Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden pohvalio je aktuelnog predsjednika Donalda Trampa za uspjeh u postizanju mirovnog sporazuma između Izraela i Hamasa, iako mu je prethodno uputio ozbiljne kritike.
- Put do ovog dogovora nije bio jednostavan. Moja administracija je neumorno radila na vraćanju talaca kući, pružanju pomoći palestinskom civilnom stanovništvu i zaustavljanju rata. Cijenim rad predsjednika Trampa i njegovog tima na obnavljanju sporazuma o prekidu vatre - izjavio je Bajden.
Dan ranije, tokom govora u izraelskom parlamentu, Tramp je uputio oštre kritike na račun Bajdena, nazvavši njegovu administraciju „najgorom u istoriji“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F1977876858310992109%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977876858310992109%7Ctwgr%5E8099b1351a49fda1e831c98e8674eedf7f378835%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprkos tome, Bajden je izrazio nadu da će sporazum koji je Tramp postigao trajati.
- Sada, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i međunarodne zajednice, Bliski istok je na putu prema miru. Nadam se da će on biti trajan - kako za Izraelce, tako i za Palestince - s jednakim pravima na mir, dostojanstvo i sigurnost - poručio je Bajden.
Dodao je kako osjeća olakšanje zbog postignutog dogovora.
- Iskreno sam zahvalan i osjećam veliko olakšanje što je došao ovaj dan - za posljednjih 20 preživjelih talaca koji su prošli kroz nezamislive strahote i napokon su ponovo sa svojim porodicama i voljenima, ali i za civile u Gazi koji su pretrpjeli ogromne gubitke, a sada će konačno imati priliku da obnove svoje živote - zaključio je bivši predsjednik SAD-a.

Bajden pohvalio Trampa: Civili u Gazi će konačno dobiti priliku da obnove živote

U kolonadi uz Zapadno krilo Bijele kuće predstavljena je Predsjednička staza slavnih. U galeriji crno-bijelih predsjedničkih portreta nema bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, prenosi HRT.
Umjesto njegove fotografije nalazi se slika automatske olovke - uređaja koji omogućacva mehaničko potpisivanje dokumenata.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je prije nekoliko sedmica da će se to desiti. On i republikanci često su kritikovali &nbsp;Bajdena zbog korišćenja automatske olovke, dovodeći u pitanje njegove kognitivne sposobnosti iako su se predsjednici obiju stranaka oslanjali na taj alat.

Tramp izbrisao Bajdenovu fotografiju u galeriji predsjedničkih portreta

Bivšem američkom predsjedniku Džo Bajdenu dijagnostikovan je „agresivan oblik“ raka prostate, navodi se u saopštenju njegovog ličnog kabineta, a bolest se proširila i na kosti, piše CNN. 
 
- Prošle nedjelje, predsjednik Džo Bajden je pregledan zbog novonastalog čvora na prostati nakon što je imao pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, sa Gleasonovim skorom 9 (Grupa 5 po stepenu), uz metastaze na kostima- navodi se u saopštenju.
Dalje se navodi: „Iako je riječ o agresivnijem obliku bolesti, rak izgleda da je osetljiv na hormone, što omogućava efikasno liječenje.“
Bajden i njegova porodica „razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima“, dodaje se u saopštenju.

Bajdenu dijagnostikovan „agresivan oblik“ raka

Američki predsjednik Donald Tramp danas je na svojoj društvenoj mreži „Truth Social“ uputio neuobičajenu čestitku za Uskrs, koju je iskoristio da napadne „lude ljevičare“ i njegovog prethodnika Džoa Bajdena, koga je okrivio za ulazak brojnih kriminalaca u zemlju, a čestitao je i „svima koji su pokrali izbore 2020. godine“.
- Srećan Uskrs svima, uključujući i radikalne ljevičarske ludake koji se tako žestoko bore i spletkare da vrate u našu zemlju ubice, narko bosove, opasne zatvorenike, mentalne bolesnike, dobro poznate članove bande MS-13 i ljude koji tuku žene - naveo je Tramp.
Čestitao je Uskrs i "slabim i neefikasnim sudijama i policajcima" koji dopuštaju da se na njihovu naciju nastavi napad.
- Koji je toliko nasilan da ga nikada nećemo zaboraviti. Pospani Džo Bajden je namjerno dozvolio milionima kriminalaca da uđu u našu zemlju kroz politiku otvorenih granica, što će ući u istoriju kao najkatastrofalnija odluka ikada donijeta - ocijenio je Tramp.
Dodaje da je Bajden bio njihov "ubjedljivo najgori i najnesposobniji predsjednik".
- Čovjek koji apsolutno nije imao pojma šta radi, ali njemu, onome ko je upravljao i manipulisao potpisivanjem odluka (možda naš pravi predsjednik) i svim ljudima koji su varali na predsjedničkim izborima 2020. kako bi ovaj krajnje destruktivni moron bio izabran. S puno ljubavi, iskrenosti i privrženosti želim srećan Uskrs - napisao je Tramp.
Zanimljivo je da je Tramp tu poruku objavio samo nekoliko minuta nakon što je poslao poruku u potpuno drugačijem tonu, prenio je SiEnEn (CNN).
- Melanija i ja želimo svima srećan Uskrs. Bilo da idete u crkvu ili gledate službu od kuće, neka ovaj dan bude pun mira i radosti za sve koji slave vaskrsenje Isusa Hrista - naveo je Tramp.

