogodišnji Eko projekat “Zelena čarolija” u Glavnom gradu i Baru. Ne propustite savjete za zdrav početak dana, kroz jutarnje vježbe u Bemax teretani.
Odmah nakon Budilnika, druženje sa gledaocima Televizije E nastavlja ekipa Srećnog dana. Naš gost je Aleksandar Čović (Aco Regina) koji će otkriti kako je nastala autobiografska knjiga "Ljubav njje za nas", koja bilježi trenutke iz profesionalnog i privatnog života članova grupe Regina.&nbsp;
Govorićemo o ishrani i trudnoći, a sve korisne informacije donosi Dajana Švraka Militunović, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije.&nbsp;
Joga instruktorka Sanja Čolić objasniće kako disanjem integrisati emotivne naboje, koliko je važno vježbati za vrijeme praznične trpeze.&nbsp;
Dio programa posvetili smo najmlađima, uz koje ćemo uživati u predstavi Novogodišnja priča dva borića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

Jutro na Televiziji E

U Budilniku na Televiziji E bavimo se ishodom pregovora o formiranju vlasti u Glavnom gradu.
Provjerićemo što znači privremeno finansiranje, ukoliko ne bude usvojen budžet za 2025. godinu. 
Kriminologe pitamo što podrazumijeva plan izgradnje zatvora u sjevernoj regiji. Saznajte sve o novom master programu “Studije roda” koji uvodi UCG. 
Jedna od naših tema je novogodišnji Eko projekat “Zelena čarolija” u Glavnom gradu i Baru. Ne propustite savjete za zdrav početak dana, kroz jutarnje vježbe u Bemax teretani.
Odmah nakon Budilnika, druženje sa gledaocima Televizije E nastavlja ekipa Srećnog dana. Naš gost je Aleksandar Čović (Aco Regina) koji će otkriti kako je nastala autobiografska knjiga "Ljubav njje za nas", koja bilježi trenutke iz profesionalnog i privatnog života članova grupe Regina. 
Govorićemo o ishrani i trudnoći, a sve korisne informacije donosi Dajana Švraka Militunović, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije. 
Joga instruktorka Sanja Čolić objasniće kako disanjem integrisati emotivne naboje, koliko je važno vježbati za vrijeme praznične trpeze. 
Dio programa posvetili smo najmlađima, uz koje ćemo uživati u predstavi Novogodišnja priča dva borića.

U akciji Specijalnog policijskog odjeljanje uhapšen je biznismen Saša Pekić, policajci Dragan Backović i Predrag Vučurović, kao i Srđan Jokić, potvrđeno je Portalu ETV iz pouzdanih izvora.&nbsp; Oni su uhapšeni u akciji SPO zbog šverca cigareta. Dvojica od trojice privedenih na saslušanje u SPO već su saslušani. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHmuXNntloFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na saslušanje u SPO je priveden i treći uhapšeni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227121256_0fa093d2a2b34a749987b6ccbcb8f0f84d129137f50a6187c038804269a8fe6a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227121256_0fa093d2a2b34a749987b6ccbcb8f0f84d129137f50a6187c038804269a8fe6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje SPO šverc cigareta"> <figcaption>Privođenje na saslušanje u SPO još jednog osumnjičenog za šverc cigareta(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122714124_d0d13fe6e48a10180e1177663159ed672161cc6151e8337494bc3f3664a7b836.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122714124_d0d13fe6e48a10180e1177663159ed672161cc6151e8337494bc3f3664a7b836" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Policajac Vučurović"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUx7_hPQlMdE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fz2kRnsD-FuA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227141220_750c5cb89ae074913851a7ac5e9d2948f33aa53fcc77cf81dbe7feb2ea82c5ea.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241227141220_750c5cb89ae074913851a7ac5e9d2948f33aa53fcc77cf81dbe7feb2ea82c5ea" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje krijumčarenje cigareta"> </figure>

