<article>Njemački kancelar Olaf Šolc i američki predsjednik Džozef Bajden iskazali su odlučnost u zajedničkoj podršci Ukrajini, saopšteno je u petak u Berlinu, gdje su se dvojica državnika susrela dvije i po sedmice uoči američkih predsjedničkih izbora.Njemački kancelar je zahvalio Bajdenu na saradnji posljednjih godina i posebno na zajedničkoj pomoći Ukrajini u odbrani od ruske agresije.- Ukrajina se već više od dvije i po godine hrabro odupire ruskoj agresiji i to uz pomoć partnera, prije svega SAD i Njemačke, to ne bi bilo moguće. Mi smo na strani Ukrajine i toliko dugo dok je to potrebno - rekao je Šolc.Njemački kancelar je rekao da će SAD i Njemačka, zajedno sa zemljama Grupe G7, do kraja godine Ukrajinu dodatno podržati kreditom u visini od 50 milijardi dolara.Šolc je istovremeno naglasio da uprkos pomoći Ukrajini, zapadni partneri ne žele da uvlače NATO u ovaj rat kako se on „ne bi pretvorio u katastrofu većih razmjera“.Američki predsjednik je zahvalio Šolcu na nemačkoj pomoći Ukrajini te je rekao kako je Šolc nakon napada Rusije na Ukrajinu ispravno prepoznao da se radi o istorijskom trenutku.- Vi ste bili taj koji se u ovom prelomnom trenutku pobrinuo za to da Njemačka stane iza Ukrajine - rekao je Bajden.On je naglasio da međunarodna zajednica i dalje mora podržavati Ukrajinu, između ostalog, i u obnavljanju infrastrukture.- Pred nama je teška zima i ne smijemo posustati, ne smijemo se umoriti - rekao je Bajden na zajedničkom obraćanju medijima s kancelarom Olafom Šolcom tokom kojeg nisu bila dozvoljena pitanja novinara.Bajden je njemačkom kancelaru zahvalio na snažnom odupiranju talasu antisemitizma i dezinformacijskim kampanjama koje dolaze iz inostranstva.Oba državnika su naglasila da jučerašnja smrt vođe Hamasa Jahje Sinvara pojačava izglede za trajnije primirje na Bliskom istoku.Američki predsjednik rekao je da postoji mogućnost da se radi na prekidu vatre u Libanu, ali da će to biti teže u Gazi.Nakon sastanka Šolca i Bajdena dvojici državnika su se pridružili i francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer.</article>

Njemački kancelar Olaf Šolc i američki predsjednik Džozef Bajden iskazali su odlučnost u zajedničkoj podršci Ukrajini, saopšteno je u petak u Berlinu, gdje su se dvojica državnika susrela dvije i po sedmice uoči američkih predsjedničkih izbora.
Njemački kancelar je zahvalio Bajdenu na saradnji posljednjih godina i posebno na zajedničkoj pomoći Ukrajini u odbrani od ruske agresije.
- Ukrajina se već više od dvije i po godine hrabro odupire ruskoj agresiji i to uz pomoć partnera, prije svega SAD i Njemačke, to ne bi bilo moguće. Mi smo na strani Ukrajine i toliko dugo dok je to potrebno - rekao je Šolc.
Njemački kancelar je rekao da će SAD i Njemačka, zajedno sa zemljama Grupe G7, do kraja godine Ukrajinu dodatno podržati kreditom u visini od 50 milijardi dolara.
Šolc je istovremeno naglasio da uprkos pomoći Ukrajini, zapadni partneri ne žele da uvlače NATO u ovaj rat kako se on „ne bi pretvorio u katastrofu većih razmjera“.
Američki predsjednik je zahvalio Šolcu na nemačkoj pomoći Ukrajini te je rekao kako je Šolc nakon napada Rusije na Ukrajinu ispravno prepoznao da se radi o istorijskom trenutku.
- Vi ste bili taj koji se u ovom prelomnom trenutku pobrinuo za to da Njemačka stane iza Ukrajine - rekao je Bajden.
On je naglasio da međunarodna zajednica i dalje mora podržavati Ukrajinu, između ostalog, i u obnavljanju infrastrukture.
- Pred nama je teška zima i ne smijemo posustati, ne smijemo se umoriti - rekao je Bajden na zajedničkom obraćanju medijima s kancelarom Olafom Šolcom tokom kojeg nisu bila dozvoljena pitanja novinara.
Bajden je njemačkom kancelaru zahvalio na snažnom odupiranju talasu antisemitizma i dezinformacijskim kampanjama koje dolaze iz inostranstva.
Oba državnika su naglasila da jučerašnja smrt vođe Hamasa Jahje Sinvara pojačava izglede za trajnije primirje na Bliskom istoku.
Američki predsjednik rekao je da postoji mogućnost da se radi na prekidu vatre u Libanu, ali da će to biti teže u Gazi.
Nakon sastanka Šolca i Bajdena dvojici državnika su se pridružili i francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Njemačka

