Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Olaf Šolc uzvratio je danas Donaldu Trampu ukazujući na suverenitet Ukrajine naspram Rusije i braneći njemačku politiku slobode izražavanja koju je nedavno kritikovala nova američka administracija.
- Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada - rekao je njemački kancelar na izbornom mitingu u Dortmundu, na zapadu Njemačke, i ponovo pružio podšku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Oni, podvlači, neće napustiti Ukrajinu.
- Nećemo odlučivati umjesto nje. Pazićemo da ta zemlja sama odluči ko njom vlada - dodao je Šolc.
Granice, kako je istakao, ne treba da se mijenjaju silom. On je i ranije kritikovao stav nove američke vlade koja, kako je ocijenio, radi samo ono što njoj može da služi.
Olaf Šolc je takođe reagovao na nedavne napade potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na Njemačku i njenu slobodu govora koju je smatrao suviše restriktivnom.
- U Evropi mi se držimo naših pravila, na primjer zabrani nacističkih simbola u Njemačkoj - rekao je Šolc.
On je takođe indirektno kritikovao Ilona Maska koji je nedavno pružio podršku njemačkoj ekstremnodesničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) a na dan inauguracije predsjednika Trampa napravio potez desne ruke koji su neki interpretirali kao nacistički pozdrav, što je Mask čvrsto odbacio.
- Nemam ništa protiv da ljudi postanu milijarderi ali postati milijarder zato što želimo da imamo pravo da vrijeđamo ljude i kršimo zakon je neprihvatljivo - rekao je Šolc.

1084x550

Šolc: Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada, granice ne treba da se mijenjaju silom

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je na jedinstvo između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju odgovornosti za bezbjednost Ukrajine.
- Ne smije biti podjele u pogledu bezbjednosti i odgovornosti između Evrope i SAD - poručio je Šolc nakon evropskog samita u Parizu.
On je to kazao nakon što su SAD pokušale da započnu pregovore s Rusijom bez konsultacija s Evropskom unijom, prenosi Rojters.
- NATO se zasniva na tome da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime obezbjeđujemo našu bezbjednost. To ne smije biti dovedeno u pitanje - naglasio je Šolc.
Lideri nekoliko evropskih država okupili su se u Jelisejskoj palatiu u Parizu na vanrednom samitu koji je sazvao francuski predsjednik Emanuel Makron, kako bi usaglasili zajednički stav o Ukrajini prije nego što administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preduzme dalje korake.
Sastanak se održava u trenutku kada Trampova administracija oštro kritikuje Evropsku uniju i planira da direktno s Rusijom pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanku su prisustvovali i lideri Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, kao i predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
- Cilj je da se utvrdi šta Evropljani mogu sami da učine za sebe, uzimajući u obzir ubrzanje događaja u Ukrajini nakon inicijativa predsjednika Trampa - izjavio je Makronov savjetnik.
On je naglasio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Tramp je nedavno telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pri čemu je pomenuta mogućnost pregovora o Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost među evropskim liderima.
Ujedno, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio je kritike na račun EU, optužujući je za nepoštovanje slobode govora.
On je potvrdio da SAD razmatraju pregovore o Ukrajini bez učešća Evropljana.
Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je saveznike da ostanu čvrsti i spriječe dogovor koji bi bio donesen iza leđa Ukrajine i Evrope.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da će Evropa, na ovaj ili onaj način, biti dio pregovora o Ukrajini.
Takođe je opisao ideju o povratku Rusije u G7 kao nezamislivu, reagujući na izjavu Donalda Trampa u tom pravcu.