Trampov Uskrs uz uvrede: Čestitka "ludim ljevičarima" i optužbe na račun Bajdena

Donald Tramp još je jednom otvoreno optužio Volodomira Zelenskog i "pokvarenog Džo Bajdena" da su započeli rat u Ukrajini.&nbsp;
Tramp je dodao kako ga je Putin poštovao tokom prvog mandata.
- Rat između Rusije i Ukrajine je Bajdenov rat, ne moj. Ja sam tek stigao, i tokom četiri godine mog mandata nije bilo problema u sprječavanju da se dogodi. Predsjednik Putin, i svi ostali, poštovali su vašeg predsjednika! Nisam imao nikakve veze s ovim ratom, ali marljivo radim da zaustavim smrt i uništenje. Da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni, a jesu, na toliko načina, taj užasan rat se nikada ne bi dogodio. Predsjednik Zelenski i Pokvareni Džo Bajden odradili su apsolutno grozan posao dopuštajući da ova tragedija započne. Postojalo je toliko načina da se spriječi da ikad započne. Ali to je prošlost. Sada ga moramo zaustaviti, i to brzo. Tako tužno! - napisao je Tramp.
<h2>Po Trampu, za rat u Ukrajini su krivi redom - Putin, Bajden pa Zelenski</h2>
- Da je Bajden bio kompetentan, i da je Zelenski bio kompetentan, a ne znam da jeste... Taj rat nikad nije smio biti dopušten da se dogodi. Bajden je to mogao spriječiti, i Zelenski je to mogao spriječiti. A Putin nije trebao nikad ni započeti -dodao je.
<h2>"Ne započinješ rat ako nisi siguran da možeš pobijediti"</h2>
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku, Tramp je dodatno rekao: "Kada započinješ rat, moraš znati da ga možeš dobiti. Ne započinješ rat protiv nekog ko je 20 puta jači od tebe. I onda se nadaš da će ti netko poslati rakete."
Tramp je utvrdio da je upravo on bio prvi koji je Ukrajini isporučio Javelin projektile, te da je današnji sukob mogao biti izbjegnut.
Po njegovim riječima, redosljed odgovornosti za rat je: Putin, Bajden, pa Zelenski.
- Milioni ljudi su mrtvi zbog trojice ljudi - zaključio je Tramp.
<h2>Tramp: Vjerujem da je Rusija greškom raketirala centar grada, to je Bajdenov rat</h2>
Dvije ruske balističke rakete pogodile su juče samo središte sjevernog ukrajinskog grada Sumija i usmrtile najmanje 34 osobe, a ranile 117, u najsmrtonosnijem napadu na Ukrajinu ove godine, rekli su ukrajinski predstavnici.&nbsp;
Na napad je reagovao i Tramp.