Ukrajina

Olaf Šolc

Džo Bajden

Svijet

Šolc i Bajden obećali nastavak snažne pomoći Ukrajini

Crna Gora želi da, kroz inkluzivnost, uključi međunarodne kompanije i podstakne ulaganje u sektore energetike, infrastrukture, odbrane, kao i u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije, saopštio je ministar finansija, Novica Vuković.
On je, u okviru posjete Sjedinjenih Američkih Država (SAD), na poziv vodećih investicionih banaka, učestvovao na Small Talks Symposiumu, tokom kojeg je prezentovao veliki investicioni i razvojni potencijal Crne Gore i informisao o naporima koje čini Vlada, na ubrzanom evropskom putu, sa akcentom na odgovorno upravljanje javnim finansijama.
Delegacija Crne Gore, tokom pomenutog simpozijuma, razgovarala je sa više od 20 investitora, koji su pokazali interesovanje za ulaganje u našu državu.
Vuković je sagovornicima iz različitih privrednih sfera kazao da je Vlada odlučna da investicioni ambijent države učini privlačnijim i pristupačnijim za razvojne projekte, čija će realizacija pozitivno uticati na bolji životni standard građana, snažniju privredu ali i dugoročnu stabilnost javnih finansija.
Tokom boravka u SAD-u, tim Ministarstva finansija je posjetio i finansijske institucije i međunarodne investitore u Njujorku. Tako su, tokom konstruktivnih razgovora, sa predstavnicima investicionih banaka, globalnih penzionih fondova, osiguravajućih društava, kao i multilateralnih institucija za razvoj, predočeni prioritetni ciljevi Vlade Crne Gore, u kontekstu evropskih integracija i održavanja stabilnosti javnih finansija.
Sa respektabilnim sagovornicima, na međunarodnom nivou, razmijenjene su opservacije o kretanjima na tržištima, kada je riječ o kamatnim stopama i valutama u aktuelnom kontekstu geopolitičkih desavanja i dolazećih izbora u SAD-u.
Sagovornici su pohvalili uspješnu realizaciju dolarske obveznice, čiji se prinos na sekundarnom tržištu značajno suzio i iznosi svega 4,5 odsto.
Povratni impuls koji je dat od predstavnika uspješnih međunarodnih kompanija govori da su zainteresovani za ulaganja u Crnu Goru, a Ministarstvo finansija nastaviće da održava dijalog sa potencijalnim ulagačima, informišući ih o daljim koracima na planu jačanja nacionalne ekonomije i povoljnijeg poslovnog ambijenta, kao i suzbijanju sive ekonomije i realizaciji ambicioznih infrastrukturnih projekata.
Lazard Asset Management, Morgan Stanley Investment Management, T-row, Fidelity Management &amp; Research LLC, Artisan Partners, Massachusetts Financial Services, Barings, Neuberger Berman, Maserete Capital samo su neke od kompanija sa čijim se visokim predstavnicima sastao tim Ministarstva finansija u prethodnim danima u okviru godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Kada je riječ o bankarskom sektoru razgovarano je sa predstavnicima Societe Generale, Santander bank, MUFG, JBIC, Bank of Amerika, Intesa Bank i Raifaissen Bank.

