Američki predsjednik Donald Tramp danas je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ uputio neuobičajenu čestitku za Uskrs, koju je iskoristio da napadne „lude ljevičare“ i njegovog prethodnika Džoa Bajdena, koga je okrivio za ulazak brojnih kriminalaca u zemlju, a čestitao je i „svima koji su pokrali izbore 2020. godine“.
- Srećan Uskrs svima, uključujući i radikalne ljevičarske ludake koji se tako žestoko bore i spletkare da vrate u našu zemlju ubice, narko bosove, opasne zatvorenike, mentalne bolesnike, dobro poznate članove bande MS-13 i ljude koji tuku žene - naveo je Tramp.
Čestitao je Uskrs i "slabim i neefikasnim sudijama i policajcima" koji dopuštaju da se na njihovu naciju nastavi napad.
- Koji je toliko nasilan da ga nikada nećemo zaboraviti. Pospani Džo Bajden je namjerno dozvolio milionima kriminalaca da uđu u našu zemlju kroz politiku otvorenih granica, što će ući u istoriju kao najkatastrofalnija odluka ikada donijeta - ocijenio je Tramp.
Dodaje da je Bajden bio njihov "ubjedljivo najgori i najnesposobniji predsjednik".
- Čovjek koji apsolutno nije imao pojma šta radi, ali njemu, onome ko je upravljao i manipulisao potpisivanjem odluka (možda naš pravi predsjednik) i svim ljudima koji su varali na predsjedničkim izborima 2020. kako bi ovaj krajnje destruktivni moron bio izabran. S puno ljubavi, iskrenosti i privrženosti želim srećan Uskrs - napisao je Tramp.
Zanimljivo je da je Tramp tu poruku objavio samo nekoliko minuta nakon što je poslao poruku u potpuno drugačijem tonu, prenio je SiEnEn (CNN).
- Melanija i ja želimo svima srećan Uskrs. Bilo da idete u crkvu ili gledate službu od kuće, neka ovaj dan bude pun mira i radosti za sve koji slave vaskrsenje Isusa Hrista - naveo je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Trampov Uskrs uz uvrede: Čestitka "ludim ljevičarima" i optužbe na račun Bajdena

Donald Tramp još je jednom otvoreno optužio Volodomira Zelenskog i "pokvarenog Džo Bajdena" da su započeli rat u Ukrajini.&nbsp;
Tramp je dodao kako ga je Putin poštovao tokom prvog mandata.
- Rat između Rusije i Ukrajine je Bajdenov rat, ne moj. Ja sam tek stigao, i tokom četiri godine mog mandata nije bilo problema u sprječavanju da se dogodi. Predsjednik Putin, i svi ostali, poštovali su vašeg predsjednika! Nisam imao nikakve veze s ovim ratom, ali marljivo radim da zaustavim smrt i uništenje. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni, a jesu, na toliko načina, taj užasan rat se nikada ne bi dogodio. Predsjednik Zelenski i Pokvareni Džo Bajden odradili su apsolutno grozan posao dopuštajući da ova tragedija započne. Postojalo je toliko načina da se spriječi da ikad započne. Ali to je prošlost. Sada ga moramo zaustaviti, i to brzo. Tako tužno! - napisao je Tramp.
<h2>Po Trampu, za rat u Ukrajini su krivi redom - Putin, Bajden pa Zelenski</h2>
- Da je Bajden bio kompetentan, i da je Zelenski bio kompetentan, a ne znam da jeste... Taj rat nikad nije smio biti dopušten da se dogodi. Bajden je to mogao spriječiti, i Zelenski je to mogao spriječiti. A Putin nije trebao nikad ni započeti -dodao je.
<h2>"Ne započinješ rat ako nisi siguran da možeš pobijediti"</h2>
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku, Tramp je dodatno rekao: "Kada započinješ rat, moraš znati da ga možeš dobiti. Ne započinješ rat protiv nekog ko je 20 puta jači od tebe. I onda se nadaš da će ti netko poslati rakete."
Tramp je utvrdio da je upravo on bio prvi koji je Ukrajini isporučio Javelin projektile, te da je današnji sukob mogao biti izbjegnut.
Po njegovim riječima, redosljed odgovornosti za rat je: Putin, Bajden, pa Zelenski.
- Milioni ljudi su mrtvi zbog trojice ljudi - zaključio je Tramp.
<h2>Tramp: Vjerujem da je Rusija greškom raketirala centar grada, to je Bajdenov rat</h2>
Dvije ruske balističke rakete pogodile su juče samo središte sjevernog ukrajinskog grada Sumija i usmrtile najmanje 34 osobe, a ranile 117, u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su ukrajinski predstavnici.&nbsp;
Na napad je reagovao i Tramp.