Šolc: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u mirovnim pregovorima o Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Šolc odao je u nedjelju poštu ruskom opozicionom lideru Alekseju Navaljnom na godinu dana od njegove smrti, rekavši da je umro "zato što se borio za demokratiju i slobodu u Rusiji".
- Ruski predsjednik Vladimir Putin se brutalno bori protiv slobode i njenih branilaca. Navaljnijev rad je bio još hrabriji. Njegova hrabrost je napravila razliku i seže daleko dalje od njegove smrti - rekao je Šolc u objavi na mreži X.
Harizmatični Navaljni – Putinov glavni protivnik koji je vodio kampanju protiv korupcije u vladi – umro je prije godinu dana dok je bio zatvoren u udaljenoj arktičkoj zatvorskoj koloniji.
Ruske vlasti nikada nisu u potpunosti objasnile smrt Navaljnog, koja se dogodila dok je šetao zatvorskim dvorištem.
Njegove pristalice trebalo bi da obilježe godišnjicu njegove smrti u nedjelju, uz rizik odmazde posjetom njegovom grobu u Moskvi.
Neki ruski prokremljovski Telegram kanali upozorili su pristalice da ne idu na groblje.
Komemorativni događaji će se održati i na drugim mjestima, kao što je Berlin, gdje će Navaljnijeva udovica Julija Navalnaja, koja živi u egzilu zajedno sa mnogim drugim ruskim disidentima, podijeliti uspomene na svog muža.

Šolc: Navaljni umro jer se borio za slobodu i demokratiju u Rusiji

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Njemački kancelar Olaf Šolc odbacio je danas prijedlog predsjednika SAD Donalda Trampa o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze, ukazujući da je neophodno obezbijediti mirnu koegzistenciju palestinske države i Izraela.
- U potpunosti odbacujem ono što je predsjednik Tramp sugerisao. Ne smijemo da preselimo stanovništvo Pojasa Gaze u Egipat - rekao je Šolc na predizbornom skupu njegove Socijaldemokratske partije Njemačke u Ludvigsburgu.
Šolc je kazao da se mora učiniti sve kako bi bila spriječena dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku i kako bi bilo obezbijeđeno da palestinska država i Izrael zajedno žive u miru, prenosi njemačka agencija DPA.
Tramp je ove nedjelje, u prisustvu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, izjavio da će SAD „preuzeti“ Pojas Gaze i transformisati ga u prosperitetnu „rivijeru Bliskog istoka“, pošto Palestinci iz te enklave budu preseljeni u druge arapske države u regionu.
Ta izjava Trampa naišla je na brojne kritike u svijetu, poslije čega je državni sekretar Marko Rubio rekao da nije riječ o neprijateljskom potezu predsjednika SAD, već o „velikodušnoj ponudi“ za obnovu Pojasa Gaze, u koji bi se Palestinci vratili jednog dana.

Šolc odbacio Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Evropska unija (EU) ima kapacitet da uzvrati na američke carine. On je govorio u Briselu uoči prvog sastanka lidera EU-a posvećenog odbrani, i rekao da će tema saradnje između EU-a i SAD-a biti intenzivno razmatrana.
- I SAD i Evropa imaju koristi od trgovine robom i uslugama. Ako trgovinske politike to otežaju, biće loše za obje strane- kazao je Šolc.&nbsp;
Šolc je naglasio sposobnost EU-a da reaguje na američke carine.
- Ono što je jasno jeste da, kao jaka ekonomska regija, možemo oblikovati svoje politike kao odgovor na carine vlastitim carinama. To je nešto što moramo i što ćemo učiniti. Cilj bi trebao biti postupanje na način koji vodi ka saradnji- poručio je Šolc.
Ispunjavajući predizborno obećanje, američki predsjednik Donald Tramp u subotu je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika te 10 posto na kineske proizvode.
EU se sada priprema za mogući trgovinski rat.
U nedjelju Tramp je novinarima izjavio da će “definitivno” uvesti carine na evropske proizvode.
- Mogu vam to reći, jer su zaista iskorištavali situaciju. Znate, imamo deficit veći od 300 milijardi dolara- rekao je Tramp.