Vuković: Uključiti međunarodne kompanije i podstaći ulaganja

Mještani i prijatelji Mušovića Rijeke i Kolašina su na adrese predsjednika države i Vlade, nekoliko resora, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za kapitalne projekte, predsjednika Opštine i lokalnih sekreterijata mještani poslali niz predloga, kojim bi se, kako smatraju, riješio problem nastao oko zahvatanja vode rijeke Ljevaje i ispumpavanja na 600 metara nadmorske visine do planinskih centara na Bjelasici.&nbsp;
Mještani i prijatelji sela Mušovića Rijeka podsjećaju da su sa protesta prošlog vikenda poslalo jasne poruke zajedništva i &nbsp;da su odlučni „u namjeri da se štetni projekat odvođenja potoka iz ne sprovede“.&nbsp;
- Mi nijesmo neprijatelji razvoja i ne želimo da spriječavamo razvoj, ali ponavljamo da u ovoj fazi nećemo dozvoliti da se ovaj projekat nastavi - navedeno je u obraćanju mještana i prijatelja i sela Mušovića Rijeka.
Kako ne bismo provodili godine bez vode za piće i bez vještačkog osnježavanja, a kako bis razriješili ovaj problem na razmatranje su uputili sljedeće sljedeće zahtjeve:
1. Kako proces javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu nije sproveden na zakonit i transparentan način, kako su ga sprovodile nestručne osobe i kako nije odgovoreno niti na jedan naš prigovor predlažemo da se ovaj proces ponovi.&nbsp;
2. Kako je rijeka javno dobro – svih građana Crne Gore a ne samo građana Kolašina zahtjevamo da se cijeli proces javne rasprave i procjene uticaja na životnu sredinu na postupanje da Agenciji za zaštitu životne sredine kao jedinoj inistituciji u Crnoj Gori u kojoj ima dovoljno stručnjaka iz različitih oblasti i koji imaju kapaciteta da cijene uticaj kako na prirodu tako i na građane koji žive na ovom područuju i bave se privrednom i poljoprivrednom djelatnošću.&nbsp;
3. Zahtjevamo reviziju projekta od strane vještaka ekonomske i hidrološke struke, kako bi se utvrdilo da li je ovaj projekat opravdan, kako iz ekonomskih tako i hidroloških razloga.&nbsp;
4. Zahtjevamo da se istovremeno sprovede postupak traženja alternativa na području Bjelasice. Postoje mnogo dostupnije rijeke, potoci i izvori, koje su mnogo bliže skijalištu i projekat na tim vodama zahtjevao bi mnogo manja ulaganja i mogao bi se mnogo brže završiti.&nbsp;
5. Zahtjevamo hitnu izradu hidrološke studije za područje Bjelasice i Kolašina, kako bismo tačno znali sa čim raspolažemo, a ne kao što je sada slučaj da lokalna samouprava u procesu javne rasprave ne zna da odgovori na osnovna pitanja kao što je protok Ljevaje.&nbsp;
6. Zahtjevamo obustavu svih radova do sprovođenja naših zahtjeva jer smo spremni i da platimo kazne, i da nas hapse – ali našu rijeku oteti nećete.
Ističu da ih je dovoljno u ovom naumu da ih neće spriječiti ni kazne ni medijska zastrašivanja, koje, kako kažu, sprovode pojedini privatni mediji, "a čijim je vlasnicima u interesu da se ulože na desetine miliona eura svih građana kako bi se ovaj, za naš kraj štetan, projekat sproveo do kraja".&nbsp;
- Ukoliko bi formirana komisija Agencije za zaštitu životne sredine uz stručnu i transparentnu raspravu utvrdila da neće biti značajnih posljedica na životnu sredinu i na razvoj našeg sela, ukoliko hidrolozi uspjeli da dokažu da postoji dovoljno vode i da neće uticati na presušivanje izvora i ukoliko bi ekonomisti utvrili da je ovaj projekat isplativ i da neće biti kamen oko vrata Kolašinu i budućnosti, mi ćemo sa tim odlukama biti saglasni - naglasili su u saopštenju.
Odlučili su, kako kažu, da ulože u Kolašin, ostanu tu i u najboljem interesu građana tog grada i Crne Gore da se pronađe rješenje za vodosnabdijevanje grada i vještačko osnježavanje ski staza.&nbsp;
- Neki od nas uložili su sve u Mušovića rijeku i žive od poljoprivrede i ruralnog turizma, za nas je ovo pitanje opstanka. I mi, kao i Vi, &nbsp;jako dobro znamo da je ovo ekonomski neisplativ projekat, koji će imati nesagledive posljedice kako na životnu sredinu, tako i na održivi razvoj ovog kraja, tako da Vas molimo da se oduprete pritiscima i nađete održivo i isplativo rješenje kako bi svi građani imali benefit a ne nekolicina povlašćenih pojedinaca i sa njima povezana lica - zaključili su mještani i prijatelji Mušovića Rijeke i Kolašina u obraćanju nadležnima.