Tramp: Za rat u Ukrajini su redom krivi Putin, Bajden i Zelenski

Novinari Njujork Tajmsa napravili su analizu dosadašnjeg rada američkog predsjednika Donalda Trampa, a ono što se u svemu ističe jeste i jedan nevjerovatan podatak - Donald Tramp je za samo 50 dana spomenuo bivšeg predsjednika Džoa Bajdena 316 puta.
Između ostalog, Tramp je spomenuo Bajdena i tokom posljednjeg skandala u Bijeloj kući kada su otkrivene poruke američkih zvaničnika na aplikaciji Signal uoči napada na Jemen.
Umjesto da govori o ovom skandalu, Tramp je govorio o tome kako je Bajden trebalo pokrenuti napade na Jemen.
- Džo Bajden je trebalo da izvrši ovaj napad na Jemen. Ovo je trebalo da učini Džo Bajden, ali nije - rekao je Tramp.
Analiza koju je sproveo Njujork tajms pokazala je da je tokom prvih 50 dana Trampovog mandata američki predsjednik pominjao Bajdena 6,32 puta dnevno.
- Bajdena je spomenuo u više govora nego što je rekao "Amerika" - navodi se.
Džejms Karvil, osoba koja je dugo godina bila zadužena za strategije Demokratske stranke, za Nujork tajms je izjavio da zna zbog čega Tramp toliko puta spominje Bajdena.
- Tramp pokušava da pripremi javnost za tešku ekonomsku situaciju koja bi mogla biti na pomolu zahvaljujući njegovim trgovinskim ratovima. On vidi šta dolazi i ne može da krivi sebe, tako da mora kriviti Bajdena - rekao je Karvil.
U analizi se navodi i da je Tramp od Bajdena napravio politički bauk.
- Više je puta spomenuo Bajdena nego Ukrajinu ili Izrael. Više puta od Bajdena spomenuo je samo carine. Bajdena je napravio kao epskog i sveprisutnog čovjeka kojeg je nemoguće ignorisati. Korišćenje Bajdenovog imena najčešće je praćeno rečenicama: "Bajden je pomiješao brojke", "Bajden nije uradio ništa", "Bajden nam je ostavio nered", "Bajden je dao novac Kini" itd. - pojašnjavaju.

Trampova opsesija Bajdenom: U govorima ga pominjao više nego Ameriku

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da preventivna pomilovanja koja je izdao njegov prethodnik Džo Bajden za više osoba nisu validna.
Nekoliko sati prije odlaska sa vlasti 20. januara Džo Bajden je izdao niz preventivnih pomilovanja za članove Kongresa ili funkcionere da bi ih zaštitio od „neopravdanih i politički motivisanih sudskih gonjenja“.
On je tako pružio svoju zaštitu bivšem načelniku generalštaba američke vojske Majku Miliju, bivšem tvorcu strategije protiv kovida 19 u Bijeloj kući Entoniju Faučiju, kao i članovima Kongresa i funkcionerima koji su učestvovali u istražnoj komisiji oko napada na Kapitol 6. januara 2022. godine, kada su Trampove pristalice pokušale da spriječe legitimizaciju pobjede Bajdena na izborima.
- "Pomilovanja" koje je uspavani Džo Bajden dao neizabranoj komisiji političkih nasilnika i mnogim drugim sada se proglašavaju ništavnim i bez efekta - napisao je noćas Tramp na svojoj platformi Trut Soušal.
Bez davanja dokaza Tramp je rekao da su pomilovanja napisana „mehaničkom olovkom“.
Za sada nisu jasne pravne implikacije ovih tvrdnji, piše agencija Frans pres.
Tramp je prethodno na svojoj platformi objavio mim koji predstavlja potpis svog demokratskog prethodnika napravljen pomoću mehaničke ruke sa olovkom, nagovještavajući da Bajden nije sam potpisivao svoje odluke.
Tramp koji je obećao da će se „osvetiti“ svojim političkim protivnicima, na dan svoje inauguracije osudio je pomilovanja data po njemu osobama koje su „vrlo, vrlo krive za jako teške zločine“.

Tramp tvrdi da pomilovanja koja je izdao Bajden nisu validna

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država &nbsp;Donald Tramp okrivio je svog prethodnika Džozefa Bajdena, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog za sukob u Ukrajini, istakavši da su mogli da ga spriječe.
On &nbsp;je demantovao medijske navode da planira da otputuje u Moskvu, da bi se pridružio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na proslavi Dana pobjede nad fašizmom 9. maja.
- Ne, ne, nijesam to planirao- odgovorio je Tramp novinarima koji su ga pitali da li je ova informacija tačna.

