Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

Inflacija u Njemačkoj u martu je pala više nego što se očekivalo, pokazali su objavljeni podaci.
Prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku, stopa inflacije smanjena je na 2,3 odsto. To je podstaklo pozive Evropskoj centralnoj banci (ECB) da dodatno smanji referentne kamatne stope.
- Inflacija u Njemačkoj postepeno se približava nivou koji znači stabilnost cijena, koji je definisan na dva odsto - rekao je ekonomista kopmanije ZEV Fridrih Hajneman.
On je dodao da su pad cijena nafte i letargična ekonomija pokretači slabljenja inflacije, prenose Nezavisne novine.
ECB je smanjila kamatne stope šest puta od juna prošle godine, ali je na sastanku u martu signalizirala da će tempo umanjenja ubuduće biti sporiji.
Naredni sastanak na kojem se odlučuje o kamatnim stopama biće održan 17. aprila.

U Njemačkoj pad inflacije u martu

Nekoliko stotina ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak solidarnosti sa Palestincima, dok je na drugom proizraelskom skupu takođe u Berlinu, bilo oko 100 ljudi.
Na tri propalestinska skupa u Berlinu zatražena je obustava isporuke oružja Izraelu i kraj bombardoavanja Pojasa Gaze.
Sličan skup je bio održan i u Frankfurtu.
Na proizraelskom skupu je zatraženo oslobađanje talaca koje drži palestinski pokret Hamas u Pojasu Gaze.
Više od 1.000 policajaca raspoređeno je u Berlinu zbog protesta na raznim mjestima.