Mještani i prijatelji Mušovića Rijeke i Kolašina uputili zahtjeve na više adresa: Neće nas zaustaviti kazne i zastrašivanja

Viši sud odbio je prijedlog bviđeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da se u postupku, koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, oštetio osam kompanija za značajne iznose, u svojstvu svjedoka sasluša sudija Boris Savić, bivši predsjednik te institucije.
Jovanić je stava da Savić može posvjedočiti da nije počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret - stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, već da se radi o iskonstruisanoj optužnici.
- Predlažem da sud u dokaznom postupku sasluša u svojstvu svjedoka sudiju Borisa Savića. Odmah da pojasnim, naravno ne u vezi odluka koje je donosio u ovom postupku, jer je to njegovo sudijsko uvjerenje i o tome ne možemo polemisati, iako se sa istima apsolutno ne slažem. Ovog svjedoka predlažem jer smatram da isti ima saznanja i da može posvjedočiti na okolnosti da ja nisam počinio krivična djela koja mi se stavijaju na teret, čime bi potvrdio ono što tvrdim i ja i ostali optuženi da je ova optužnica iskonstruisana od strane nekih interesnih grupa izvan suda i tuzilaštva, a da je ranija, a sada suspendovana tužeteljka samo bila obični izvršilac volje i namjere tih interesnih grupa - navedeno je u prijedlogu Jovanića, u koji je portal ETV imao uvid, a koji je Viši sud odbio.
Jovanić ove navode i prijedlog za saslušanje temelji na razgovoru koji je vodio sa Savićem polovinom juna 2023. godine kada je sudija obilazio pritvorenike u Istražnom zatvoru.Kaže da je tokom razgovora upitao Savića zašto njegov pritvor traje toliko dugo.
- On je kazao: "Blažo, nije sporno da u tvom predmetu nema elemenata korupcije, zloupotrebe i pranja novca, ali sada je drugačija klima". Ja sam kazao: "Borise, mi smo sudije i ne osluškujemo kakva je klima, već sudimo po zakonu", a on odgovorio: "Eto, sada je tako" - tvrdi
Stoga smatra da Savić treba i može da iznese saznanja o tome da nema elemenata krivičnih djela u njegovim radjama, a koja mu se stavljaju na teret, te da treba i da ih prenese Vijeću.
- Jer sigurno da kada je govorio o "drugačijoj klimi", nije mislio na vremenske prilike, već očigledno o nekoj vrsti kreirane društvene atmosfere i prilika gdje je sasvim razumijivo mene hapsiti i izložiti krivičnom progonu, uprkos činjenici što, kako tvrdi ovaj svjedok, ponavijam, nije sporno da u mom predmetu nema elemenata krivičnih djela. Pri tome, ne može se smatrati da je to bio neformalan razgovor nas dvojice, jer je došao u svojstvu tada predsjednika Suda u obilazak mene kao pritvorenika, što svakako ne može bila neformalna prilika - naglasio je Jovanić.
On je ukazao i da je Savić bio predsjednik Vijeća Višeg suda koje je šest mjeseci prije ovog razgovora potvrdilo ovu i ovakvu optužnicu, pa prepostavija da može i da iznese i svoja saznanja o tome.
- Šta ga je dovelo do zakijučka o nepostojanju moje krivične odgovornosti i da li su ta saznanja promijenila njegov stav iznijet u odluci o potvrđivanju optužnice. Ako svjedok bude negirao ove moje navode i ovaj razgovor, tom razgovoru je prisustvovala i jedna naša koleginica koja razgovor može i posvjedočiti - zaključio je Jovanić u dopisu.
Jovaniću je početkom godine ukinut pritvor, a Viši sud je prihvatio jemstvo u iznosu od 768 hiljada eura u nekretninama.
Pored Jovanića, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva su obuhvaćeni i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Dejan Golubović, Sreten Mrvaljević, ali i Pavić Globarević, Stana Čelebić, Darko Perović, Omer Markišić, Danijela i Dušan Laković i preduzećea "Titan security", "Securitas Montenegro" Podgorica, "Top force system" Nikšić i "Ogimar MNE" Podgorica.