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Novinari Njujork Tajmsa napravili su analizu dosadašnjeg rada američkog predsjednika Donalda Trampa, a ono što se u svemu ističe jeste i jedan nevjerovatan podatak - Donald Tramp je za samo 50 dana spomenuo bivšeg predsjednika Džoa Bajdena 316 puta.
Između ostalog, Tramp je spomenuo Bajdena i tokom posljednjeg skandala u Bijeloj kući kada su otkrivene poruke američkih zvaničnika na aplikaciji Signal uoči napada na Jemen.
Umjesto da govori o ovom skandalu, Tramp je govorio o tome kako je Bajden trebalo pokrenuti napade na Jemen.
- Džo Bajden je trebalo da izvrši ovaj napad na Jemen. Ovo je trebalo da učini Džo Bajden, ali nije - rekao je Tramp.
Analiza koju je sproveo Njujork tajms pokazala je da je tokom prvih 50 dana Trampovog mandata američki predsjednik pominjao Bajdena 6,32 puta dnevno.
- Bajdena je spomenuo u više govora nego što je rekao "Amerika" - navodi se.
Džejms Karvil, osoba koja je dugo godina bila zadužena za strategije Demokratske stranke, za Nujork tajms je izjavio da zna zbog čega Tramp toliko puta spominje Bajdena.
- Tramp pokušava da pripremi javnost za tešku ekonomsku situaciju koja bi mogla biti na pomolu zahvaljujući njegovim trgovinskim ratovima. On vidi šta dolazi i ne može da krivi sebe, tako da mora kriviti Bajdena - rekao je Karvil.
U analizi se navodi i da je Tramp od Bajdena napravio politički bauk.
- Više je puta spomenuo Bajdena nego Ukrajinu ili Izrael. Više puta od Bajdena spomenuo je samo carine. Bajdena je napravio kao epskog i sveprisutnog čovjeka kojeg je nemoguće ignorisati. Korišćenje Bajdenovog imena najčešće je praćeno rečenicama: "Bajden je pomiješao brojke", "Bajden nije uradio ništa", "Bajden nam je ostavio nered", "Bajden je dao novac Kini" itd. - pojašnjavaju.

Trampova opsesija Bajdenom: U govorima ga pominjao više nego Ameriku

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da preventivna pomilovanja koja je izdao njegov prethodnik Džo Bajden za više osoba nisu validna.
Nekoliko sati prije odlaska sa vlasti 20. januara Džo Bajden je izdao niz preventivnih pomilovanja za članove Kongresa ili funkcionere da bi ih zaštitio od „neopravdanih i politički motivisanih sudskih gonjenja“.
On je tako pružio svoju zaštitu bivšem načelniku generalštaba američke vojske Majku Miliju, bivšem tvorcu strategije protiv kovida 19 u Bijeloj kući Entoniju Faučiju, kao i članovima Kongresa i funkcionerima koji su učestvovali u istražnoj komisiji oko napada na Kapitol 6. januara 2022. godine, kada su Trampove pristalice pokušale da spriječe legitimizaciju pobjede Bajdena na izborima.
- "Pomilovanja" koje je uspavani Džo Bajden dao neizabranoj komisiji političkih nasilnika i mnogim drugim sada se proglašavaju ništavnim i bez efekta - napisao je noćas Tramp na svojoj platformi Trut Soušal.
Bez davanja dokaza Tramp je rekao da su pomilovanja napisana „mehaničkom olovkom“.
Za sada nisu jasne pravne implikacije ovih tvrdnji, piše agencija Frans pres.
Tramp je prethodno na svojoj platformi objavio mim koji predstavlja potpis svog demokratskog prethodnika napravljen pomoću mehaničke ruke sa olovkom, nagovještavajući da Bajden nije sam potpisivao svoje odluke.
Tramp koji je obećao da će se „osvetiti“ svojim političkim protivnicima, na dan svoje inauguracije osudio je pomilovanja data po njemu osobama koje su „vrlo, vrlo krive za jako teške zločine“.