Tramp: Bajden i Zelenski krivi za rat u Ukrajini

Odlazeći američki predsjednik Džo Bajden je u posljednjim minutima svog mandata preventivno pomilovao petoro članova svoje porodice - brata Džejmsa i njegovu suprugu Saru, brata Frensisa, mlađu sestru Valeri Bajden Ovens i njenog supruga Džona Ovensa, zbog toga što su, kako je rekao, "podvrgnuti nemilosrdnim napadima i prijetnjama". 
Donald Tramp reagovao je na ovaj potez Bajdena koji je ocijenio kao "sramotan".
Ta odluka je došla nakon što je Bajden prethodno kontroverzno pomilovao svog sina Hantera, koji je bio optužen za krivična djela i prijetio mu je zatvor, a preventivno je pomilovao i neke Trampove neprijatelje, poput ljekara Entonija Faučija i generala Marka Milija.
Osim Hantera, nijedan član Bajdenove porodice nije suočen ni sa kakvom optužbom, prenosi Forbs.
Bajden je u saopštenju naveo da preventivna pomilovanja ne predstavljaju priznanje da su članovi njegove porodice bili umiješani u bilo kakva kršenja zakona, niti da su krivi za bilo kakve zločine.
Istakao je da su motiv za preventiva pomilovanja bile „neosnovane i politički motivisane istrage“ koje su ciljale političke rivale i njihove porodice i dodao da čak i istrage za kršenja zakona, od kojih će biti oslobođeni, „mogu nepopravljivo nanijeti štetu njihovoj reputaciji i finansijama“.
Američki predsjednik Donald Tramp je kritikovao odluku Bajdena da nekoliko minuta prije odlaska iz Bijele kuće preventivno pomiluje više članova svoje porodice i neke političare, i ocijenio da je to bilo sramotno.
- Pomilovao je ljude koji su veoma krivi za ozbiljne zločine - rekao je Tramp poslije inauguracije, a posebno je zamjerio Bajdenu što je pomilovao članove parlamentarnog odbora koji je vodio istragu o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.
Bajden je u saopštenju naveo da je, u želji da spriječi moguću Trampovu osvetu, preventivno pomilovao državne službenike i petoro članova svoje porodice.

Bajden preventivno pomilovao članove svoje porodice; Tramp: To je sramotno

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da Iran želi da stupi u pregovore, čime je nagovijestio moguće diplomatsko otvaranje nakon perioda povišenih tenzija između dvije zemlje.
- Iran želi da razgovara i mi ćemo razgovarati - rekao je Tramp tokom ceremonije potpisivanja Povelje mira (Board of Peace Charter), koja je održana na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Ova izjava dolazi u trenutku osjetljivih odnosa. Samo dan ranije, u srijedu, Tramp je uputio oštro upozorenje da Iran ne smije da nastavi svoj nuklearni program, nagovijestivši da bi takav potez mogao biti okidač za vojne udare.
Pored nuklearnog pitanja, odnosi su zategnuti i zbog nemira u Iranu. Prošle sedmice američki predsjednik je izjavio da je spreman da pokrene operacije ukoliko Iran odgovori silom na proteste.
Tramp je u međuvremenu ublažio retoriku, sugerišući da je Teheran prestao s nasiljem nad demonstrantima nakon njegovog direktnog upozorenja.

Od zveckanja oružjem do diplomatije, Tramp tvrdi da Iran želi dijalog: "Razgovaraćemo"

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ocijenio je da odbornici Demokrata nijesu postupili ni pošteno ni ljudski kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, podsjećajući na, kako je naveo, ranije javno izrečene i danas zaboravljene stavove te partije.
Gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, Asanović je podsjetio na izjave koje su predstavnici Demokrata davali tokom predizborne kampanje u Botunu, uoči lokalnih izbora 23. oktobra 2022. godine, a koje su u potpunoj suprotnosti sa njihovim današnjim ponašanjem.
Posebno je izdvojio obraćanje potpredsjednika Vlade Moma Koprivice, koji je tada jasno poručivao da su Demokrate protiv izgradnje kolektora.
– Demokrate su među prvima digle glas protiv tog sumanutog projekta kojim se ugrožava vaše pravo na zdravlje i zdravu životnu sredinu, kao i pravo da sačuvate svoju đedovinu netaknutu bilo kakvim postrojenjima koja urušavaju životnu sredinu. Svaki čovjek sebi postavlja pitanja – šta da čini i čemu da se nada. Na to imate jasne i precizne odgovore. Da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala, protiv mahinacija na svakom nivou vlasti. Da se očisti uprava od zloupotreba i malverzacija, ali i da ne stanemo do 23. oktobra, da obiđemo svako domaćinstvo – govorio je tada Koprivica u Botunu.
Asanović ističe da danas, suprotno tim porukama, Demokrate podržavaju izgradnju kolektora, uključujući i svoje predstavnike u Zeti.
– I vi sada kažete da su Demokrate za kolektor. Vidite li da je ovaj čovjek bio protiv kolektora? Zašto ne kažete da su sada za izgradnju kolektora, da su čak i u Zeti za njegovu izgradnju? Ovo je izgovoreno u Botunu, pred izbore 23. oktobra 2022. godine – rekao je Asanović.
Podsjećamo. Koprivica nije bio jedini funkcioner Demokrata koji je tada javno istupao protiv projekta.
Na tom skupu u Botunu, nosilac izborne liste Demokrata Luka Krstović imao je jasnu poruku da se kolektor neće graditi.
– Zapamtite jednu stvar – od gradnje kolektora u Botunu nema ništa dok je i posljednjeg Demokrate u Zeti - govorio je Krstović.