Viši sud odbio prijedlog Jovanića da se sasluša Boris Savić: "Može potvrditi da su optužnicu iskonstruisale interesne grupe"

Medijska pismenost predstavlja osnovni alat koji medijskim radnicima omogućava odgovorno obavljanje svog posla, očuvanje integriteta informacija i zaštitu demokratskog prostora. To je poručeno na konferenciji "Osnaživanje medijskih radnika kroz medijsku pismenost", koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u okviru projekta “Medijska pismenost medijskih radnika”, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori. Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, naglasila je da je medijska pismenost ključno oružje u borbi za zaštitu slobode govora i demokratije. - Danas svjedočimo velikim promjenama u medijskom pejzažu, ali uloga novinara kao čuvara istine i profesionalnih standarda ostaje nepromijenjena - istakla je ona. Američka ambasadorka u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, pohvalila je proaktivan rad SMCG, ne samo na unapređenju radnih uslova za novinare, već i u očuvanju novinarskog integriteta. - Informacije koje dolaze iz slobodnih medijskih kuća od suštinske su važnosti. Svijest o slobodnom novinarstvu raste iz godine u godinu, što je ohrabrujuće - kazala je Rajnke. Govoreći o Medijskoj strategiji, ona je istakla da je od izuzetne važnosti to što sadrži obavezu poslodavaca da vode dijalog sa zaposlenima i sindikatima u vezi kolektivnih ugovora. Takođe, istakla je izazove potencirajući poboljšanje izvješavanja, garantovanje nezavisnosti od političkih i ekonomskih uticaja. - Želim ponovo da naglasim neophodnost osiguranja nezavisnosti javnog servisa, uključujući zakonski i transparentan proces imenovanja na ključne pozicije. Da bi Crna Gora istinski uspostavila vladavinu prava, od suštinske je važnosti poštovanje sudskih odluka - rekla je Rajnke. Pored toga, kako je istakla, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama mora biti u potpunosti sproveden, uključujući odredbe za obezbjeđivanje stabilnih finansijskih resursa za lokalne javne emitere.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102516108_1fbe00aabcdcdfaadb476a661e9fb377e7dc0d062a6d718df3b95a95c87b88b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102516108_1fbe00aabcdcdfaadb476a661e9fb377e7dc0d062a6d718df3b95a95c87b88b0" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Sindikat medija"> </figure>  Predsjednik SMCG, Radomir Kračković, ukazao je na izazove s kojima se novinari suočavaju, posebno nedostatak prilika za obuke i usavršavanje u skladu s novim tehnologijama. - Povjerenje u medije je resurs za koji se moramo boriti. Donosioci odluka moraju biti svjesni ove borbe, jer samo objektivni i kredibilni mediji mogu istinski braniti demokratiju - naglasio je Kračković. Glavna uvodničarka i novinarka