Tramp tvrdi da pomilovanja koja je izdao Bajden nisu validna

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država &nbsp;Donald Tramp okrivio je svog prethodnika Džozefa Bajdena, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog za sukob u Ukrajini, istakavši da su mogli da ga spriječe.
On &nbsp;je demantovao medijske navode da planira da otputuje u Moskvu, da bi se pridružio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na proslavi Dana pobjede nad fašizmom 9. maja.
- Ne, ne, nijesam to planirao- odgovorio je Tramp novinarima koji su ga pitali da li je ova informacija tačna.

Tramp: Bajden i Zelenski krivi za rat u Ukrajini

Odlazeći američki predsjednik Džo Bajden je u posljednjim minutima svog mandata preventivno pomilovao petoro članova svoje porodice - brata Džejmsa i njegovu suprugu Saru, brata Frensisa, mlađu sestru Valeri Bajden Ovens i njenog supruga Džona Ovensa, zbog toga što su, kako je rekao, "podvrgnuti nemilosrdnim napadima i prijetnjama". 
Donald Tramp reagovao je na ovaj potez Bajdena koji je ocijenio kao "sramotan".
Ta odluka je došla nakon što je Bajden prethodno kontroverzno pomilovao svog sina Hantera, koji je bio optužen za krivična djela i prijetio mu je zatvor, a preventivno je pomilovao i neke Trampove neprijatelje, poput ljekara Entonija Faučija i generala Marka Milija.
Osim Hantera, nijedan član Bajdenove porodice nije suočen ni sa kakvom optužbom, prenosi Forbs.
Bajden je u saopštenju naveo da preventivna pomilovanja ne predstavljaju priznanje da su članovi njegove porodice bili umiješani u bilo kakva kršenja zakona, niti da su krivi za bilo kakve zločine.
Istakao je da su motiv za preventiva pomilovanja bile „neosnovane i politički motivisane istrage“ koje su ciljale političke rivale i njihove porodice i dodao da čak i istrage za kršenja zakona, od kojih će biti oslobođeni, „mogu nepopravljivo nanijeti štetu njihovoj reputaciji i finansijama“.
Američki predsjednik Donald Tramp je kritikovao odluku Bajdena da nekoliko minuta prije odlaska iz Bijele kuće preventivno pomiluje više članova svoje porodice i neke političare, i ocijenio da je to bilo sramotno.
- Pomilovao je ljude koji su veoma krivi za ozbiljne zločine - rekao je Tramp poslije inauguracije, a posebno je zamjerio Bajdenu što je pomilovao članove parlamentarnog odbora koji je vodio istragu o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.
Bajden je u saopštenju naveo da je, u želji da spriječi moguću Trampovu osvetu, preventivno pomilovao državne službenike i petoro članova svoje porodice.