U Berlinu danas skupovi solidarnosti i sa Palestincima i sa Izraelom

"Što god bude bilo potrebno" - budući njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) planira da u odbranu zemlje uloži onoliko novca koliko bude bilo neophodno. Bundesver, kojem mnogo toga nedostaje, ponovo bi trebalo da postati vojska sposobna za ratovanje, piše Dojče vele.
Budući koalicioni partneri, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD) već su tokom formiranja vlade pokrenuli ogroman finansijski paket i ublažili pravila o zaduživanju.
Gdje su potrebe najveće? Evo pregleda:
<h2>Trošna infrastruktura</h2>
Službe Bundesvera smještene su u oko 1.500 objekata raspoređenih širom Njemačke. Danas im se sveti to što se dugo vremena malo ulagalo u vojnu infrastrukturu. Kasarne i drugi vojni objekti „dijelom su u katastrofalnom stanju“, kritikuje povjerenica Bundestaga za oružane snage Eva Hegl u svom godišnjem izvještaju za 2024. godinu.
Kao negativan primjer navodi kasarnu Zidfalc u Germeršajmu koju je posjetila u proljeće prošle godine-
- Svuda je vidljiva buđ, u sobama i sanitarnim prostorijama, oštećenja od vode. Zidovi se ljušte - navodi Hegl u izvještaju.&nbsp;
Pritom nije samo toj kasarni potrebna obnova. Procjenjuje se da je kompletnom Bundesveru potrebna sanacija u vrijednosti od 67 milijardi eura.
<h2>Potraga za ljudstvom</h2>
Nedostatak ljudstva jedna je od najvećih briga njemačke vojske. Trenutno u Bundesveru služi oko 182.000 vojnikinja i vojnika, a cilj Ministarstva odbrane je da se dostigne broj od 203.000 ljudi. Bundesver, međutim, koji se bazira na dobrovoljnosti, teško privlači i zadržava nov kadar.
Iako je 2024. godine broj prijava znatno porastao, svaki četvrti novi regrut napušta Bundesver već tokom prvih šest mjeseci. Drugi odlaze zbog starosti, a nedostaje i planiranih radnih mjesta, recimo za one koji žele da produže svoj ugovor ili postanu profesionalni vojnici. Dodatnim finansijskim sredstvima stanje bi moglo da se poboljša.
Trenutno se raspravlja i o ponovnom uvođenju vojne obaveze, koja je suspendovana 2011. godine. To bi stvorilo znatne dodatne troškove, jer je Bundesver u međuvremenu smanjio infrastrukturu potrebnu za smještaj i obuku regruta.
<h2>Zastarjeli sistemi naoružanja</h2>
Oprema Bundesvera dijelom je zastarela. Nakon završetka Hladnog rata nabavljalo se samo ono najneophodnije, a postojeća oprema i uređaji popravljali su se sve dok bi bilo rezervnih djelova.
Situacija se promijenila nakon ruskog napada na Ukrajinu, kada je Bundesveru dodijeljen poseban fond od sto milijardi eura. Time se mogu popuniti najveći deficiti u naoružanju, ali Bundesver je i dalje daleko od potpune opremljenosti.
Fokus je ponovno na nacionalnoj i savezničkoj odbrani. Njemačko ratno vazduhoplovstvo dobija 35 borbenih aviona F-35 američkog proizvođača Lokid Martin, koji će zamijeniti zastarjele lovce Tornado iz 1980-ih. Samo ta nabavka košta više od osam milijardi eura. Kupuje se i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 od Boinga.
Mornarica će dobiti nove fregate, podmornice i pomorske izviđačke avione P8 Posejdon. Kopnena vojska planira uvođenje najsavremenijeg tenka na svijetu, Leopard 2A8, dok će stari borbeni oklopnjak Marder zamijeniti moderna Puma.
Posebno hitno su potrebni sistemi protivvazdušne odbrane – to je u prošlosti ozbiljno zanemareno. Kombinacija više sistema presrijetanja, uključujući Patriot i IRIS-T, trebalo bi u budućnosti da zaštiti Njemačku od napada iz vazduha.
Neki od nedavno naručenih sistema već su isporučeni, dok će se na druge morati da se pričeka.&nbsp;
-- Kod podmornica to traje sedam do osam godina, kod fregata šest godina, kod tenkova dvije i po godine, isto kao i kod samohodnih haubica - objašnjava aktuelni ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD).
Ministarstvo odbrane procjenjuje da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude sposobna da napadne teritoriju NATO.
<h2>Suviše malo borbenih dronova</h2>
Bundesveru nedostaju i dronovi. Iako koristi razne izviđačke bespilotne letilice, borbeni dronovi su rijetkost. Trenutno samo pet dronova tipa Heron TP, veličine malog aviona, može da bude naoružano.
Njemačka vojska do sada nije imala jasna pravila za upotrebu borbenih dronova, što je kočilo njihovu nabavku. Uz to, tehnologija dronova razvija se izuzetno brzo, a planiranje i nabavka u njemačkoj vojsci traju godinama.
Bundesveru takođe nedostaju efikasni sistemi za odbranu od dronova. U posljednje vrijeme često su iznad vojnih objekata uočavani nepoznati dronovi, vjerovatno špijunski, što rješavanje tog problema čini još hitnijim.
<h2>Punjenje skladišta municijom</h2>
Bundesver ima suviše male zalihe municije. Nakon završetka Hladnog rata smanjene su rezerve i ukinuti proizvodni kapaciteti. Osim toga, veliki dio municije poslat je Ukrajini, uključujući i 427.000 komada artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska troši ogromne količine municije na frontu. Bundesver je iz toga izvukao pouku i sada planira da poveća svoje zalihe. Od njemačke firme Rajnmetal naručena je artiljerijska municija u vrijednosti od oko 8,5 milijardi eura, što je najveća narudžbina u istoriji te kompanije.
Proizvodnja 155-milimetarske municije koncentrisana je u fabrici u Unterlisu u Donjoj Saksoniji, gdje Rajnmetal planira da poveća proizvodnju na 200.000 granata godišnje. Ali, na primjeru municije se vidi da novac nije jedini problem – i odbrambena industrija mora da poveća svoje kapacitete, što ne može da se uradi preko noći.
<h2>Veliki zadaci u Litvaniji</h2>
Jedan od najambicioznijih projekata ministra odbrane Pistorijusa jeste osnivanje brigade Bundesvera u Litvaniji. Do 2027. godine oko 5.000 njemačkih vojnika trajno će biti stacionirano u toj baltičkoj zemlji kako bi se ojačalo istočno krilo NATO – što je presedan za Bundesver.
Ali, finansiranje te brigade do sada je bilo nesigurno. S dodatnim milijardama eura, ovaj raspored snaga, kao i druge njemačke obaveze u NATO, mogli bi da budu osigurani.

Merc o neophodnom novcu za odbranu Njemačke: Što god bude bilo potrebno

Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Savezne Republike Njemačke na putu ka evropskim integracijama, a uvjeren sam da će uz Vaše vođstvo i zalaganje odnosi dviju zemalja nastaviti da se produbljuju i da će parlamentarna i ukupna saradnja između Crne Gore i Njemačke biti još snažnija i sadržajnija - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić novoizabranoj predsjednici Bundestaga Savezne Republike Njemačke Juliji Klekner.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, u čestitki Klekner iskazao uvjerenje da će ona svojim bogatim iskustvom i posvećenošću značajno doprinijeti uspješnom radu novog saziva njemačkog parlamenta, kao i jačanju demokratskih vrijednosti i evropskog jedinstva.