(VIDEO) U akciji SPO uhapšen biznismen Saša Pekić, policajci Backović i Vučurović i još jedna osoba

Fond za aktivno građanstvo (FAKT) objavio je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu nagrada i priznanja odlučio je da za 2024. godinu dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja, navedeno je u saopštenju FAKT-a.&nbsp;
Nagradu za doprinos dijaspore je dobila porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja. &nbsp;Već dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. između ostalog, u kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Samo u godini za nama, porodica Hajdari je donirala 50,000 eura. Iako odavno žive i rade u Americi, nikada nijesu zaboravili svoj zavičaj i svoju domovinu.
Nagrada za doprinos opštem dobru (posthumno) se dodjeljuje Petru Sinanoviću Nagibu - prvoborcu koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost.On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao im je da steknu, i da poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio radnicima obavezno ljetovanje.&nbsp;
Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou je dobila kompanija One Crna Gora d.o.o. &nbsp;Društvena odgovornost je ugrađena u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. godine realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura.
Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici je pripala &nbsp;NLB Banci a.d. Podgorica, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori je iznosila više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu Bosne i Hercegovine u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama u BiH.
Specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru su dobili : Vuk Vujisić, Pavle Pajo Pepđonović, Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“, &nbsp;Centar za prava djeteta Crne Gore
Specijalno priznanje za mlade filantrope je pripala Klubu mladih volontera Crvenog krsta Cetinje.&nbsp;
Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru se dodjeljuje Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić.
Specijalno priznanje za medijski doprinos se dodjeljuje Željki Mitrović (TV Nova) i Tijani Perović (TV7).&nbsp;
Nagrade i priznanja biće dodijeljene 24. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.

FAKT: Za ovu godinu četiri nagrade i osam specijalnih priznanja

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića i Draška Martinovića Didija, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Tanje Knežević Perišić.
Knežević Perišić je BIRN, preko uratka novinarke Vijesti Jelene Jovanović, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnom desničarkom. Pred sarajevskim sudom u toku je još pet sudskih procesa po istom pravnom osnovu.
Takođe, i pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorke skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru – Jelene Jovanović i urednice koja je odobrila „izvještaj“ i kasnije ga javno branila - Dušice Tomović.
Njih su tužili novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.
<h2>BIRN-ova nedvosmilena kleveta&nbsp;</h2>
Najnovija prvostepena presuda Općinskog suda u Sarajevu je identična prethodnim, pa je naređeno tuženima da isplate Knežević Perišić solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. 2. 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.
Nakon iskaza Knežević Perišić pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.
Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović, koju je angažovao BIRN, čime je demantovao navode Jovanović i Tomović da je „izvještaj“ za Crnu Goru radio tim od desetine ljude i da je material prošao brojne provjere.
Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Knežević Perišić dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Tanje Knežević Perišić, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.
<h2>Na ljude bez dokaza</h2>
Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužiteljka ekstremistkinja koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.
- Sud je utvrdio da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužiteljica ekstrmista odnosno pripadnica ekstremističke organizacije koja predstvalja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka. Naime, na okolnosti dokazivanja ovih navoda izveden je samo dokaz saslušanjem drugooptuženog u svojstvu parnične stranke, a koji je naveo da su objavljeni podaci zasnovani na javno dostupnim podacima. Po ocjeni suda, a upravo imajući u vidu navod dugotuženog da se radilo o podacima zasnovanim na javno dostupnim podacima, tuženi nijesu dokazali da se radilo o iznošenju istinite činjenice. Naime, takve dokaze nijesu izveli - navodi se u presudi.
Prema ocjeni suda, da bi pravo na slobodu izražavanja bilo zaštićeno, samo izražavanje treba da bude izneseno u dobroj vjeri, razumno i zasnovano na određenoj činjeničnoj osnovi.
- Očito, tuženi informacije o tome da je tužitelj pripadnik ekstremističke grupe nijesu provjerili niti su sudu podastrli bilo kakve dokaze i kojim metodama rada su dosšli do navedenog - decidno se navodi u presudi.
Stoga, kako dalje piše u presudi, “obzirom na kotekst i formu iznošenja informacija, sud je stekao dojam da tuženi nijesu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno”.
“Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali se taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerm informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužiteljice i njenog označavanja kao ekstremiste predstvaljaju klevetu”, piše u presusi sajaevskog suda.
<h2>Loša namjera i laganje javnosti</h2>
Slučaj u kome je BIRN, preko uratka Jelene Jovanović, targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.
- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.
Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.
Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.
Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.
U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.
U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.
Lokalne novinarke, koje su odgovorne za skandalozni sadržaj mape, i koje su tužene, nikada javnosti nijesu dostavile dokaze za svoje tvrdnje, niti su se ovim povodom oglasile.
Ni BIRN ni autorka i urednica koja je odobrila “izvještaj” nikada se nijesu izvinili ljudima koje su lažno optužili za ekstremizam.

