Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači jedva dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ali ni to Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje. To su stope rasta o kojima druge države mogu samo da sanjaju, piše Dojče vele.
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
- Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu - smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
<h2>„Indiji su potrebni terenci“</h2>
U prvoj fazi carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-djelove bi carine trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment iz Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kad je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju novih kupaca.
- SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda - naveo je Švope.
<h2>Šta s fabrikama u samoj Indiji?</h2>
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a ta zemlja bi sve više mogla da postane ogromno tržište kakvo su sada SAD i Kina.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer nešto je oprezniji. Po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosjekli mač“: novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
- S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje još čekaju proširenje. To bi opet donekle postavilo pitanje smisla tamo izvoziti vozila iz Evrope - kazao je Štirmer.
<h2>I Indijci sve više vozi „na struju“</h2>
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, prije svega zato što je zagađenje vazduha u nekim gradovima postalo ozbiljan problem.
- Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle s malom i mikro mobilnošću - kaže Štirmer.
o uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
- U nekim su gradovima već u potpunosti prešli na električne autobuse. Slijediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija - dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
<h2>Mnoštvo domaćih vozila i „japanaca“</h2>
Teško je procijeniti u kojoj će mjeri njemački proizvođači moći da profitiraju od tog procvata u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone. Ulažu milijarde u izgradnju novih fabrika i razvoj novih modela. Snažno nadiru i južnokorejski proizvođači automobila poput Hjundaija i Kije. S druge strane, vlada podstiče i domaće proizvođače:
- Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta - objašnjava Gal.
Frank Švope ipak je optimista i smatra da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.
Sporazum je barem prilika da se ponovno pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. Sa tim je saglasan i Gal.
- U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju da izgube iz vida - poručio je Gal.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU-Indija

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Osam mladića optuženih da su dio ekstremističke grupe koja želi da uspostavi državu zasnovanu na nacističkoj ideologiji, izašlo je u petak pred sud u Drezdenu, prenosi Agencija dpa.
Tužilaštvo tvrdi da su optuženi dio militantne grupe Saksonski separatisti, formirane 2020, čijih oko 20 članova zagovara rasističke, antisemitske i apokaliptične stavove.
Članovi grupe su bili uvjereni, prema optužnici, da je njemačka država blizu kraha, što su planirali da iskoriste da silom zauzmu velike djelove istočne Saksonije i osnuju državu kojom bi vladala ideologija Adolfa Hitlera.
Osumnjičeni, starosti od 22 do 26 godina, uhapšeni su tokom racija u Saksoniji i Poljskoj u novembru 2024. Optuženi su pred Višim regionalnim sudom u Drezdenu za učešće u terorističkoj organizaciji, pripremu teške izdaje i druga krivična djela.
Sud je zakazao 67 ročišta, a suđenje se odvija uz visoke mjere bezbjednosti. Optuženi su okupili veliki tim branilaca – 19 advokata je sa njima u sudnici.
Jednog od osumnjičenih zastupa čak pet advokata, od kojih je jedan u saopštenju za javnost odbacio optužbe protiv svog klijenta.
“Odbacujemo sve navode koje je iznijelo tužilaštvo”, rekao je advokat Dubravko Mandić i opisao postupak kao “neproporcionalan”.
Mandić je negirao da su Saksonski separatisti ikada postojali i insistirao da njegov klijent nikada nije imao namjeru da ubije bilo koga.
Optuženi od 26 godina, lokalni političar iz Grima u Saksoniji, uhapšen je sa puškom u rukama. Prije nego što je optužnica pročitana, odbrana je podnijela zahtjev da se javnost isključi iz postupka.
Vjeruje se da su tri člana antiimigrantske partije Alternativa za Nemačku (AfD) takođe bili dio Saksonskih separatista.
AfD je za malo izgubila prvo mjesto na pokrajinskim izborima u Saksoniji 2024. i trenutno je najveća opoziciona partija u Njemačkoj.
Regionalni ogranak AfD je tada brzo odbacio optužbe. Jedan poslanik AfD u parlamentu Saksonije bio je među posmatračima na početku suđenja.