Marija Pešić ukazala je na to da mladi medijski radnici traže bolje uslove rada, očuvanje mentalnog zdravlja i adekvatnu zaradu, te istakla važnost razbijanja predrasuda o novinarstvu. - Odnos prema mladim novinarima na početku karijere može imati dugoročne pozitivne efekte na crnogorsku medijsku scenu - poručila je ona. Na prvom panelu, na kojem su predstavljene Smjernice za medijsku pismenost medijskih radnika, švedska stručnjakinja Annelie Frank naglasila je važnost svijesti o brzim promjenama u medijskom okruženju. - Vratimo se osnovama novinarstva – provjeravajte svoje izvore - istakla je, podsećajući medijske radnike na potrebu da budu svesni svoje pristrasnosti. Prof. dr Vuk Vuković, nacionalni ekspert za medije, poručio je da tema medijske pismenosti u novom setu medijskih zakona pominje samo usput, kao nešto što nije zanimljivo ali se traži od Crne Gore. - Apsurdno je da se spuštaju kriterijumi za nacionalnog emitera a da mu se povećavaju finansije, dok su sa druge strane sve stroži kriterijumi za lokalne javne emitere - naveo je Vuković dodajući da je i to pitanje medijske pismenosti. Novinarka i urednica Danijela Lasica kazala je da je problem što nema dovoljno mogućnosti za edukaciju, ali i kada se organizuje teško je animirati polaznike. Novinarka i urednica Milena Obradović Bubanja poručila je da je medijsko opismenjavanje kontinuiran proces. Kazala je i da su mladi novinari spremni da uče od starijih kolega, ali i da sa njima dijele svoje znanje. Sa drugog panela, koji je bio posvećen vještačkoj inteligenciji, poručeno je da se na perspektive upotrebe AI u novinarstvu ne smije gledati kroz crno-bijelu distinkciju “šansa ili prijetnja”. Stručnjak za AI i saradnik u nastavi na PMF-u Aleksandar Plamenac kaže da vještačka inteligencija neće zamijeniti novinare ali hoće one novinare koji ne koriste AI. - To je kao u medicini, prije 100 godina nije postojao ultrazvuk, a postoji danas. Da li biste prije da vas pregleda doktor koji zna kako da barata ultrazvukom ili onaj koji to ne umije - naveo je i najavio upotrebu novih softverskih rješenja. Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kazala je da je jako bitno da esnaf reaguje na vrijeme, ne čekajući da država reguliše pitanje vještačke inteligencije putem samo-regulatornih mehanizama. - Treba da iskoristimo AI kao nevejrovatnu mogućnost i šansu za pomoć u radu ali ujedno da budemo svjesni rizika koje ona nosi - poručila je. Snežana Nikčević iz NVO 35mm kazala je da AI nije rezervisan samo za ljude iz IT sektora već da je to tema kojoj svi treba da pristupe iz svog ugla, kako bi se osiguralo etičko i odgovorno korišćenje vještačke inteligencije. Kako je zaključila, uvjerena je da ćemo, kroz saradnju i otvorenu diskusiju, pronaći rešenja koja će doneti koristi svima, a posebno medijskoj sceni.