Šolc: EU ima kapacitet da uzvrati na američke carine

Planirani savez u parlamentu između njemačkih konzervativaca i ekstremne desnice, za pooštravanje migrantske politike, mjesec dana prije parlamentarnih izbora, bio bi neoprostiva greška, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.
- Od Drugog svjetskog rata „uvijek je postojao jasan konsenzus među svim demokratama u našim parlamentima – ne pravimo zajedničke akcije sa ekstremnom desnicom- rekao je socijaldemokrata Šolc konzervativnoj opoziciji koja vodi po anketama, pred parlamentarne izbore zakazane u februaru.
Šolc, kandidat za drugi kancelarski mandat, optužio je svog konzervativnog protivnika Fridriha Merca da je stavio tačku na konsenzus postignut 1949. godine.
Njemački poslanici će se danas izjasniti o prijedlozima koji pozivaju na veliko pooštravanje migracionih pravila u zemlji, a koja bi mogla biti usvojena uz podršku ekstremne desnice.
Dva teksta koja je predložila konzervativna CDU/CSU predviđaju, između ostalog, blokiranje na granici bilo koga, bez legalnih dokumenata za ulazak, uključujući i tražioce azila.
Konzervativci su spremni da proguraju ta dva teksta, ako bude potrebno uz podršku ekstremno desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).
- Pravo na azil je sastavni dio našeg pravnog sistema i naših vrijednosti i ne smijemo da ga podrivamo- rekao je Šolc.
Debatu je pokrenuo nedavni napad nožem, za koji je okrivljen Avganistanac bez dokumenata sa mentalnim zdravstvenim problemima. Tada je stradalo jedno dijete, dok je u decembru bio izveden napad automobilom koji je namjerno uletio u ljude na božićnoj pijaci.

Šolc zabrinut zbog mogućeg saveza konzervativaca sa ekstremnom desnicom

Njemački kancer Olaf Šolc je rekao da je neprihvatljivo da Ilon Mask "podržava ekstremno desničarske ideje" nakon što je Mask podigao ruku u položaj koji može da se protumači kao nacistički pozdrav.
- Imamo slobodu govora u Evropi i Njemačkoj, svako pa i milijarderi mogu da kažu šta hoće, ali ne prihvatamo podršku ekstremno desničarskim pozicijama - rekao je Šolc.
Incident se desio na inauguraciji novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa 20. januara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1969%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fburne-reakcije-na-drustvenim-mrezama-da-li-je-ilon-mask-salutirao-nacisticki-pozdrav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Političari i istoričari su Maskovo podizanje ruke protučili kao nacistički pozdrav, dok su neki rekli da je to samo bio nespretan potez.
Mask je Šolcu odgovorio objavom na društvenoj mreži Iks gdje je napisao „Sramota za Olafa Šlica“, a prezime je namjerno pogrešno napisao.
U novembru prošle godine Mask je za Šolca rekao da je lud, nakon što se u Njemačkoj raspala vladajuća koalicija.

Šolc: Neprihvatljivo je da Ilon Mask podržava ekstremnu desnicu

Njemački kancelar Olaf Šolc optužio je danas političke protivnike da lažu kada govore o sporu koji se vodi o vojnoj pomoći Ukrajini.
- Njemački narod obmanjuju s najvećim intenzitetom i velikom posvećenošću - rekao je Šolc na događaju koji je danas organizovao list Frankfurter algemajne cajtung, prenosi dpa.
Na pitanje ko obmanjuje narod, kandidat socijaldemokrata za kancelara na vanrednim izborima, zakazanim za 23. februar, rekao je da su to „svi oni koji se trude da izbjegnu“ temu kako će se platiti vojna pomoć Ukrajini.
To se, dodao je, odnosi na političare, ali i na sve ostale koji ne žele da raspravljaju o tome.
Šolc nije imenovao konkretne osobe ili stranke, ali već danima je u sporu sa demohrišćanima, liberalima, pa čak i s jedinim preostalim koalicionim partnerom, Zelenima.
Te stranke žele da se dodatne isporuke oružja Ukrajini finansiraju vanrednim budžetom još prije izbora, a Šolc im zamjera to što su spremni da prihvate rezove na drugim mjestima, a da pritom ne kažu gde tačno hoće smanjenja.
Riječ je o ukupno oko 15 milijardi eura, precizirao je Šolc.
- To se ne može tako lako izvesti, a da svi ne budu nezadovoljni, jer na kraju gotovo svi budu pogođeni. A obmane se nastavljaju i ne diskutuje se javno o onome što bi možda mogla biti odlučujuća debata u Njemačkoj – ko plaća račun - kazao je Šolc.
Šolc i njegova SPD, za razliku od demohrišćana, FDP i Zelenih, žele da se pomoć Ukrajini finansira novim kreditom, ali je za to neophodna privremena suspenzija ustavnog ograničenja zaduživanja saveznog budžeta.