U Njemačkoj suđenje osmorici mladića zbog plana da naprave nacističku državu

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Ekonomisti u Njemačkoj smatraju da bi ova država trebala povući svoje zlato vrijedno više od 100 milijardi eura iz američkih trezora, kao odgovor na pogoršanje odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država te nepredvidivu politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Klix.
Njemačka poslije SAD-a ima najveće nacionalne rezerve zlata na svijetu, od čega je 1.236 tona zlata, vrijednog 164 milijarde eura, u New Yorku.
Bivši šef istraživanja u Bundesbanku, njemačkoj centralna banka, Emanuel Monch je među onima koji su pozvali na vraćanje zlata u Njemačku. Konstatovao je da je previše rizično da to zlato bude u SAD-u pod Trumpovom administracijom.
“S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, čini se rizičnim čuvati toliko zlata u SAD-u. U interesu veće strateške nezavisnosti od SAD-a, Bundesbank bi trebao razmotriti vraćanje zlata”, izjavio je Monch za njemački poslovni list Handelsblatt.
Portparol Vlade Njemačke Stefan Kornelius je istakao da Vlada trenutno ne razmatra vraćanje zlata.
Čelnik Evropskog udruženja poreznih obveznika (TAE) i Udruženja njemačkih poreznih obveznika Michael Jager je saglasan s Monchom. Za njega bi američka namjera da ovladaju Grenlandom trebala razbuditi političare i navesti ih da strateški razmišljaju.
Prema njegovim riječima, Tramp je nepredvidiv i čini sve da zaradi, zbog čega njemačko zlato više nije sigurno u Federalnim rezervama SAD-a. Misli da postoji rizik da Bundesbank neće moći pristupiti svom zlatu usljed usložnjavanja grenlandskog pitanja.
Ukazao je da je prošle godine pisao Bundesbanku i Ministarstvu finansija Njemačke, pozvavši ih da “dovezu naše zlato kući”.
Pitanjem zlata donedavno se uglavnom bavila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Naime, više puta su pozvali na vraćanje zlata iz “patriotskih razloga”. I opoziciona stranka Zelenih podržava vraćanje zlata.
Međutim, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista Clemens Fuest protivi se toj mogućnosti jer bi to moglo imati negativne posljedice. Kako je kazao, samo bi se dolilo ulje na vatru trenutne situacije.
Njemačke rezerve zlata vrijede 450 milijardi eura. U samom Bundesbanku je nešto više od polovine tih rezervi, u Federalnim rezervama SAD-a 37 posto i Banci Engleske, britanske centralne banke, 12 posto. Iz Bundesbanka su naveli da redovno revidiraju svoje rezerve zlata.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel je u oktobru prošle godine na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu rekao da nema razloga biti zabrinut za njemačko zlato u Federalnim rezervama.
Socijaldemokrate, koji su vladajući s demokršćanima, uvjeravaju da razumiju zabrinutost, ali smatraju da nema razloga za paniku. Ipak, sve je više demokršćana, iz čijih redova dolazi kancelar Friedrich Merz, koji podržavaju vraćanje zlata, piše list Guardian.

Njemački ekonomisti traže vraćanje zlata iz SAD-a: “Tamo više nije sigurno”

Kancelar Njemačke Fridrih Merc saopštio je da je odbio poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži Odboru za mir.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerkom Italije Đorđom Meloni, Merc je kazao da je bio spreman da se uključi u odbor isključivo u vezi sa Gazom, ali da ne može učestvovati u širem tijelu.
- Rekao sam Trampu prije nekoliko sedmica da bih lično bio spreman da se pridružim Odboru za mir, ukoliko bi to bilo tijelo koje, kako je prvobitno planirano, prati mirovni proces u Gazi, uključujući i drugu fazu, koja, nažalost, još nije započela, a koja podrazumijeva razoružanje Hamasa - kazao je Merc.
On je dodao da iz „ustavnih razloga“ ne može prihvatiti upravljačku strukturu na način na koji ju je zamislio Tramp.
- Ipak, spremni smo da razmotrimo druge, nove oblike saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ukoliko je cilj pronalaženje formata koji nas približavaju miru u drugim regionima svijeta - dodao je Merc.
Njemačka se tako pridružila Sloveniji i Francuskoj kao državama Evropske unije koje su za sada odbile Trampov poziv. Iz Evropske unije poziv su za sada prihvatile Mađarska i Bugarska.