Mandić: Crna Gora duboko cijeni kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka EU

Njemačka će predložiti odlazeću njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN, jednogodišnji mandat koji treba da počne u septembru, izjavio je danas Frans presu izvor blizak vlastima.
Analena Berbok (44) je šefica njemačke diplomatije od decembra 2021. godine i uskoro će napustiti tu funkciju poslije parlamentarnih izbora održanih u februaru u Njemačkoj.
Konzervativni blok koji je osvojio najviše glasova na izborima, izabrao je da pregovara o formiranju koalicione vlade sa Socijaldemokratskom partijom (SPD) čime će Zeleni, stranka Analene Berbok, biti u budućoj opoziciji.
Filemon Jang, bivši premijer Kameruna, aktuelni je predsjednik Generalne skupštine UN, a ta funkcija je tradicionalno rezervisana za visokorangirane diplomate i svake godine rotira tako tu poziciju zauzima neka zemlja iz drugog regiona svijeta.
Po tom principu, to rotirajuće predsjedništvo trebalo bi da se vrati u grupu zapadnoevropskih i drugih država, koju čine Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija za period 2025-2026.
Njemačka vlada je prvobitno predložila diplomatu Helgu Šmid (Schmid) za tu funkciju.
Izbori za predsjednika Generalne skupštine UN su zakazani za početak juna, a inauguracija će se održati u septembru.

Njemačka će predložiti Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Proizvođač luksuznih automobila Audi, koji je u vlasništvu grupacije Folksvagen, do 2029. godine će ukinuti 7.500 radnih mjesta u Njemačkoj, saopštila je danas kompanija, poslije pregovora sa Radničkim savjetom.&nbsp;
Uprava je željela da ukine 12.000 radnih mjesta, rekao je poslije dugih pregovora predsjednik Radničkog savjeta Jerg Šlagbauer, prenosi dpa.
Smanjenje broja radnih mjesta jedna je od mjera kojima Audi na srednji rok namjerava da uštedi više od milijardu eura godišnje.
- Audi mora da postane brži, agilniji i efikasniji. Jasno je da to ne može bez prilagođavanja radne snage - rekao je predsjednik Upravnog odbora Gernot Delner.
On je kao „dobru vijest za sve zaposlene“ naveo da kompanija „do kraja 2033. neće nikoga otpustiti zbog operativnih razloga“.
Istovremeno je najavio da Audi planira ulaganje osam milijardi eura u svoje lokacije u Njemačkoj.
- Pozicioniramo Ingolštat i Nekarsulm da budu otporni i fleksibilni pred izazovom prelaza na elektromobilnost - kazao je Delner.
Njemačka automobilska industrija je u dubokoj krizi, zbog čega su i drugi proizvođači najavili restrukturiranje i ukidanje radnih mjesta.