Medijska pismenost ključna alatka za novinare i demokratiju

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Obeležavanje 80. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu prošlo je u istorijskom revizionizmu, političkom udvorištvu, činjeničnom zanemarivanju i svesnim halucinacijama. Teško je, u stvari, drugačijim rečima objasniti sve ono šta se dešavalo povodom, uoči i tokom praznika, 20. oktobra, u prestonici Srbije i u političkim istupanjima najviših predstavnika ove države. Predsednik Srbije je venac, povodom godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, položio na - spomenik Neznanom junaku na Avali. Taj spomenik je, naime, podignut na kostima nepoznatog srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata, koga su Austro-ugari sahranili u blizini sadašnjeg Mauzoleja. Oslobođenju Beograda posvećeni su Spomenik oslobodiocima i Večna vatra, na sasvim drugoj lokaciji, u Ruzveltovoj ulici. Isti predsednik je na svom profilu na Instagramu saopštio da je razgovarao telefonom sa predsednikom Rusije, Vladimirom Putinom, koji mu je, između ostalog, čestitao godišnjicu oslobođenja. Tom prilikom je Aleksandar Vučić, sam piše, izrazio "zahvalnost Srbije i našeg roda jedinicama Crvene armije koje su zajedno sa srpskim jedinicama učestvovale u oslobađanju našeg glavnog grada". Istorijska dokumenta, doduše, govore nešto suprotno Vučićevim rečima: da su Beograd oslobodile jedinice Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na čelu sa general-lajtnantom Pekom Dapčevićem, i deo jedinica Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije, na čelu s general-potpukovnikom Vladimirom Ždanovim. Srpskih jedinica u NOVJ, dabome, bilo je po nazivu, ali je sastav boraca bio mešovit. Kao i sastav stanovnika Srbije i Beograda, najzad. Niko tada nije brojao krvna zrnca. Interesantno je da Vladimir Putin, po onome šta je saopštio njegov kabinet, takav propust nije napravio. Govorio je o Narodno-oslobodilačkoj armiji Jugoslavije, što su srpski mediji preveli kao - "jugoslovenski partizanski odredi". Neznanje ili namera "medija" da se NOVJ omalovaži i degradira na partizane, jer je u to vreme Narodnooslobodilačka vojska bila respektibilna vojna formacija čijih je devet divizija oslobađalo Beograd? Centralni deo državne ceremonije održan je, ipak, na Groblju oslobodilaca Beograda, a predvodili su ga ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović. Osim upadljivog izostanka predsednika države, predsednice Skupštine i predsednika Vlade Srbije, ovom skupu nije prisustvovao ni gradonačelnik Beograda. Da, potrebu da obeleži oslobođenje glavnog grada nije imao njegov prvi čovek, koji je, doduše, nešto ranije najavio podizanje spomenika osuđenom saradniku okupatora, Dragoljubu Mihailoviću, izmeštanje grobova narodnih heroja iz NOB i ekshumaciju tela Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, pa odsustvo Aleksandra Šapića iz ceremonije počasti ratnim pobednicima možda i ne treba da čudi. Upalo je u oči da je Gašić tom prilikom u spomen-knjigu, između ostalog, upisao: "Bez vaše žrtve danas ne bi bilo naše slobode. Živela Vojska Srbije! Živela Srbija". Na stranu što srpske vojske te 1945. nije bilo, a čak i oni koji su u to vreme postizali svetski rekord u bežanju ka Zidanom mostu zvali su se "jugoslovenska vojska" - Srbi su bili deo NOV i POJ, kao i pripadnici svih ostalih naroda bivše Jugoslavije, baš kao što su Crvenu armiju sem Rusa činili i ostali narodi bivšeg SSSR. Interesantan je selektivni pristup u još jednom segmentu: obeležavanje godišnjice oslobođenja proteklo je bez zastave pod kojom su se borili jugoslovenski oslobodioci, one plavo-belo-crvene sa petokrakom, bez i jedne zastave država koje su