Bajden preventivno pomilovao članove svoje porodice; Tramp: To je sramotno

U noćašnjim izraelskim udarima u Pojasu Gaze poginulo je najmanje 18 osoba, među kojima su šest žena i četvoro djece, objavili su zdravstveni zvaničnici te palestinske teritorije.
Ovo je objavljeno jutros, u vrijeme kada su Izrael i palestinski Hamas sve bliže postizanju primirja i okončanja 15-mjesečnog rata i oslobađanja desetina talaca.
Zvaničnici su izrazili optimizam da mogu da zaključe sporazum narednih dana, poslije više od godinu pregovora koji su više puta bili u blokadi.
U međuvremenu jemenski Huti, pobunjenici koje podržava Iran, ispalili su raketu na centar Izraela, što je aktiviralo sirene upozorenja i poslalo ljude u skloništa, ali nije bilo nastradalih. Policija je objavila da je nekoliko domova oštećeno izvan Jerusalima i slike dijela rakete koja je udarila u krov.
U dva udara u Deir al Balahu, u centru Gaze, poginule su dvije žene i četvoro djece, a oni su starosti od mjesec do devet godina. Jedna žena je bila trudna i beba nije preživjela, prema navodima bolnice Mučenici Al Akse koja je primila tijela.
Još 12 ljudi je ubijeno u dva udara u južnom gradu Kan Junisu, prema Evropskoj bolnici.
Za sada nema saopštenja izraelske vojske. Izrael navodi da samo gađa militante i optužuje ih da se skrivaju među civilima u skloništima i šatorskim naseljima za raseljene.
Izrael i Hamas su pod pojačanim pritiskom da zaustave sukob uoči inauguracije predsjednika SAD Donalda Trampa čiji izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof se nedavno pridružio posrednicima iz SAD, Egipta i Katara, u glavnom gradu Katara Dohi.
Sporazum u fazama bio bi zasnovan na okviru koji je iznio predsjednik Džo Bajden u maju i koji je odobrio Savjet bezbjednosti UN.
U prvoj fazi Hamas bi oslobodio desetine najosjetljivijih talaca zarobljenih tokom napada 7. oktobra 2023 koji je podstakao rat, u zamjenu za desetine palestinskih zatvorenika dok se izraelske snage povlače iz naseljenih centara. Nekim Palestincima bi bilo dozvoljeno da se vrate u svoje domove i bila bi povećana humanitarna pomoć.
U drugoj fazi Hamas kaže da bi oslobodio ostale taoca u zamjenu za veliki broj zatvorenika, puno izraelsko povlačenje i trajni prekid vatre.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je obećao da će nastaviti borbe dok ne budu uništene vojni i vladajući kapaciteti Hamas i kad on više ne bude predstavljao prijetnju. Razlika između dvije strane bile bi tema pregovora tokom prve faze.
Militanti predvođeni Hamasom ubili su oko 1.200 ljudi u napadu 7. oktobra i oteli su oko 250 talaca. Oko 100 talaca se i dalje drži u Gazi a izraelska vojska vjeruje da je trećina do polovina njih mrtva.
U izraelskoj uzvratnoj ofanzivi ubijeno je 46.000 Palestinaca, više od polovine njih su žene i djeca, prema Ministartvu zdravlja Gaze, koje ne kaže koliki broj ubijenih su borci.
Rat se prenio širom regiona, podstakao godinu borbi između Izraela i militanata libanskog Hezbolaha koje su završene napetim primirjem u novembru. Izrael je takođe direktno razmjenjivao vatru sa Iranom koji podržava Hamas, Hezbolah i jemenske Huti pobunjenike.
Izraelska vojska saopštila je da je imala više pokušaja da presretne raketu lansiranu iz Jemena rano jutros i da je „raketa vjerovatno presretnuta“. Vojska je saopštila da je ranija raketa ispaljena iz Jemena takođe presretnuta.
Huti koji su zauzeli glavni grad Jemena Sanu i veliki dio sjevera zemlje 2014. godine izvršili su niz napada raketama i dronovima na Izrael i napadali su međunarodne brodove u Crvenom moru. Huti kažu da se bore u znak solidarnosti sa Palestincima, ali većina ciljanih brodova nema nikakve veze sa sukobom.

U noćašnjim izraelskim udarima u Gazi poginulo najmanje 18 osoba, među njima i četvoro djece

Odlazeći predsjednik SAD Džo Bajden razgovarao je danas sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o tekućim pregovorima o postizanju primirja u Gazi i oslobađanju talaca koji se drže u toj palestinskoj teritoriji, rekao je jedan visoki američki zvaničnik.
Poziv, čiji detalji će kasnije biti saopšteni, uslijedio je u vrijeme kada američki predsjednik vrši pritisak da se postigne takav sporazum prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću 20. januara.
Iz kancelarije izraelskog premijera saopšteno je danas da je Netanjahu razgovarao sa američkim predsjednikom Bajdenom o „napretku“ u pregovorima čiji cilj je postizanje sporazuma o oslobađanju talaca držanih u Pojasu Gaze.
- Premijer je razgovarao sa američkim predsjednikom o napretku u pregovorima o oslobađanju naših talaca i informisao ga je o mandatu koji je dao pregovaračkom timu u Dohi, sa ciljem ostvarenja napretka u oslobađanju talaca - dodaje se u saopštenju.
Ovo je objavljeno dan pošto je Netanjahuova kancelarija objavila da šalje visoku delegaciju da učestvuje u pregovorima koji se održavaju u Dohi u Kataru.
Netanjahu je održao sastanak u Jerusalimu u prisustvu specijalnog izaslanika za Bliski istok dolazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiva Vitkofa, predstavnika odlazeće američke administracije, izraelskog ministra odbrane Izraela Kaca i zvaničnika izraelskih bezbjednosnih službi. Tada je dogovoreno da se visoka izraelska delegacija pošalje u Dohu.
Posredni pregovori između Izraela i palestinskog islamističkog pokreta Hamas nastavljeni su prošlog vikenda u Kataru, ali izraelsku stranu nisu predstavljali visoki zvaničnici.
S druge strane Tramp je nedavno obećao da će biti „pakao“ u regionu ako taoci nisu oslobođeni prije njegovog povratka na vlasti.