Audi ukida 7.500 radnih mjesta u Nemačkoj

Crnogorski iseljenici osnovali su Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, a osnivačkoj skupštini u Hanoveru prisustvovalo je oko 100 zvanica, među kojima su bili poslanici crnogorske Skupštine Abaz Dizdarević i Oskar Huter, kao i predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović. Osnivačka skupština počela je minutom ćutanja za 23 nevino stradale osobe u dva masovna ubistva na Cetinju – 2022. i u januaru ove godine. Predsjednica novoosnovanog udruženja Emina Čolović Kajević saopštila je Portalu ETV da dijaspora ima značajnu ulogu za društveno-političke procese u Crnoj Gori i naglasila važnost boljeg organizovanja crnogorskih iseljenika koji žive u Njemačkoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3" data-rendition-name="original" width="437" height="848" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Predsjednica Udruženja Emina Čolović Kajević sa gostima iz Crne Gore(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, kako je kazala, želi da okupi sve naše iseljenike bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. - Imala sam čast da budem predložena i izabrana za predsjednicu, što mi predstavalja odgovornost da snažnije radim na uspostavljanju veza između dijaspore i našeg zavičaja – istakla je ona. Pismo podrške uputio je iseljenik iz Rožaja Mersudin Foćka Redžović, jedan od osnivača Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, s porukom da je cilj da se dijaspora okupi kako bi jačala i održala zajedništvo, istoriju, kulturu, tradiciju svoje domovine. Istakao je da je prema njihovim procjenama čak 73.000 građana i građanki Crne Gore aktivno radno u inostranstvu i skoro 60.000 sezonski. Osvrnuo se i na aktuelnu društveno-političku zbilju u našoj zemlji ocjenjujući da se u Crnoj Gori odvijaju zabrinjavajući procesi, a da je bezbjednosna situacija loša. - O rezultatima njihove petogodišnje vladavine suvišno je govoriti, ostavili su trag ,,epskog zla“, razorenih institucija, narušenih međuvjerskih i međunacionalnih odnosa, desetine nevino stradalih u Prijestonici u dva masovna zločina u dvije godine a da pritom niko iz vlasti nije snosio odgovornost za stravične zločine – istakao je Redžović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Cilj osnivanja Udruženja učvršćivanje veza sa domovinom(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Apostolska vlast, kako je napisao, utemeljila je na svim državnim pozicijama unuke četničkih vojvoda. - Kao primjer imamo Nikšić, Pljevlja i naravno aktuelnog presjednika Skupštine Crne Gore. Sve ovo nam govori kakva nam je bezbjedonosna i politička situacija u zemlji, a što se odrazilo i na nas u dijaspori – naglasio je on. Prokomentarisao je i podršku partija manjinskih naroda aktuelnim vlastima, izuzev hrvatske manjine, koje su, kako je napisao, „stale rame uz rame sa četničkim vojvodama, neprijateljima naše države, a sve zarad ličnih interesa, ne obazirući se na posljedice po državu i njenu budućnost“. - Zbog aktuelne vladajuće koalicije, ili bolje rečeno aktuelne hunte, naše udruženje pokrenuće potuno novi koncept djelovanja, kako ovdje u dijaspori, tako i u našoj državi Crnoj Gori – poručio je on, uz ocjenu da se u prethodnih pet godina pokazalo „da je jedini faktor održivosti i stabilnosti države Crne Gore - Demokratska partija socijalista“. Osnivačkoj skupštini nove organizacije iseljenika u Hanoveru prisustvovao je i potpredsjednik Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje Predrag Marković koji je poručio da ne spori „značaj diplomatskih predstavništava ili asocijacija zaduženih za saradnju sa dijasporom“, ali i istakao da niko bolje od njih, iseljenika ne može predstavljati Crnu Goru u zemljama u kojima žive i rade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605" data-rendition-name="original" width="645" height="867" loading="lazy" alt="Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj"><figcaption>Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  - Naš zajednički cilj je svakako da Crna Gora postane dio razvijenih svjetskih demokratija i da kao takva ne bude ona koja se treba prilagođavati bilo kome i učiti se poštovanju ljudskih i demokratskih prava, već da može „ruku pod ruku“ stupiti u planetarno civilizovano društvo – istakao je on. Naglasio je da se danas u Crnoj Gori nacionalnim Crnogorcima/kama osporava jedno od osnovnih ljudskih prava - vjerska sloboda. - ...iako se zna da je Crna Gora gotovo tri vijeka bila država u kojoj su vladike (crkveni poglavari) obavljale i crkvenu i svjetnovnu, odnosno državnu vlast. Iščupati tu komponentu iz državnog tkiva Crne Gore, i nadomjestiti je tradicijom tuđe države, značilo bi narušiti njen državni kontinuitet dubok i širok tri vijeka, što predstavlja veliki problem za sve građane Crne Gore, kako god da se oni nacionalno ili vjerski iskazuju. To dobro znaju oni koji gladni političke moći (Dritan Abazović, Andrija Mandić, Aleksa Bečić i ostala svetosavska sekta) sve čine da naprave što dublji jaz među nacionalnim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori, kao i oni koji su u vjerskoj netrpeljivosti doživjeli najužasnije zločine, genocid, etnička čišćenja. Ali na nama je, putem saradnje na globalnom nivou, da takve zloslutne i šovinističke namjere prepoznamo i smjestimo tamo đe i pripadaju: Na smetlište istorije – poručio je Marković.

Kaćuša Krsmanović

Redžović: Za pet godina razorene institucije, narušeni međuvjerski i međunacionalni odnosi

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

U centralnom dijelu Mjanmara 28. marta dogodio se snažan zemljotres, u kojem je poginuo veliki broj ljudi.
Povezana kineska odjeljenja odmah su pokrenula akciju. Kineska spasilačka medicinska ekipa iz provincije Junan je u rano jutro 29. marta stigla u Jangon, najveći grad Mjanmara i počela je akciju spašavanja.&nbsp;
Do sada je kineska spasilačka ekipa uspješno spasila šest osoba u Mjanmaru, uključujući tri žene i jednu djevojčicu, što je stanovnicma u pogođenim područjima ulilo nadu, prenosi Mediabiro.