Šolc optužuje političke protivnike: Obmanjuju njemački narod o vojnoj pomoći Ukrajini

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizuje promociju knjige „Putujući sa figurama 2“ autora i šahovskog velemajstora Milana Draška.
O knjizi i šahu govoriće:
Dragan Popadić, FIDE majstor
Nikola Đukić, velemajstor
Milan Draško, velemajstor
Moderator večeri: Đorđe Šćepović
Promocija će se održati u srijedu, 14. maja, u sali “Marko Miljanov”, sa početkom u 19 časova.

Promocija knjige “Putujući sa figurama 2“ u biblioteci Radosav Ljumović

Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore i Hotel Hilton Podgorica ostvarili su uspješnu saradnju kroz prodajnu izložbu renomiranog crnogorskog slikara Romana Đuranovića, koja je održana u prostoru hotela.
Zahvaljujući ovoj inicijativi, dogovoreno je da 20% od ukupne prodaje umjetničkih djela bude usmjereno na nabavku materijala za studente Fakulteta likovnih umjetnosti. Na izložbi je prikupljeno ukupno 1.660 eura, koji će biti direktno iskorišćeni za podršku obrazovanju i kreativnom razvoju mladih umjetnika.
Ova inicijativa predstavlja primjer kako saradnja između kulturnih institucija i privatnog sektora može doprinijeti razvoju umjetnosti i pružiti konkretnu podršku talentovanim studentima.
Zahvaljujemo se svima koji su dali doprinos ovom projektu – umjetniku, kolekcionarima i svim posjetiocima – i sa zadovoljstvom najavljujemo nastavak saradnje kroz novu izložbu Sonje Đuranović, koja će biti otvorena večeras u Hotelu Hilton Podgorica, sa početkom u 20 časova.

Fakultet likovnih umjetnost i Hotel Hilton: Prodajna izložba za podršku mladim umjetnicima

Crna Gora ima ambiciozan plan da do kraja naredne godine zatvori preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić navodeći da će ove godine fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, u razgovoru sa predsjednikom parlamenta Kraljevine Danske Sorenom Gade Jensenom naglasio važnost predstojećeg predsjedavanja te države Savjetom EU u drugoj polovini ove godine. 
 
Mandić je ukazao na značaj pravovremene pripreme za izradu nacrta Sporazuma o pristupanju Crne Gore EU, i kazao da se nada u snažnu podršku Danske kako bi to pitanje bilo uvršteno na agendu prije početka danskog predsjedavanja. 
 
Mandić je, kako se navodi, istakao istorijske rezultate koje je postigla aktuelna parlamentarna većina, kao što su brojna ključna imenovanja u pravosuđu, pozitivan IBAR i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja krajem prošle godine. 
 
On je ponovio da imamo ambiciozan cilj da Crna Gora do kraja 2026. zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, dok će u ovoj godini, kako je kazao fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je pozvao predsjednika Jensena u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, dodajući da će otvaranje ambasade Crne Gore u Kopenhagenu, koje je u završnoj fazi, biti značajna pomoć pri realizaciji ove i budućih zvaničnih posjeta. 
 
Jensen se, kako su kazali, zahvalio na prilici da se sastane sa Mandićem, dodajući da Danska jasno vidi impozantne rezultate koje je Crna Gora postigla u proteklih godinu i po. 
 
Jensen je naglasio da je Danska uvijek podržavala Crnu Goru u procesu EU integracija i da možemo da računamo na njihovu pomoć u svakom momentu.