Bajden razgovarao sa Netanjahuom o primirju u Gazi

Predsjednik SAD Džo Bajden izmijenio je 8. januara uredbu (EO 14033) kojom je u junu 2021. godine proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu, prenosi Glas Amerike.
Među najvažnijim izmjenama su da će sankcijama biti obuhvaćeni supružnici i odrasla djeca sankcionisanih osoba, zatim lideri ili članovi – vladinih ili poslovnih – entiteta pod sankcijama, kao i oni koji pod čijom su kontrolom sankcionisane osobe ili entiteti, prenosi Glas Amerike.
Ubuduće, razlog za sankcije će biti i pokušaj da se učestvuje u korupciji, ugrožavanju stabilnosti ili narušavanju teritorijalnog integriteta.
Bajden je 2021. godine kao razloge za sankcije naveo podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše Jugoslavije, ali i „raširenu korupciju u vladama i institucijama Zapadnog Balkana“. Sankcionisanim osobama su, između ostalog, blokirana sva imovina i finansijski interesi u SAD, kao i transakcije sa američkim državljanima i biznisima.
Sankcije po ovom osnovu izriče Ured za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC), u konsultacijama sa Stejt departmentom.
OFAC u ovom trenutku, na osnovu uredbe 14033, ima izrečene 62 sankcije fizičkim i pravnim licima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, uključujući lidera BIH entiteta Republika Srpska Milorada Dodika i članove njegove porodice, potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikolu Gruevskog i druge.
Kao jedna od najuočljivijih promjena, sankcije će se ubuduće moći izricati ne samo onima koji direktno ili indirektno ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost, teritorijalni integritet, demokratske procese i institucije zemalja Zapadnog Balkana, već i onima koji „pokušaju da se uključe“ ili učestvuju u razvoju takvih aktivnosti.
Ista promjena se odnosi i na narušavanje i ugrožavanje sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum ili Ohridski sporazum, pa i odluka ili zaključaka institucija poput Vijeća za implementaciju mira u BiH ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju.
Najznačajnije izmjene u uredbi se odnose na dodavanje tri nova člana.
Prema članu 6, sankcije će se ubuduće odnositi i na „lidere, zvaničnike ili članove entiteta, uključujući i vladinih entiteta, koji su učestvovali ili pokušavaju da učestvuju“ u ugrožavanju mira i stabilnosti, korupciji i drugim već pobrojanim aktivnostima, „ili čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu sa ovom uredbom“.
U članu 9 se navodi da će sankcije moći izricati i onima koji „posjeduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina ili udjeli u imovini blokirani „.
Član 10 pojašnjava da će sankcijama biti obuhvaćani i „supružnici ili odrasla djeca bilo koje osobe čija su imovina ili udjeli u imovini blokirani“.
Iz Bijele kuće su naveli da su današnje izmjene nastale „u kontekstu događaja na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zapadnobalkaskih nacija“, kao i ugrožavanje poslijeratnih sporazuma i „značajnu korupciju koja podriva vladavinu prava“.
Bajden je o izmjenama obavijestio i Kongres SAD.