Kina pruža pomoć Mjanmaru poslije zemljotresa

Zanimljiva je sportska i životna priča Petra Stojanovića, stratega košarkašica Budućnost Bemaksa – sa 23 godine zbog zdravstvenih problema morao je da završi igračku karijeru, a sa 34 postao drugi najmlađi trener u istoriji WABA lige koji je osvojio trofej! Stojanović je bio velika nada Lovćena, jedan od bisera crnogorske košarke, plej i šuter o čijim potezima se pričalo u superlativu. Bio je izuzetan potencijal, majstor da pročita sve situacije i ,,izmisli“ asistenciju. I onda, kada je trebalo da bude na vrhuncu – sve je stalo. Poslije turneje u Kini vratio se na Cetinje i kao tadašnji član Lovćena dobio poziv u B reprezentaciju Crne Gore. Motivisan da bude na što višem nivou, odrađivao je samostalno treninge uoči početka priprema, da bi na jednom od njih osjetio zdravstvene probleme. Umjesto borbe za mjesto u petorci reprezentacije, krenula je životna bitka. - Bio sam u izuzetnom ritmu. Poslije sezone stigao je poziv da igram na turniru u Kini, gdje smo tokom nekoliko dana svaki dan igrali utakmice. Bilo je to novo iskustvo za mene, ali mi je to i samo putovanje dosta teško palo. Po povratku na Cetinje nijesam odmarao, već sam bio motivisan da u B reprezentaciji budem što bolji. Odmah sam krenuo sa treninzima i očigledno je da sam napravio preveliki napor. Na jednom treningu odjednom mi je bilo loše, ali sam imao sreću da je tu bio tadašnji fizioterapeut Lovćena koji je priskočio u pomoć i do dolaska hitne medicinske službe radio sve da me održi u životu. Čak 13 dana bio sam u bolnici i uspio da se nakon operacije srca oporavim – prisjeća se Stojanović za Pobjedu najtežih životnih dana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402110432_83a6366a00f76b1677e43735135e0884521edb22f7b374ba58a9b02437ce1755" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Petar Stojanović"> <figcaption>Petar Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Životna bitka je dobijena i krenuo je novi život – bez košarke na dotadašnji način. - Nakon izlaska iz bolnice doktori nijesu željeli da mi potpišu potvrdu da mogu da se bavim sportom, što je automatski značilo da moram završiti karijeru. Bio je to veliki šok za mene. Košarka je moj život, moja ljubav i nijesam znao kako ću prebroditi taj trenutak – govori Stojanović. <h2>Prlev poziv ugasio tugu</h2> Umjesto na terenu, Stojanović se odmah našao uz aut liniju. - Na poziv trenera Dragana Prla Radovića priključen sam stručnom štabu KK Lovćen i zaista mu dugujem veliku zahvalnost. Bio mi je trener, davao šansu da kao klinac budem u prvoj petorci, a onda ukazao povjerenje da se nakon svega vratim košarci – ističe sadašnji trener Budućnost Bemaksa. Sasvim neočekivano Stojanović je napravio novu promjenu u životu – odlučio je da pređe na žensku košarku. - Moj veliki prijatelj Zoran Kašćelan objasnio mi je da ŽKK Lovćen pravi lijepu priču i da u saradnji sa ekipom Budućnosti želi da napravi bazu u kojoj će se okupljati talenti. Dobio sam priliku da radim sa njim u prvom timu, ali i da prvi put budem samostalni trener jer sam vodio kadetkinje Lovćena, sa kojima sam tri puta bio prvak Crne Gore. Bilo je to sjajno iskustvo, a veliku zahvalnost dugujem ljudima iz Lovćena koji su tada bili maksimalno posvećeni i omogući nam da se lijepo osjećamo – kaže Stojanović. Stiglo je priznanje za uspješan rad – imenovan je za šefa stručnog štaba ŽKK Lovćen. - To je već bilo neko novo iskustvo. Vodio sam Lovćen dvije sezone, a zatim je stigao poziv Budućnosti da vodim juniorke i seniorke Podgorice. Tokom