Asanović: Pogledajte što je izjavljivao Momo Koprivica pred lokalne izbore u Botunu

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija je u četvrtak saopštila da će uvesti carinu od 30 odsto na određenu grupu proizvoda iz Ekvadora i obustaviti isporuku električne energije toj zemlji, kao odgovor na istu takvu carinu koju je dan ranije najavila vlada ekvadorskog predsjednika Danijela Noboe. Rastući trgovinski spor između dvije susjedne južnoameričke države uslijedio je nakon što je Noboa javno izrazio nezadovoljstvo zbog trgovinskog deficita s Kolumbijom, koji premašuje 850 miliona dolara.
Noboa je ukazao i na nedostatak reciprociteta u obezbjeđivanju zajedničke granice, koja i dalje predstavlja uporište kriminalnih organizacija i međunarodne trgovine drogom.
Kolumbijska vlada izrazila je iznenađenje zbog jednostranog poteza Ekvadora, ističući da je bilateralna saradnja i dalje aktivna kroz uspostavljene binacionalne mehanizme, uključujući zajedničke vojne i antinarkotičke operacije.
Prema podacima ekvadorskog Ministarstva proizvodnje, od januara do novembra 2024. godine izvoz Ekvadora u Kolumbiju iznosio je 760 miliona dolara, dok je uvoz iz Kolumbije dostigao 1,8 milijardi dolara. Nadovezujući se na taj trend, Ekvadorska federacija izvoznika saopštila je da je trgovinski deficit s Kolumbijom u istom periodu 2025. godine dostigao 852 miliona dolara.
Carina od 30 odsto, koju je Kolumbija najavila u četvrtak, odnosi se na 20 nedefinisanih ekvadorskih proizvoda, uz napomenu vlasti da postoji „mogućnost proširenja mjere na širu grupu proizvoda“.
Kolumbijsko Ministarstvo trgovine saopštilo je da izvoz tih proizvoda vrijedi približno 250 miliona dolara, naglašavajući da će mjera imati značajan uticaj na bilateralnu razmjenu. Ipak, ministarka trgovine Dijana Marsela Morales istakla je da su carine privremenog karaktera i da ostaje otvorena za diplomatsko i pregovaračko rješenje. Poslovna zajednica u obje zemlje upozorava na neposredne ekonomske posljedice ukoliko vlade ne uspiju da riješe trenutni carinski spor.
- Od juče nam se članice komore javljaju u stanju velike zabrinutosti - izjavila je za agenciju Associated Press izvršna direktorica Kolumbijsko-ekvadorske privredne komore sa sjedištem u Bogoti, Oliva Dijazgranados.
Ova situacija direktno utiče na razvoj kompanija i projekcije prodaje, a mogla bi dovesti u pitanje i radna mjesta.
Dijazgranados je navela da poslovna zajednica trpi najveći teret napetosti, ali da korijen problema leži u bezbjednosnim institucijama, a ne u trgovini.
Istovremeno, kolumbijsko Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je neograničenu suspenziju svih međunarodnih isporuka električne energije Ekvadoru. Ministarstvo je taj potez okarakterisalo kao „preventivnu mjeru“ ključnu za zaštitu energetske suverenosti i bezbjednosti Kolumbije.
Odluka je uslijedila nakon oštre reakcije kolumbijskog ministra energetike Edvina Palme, koji je ekvadorske carine osudio kao „ekonomsku agresiju“ koja podriva regionalnu integraciju.
Palma je podsjetio na ironiju aktuelnih tenzija, navodeći da je tokom teške energetske krize u Ekvadoru krajem 2024. godine Kolumbija kontinuirano obezbjeđivala oko 90 odsto svog izvoznog viška električne energije – približno 450 megavata – kako bi stabilizovala elektroenergetsku mrežu svog susjeda.

Tag: dzo-bajden