Bajden proširio mogućnosti za izricanje sankcija na Zapadnom Balkanu

Osumnjičeni za napad u Nju Orleansu je mrtav, rekao je za SiEnEn (CNN) zvaničnik savezne policije.
Indicije su da je osumnjičeni postupio namjerno, rekao je zvaničnik.
FBI i policija vrše pretres vozila kako bi utvrdili motiv.
Podsjetimo, deset osoba je stradalo, a 30 povrijeđeno nakon što se vozilo zaletjelo u gomilu u Nju Orleansu.
Predsjednik Džo Bajden je obaviješten nakon što je vozač naletio kamionom na gomilu tokom novogodišnje proslave u ulici Burbon u Nju Orleansu u srijedu rano ujutro, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
- Predsjednik Bajden je obaviješten o užasnoj vijesti da je vozač ubio i povrijedio desetine osoba u Nju Orleansu tokom noći, a Bijela kuća je stupila u kontakt sa gradonačelnicom Nju Orleansa Latojom Kantrel da ponudi podršku - navodi se u saopštenju.
Gradonačelnica Kantrel je objavila prve informacije o napadu.
- Znamo da je grad Nju Otrleans bio pogođen terorističkim napadom - rekla je Kantrel, ističući da se incident još istražuje.
FBI je preuzeo istragu i kaže da je na mjestu događaja pronađena improvizovana eksplozivna naprava.
- Ovo nije teroristički napad. Na mjestu događaja pronađene su improvizovane eksplozivne naprave - rekla je agentica Altea Dankan.
Poručila je da se javnost treba držati podalje od tog područja „dok ne shvatimo što se događa“.

Osumnjičeni za napad u Nju Orleansu mrtav: Gradonačelnica tvrdi da je napad bio terorizam, FBI kaže da nije

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Svijet izgrađen poslije Drugog svjetskog rata se raspada, a okosnicu novog poretka će činiti interesi nuklearnih super-sila, među kojima nema Evrope, smatraju ugledni evropski politički mislioci.
I, kako zaključuju, Evropska unija neće opstati ako se ne objedini bezbjednosno i budžetski, ali takođe i ako se ne proširi na nove članice.
Bivši šef njemačke diplomatije Joška Fišer tako predočava da Evropa može kročiti u "strategijsku samostojnost", što žele neki vodeći političari, ne samo ako stvori sopstvenu odbranu, postane tehnološki nezavisna od SAD i Kine, već i stvori jezgro članica EU koje su za "evropsku odbranu" i proširenje, a time otkloni one koji se tome protive.
Donedavni šef diplomatije EU i bivši šef Evropskog parlamenta Žozep Borelj misli takođe da Evropa mora stvori odbrambenu, budžetsku strukturu i "krenuti u federalnu uniju".
Jer, inače, "neće opstati...svijetom danas vladaju populizam, protekcionizam, ratovi, a moramo biti svjesni toga da je svijet odbacio upliv i vezanost za Zapad".
Evropljani su s velikom pažnjom primili na znanje da Amerika više ne želi da bude ne samo bezbjednosni zaštitnik, već ni ekonomski bliski partner Brisela.
To je posebno prepoznato u izjavi potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da "Evropa jeste naš saveznik, ali ne može biti vječiti vazal".
Borelj ukazuje i na to da nezapadni svijet, "na nas Evropljane gleda kao na onakve kakvi smo: stanovništvo koje se smanjuje i stari, da smo izgubili inicijativu na tehnološkom polju, a svijetom preovladava tehnološko američko-kinesko nadmetanje, ruska invazija na Ukrajinu i razbijački činilac oličen u predsjedniku (SAD Donaldu) Trampu".
A, uvjeren je on, "Evropa s tim izazovima treba da se sučeli svjesna da je naš potencijal to što smo u svijetu najbolji spoj političke slobode, ekonomskog napretka i socijalne zbijenosti i sklada".
Francuski dnevnik "Mond" istovremeno u opširnoj analizi "stanja svijeta i Evrope" zaključuje da su se "osamdeset godina poslije kraja drugog svjetskog rata sučelile dvije Evrope, usred haosa kojim dominiraju drugi".
"Mond" s gorčinom zaključuje da je obilježavanje 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu "imalo obilježje rekvijema za kraj međunarodnog poretka proisteklog iz ratne pobjede-nastanak dva dijela kontinenta razdvojenog jednom zemljom, Ukrajinom, u ratu".
Nekadašnji njemački ministar inostranih poslova Fišer ujedno upozorava da podjele koje je svijetu nametnula vlast predsjednika SAD Trampa zahtjevaju da i Evropa postane samosvojna svjetska snaga "uz nadnacionalnu političku volju".
Fišer, štaviše, predočava da "Trampova vlada ne dovodi u pitanje samo vojnu bezbjednost Evrope, već takođe sumnja u njenu moć u svjetskoj trgovini, na kojoj počiva evropska privreda".
On takođe podvlači da se EU mora osloboditi tehnološke zavisnosti od neevropskih velikih sila, "kao i zavisnosti od sirovina i rijetkih metala".
Više od 200 evropskih kompanija, uključujući vrlo uspješnog proizvođača aviona "Erbas", su upravo upozorili da će Evropa postati "tehnološka kolonija" ako ne krene u osvajanje sopstvene visoke tehnologije, posebno vještačke inteligencije.
Njihov zaključak je da se mora okrenuti geslu "kupujte evropsko", jer osamdeset odsto numeričkih programa i usluga za profesionalne potrebe u Evropi se kupuju od američkih firmi, a to je 265 milijardi eura godišnje.
Fišer pomalo iznenađujuće ističe da Evropa mora prevazići nacionalne razlike i nadahnuti se "nasljeđem" bivšeg francuskog predsjednika Šarla de Gola i zbog bezbjednosnih vojnih i ekonomskih prijetnji "postati degolistička, samosvojna...jer trećeg puta nema".
- Evropi je potrebna snažna ideološka suština, da jedinstveno stoji iza slobode, ljudskih prava, solidarnosti i vladavine zakona...i samo tad će svijet vjerovati da smo prava svjetska sila - kaže Fišer.
On podvlači i nužnost proširivanja EU na susjedne zemlje, produbljivanje evropske integracije, opipljivo pomaganje reformi u zemljama na putu u članstvo Unije.
I navodi da "ukoliko neke vlade EU koče dalje produbljivanje evropske integracije, one članice 'koje to žele i mogu' treba da osnaže međusobnu saradnju ".
A "EU takođe mora obnoviti narušenu vjerodostojnost u evropsku perspektivu kandidata za članstvo", ukazuje on.
Borelj zaključuje da "u Evropi danas vladaju tri straha: od rata, gubljenja sopstvene industrije i konkurentske sposobnosti, kao i okretanja ka krajnjoj političkoj desnici ".
A, primjećuje on, krajnja desnica takođe jako maše i plaši bojaznima od gubljenja identiteta zbog nekontrolisanog priliva doseljenika s drugih kontinenata.