četiri sezone, četiri puta bili smo vicešampioni, igrali tri finala Kupa, dok su juniorke Podgorice posljednje dvije sezone šampionke Crne Gore, a predvodio sam U17 tim Budućnosti do titule i naslova viceprvaka u WABA ligi do 17 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402110432_96a3106df40eb0cef2fe64f2f7514608f0a55d8fc46686de677e553dfdb26760" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović"> <figcaption>ŽKK Budućnost Bemax i Stojanović(Photo: ŽKK Budućnost)</figcaption> </figure>  Prošlog ljeta, nakon pet godina, napravljena je rokada – Petar Stojanović imenovan je za šefa stručnog štaba Budućnost Bemaksa. Mladi stručnjak donio je novu energiju, a sve pozitivne vibracije na kraju su ,,kumovale“ podvigu – osvajanju WABA lige u Celju. - Bio sam iznenađen kada sam dobio poziv da budem trener seniorskog tima. Fokus su mi bile mlađe kategorije i bilo mi je zadovoljstvo da kroz Podgoricu fabrikujemo svake sezone igračice koje napreduju i mogu da pređu u Budućnost. Naravno, to je bio novi momenat i za mene i cijelu porodicu. Preselio sam se u Podgoricu, shvatio da je ovo izuzetna prilika u mojoj karijeri jer je Budućnost brend i klub koji je po uslovima daleko iznad nivoa WABA lige. Zbog toga, velika zahvalnost čelnicima kluba na tako hrabrom potezu i povjerenju – navodi Stojanović. <h2>Zbirka uspjeha</h2> Trener Budućnosti je i selektor juniorki. Ovu generaciju vodio je dvije godine u uzrastu do 16 godina i sa samo dva poraza za dvije godine stigao do A divizije. Prošlog ljeta preuzeo je selekciju do 18 godina, sa kojom je bez poraza osvojio B diviziju. ,,Životna zbirka“ Stojanovića od kraja igračke karijere do sada je prilično bogata. - Mnogo toga se izdešavalo. Prosto je nevjerovatno koliko sam tada tugovao jer sam mislio da više neću biti vezan za košarku i imati priliku da prolazim kroz ovakve emocije. Sve ovo je nešto zaista posebno. A divizija sa selekcijom do 16 godina, A divizija sa timom do 18 godina, titula WABA lige do 17 godina, a sada i WABA seniorska titula. Zaista neopisivo – kaže Stojanović. - Veliko hvala igračicama, svim saradnicima iz stručnog štaba i rukovodstvu kluba. Bili smo porodica od prvog dana priprema i prolazili sve bez najmanjeg problema. Klub je nastojao da nam omogući sve i da nekim gestovima zaista pokaže koliko vjeruje u nas. Ponosan sam na stručni štab jer smo imali sjajnu hemiju i saradnju. To su djevojke prepoznale, stvorila se sjajna energija i ova titula nije slučajnost – objasnio je Cetinjanin. <h2>Kruna velikog rada</h2> Kruna rada stigla je minulog vikenda, kada su ,,vučice“ mimo očekivanja uspjele da sruše petostrukog prvaka Celje, koje je tri godine zaredom u Podgorici osvajalo pehar. - Radi se o izuzetnom timu. Većina domaćih igračica već duže vrijeme je tu, imaju iskustvo. Drugu godinu zaredom igra Silva, koja je minule sezone bila MVP WABA lige, Suarez je takođe dobra igračica, a početkom januara stigla je i Nika Barič, koja znamo dobro što znači u ženskoj košarci. Ali, bili smo pravi. Hrabri, agresivni, sa velikim motivom, a bez ikakvog pritiska. Zahvaljujući sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“, i velikoj podršci sa tribina, a tih oko 120 djevojčica bile su zaista vjetar u leđa. Na kraju, lijepa slika i idealan kraj sezone za ovaj mladi tim, čije vrijeme tek dolazi i definitivno je ova generacija zaslužila ovu titulu – podvukao je Petar Stojanović. Tako su ,,vučice“ predvođene mladim stručnjakom uspjele da osvoje prvu titulu nakon 2020, a prvi put slavile na fajnal-foru još od 2018. godine.