BIRN i Džidić klevetali i Tanju Knežević Perišić

Nevladino udruženje ŠkArt uspješno je organizovalo drugu po redu Reviju queer filma, koja se održala od 20. do 23. decembra u prostoru Kulturnog centra 201 – Vibe room. Ova četvorodnevna manifestacija bila je epilog programa umjetničkih rezidencija za queer aktivizam i film, sprovedenog u julu 2024. godine u Tivtu, navedeno je u saopštenju ŠkArk-a.&nbsp;
Tokom trajanja revije, kako su saopštili, posjetioci su uživali u vrhunskim međunarodnim filmskim ostvarenjima i inspirativnim diskusijama sa autorima o važnim temama iz oblasti filma i aktivizma.
Revija je otvorena 20. decembra prikazivanjem filma „Uspomene tijela u plamenu“ kostarikanske rediteljke Antonele Sudasasi Furnis („Memories of a Burning Body“).&nbsp;
Već naredne večeri, 21. decembra, publika je imala priliku da pogleda višestruko nagrađivani srpski film „Kristina“ (2022) autorskog dvojca Nikole Savića i Milanke Gvoić.
Navode da je poseban segment manifestacije bio je posvećen mladim autorima i autorkama.&nbsp;
Tako je 22. decembra prikazan diplomski film „Ubistvo na veganski način“ (2022), u režiji Julie Ernesti i produkciji Akademije umetnosti u Beogradu, kao i premijera diplomskog filma „Kad se prijatelji rastaju“ (2024) mladog crnogorskog autora Krsta Giljena, koji istražuje priču o ljubavi između dva mladića.
Završne večeri, 23. decembra, publika je uživala u seriji kratkih filmova nastalih u okviru trećeg programa umjetničkih rezidencija ŠkArt REZIDENT, realizovanih pod mentorstvom univerzitetskih predavača Biljane Vušović i Dušana Vulekovića. Prikazani su filmovi „Spektar“, zajednički rad Anđele Tončev, Milice Radojčić i Filipa Femića; „Srž“ Isaka Tasića; „Jebem ti revoluciju“ Hane Rastoder i „Džimi do you love me?“ Krsta Giljena.
- Revija je još jednom pokazala važnost queer umjetnosti i aktivizma u promociji različitosti, inkluzivnosti i kreativnosti, što je publika prepoznala i aktivno učestovala u razgovorima sa autorima - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Održana Druga ŠkArtova Revija queer filma u Vibe room-u 201 u Podgorici

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Jutro na Televiziji E

(VIDEO) U akciji SPO uhapšen biznismen Saša Pekić, policajci Backović i Vučurović i još jedna osoba

FAKT: Za ovu godinu četiri nagrade i osam specijalnih priznanja

BIRN i Džidić klevetali i Tanju Knežević Perišić

Održana Druga ŠkArtova Revija queer filma u Vibe room-u 201 u Podgorici

PRATITE TVe UŽIVO