Analiza stručnjaka o sudbini Evrope: Ako se ne objedini, EU će propasti

Zemljotres jačine 3,7 stepeni Rihterove skale sa epicentrom četiri kilometra jugozapadno od Čarođa registrovan je danas u 13:46 sati, saopšteno je iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Jačina zemljotresa u hipocentru odgovara epicentralnom intenzitetu od pet stepeni Merkalijeve skale.
Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 13 kilometara.
- Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području - kazali su iz Sektora za seizmologiju.

Zemljotres jačine 3,7 stepeni Rihtera u blizini Čarođa

Turska je spremna da bude domaćin pregovora o prekidu vatre i trajnom miru između Rusije i Ukrajine, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan svom francuskom kolegi Emanuelu Makronu u telefonskom razgovoru, saopštio je Erdoganov kabinet.
On je izjavio da je postignuta istorijska prekrentica na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, da tu priliku treba iskoristiti, i da je Turska spremna da pruži svaki doprinos uključujući i organizovanje pregovora, kako bi se osigurao prekid vatre i trajni mir, navodi se u saopštenju kancelarije turskog predsjednika.
Erdogan i Makron su razgovorali i o bilateralnim odnosima dvije zemlje kao i nizu regionalnih i globalnih pitanja, prema saopštenju, prenosi CNN Turk.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je danas povodom prijedloga ruskog predsjednika Vladimira Putina o razgovorima Rusije i Ukrajine o okončanju rata u Istanbulu 15. maja, da je pozitivan znak što je Rusija počela da razmatra to pitanje, ali da je prvi korak ka tome prekid vatre počev od sjutra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prethodno predložio da se 15. maja u Istanbulu održe neposredni razgovori predstavnika Rusije i Ukrajine o prekidu vatre.
- Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti - rekao je Putin u obraćanju medijima.
Lideri zemalja takozvane "koalicije voljnih" i Ukrajine su u zajedničkom saopštenju koje je usvojeno juče u Kijevu naveli da su podržali da 12. maja počne totalno i bezuslovno primirje u sukobu u Ukrajini, koje će trajati najmanje 30 dana.
Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Ukrajine su naveli da ovo primirje ne može da bude ograničeno bilo kakvim uslovima, a ako bi Rusija iznijela bilo kakve uslove, to bi se tumačilo kao pokušaj prolongiranja rata i ugrožavanja diplomatije, prenosi Tanjug.

Erdogan: Turska spremna da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: dzo-bajden