Mandić sa Jensenom: Ove godine fokus na zatvaranju sedam poglavlja

Matica crnogorska se zalaže za ustanovljavanje 13. maja kao državnog praznika - Dana crnogorske pobjede.&nbsp;
- Odlučujuća crnogorska vojna pobjeda protiv osmanlijske vojske u bici na Grahovcu odigrala se na današnji dan – 13. maja 1858. godine.Pobjeda na Grahovcu imala je prelomni uticaj na buduće političke prilike u Crnoj Gori sticanjem značajnih teritorijalnih proširenja, a velike evropske sile su počele da se odnose prema Crnoj Gori kao suverenoj državi - navodi predśednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp;
Potrebno je, kako kaže, istaći zrelu i ispravnu odluku knjaza Danila da svoja zalaganja na diplomatskom planu ostvari na bojnom polju.&nbsp;
- Na taj način je knjaz Danilo Petrović Njegoš Crnoj Gori obezbijedio nezavisnost i oficijelno međunarodno priznanje, kao i definitivno razgraničenje između crnogorske i turskoosmanlijske države – podržano i potvrđeno od međunarodnog faktora. Istorijska je činjenica da je međunarodno priznanje i određivanje teritorijalnih granica Crne Gore bilo ključna politička osnova da na Berlinskoj mirovnoj konferenciji 1878. godine i de iure bude međunarodno legitimisana nezavisnost crnogorske države. Pobjeda nad Turskom je izazvala veliku pažnju, i o njoj je sa simpatijama pisano u evropskoj štampi. Istovremeno je crnogorska vojna pobjeda postala i ozbiljan politički povod da se pokrene međunarodna inicijativa za teritorijanim razgraničavanjem između Knjaževine Crne Gore i Turske, što je rezultiralo Ambasadorskom konferencijom u Carigradu na kojoj su donešene završne odluke o razgraničenju. Protokolom sa Međunarodne ambasadorske konferencije je i de facto došlo do međunarodnog priznanja crnogorske državne nezavisnosti - objašnjava Jovović.
Ističe da se Grahovačka bitka tako otjelotvorila u najveći istorijski spomenik slave crnogorskog junaštva u modernoj istoriji, zbog čega bi Bitku na Grahovcu 13. maja 1858. godine trebalo obilježavati kao državni praznik – Dan crnogorske pobjede.
- Pobjeda na Grahovcu je sublimacija brojnih pobjeda crnogorske vojske nad osvajačima kroz istoriju i kruna slave crnogorskog oružja i hrabrosti. Crna Gora je ovom pobjedom označila period mira i razvoja države koja neće biti samo vojnički logor, već zemlja od prosperiteta i vladavine zakona.Za Crnu Goru je nakon Grahovačke bitke nastupila nova era političke, kulturne i nacionalne emancipacije, kada je svojim snagama izborila mogućnost da se ravnopravno pridruži zajednici evropskih država. Dobici za Crnu Goru i za Crnogorce prilikom vladavine knjaza Danila Petrovića Njegoša postali su i savremeni državotvorni temelj, na kojem se nastavio nadograđivati i afirmisati međunarodni suverenitet zemlje - poručuje Jovović.
Dodaje da je cilj uspostavljanja ovog praznika jačanje kulta državotvornosti i nacionalnog jedinstva Crne Gore, koji treba da bude u funkciji jačanja istorijske svijesti crnogorskih građana.&nbsp;
- Nameće se potreba da se crnogorsko društvo kolektivno podsjeti pregnuća naših predaka i da ovim praznovanjem i simbolički gradimo nacionalno jedinstvo na temeljima koji svjedoče o našoj slavnoj istoriji i tradiciji. Dan crnogorske pobjede će dodatno afirmisati istorijsko pravo crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečeno u vjekovnim borbama za slobodu -zaključuje Jovović.&nbsp;

Matica crnogorska: 13. maj obilježavati kao državni praznik - Dan crnogorske pobjede

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: olaf-solc