Jugoslaviju nasledile, bez zastave SSSR, i uprkos činjenici da je bilo nekoliko zastava država-naslednica SSSR - izostala je ona ključna, zastava Ukrajine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zastave - Beograd"></figure>  Na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ipak je pomenula da "oktobar koji živimo danas ne bi bio moguć bez oktobra 1944. godine, bez zajedničkog napora partizanskih narodnooslobodilačkih jedinica i jedinica Crvene armije", imenujući i njihove komandante. Paralelno sa ovime, ulicama Beograda tekla je manifestacija "Besmrtni puk". Taj ne tako davno uspostvaljeni ruski običaj odvija se u još nekoliko država, a jedina od njih koja nije proistekla iz SSSR je Srbija. Uz ruske pesme, manifestaciju su predvodili ministri Aleksandar Vulin, Nenad Popović i Irena Vujović, za koje se odavno u kuloarima srpske prestonice govori da su "ruski ljudi", a prva dvojica i ne kriju svoje najtešnje veze s režimom u Moskvi i ne negiraju teze da su u bliskim vezama i s obaveštajnim službama. U okviru "Besmrtnog puka" provozali su se i "Noćni vukovi", koje je većina evropskih država zabranila, i neke kozačke organizacije. Za verovati je da to SAD i EU vide. Za neverovati, koliko su spremni da tolerišu. Kraj dana obeležio je veliki vatromet - a šta bi drugo - u Beogradu na vodi - a gde bi drugo. Ali, nešto pošlo po zlu, pa se vatromet završio požarom. Simbolički baš na mestu gde je počelo nekontrolisano divljanje sadašnjeg srpskog režima, u blizini lokacije u Savamali gde je ubijen noćni čuvar, što je i dan danas ostalo nekažnjeno. Ukupno gledano, nastavio se trend krivotvorenja istorije, njenog izmišljanja i "prilagođavanja" dnevnim potrebama. Nastavila se i relativizacija učešća Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i zanemarivanje doprinosa ostalih naroda Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, kako bi se napravio prostor za rehabilitaciju "drugog srpskog antifašističkog pokreta". Pravo je čudo da do sada nisu uspeli da izmisle neke jedinice pokreta DM koje su oslobađale Beograd, ali ne bi trebalo da čudi da se za neku narednu "okruglu" godišnjicu i tako nešto pojavi. U isto vreme, učešće Crvene armije - svakako vredno i veliko - se predimenzionira do nivoa da je ona oslobodila Beograd, a da je NOVJ samo pomagala. Bilo bi smešno, da nije sa katastrofalnim posledicama, gledati kako se otvoreno velikosrpski i pročetnički vrh Srbije slavljenjem komunističke vojske dodvorava Vladimiru Putinu i Rusiji. Sve je to, naravno, samo deo kreiranja paralelne stvarnosti i alternativne prošlosti, koje se izmišljaju bezmalo na dnevnom nivou. Nikad temeljnija i nikad upornija izgradnja kulta nad-naroda, bazirana na bizarno očiglednim neistinama, koje - neverovatno - lako "guta" i iznadprosečno obrazovani stanovnik Srbije. Ljudi su već sad toliko "nafilovani" neistinama i nespremni da obazrivo i s kritikom prihvataju pažljivo servirane "lepe priče", da se svaka naredna "istina" prihvata zdravo za gotovo. Nepotrebno je pominjati koliko je to opasna igra, i za budućnost Srbije i srpskog naroda, tako i za sve s kojima se Srbija graniči. Oslobađajući se ultimativno od jugoslovenske, partizanske i komunističke prošlosti, Srbija je krenula putem oslobođenja od razuma.

Šolc i Bajden obećali nastavak snažne pomoći Ukrajini

Tagovi

Vuković: Uključiti međunarodne kompanije i podstaći ulaganja

Mještani i prijatelji Mušovića Rijeke i Kolašina uputili zahtjeve na više adresa: Neće nas zaustaviti kazne i zastrašivanja

Viši sud odbio prijedlog Jovanića da se sasluša Boris Savić: "Može potvrditi da su optužnicu iskonstruisale interesne grupe"

Medijska pismenost ključna alatka za novinare i demokratiju

PRATITE TVe UŽIVO