Još jedno ne Trampu: Njemačka neće biti dio Odbora za mir

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Njemačka, zemlja tehnoloških pionira, još se oslanja na faks i papir kada je riiječ o javnim uslugama.
Svako ko se seli unutar Njemačke dužan je da novu adresu prijavi nadležnim organima. To obično znači poziv opštini, čekanje termina nedjeljama, a zatim lični dolazak s dokumentima.
Da, 2025. godine! A šta ako kod ljekara zaboravite svoju zdravstvenu knjižicu? Neke aplikacije mogu da pomognu - ali samo putem faksa.
- Oko tri četvrtine, ili preciznije 77 odsto njemačkih preduzeća još koristi faks-uređaje. Čak 25 odsto ih koristi često ili vrlo često - kaže za Dojče vele Feliks Lezner iz Bitkoma, njemačkog udruženja IT-industrije.
Zašto?&nbsp;
- U većini preduzeća kažu da je to ključno za komunikaciju s vlastima. Možda je tu problem, dakle sa javnim sektorom - objašnjava Lezner.
<h2>Njemačka na začelju</h2>
Evropska unija redovno objavljuje rang-liste o digitalnom razvoju svojih država-članica. Njemačka se u najboljem slučaju nalazi negdje u sredini od 27 zemalja. A posebno zaostaje kada je riječ o e-upravi, to jest digitalnim javnim uslugama.
Studija konsultantske kuće Capgemini svrstava Njemačku na 24. mjesto u Evropskoj uniji.
Njemački inženjeri izumeli su programabilni kompjuter, SIM-karticu i MP3-tehnologiju. Ali registracija automobila ili podnošenje zahtjeva za vjenčani list i dalje znači dugo čekanje.
Frank Rajnarc, direktor jedne digitalne agencije u Diseldorfu, ukazuje da Njemačka nema problem sa strategijom ili ciljevima.
&nbsp;- Naš problem je sprovođenje - ističe on.
Diseldorf, grad sa oko 650.000 stanovnika, nudi samo 120 od svojih 580 administrativnih usluga onlajn - nešto više od 20 odsto. Pa ipak, taj grad važi kao digitalno napredan i zauzima šesto mjesto na takozvanom Indeksu pametnih gradova organizacije Bitkom, kojim se mjere digitalne usluge u njemačkim gradovima.
Berlin, glavni grad, jedva se plasirao čak i među 40 najboljih.
<h2>„Institucionalna inflacija“</h2>
Njemačka federalna struktura, sa 16 saveznih pokrajina, često prepušta samim opštinama da pronađu sopstvena rješenja.
- Nema mnogo softverskih rješenja i procesa koji dolaze sa saveznog nivoa. Svaki grad mora da pronađe sopstveno rjješenje za procese koji važe na nacionalnom nivou - na primjer za registraciju vozila - kaže Rajnarc.
Tome se dodaje i nedostatak koordinacije i ono što istraživačica Štefani Kel naziva „institucionalnom inflacijom“.
Kel i njene kolege sa Instituta Štajn-Hardenberg (SHI) u Berlinu istraživali su zašto digitalne javne usluge nisu stvarno zaživjele u Njemačkoj u posljednjih 25 godina.
- Svako nešto radi, ali samo u svom području. Ne postoji povezanost između rješenja, a ponekad nema ni kompatibilnosti između tehnologija - kaže Kel.
Rajnarcova digitalna agencija osnovana je upravo kako bi se to izbjeglo. Njegova vizija digitalne budućnosti Diseldorfa zasniva se na jedinstvenoj internet-platformi koja bi građanima omogućila pristup svim javnim uslugama na jednom mjestu.
- Prijavite se i možete da vidite, na primjer, podatke o porezu na imovinu (ako posjedujete nekretninu), upisu djece u vrtić ili dozvolu za parkiranje automobila- navodi on.

Zašto Njemačka državna uprava i dalje koristi papire i faks mašine

Njemačka razmatra slanje izviđačkih aviona i ratnih brodova na Grenland za NATO vježbe usmjerene na jačanje sigurnosti Arktika, kazao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane, Mihael Stempfle.
Kako prenosi Anadolija, objava je uslijedila nakon što je njemački vojni izviđački tim otputovao na Grenland kako bi procijenio uslove za potencijalne buduće vježbe sa saveznicima NATO-a u strateški važnoj regiji.
Stempfle je rekao da će tim procijeniti različite vojne opcije u koordinaciji sa Danskom, koja predvodi misiju.
- Pitanje je da li je Arktik siguran i kako možemo doprinijeti zajedno s našim NATO partnerima - rekao je Stempfle novinarima u Berlinu.
On je kazao da razmatraju vježbe s izviđačkim avionima P-8 Poseidon, raspoređivanje fregata ili drugih pomorskih jedinica za pomorski nadzor, a teoretski i raspoređivanje Eurofightera.
Izviđačku misiju predvodi Danska, a u njoj učestvuju Norveška, Švedska, Finska, Velika Britanija, Francuska i Holandija.
Njemačka je poslala više od deset vojnih lica, uključujući stručnjake za logistiku iz različitih grana.
Stempfle je rekao da će tim ispitati lokalne uslove i izazovne vremenske prilike kako bi utvrdio koje vrste vježbi bi se mogle izvoditi na kopnu, moru i u vazduhu.
- Kada uzmete u obzir koje bi se vježbe mogle izvoditi tamo - na moru, kopnu, u vazduhu - morate pogledati lokalne uslove, a to je upravo ono što bi se trebalo dogoditi - rekao je.
Na pitanje da li bi misija mogla dovesti do trajnog stacioniranja snaga, Stempfle je rekao da je prerano za takve procjene.
- Prerano je suditi da li se radi o stacioniranju - rekao je Stempfle.
Kako je dodao, prvenstveno se radi o sagledavanju uslova na licu mjesta.
- Zatim i o razgovorima o vježbama u okviru NATO-a s našim partnerima, a sve ostalo možemo reći tek nakon što se razgovori održe na licu mjesta kao i razgovori u narednim sedmicama - naveo je Stempfle.
Planovi koje predvodi Danska za jačanje vojnog prisustva i provođenje vježbi na Grenlandu dolaze uslijed pojačanih tenzija s američkom administracijom.
Američki predsjednik Donald Tramp dugo je insistirao da Sjedinjenim Američkim Državama "treba Grenland" i nije isključio upotrebu vojne sile za postizanje tog cilja.
Tokom razgovora u srijedu u Bijeloj kući između visokih američkih zvaničnika i danskih i grenlandskih lidera nije riješen spor.