Od borbe za život do bitke za trofeje

Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju.
Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu.
- Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan - rekla je Kovačević.
Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati.
- Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata - rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn.
Iako taj akt, kako kaže nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze. 
- Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu - kazala je Brakus.
Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija.
- Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše - poručila je ona.
Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane.
- Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita - rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca.
Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio.
- Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan.
Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa. 
- Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja - stav je Brkana.
Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina. 
- Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje - zaključio je Brkan.
Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU.
- Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija - rekla je Kovačević.
Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom.
Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se - na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta.
- Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima - poručila je Brakus.

CDT:Evropa ne smije popustiti pred dezinformacijama i onima koji od njih zarađuju

Zvanična Budimpešta čini sve kako bi blokirala ulazak Ukrajine u Evropsku uniju. Kao razloge ističe navodno ugnjetavanje mađarske nacionalne manjine u Ukrajini, zastrašivanje sopstvenih građana te činjenicu da će se ulaskom zemlje poput Ukrajine u Evropsku uniju značajno pogoršati konkurentski položaj mađarskih poljoprivrednika i smanjiti životni standard u Mađarskoj. Pored toga, izmišljaju se i druga, naizgled problematična pitanja. Međutim, pravi cilj svega je sprječavanje Ukrajine da se pridruži geopolitički važnoj asocijaciji evropskih zemalja – Evropskoj uniji. Moguće je da je ovaj zadatak vladi Viktora Orbána postavio zvanični Kremlj.
Budimpešta, nažalost, pokazuje punu posvećenost agresivnoj politici Moskve i što više lobira za interese Rusije među zemljama EU, dok istovremeno navodno štiti svoje interese. Orbanova vlada plaši Mađare tvrdnjama da će Mađarska biti primorana da postane donator, te da će se sredstva EU slivati u Ukrajinu, dok Brisel zagovara zajedničko zaduživanje, što bi, prema Budimpešti, dovelo do finansijske nestabilnosti.
Međutim, važno je podsjetiti da se budžet EU formira na osnovu doprinosa jakih ekonomija, a ne pojedinačnih zemalja. Ukrajina će dobiti sredstva proporcionalna svom doprinosu ekonomiji bloka. Osim toga, sredstva uložena u Ukrajinu vratiće se putem zajedničkog tržišta, jer će ukrajinske kompanije i građani trošiti ta sredstva u zemljama EU. Brisel ima mehanizme za regulaciju budžeta i kontrolu rashoda. EU je već investirala u zaostale ekonomije, što se pokazalo isplativim – na primjer, Španija i Portugal nekada su primali značajnu pomoć, a danas se uspješno razvijaju. Finansiranje Ukrajine takođe predstavlja stratešku investiciju, a ne dobrotvornu akciju.
Vlada Viktora Orbána osmislila je i propagandni trik da će ulazak Ukrajine u EU negativno uticati na mađarsku poljoprivredu. Orban tvrdi da će mađarski poljoprivrednici izgubiti subvencije jer će novac EU biti preusmjeren u Kijev. Međutim, Ukrajina izvozi proizvode koji su neophodni EU, što će pomoći u stabilizaciji cijena hrane i zaštiti poljoprivrednika od fluktuacija na globalnom tržištu. Ukrajina je već integrisana u poljoprivredno tržište EU. Osim toga, diverzifikacija zaliha hrane povećaće sigurnost snabdijevanja hranom u EU i pomoći joj da postane nezavisna od ruske ucjene hranom.
Argumenti Budimpešte da se u Ukrajini koriste genetski modifikovani proizvodi i zabranjene hemikalije takođe su neutemeljeni. Ukrajina već koristi evropske prehrambene standarde. Ukrajinski proizvodi se godinama isporučuju u EU i uvijek su prolazili neophodnu sertifikaciju. Ukrajinski farmeri koji izvoze u EU u potpunosti poštuju međunarodne standarde i redovno prolaze kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stoga su ukrajinski proizvodi veoma traženi u Evropi.
Još jedan neistinit argument koji se širi iz Budimpešte odnosi se na navodni bezbjednosni rizik za Evropu. Mađarska propaganda pokušava Ukrajinu prikazati kao centar organizovanog kriminala, sugerišući da bi oružje moglo pasti u pogrešne ruke. Međutim, zvanični podaci pokazuju drugačiju sliku. Europol navodi da je stopa kriminala među ukrajinskim izbjeglicama minimalna. S druge strane, upravo Orbanovi saveznici iz Rusije koriste kriminalne mreže za krijumčarenje oružja. Kijev blisko sarađuje s nadležnim vlastima u Briselu u borbi protiv svih oblika krijumčarenja, posebno oružja.