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Njemačka ekonomija porasla je 0,2 odsto u prošloj godini, prekinuvši dvogodišnji period blagog pada aktivnosti zahvaljujući potrošnji države i domaćinstava, pokazali su u četvrtak preliminarni rezultati statističkog ureda.
Prema kalendarski prilagođenim podacima bruto domaći proizvod (BDP) uvećan je 0,3 odsto, izračunali su statističari. Ekonomska aktivnost tako je ponovo bila u plusu, nakon dvogodišnjeg perioda pada aktivnosti, prenosi Hrportfolio.
BDP je u 2024. pao 0,5 odsto, u 2023. oko 0,9 odsto, dok je 2022. zabilježen plus od 1,8 odsto.
- Nakon dvije godine recesije njemačka ekonomija blago je porasla najprije zahvaljujući pojačanoj potrošnji domaćinstava i države - rekla je čelnica Destatisa Ruth Brand na konferenciji za medije.
Potrošnja domaćinstava uvećana je 1,4 odsto, izračunali su statističari, a državna potrošnja 1,5 odsto.
Domaćinstva su potrošila čak 3,8 odsto više na zdravlje, izračunali su statističari.
Ulaganja kompanija smanjena su 0,5 odsto.
- Znatno veća investiciona potrošnja opšte države, posebno na odbranu, nije nadoknadila smanjene investicije u sektoru mašina i opreme - objavio je statistički ured.
&nbsp;Pad je ipak blaži nego u 2024. godini kada su kompanije smanjile potrošnju 5,4 odsto.
&nbsp;Izvoz se stabilizovao i gotovo je stagnirao u prošloj godini. Još u 2024. pao je 2,1 odsto, a u 2023. za 1,4 odsto. Uvoz je porastao 3,6 odsto, nakon dvogodišnjeg perioda pada.

Njemačka ekonomija neznatno porasla

Unija slobodnih sindikata (USSCG) nastaviće da insistira, ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini, već i u svim drugim sektorima, čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad, saopšteno je iz te sindikalne organizacije.&nbsp;
Iz USSCG su agenciji Mina-business rekli da su pravo na ograničeno radno vrijeme i slobodan dan u toku sedmice, ustavna i zakonska prava svih zaposlenih i da kao takva moraju biti zaštićena.
Ustavni sud ukinuo je danas kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
Iz USSCG su podsjetili da socijalni partneri, odnosno reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca, od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.&nbsp;
Oni su kazali da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav i da su kao odgovorna organizacija pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce, sa akcentom na male privrednike i aktuelne potrebe ekonomije.&nbsp;
- Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, našli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine, a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. Međutim, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju, niti je naišao na interesovanje, kako Vlade, tako ni poslanika u Skupštini - saopštili su iz USSCG.&nbsp;
Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za nalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za, kako su dodali, dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.&nbsp;
- Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto, koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora - kazali su iz USSCG.&nbsp;
Sada je, kako su ocijenili, ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući predloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini, za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava.&nbsp;
- Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja - dodali su iz Unije.&nbsp;
U slučaju da kompromisni predlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine, kada je uvedena neradna nedjelja, pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbijednosti na radu.&nbsp;
- Takođe, do nalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu - naveli su iz USSCG.
Kompromisni predlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
- O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu, da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni, trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine - naveli su iz Unije.&nbsp;
Oni su dodali da je posebno važno da bi trgovci bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnoog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Takvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone.&nbsp;
- Takav model i zakonom bi bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu, nakon čega bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela - zaključili su iz USSCG.

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Branka Đukić, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.
- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.
Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović i Nikola Vujačić, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.
Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.
Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.
Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Tag: njemacka