Podsjetimo se da je Budimpešta tokom devedesetih godina bila evropski centar trgovine drogom, prostitucije i kriminalnih aktivnosti mnogih bandi, posebno iz Rusije. Pristupanje Mađarske EU 2004. godine djelimično je pomoglo u smanjenju kriminala. Stoga su optužbe Budimpešte na račun Ukrajine potpuno neosnovane i tendenciozne.
Kabinet Viktora Orbána nije zaboravio da pomene temu jeftine ukrajinske radne snage, koja bi, navodno, mogla sniziti plate i ugroziti radna mjesta i penzije. Međutim, ukrajinski radnici u EU popunjavaju upražnjena radna mjesta koja Evropljani ne žele da preuzmu, posebno u oblastima građevinarstva, logistike i brige o starijim osobama. EU ima mehanizme za regulisanje migracije radne snage kako bi se izbjegle neravnoteže. Ukrajinci ne samo da otvaraju svoja preduzeća u EU i zapošljavaju ljude, već su i poslodavci. Nedavno iskustvo Poljske i Njemačke jasno je pokazalo da su ukrajinski radni migranti značajno doprinijeli ekonomskom rastu ovih zemalja.
Ukrajinski radni migranti plaćaju poreze u raznim državama EU, a evropska ekonomija ima koristi od dodatnih kvalifikovanih radnika. Stoga će ulazak Ukrajine u EU dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Dakle, probleme na tržištu rada u Mađarskoj ne uzrokuju Ukrajinci, već neuspješna populistička politika vlade Viktora Orbána. Ne zaboravimo da je slobodno kretanje radne snage jedan od temeljnih principa EU, koji donosi koristi svima.
Još jedan lažni narativ tima Viktora Orbána odnosi se na navodnu zdravstvenu prijetnju za građane Evrope, jer, kako tvrde, u Ukrajini ne postoje obavezne vakcinacije. U stvarnosti, u Ukrajini je obavezna vakcinacija na snazi, a nivo imunizacije protiv ključnih bolesti ne razlikuje se od mnogih zemalja EU. Štaviše, stopa vakcinacije u Ukrajini viša je nego, na primjer, u Bugarskoj i Rumuniji. Ministarstvo zdravlja Ukrajine aktivno sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), Dječijim fondom Ujedinjenih nacija (UNICEF) i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti. Čak i u ratnim uslovima, pristup lijekovima u Ukrajini ostaje na visokom nivou.
Dakle, u pokušaju da kompromituje Kijev, ruska propaganda koristi temu vakcinacije kako bi diskreditovala Ukrajinu. Međutim, takve tvrdnje su netačne. Evropske zemlje imaju mehanizme za kontrolu epidemiološke situacije u EU, a Ukrajina ih dosljedno poštuje. Takođe, Ukrajina postepeno prelazi na standarde zdravstvene zaštite EU. Vrijedi napomenuti da je EU već prihvatila milione ukrajinskih izbjeglica, što nije izazvalo nikakvu medicinsku krizu.
Još jedan mađarski lažni narativ jeste da će brzi ulazak Ukrajine u EU ugroziti isplatu 13. penzije. Nijedna država koja je pristupila EU nije izazvala penzionu krizu, a Ukrajina neće biti izuzetak. Penzioni sistem Mađarske zavisi isključivo od ekonomske politike njene vlade, a ne od Ukrajine. Ulazak Ukrajine u EU ne znači automatski pristup ukrajinskih građana penzionim fondovima EU. Štaviše, Ukrajinci koji rade u EU već plaćaju poreze, koji djelimično idu u socijalna davanja, uključujući i penzije. Penzione reforme u Ukrajini takođe idu u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima.
U stvarnosti, najveća prijetnja penzionim sistemima EU nije ulazak Ukrajine, već demografska kriza i starenje stanovništva. Ukrajinci će zapravo povećati radnu snagu u EU, što će doprinijeti stabilnosti penzionih fondova. Pritom, 13. penzija u Mađarskoj je populistička mjera vlade Viktora Orbana, bez čvrste ekonomske osnove. Vlada time manipuliše strahom građana od gubitka penzija, umjesto da rješava stvarne ekonomske izazove.
Mađarska vlada će uskoro poslati građanima ankete o članstvu Ukrajine u EU, uz informativni list u kojem širi dezinformacije o Ukrajini. Dokument sadrži listu od sedam navodnih ključnih rizika koje bi ulazak Ukrajine mogao donijeti Mađarskoj i poziva građane da ih pažljivo razmotre prije donošenja odluke. Iako je sprovođenje ovakvog istraživanja unutrašnja stvar Mađarske, proširenje EU ostaje prioritet Evropske komisije. Nijedna evropska država nije sprovodila ovakvo istraživanje prilikom pristupanja Mađarske EU. Mnogi su tada imali slične strahove, ali je princip evropske solidarnosti prevagnuo.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je na brifingu u Briselu da Ukrajina pripada evropskoj porodici. Zato je EU u junu 2024. godine započela pristupne pregovore s Ukrajinom. Ukrajina je jasno pokazala svoju odlučnost da postane članica EU, sprovodeći ključne reforme dok se istovremeno brani od agresije Rusije. Kako je naglasio portparol, proširenje EU je danas, više nego ikada, geostrateška investicija u dugoročni mir, stabilnost, sigurnost i prosperitet Evrope.
Bez sigurnosti Ukrajine, ne može biti ni evropske sigurnosti. Proširenje EU donosi koristi i novim i postojećim članicama. U ovom ključnom trenutku za Evropu, nema mjesta oklijevanju.

Orban širi dezinformacije kako bi blokirao ulazak Ukrajine u EU

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: njemacka